BEŽOVAN.CIVILNO DRUŠTVO. SKRIPTA

8/12/2019 BEOVAN.CIVILNO DRUTVO. SKRIPTA

1/28

CIVILNO DRUTVO

GOJKO BEOVAN


2/28

TO JE CIVILNO DRUTVO?

Ideja se civilnog drutva krajem 20. st. ponovno aktualizira kako bi se ponudilarjeenja za probleme (politike, socijalne, probleme vezane uz globalizaciju teprobleme vezane za kvalitetu drutava u visokoindustrijaliziranim zemljama)

Ekvivalent pojmu civilno drutvo u latinskom je societas civilis, a ustarogrkompolitike koinonapolitika drutva s aktivnim gra!anima koji suoblikovali institucije i politiku zakon je bio izrazom javni" vrlina, a upravljaisu vie bili rukovo!eni javnim nego privatnim interesima (kad bi bar tako bilo udananjem svijetu)

#naenje pojma civilno drutvo mijenjalo se tijekom europske povijesti, a tekse uspostavljanjem nacionalni" dr$ava ono jasno pro%ilira kao drutvoutemeljeno na pravu u kojem su vladari i oni kojima se vlad& podlo$ni zakonu

utemeljenom na drutvenom ugovoru 'ojam civilno drutvo ima dugu povijest u politikoj %ilozo%iji (sredinja pitanja

su bila zato i kako se vlada ljudima, tko i pod kojim uvjetima treba vladati) znaajan obrat nastaje sa kotskim prosvjetiteljima u *+.st., koji jasnorazgraniuju one koji vladaju od oni" kojima se vlada ustanovljena jedr$ava od koje se treba braniti, a civilno drutvo titi i poduava gra!ane kakose obraniti od dr$ave (neto kao danas)

d sredine *+. do sredine *-. st. pojam civilnog drutva stavlja se u kontekstdrutveni" promjena

dam /erguson prepoznaje korijene ovjekove drutvenosti u mogunostima

da se netko stavi na mjesto drugog, pa da onda svijet vidi drugim oima(suosjeajnost, moralno prosu!ivanje, itd.) s /ergusonom je pojam civilnozadobivalo znaenje ulju!enog i kultiviranog ponaanja

1nogi dr$e O demokraciji u Americi3 (le4is de 5oc6ueville7 nastalo izme!u*+89.:*+;0.) poveljom civilnog drutva (opisuje se du" zajednitva u am.drutvu, va$nost slobode udru$ivanja, udruga, volonterstva, itd.)

ntonio


3/28

Aeke de%inicije civilnog drutva naglaavaju slobodu udru$ivanja isamoorganizaciju, druge mo dr$ave i slobodu gra!ana, zatim ekonomske%unkcije i pojam socijalnog kapitala te socijalnu ko"eziju

Bedna od najcitiraniji" de%inicija jest ona 1ic"aela Calzera prema kojoj jecivilno drutvo ... prostor neprisilnog ovjekovog udru$ivanja i tako!er niz s

tim povezani" mre$a %ormirani" po volji obitelji, vjere, interesa, ideologija koje ispunjavaju taj prostor.3

'rema EberlDju, civilno drutvo gradi drutvene veze i osjeaj uzajamni"obveza ukljuujui izolirane pojedince u ire skupine izvan nji"ovi" privatni"interesa

arber daje strukturalno:operativnu de%iniciju preko koje mo$emo razumjetinjegovu prirodu i %unkciju civilno je drutvo slobodno ili autonomno podrujeslobode udru$ivanja7 ono je posrednika struktura izme!u pojedinaca i dr$aveza"valjujui toj posrednikoj strukturi pojedinci postaju gra!ani slobodaudru$ivanja omoguuje pluralizam identiteta kao pripadnika pro%esionalni"

skupina, potroaa, lanova crkveni" zajednica i gra!ana u jednoj osobi toje bogatija, gua i raznovrsnija posrednika struktura, to je drutvo bolje =ve dominantne injenice u de%inicijama polaze od vrednota i normi @artercivilno drutvo kao vrednota i norma sinonim je za dobro drutvo u

kojem su aktivnosti gra!ana pro$ete civilnou i civilnim vrlinama7 civilnostpodrazumijeva uva$avanje drugi", nai" sugra!ana, to ima va$ne politike idrutvene implikacije

@arter gleda na civilnost kao na zbroj mnogi" po$rtvovnosti na koje smopozvani kako bismo $ivjeli zajedno

'ravila civilnosti su tako!er pravila moralnosti

1oralno je ispravno tretirati nae sugra!ane s uva$avanjem, a moralno jeneispravno to ne initi kriza civilnosti dio je ire krize moralnosti @ivilnost i gra!anske vrline su u %unkciji aktivnog i odgovornog gra!anstva,

koje uz prava ima i du$nosti Aorme i vrednote osnova su akumulacije socijalnog kapitala Aorme i vrednote dijela organizacija civilnog drutva mogu se dovesti u pitanje

(neke organizacije zagovaraju i prakticiraju nasilje, i sl.), me!utim civilnodrutvo kao takvo nema neupitnu poziciju, ve ju treba zaslu$iti povjerenjem ijavnim djelovanjem

@ivilno drutvo kao zbirna imenica ukljuuje razliite organizacije civilnog

drutva koje se nazivaju dobrovoljnim, neovisnim, nepro%itnim, nevladinim itreim sektorom nji"ova je zajednika osnova sloboda udru$ivanja idjelovanje u kojem se prepoznaje ope dobro ovdje AE pripadaju politikestranke, koje su zainteresirane za osvajanje vlasti

=vaki od navedeni" pojmova istie jedan aspekt aktivnosti ovi" organizacija,npr. AE'F/I5AI =EG5F ove organizacije primarno ne postoje zbogostvarivanja pro%ita i djeluju u podruju kojeg nije mogue organizirati uvijek nakomercijalnoj osnovi takve organizacije pru$aju razliite javne usluge nepro%itnost je povezana s povoljnim poreznim statusom glede djelovanja imogunosti primanja donacija kao porezno priznati" ras"oda>F5HFAI =EG5F u pravi plan istie pomo koju organizacijedobivaju od privatni" osoba kao dobrotvorne donacije u "umanitarne svr"e

3


4/28

dobrotvornost naglaava potrebnu solidarnost u zajednici u kojoj djeluju teorganizacije>FHBAI =EG5F naglaava ulogu dobrovoljnog:volonterskograda u organizacijama7 esto prete$iti dio poslova obavlja pro%esionalno,stalno zaposleno i plaeno osoblje, me!utim dobrovoljni prilozi i dobrovoljni

rad redovito su povezani s osnivanjem ti" organizacija i nji"ovim imid$om ujavnosti kao organizacija koje rade za ope dobroAEH>IAE F


5/28

MEUNARODNA KLASIFIKACIJA NEPROFITNIHORGANIZACIJA

=kupina *. KULTURA I REKREACIJA kultura i umjetnost (mediji i komunikacija, ar"itektura, muzeji, vizualne

umjetnosti, povijesna, literarna i "umanistika drutva, zooloki vrtovi iakvariji, organizacije za podrku i usluge, pomona tijela, vijea,organizacije za postavljanje standarda i upravljanje, kulturne i umjetnikeorganizacije koje nisu drugdje klasi%icirane...)

rekreacija (sportski klubovi, rekreacijski ili drutveni klubovi, organizacije zapodrku i usluge, pomona tijela, vijea, organizacije za postavljanjestandarda i upravljanje, rekreacijske organizacije koje nisu drugdjeklasi%icirane...)

uslu$ni klubovi (uslu$ni klubovi za razliite namjene, organizacije zapodrku i usluge, pomona tijela, vijea, organizacije za postavljanjestandarda i upravljanje, uslu$ni klubovi koji nisu drugdje klasi%icirani...)

=kupina 2. OBRAZOVANJE I ISTRAIVANJE osnovno i srednjokolsko obrazovanje visoko obrazovanje (sveuilina razina) ostalo obrazovanje (strune?te"nike kole, obrazovanje?nastavak

obrazovanja odrasli", organizacije za podrku i usluge, pomona tijela,

vijea, organizacije za postavljanje standarda i upravljanje, obrazovneorganizacije koje nisu drugdje klasi%icirane...)

istra$ivanje (medicinska istra$ivanja, znanost i te"nologija, drutveneznanosti, policD studije, organizacije za podrku i usluge, pomona tijela,vijea, organizacije za postavljanje standarda i upravljanje, istra$ivakeorganizacije koje nisu drugdje klasi%icirane...)

=kupina 8. ZDRAVSTVO bolnice i re"abilitacija stacionari mentalno zdravlje i krizne intervencije (psi"ijatrijske bolnice, lijeenje

mentalni" potekoa, krizne intervencije, organizacije za podrku i usluge,pomona tijela, vijea, organizacije za postavljanje standarda i upravljanje,organizacije za mentalno zdravlje koje nisu drugdje klasi%icirane...)

ostale zdravstvene usluge (javno zdravstvo, obrazovanje za zdrav $ivot,izvanbolniko lijeenje, re"abilitacijske i "itne medicinske usluge,organizacije za podrku i usluge, pomona tijela, vijea, organizacije zapostavljanje standarda i upravljanje, zdravstvene organizacije koje nisudrugdje klasi%icirane...)

=kupina ;. SOCIJALNE USLUGE socijalne usluge (usluge i skrb za djecu i mlade, djeji vrtii, obiteljske

usluge, usluge za "endikepirane i starije osobe, samopomo i drugeosobne socijalne usluge, organizacije za podrku i usluge, pomona tijela,

5


6/28

vijea, organizacije za postavljanje standarda i upravljanje, socijalneorganizacije koje nisu drugdje klasi%icirane...)

krizne situacije i pomo (prevencija, pomo i kontrola krizni" situacija ikatastro%a, privremena sklonita, pomo izbjeglicama, organizacije zapodrku i usluge, pomona tijela, vijea, organizacije za postavljanje

standarda i upravljanje, organizacije za krizne situacije i pomoizbjeglicama koje nisu drugdje klasi%icirane...)

do"odovne potpore i uzdr$avanje (materijalna pomo, organizacije zapodrku i usluge, pomona tijela, vijea, organizacije za postavljanjestandarda i upravljanje, organizacije za do"odovnu potporu i uzdr$avanjekoje nisu drugdje klasi%icirane...)

=kupina 9. OKOLI okoli N8 (smanjenje i kontrola zaga!enja, zatita i konzervacija prirodni"

resursa, uljepavanje okolia i otvoreni" prostora, organizacije za podrku iusluge, pomona tijela, vijea, organizacije za postavljanje standarda i

upravljanje, organizacije za unapre!enje okolia koje nisu drugdjeklasi%icirane...) $ivotinje N8 (zatita i skrb o $ivotinjama, zatita i ouvanje divlji" $ivotinja,

veterinarske usluge, organizacije za podrku i usluge, pomona tijela,vijea, organizacije za postavljanje standarda i upravljanje, organizacijekoje se bave $ivotinjama, a koje nisu drugdje klasi%icirane...)

=kupina O. RAZVOJ I STANOVANJE ekonomski, socijalni i razvoj zajednice (organizacija zajednica i susjedstva,

ekonomski i socijalni razvoj, organizacije za podrku i usluge, pomonatijela, vijea, organizacije za postavljanje standarda i upravljanje,organizacije za ekonomski, socijalni i razvoj zajednice koje nisu drugdje

klasi%icirane...) stanovanje (stambene udruge, pomo pri rjeavanju stambenog pitanja,

organizacije za podrku i usluge, pomona tijela, vijea, organizacije zapostavljanje standarda i upravljanje, stambene organizacije koje nisudrugdje klasi%icirane...)

zapoljavanje i osposobljavanje za zapoljavanje (programiosposobljavanja, pro%esionalna orijentacija i savjetovanje, re"abilitacija zazapoljavanje i zatiene3 radionice, organizacije za podrku i usluge,pomona tijela, vijea, organizacije za postavljanje standarda i upravljanje,organizacije za zapoljavanje i osposobljavanje koje nisu drugdje

klasi%icirane...)=kupina M. PRAVO, ZAGOVARANJE I POLITIKA civilne organizacije i organizacije za zagovaranje (udruge za ljudska prava,

etnike udruge, organizacije za podrku i usluge, pomona tijela, vijea,organizacije za postavljanje standarda i upravljanje, civilne organizacije iorganizacije za zagovaranje koje nisu drugdje klasi%icirane...)

pravo i pravne usluge (prevencija kriminala i javna sigurnost, re"abilitacijaprekritelja zakona, podrka $rtvama, udruge za zatitu potroaa,organizacije za podrku i usluge, pomona tijela, vijea, organizacije zapostavljanje standarda i upravljanje, pravne organizacije i organizacije zapru$anje pravni" usluga koje nisu drugdje klasi%icirane...)

politike organizacije (politike stranke, odbori za politike akcije,organizacije za podrku i usluge, pomona tijela, vijea, organizacije za

6


7/28

postavljanje standarda i upravljanje, politike organizacije koje nisu drugdjeklasi%icirane...)

=kupina +. FILANTROPSKO POSREDOVANJE I PROMOVIRANJEVOLONTERSTVA

%ilantropsko posredovanje (zaklade koje daju donacije, podrka i promocijavolonterstva, posredovanje pri prikupljanju sredstava, organizacije zapodrku i usluge, pomona tijela, vijea, organizacije za postavljanjestandarda i upravljanje, organizacije za %ilantropsko posredovanje koje nisudrugdje klasi%icirane...)

=kupina -. MEUNARODNE AKTIVNOSTI me!unarodne aktivnosti (programi razmjene?prijateljstva?kulturni programi

N8, udruge za pomo u razvoju, me!unarodne organizacije za pomo ukriznim situacijama, me!unarodne mirovne organizacije i organizacije zaljudska prava, organizacije za podrku i usluge, pomona tijela, vijea,organizacije za postavljanje standarda i upravljanje, me!unarodneorganizacije koje nisu drugdje klasi%icirane...)

=kupina *0. RELIGIJA vjerske kongregacije i udruge (protestantske i katolike crkve, $idovske

sinagoge, muslimanske d$amije, "induistiki "ramovi (>oris ),intoistika svetita, vjerske organizacije koje nisu drugdje klasi%icirane...)

=kupina **. POSLOVNE I STRUKOVNE UDRUGE, SINDIKATI poslovne i strukovne udruge, sindikati

=kupina *2. ORGANIZACIJE KOJE NISU DRUGDJE KLASIFICIRANE

'ostoji vie teorija koje objanjavaju ekonomsku ulogu nepro%itni" organizacija teorija javni" dobara, teorija neuspjeni" ugovora, teorije subvencija, teorijekontrole potronje, teorija potra$nje naspram teoriji ponude, teorija ulogedonacija, teorija nepro%itnog naspram vladinog poduzetnitva i teorija nepro%itnognaspram drugi" oblika poduzetnitva

Aepro%itne organizacije djeluju na tr$itu u konkurenciji s drugim organizacijama idijele sudbinu poduzea iz privatnog biznisa.

@ivilno drutvo kao prostor za djelovanje dio je drutva u cjelini prostor za

djelovanje organizacij& civilnog drutva nalazi se izme!u dr$ave i dr$avni"agencij&, tr$it& i tr$ini" organizacij& te obitelji to je prostor zajednikogdjelovanja i samoorganizacije.

@ivilno drutvo koje osvaja vie prostora u drutvu je u prilici da bude prepoznatdionik (keP valjda ne tipa sudionik, "mmm...) koji sura!uje s vladom i dr$i juodgovornom za ispunjavanje svoji" obeanja.

'odruje civilnog drutva usko je povezano s demokratski vo!enom politikomosnovanom na vladavini prava, s tr$inim gospodarstvom i mre$om organizacij&,te s inicijativama izvan kruga obitelji i relativno neovisni" o vladi.

@ivilno je drutvo proizvod speci%ine tradicije, drutveni" i politiki" prilika, ipouzdano je mogue prepoznavati logiku i zakonitosti njegova razvoja u nekuruku, civilno je drutvo meta%ora zapadnog liberalizma.

7


8/28

@ivilno drutvo kao antiteza dr$avi podrazumijeva opozicijsku i kontrolnu pozicijuorganizacij& tog drutva u odnosu na dr$avu one se esto bave osjetljivimtemama i u javnosti redovito postavljaju va$na, a nepopularna pitanja.

rganizacije se civilnog drutva mogu usmjeriti na problem bez nu$ni"kompromisa i ravnote$e interesa.

J novije se vrijeme va$ne odluke donose na nadnacionalnoj razini to mijenja i%okus organizacij& civilnog drutva problemi zatite okolia, ljudski" prava,trgovine ljudima i drogama, "umanitarni" kriz& ne pripadaju vie samo dr$avamana ijem se teritoriju ti problemi doga!aju.

CIVILNO DRUTVO I KRIZA SOCIJALNE DRAVE

>r$ava porezima i doprinosima prikuplja sredstva u proraun i razliite %ondove,te za raun tako prikupljeni" sredstava preko svoji" ustanova pru$a gra!animasocijalne usluge proturjenost u socijalnoj politici dr$ava je sama sebiposlodavac i kontrolor obavljenog posla.

#a"tjevi za uinkovitou socijalni" programa, koji se osobito pojaavaju u dobakrize socijalni" dr$ava *-+0:i", dovode u pitanje temeljnu ulogu dr$ave kao%inancijera socijalni" programa i ujedno, preko svoji" ustanova, pru$ateljasocijalni" usluga no, dr$ava i dalje ostaje %inancijer programa socijalne dr$avezadatak pru$anja usluga se prenosi s dr$avni" ustanova na razliite neovisnenepro%itne organizacije, trgovaka drutva i uinkovitije dr$avne ustanove.

Griza socijalne dr$ave povezana je i s neoliberalnim za"tjevima na globaliziranomsvjetskom tr$itu.

dr$ivost i uinkovitost in%rastrukture moderni" socijalni" dr$ava u znatnoj mjeriovise o inicijativama organizacij& civilnog drutva koje djeluju u podruju socijalnepolitike.

'luralizam soc. programa i kombinirani model socijalne politike su vrijednosnaosnova moderni" socijalni" dr$ava partnerstva koja organizacije civ. drutvaostvaruju s dr$avom u pru$anju soc. usluga preko soc. ugovaranja (socialcontracting) pomogla su u moderniziranju krize soc. dr$ava kroz postupnepromjene i strukturalne prilagodbe.

rganizacije civ. drutva igraju vitalnu ulogu u decentralizaciji soc. programa zakojima iskazuju potrebu lokalne vlasti.

=oc. su programi redovito nastajali kao civilne inicijative, motiviranedobroinstvima, zauzimanjem za opekorisne i dobrotvorne svr"e te brigom zaosobnu dobrobit.

Fazvoj organizacij& civ. drutva proizvod je speci%ini" povijesni" korijenapovezani" s ideologijom, politikom, socijalnim, kulturnim i religijskim tradicijama.

'rema istra$ivanjima =alamona i n"eiera razvijenost organizacij& civ. drutva usocijalnom podruju objanjava se teorijom socijalnog podrijetla. Aji"ova tipologijagovori o etiri modela razvoja iberalni model s niskim izdvajanjima dr$ave zasocijalne potrebe rauna s razvijenim civ. drutvom u svim aspektima socijalni"programa. Hisoki socijalni izdaci u socijaldemokratskom:skandinavskom modelune raunaju s ulogom organizacija civ. drutva kao pru$atelja soc. usluga.Gorporativistiki, europski kontinentalni model rauna s relativno visokimdr$avnim soc. izdacima i s va$nom ulogom civ. drutva u svim aspektima soc.

8


9/28

razvoja. J statistikom modelu (npr. Bapan), socijalni su trokovi relativno mali snerazvijenim civ. drutvom u socijalnom podruju.

J podruju soc. politike organizacije civ. drutva uglavnom ispunjavaju, urazliitim kombinacijama, etiri svr"e

*. zagovaraju odre!ene vrednote ili prioritete neki" skupina te tako utjeu

na soc. politiku vlade, a i na druge dionike2. pru$aju usluge za kojima postoji potra$nja a koje ne pru$a dr$ava8. inoviraju soc. programe, uvode nove tipove soc. usluga;. na osnovu ugovora s vladom ili vladinim agencijama pru$aju soc.

usluge dalbert Evers naglaava posredniku ulogu organizacija civ. drutva i zagovara

kombiniranu soc. politiku (welfare mix). Evers upozorava na*. soc. i polit. ulogu koju imaju te organizacije2. te organizacije ne posreduju samo izme!u dr$ave i tr$ita ve i izme!u

ne%ormalne s%ere8. mnoge su organizacije "ibridnog karaktera i one povezuju razliite

resurse i razliita podruja;. naspram jasnoj podijeljenosti sektore one sa sinergijskim uinkom

kombiniraju resurse i ljude koji im stoje na raspolaganju Goncept kombinirane soc. politike promovira soc. usluge kao javno dobro

pluralizam soc. programa u kojim je mogue prepoznati ulogu svi" dionikagra!ana, volontera, korisnika, organizacija civ. drutva, lokalni" vlasti,gospodarstva, javni" ustanova i dr$ave takav pristup soc. razvoju sve vienaputa upotrebu pojma socijalna dravasmatrajui ga zastarjelim nude sepojmovi socijalno drutvo,pozitivna socijalna politikai drava socijalnih investicija

SUPSIDIJARNOST

=upsidijarnost, kao temeljno naelo organizacije zapadni" drutava,pretpostavlja ili znai decentralizaciju, uz naglaavanje prava i obvezesubjektivne odgovornosti i samopomoi dr$ava u odnosu na pojedinca idrutvo djeluje supsidijarno (via socijalna jedinica mo$e pomoi ni$oj samoonda ako se ova ne mo$e vie pouzdati u svoje resurse supsidijarnou senastoji oduprijeti dijelu negativni" procesa koje nosi globalizacija.

Jdru$ivanje je socijalno povezivanje i stvaranje drutveni" mre$a (ne misli se

na /acebook, 1D=pace, 5Kitter i slino. > ) solidarnost znai da jaipoma$e slabijem, dok uzajamnost znai da u neto napraviti za drugog ali uoekivati da e i drugi napraviti neto to e meni biti od koristi

=upsidijarnost znai da je solidarnost postavljena "ijerar"ijski7 glavni izvorsolidarnosti ili uzajamne odgovornosti jest obitelj, druga je zajednica, na distancije odgovornost dr$ave, zatim me!unarodne zajednice

=upsidijarnost ima sna$no moralno utemeljenje u smislu priznavanjadominantni" drutveni" normi a ima i znatnu praktinu snagu jer su naini nakoje se ljudi odnose jedni prema drugima strukturirani i intervencije se dr$avedoga!aju u okviru te vrste drutvenog okvira.

'ovjerenje u druge ljude, solidarnost i uzajamnost s njima jaaju zajednicu idrutvogra!ani zatim izgra!uju ope dobro sudjelujui u javnim aktivnostima

9


10/28

civilno sudjelovanje (civic participation) gra!ana u javnim aktivnostima znaipluralizam i izgradnju posrednike strukture u drutvu politiko sudjelovanje(political participation) gra!ana povezano je s lanstvom i aktivnostima u pol.strankama

Gako bi gra!ani i poduzea bili to aktivniji, moderne dr$ave i" potiu propisima

o porezno priznatim ras"odima za davanje ili volontiranje u opekorisne svr"etako dr$ave prenose dio odgovornosti na gra!ane i lokalne zajednice

Aaelo supsidijarnosti podrazumijeva da probleme treba rjeavati tamo gdje sejavljaju drutvo se organizira odozdo lokalnim zajednicama na razinidr$ave jami se autonomija (lokalna samouprava bavi se podmirivanjem va$ni"socijalni" problema gra!ana uva$avajui prije svega nji"ove inicijative inastojanja, tj. samoorganizaciju) samoregulacija se pokazuje djelotvornijomod regulacije koja dolazi odozgo.

'rocesi integracija u okviru EJ svjedoe o va$nosti naela supsidijarnosti(ugovorima iz 1aastric"ta i msterdama jasno se istiu naela supsidijarnosti i

zagovaraju prava gra!ana i lokalni" gra!anski" inicijativa) ovo se naelopokazuje veoma va$nim i u procesima irenja EJ na bive socijalistike zemlje(istie se i kao ouvanje identiteta, kulture, tradicije, itd.)

Inicijative koje dolaze odozdo poma$u u prevladavanju krize socijalni" dr$ava dr$ava nema monopol u pru$anju javni" usluga, ona treba osigurati poteniokvir i ovo podruje otvoriti kompeticiji kako bi se pridonijelo inovativnosti ikreativnosti

SOCIJALNI KAPITAL

=ocijalni?drutveni kapital (social capital) je obilje$je organizacije drutva kojegine norme i vrednote, te drutvene mre$e koje olakavajui koordinirane akcijemogu poveati uinkovitost u drutvu

=ocijalni se kapital mo$e razumjeti i de%inirati pomou*. normi i vrednota2. drutveni" mre$a8. djelovanja dobrovoljno proizvedeni" zajedniki" dobara i resursa

=ocijalni je kapital pojava sastavljena od niza normi i vrednota gra!ana koji

utjeu i predodre!uju kako se oni jedan prema drugome odnose posebno suva$ne norme i vrednote koje odnose na povjerenje i uzajamnost u drutvu >rutvene mre$e pojedinacam skupina i organizacija odluujua su sastavnica

soc. kapitala jer se preko nji" uspostavljaju osobni drutveni kontakti nu$ni zauinkovito %unkcioniranje socijalnog, politikog i gospodarskog $ivota

=ocijalni kapital prepoznajemo prek proizvodnje zajedniki" dobara i usluga Gritiki se osvrui na problem de%iniranja pojma socijalni kapital3, /rancis

/ukuDama upozorava da se tu radi o neposrednoj, ne%ormalnoj normi kojapromie suradnju izme!u dvije ili vie osoba (norma koja sainjava soc. kapitalmo$e biti rangirana od uzajamnosti izme!u dva prijatelja do kompleksni"doktrina kao to su kranstvo ili kon%ucionizam) prema /ukuDamipovjerenje, mre$e, civilno drutvo i sl. povezano sa soc. kapitalom nastaje kaorezultat soc. kapitala, ali ga samog ne sainjavaQ

10


11/28

/ukuDama dr$i da dr$ava ima ozbiljan negativan utjecaj na soc. kapital kadapoduzima aktivnosti koje bi bilo bolje prepustiti privatnom sektoru ili civilnomdrutvu (kada se dr$ava ukljuuje u gospodarske aktivnosti ili organizira sve,ljudi postaju o njoj ovisni i gube spontanost da jedni s drugima rade)

J Povjerenju3 /ukuDama upozorava da su sva drutva s niskim stupnjem

povjerenja prola kroz razdoblje jake politike centralizacije u oblikovanjusoc. kapitala jednu od kljuni" uloga igra samoorganizacija i drutvenost

/ukuDama razlikuje tradicionalnu drutvenost koja je odana starijima odspontane drutvenosti koja ... je pokreta gospodarskog rasta samo ako je ustanju izgraditi ekonomske organizacije koje e stvarati nova dobra.5radicionalna drutvenost esto se pojavljuje kao konica gosp. rasta.3

Intelektualni temelj za istra$ivanje soc. kapitala i njegovi" uinaka dao jesociolog Bames @oleman (pokazao je koristi od zajednikog rada roditelja i irelokalne zajednice kroz konkretne i mjerljive uinke za uenike, npr. u katolikim idrugim religijskim kolama, uenici?ce su manje ispadali iz sustava ibrazovanja)

Goncept se soc. kapitala uspore!uje s %inancijskim, %izikim i ljudskim kapitalom@oleman upozorava na njegova tri oblika obveze, oekivanja i in%ormacije za razliku od drugi" oblika, soc. kapital ima aspekt javnog dobra

Aajznaajniji poticaj aktualizaciji teorije soc. kapitala dao je Fobert 'utnamanalizom uinkovitosti regionalni" vlasti u Italiji uspje" se sjeverni" regija usoc. i gosp. rastu dovodi u vezu s postojanjem drutveni" mre$a koje suorganizirane "orizontalno (zadruge, organizacije za me!usobnu pomo, udrugeu susjedstvu, pjevaka drutva, itd.) podupire se solidarnost, sudjelovanjegra!ana i integritet drutva civilna zajednica kao nosiva struktura

n razlikuje povezujui (bonding social capital) koji iskljuuje, od

premoujueg (bridging social capital) koji ukljuuje povezujui soc.kapital dovodi zajedno ljude koji su slini po dobi, spolu, etnikoj pripadnosti,socijalnom statusu, dok se premoujui odnosi na soc. mre$e koje dovodezajedno ljude koji nisu slini jedni drugima (npr. crkve)

Inovativne interpretacije u koncepciji soc. kapitala vide znaajnu ulogupojedinaca, predvodnika, koji mogu biti spone me!u razliitim skupinama iusmjeravati nji"ovu energiju prema postizanju zajedniki" ciljeva


12/28

AMORALNI FAMILIZAM

EdKard an%ield (*-9+.) 5o je okvir za teoriju zaostali" drutava Bedna od sredinji" an%ieldovi" teza nemogunost konkretni" aktivnosti

gra!ana i nji"ova zauzimanja za probleme izvan obiteljskog kruga proizlazi izetosa amoralnog %amilizma

moralni %amilizam moralna osnova zaostali" drutava, prema an%ieldudrutveni obrazac ili sindrom koji se sastoji od kombinacije latentni" (tajni",prikriveni", btK) %aktora


13/28

se lokalni politiari u privatnom $ivotu ponaaju suprotno idejama koje upolitikim strankama zastupaju).

**.J drutvu nemoralni" %amilista nema vo!a i sljedbenika. Aitko neepreuzeti incijativu za de%iniranje pravca akcije i pridobivanjesudjelovanja ostali" (osim ukoliko je to u njegovom?njezinom osobnom

interesu).*2.Aemoralni %amilist iskoristit e svoje glasako pravo da osiguramaksimalnu materijalnu dobit u kratkom roku.

*8.moralni %amilist cijenit e dobrobit zajednice samo u mjeri u kojoj jevjerojatno da e on i njegovi dijeliti tu dobrobit. #apravo e glasati protivmjera koje e biti u korist zajednice ako i on u tome nema koristi.

*;.


14/28

9. pokazujui se osjetljivim za odgovornost prema dionicima koje slu$i iprema ostvarenim rezultatima

J kombiniranoj strukturi resursa soc. poduzetnitva, prema Eversu, kljunuulogu igra socijalni kapital

Jloga nematerijalni" socijalni" i politiki" imbenika koji e izgraditi lokalnu

javnost o socijalnim prioritetima i potrebama redovito je odluujua ipretpostavkom je materijalni" potpora

Ha$nu ulogu u %unkcioniranju socijalnog poduzetnitva igra vodstvo (leadership) =ocijalno poduzetnitvo, za razliku od tradicionalni" nepro%itni" organizacija, nije

svojim aktivnostima ukljueno u veoj mjeri u aktivnosti zagovaranja, a ni uraspodjelu novani" dobara organizacije koje promiu socijalnopoduzetnitvo izravno su ukljuene z proizvodnju dobara i pru$anje usluga nastalnoj osnovi te organizacije u$ivaju visok stupanj autonomije i njimaupravljaju nji"ovi osnivai7 one esto ovise o subvencijama koje im daje dr$availi druge privatne organizacije izlo$ene su znaajnom ekonomskom riziku u

svom poslovanju =ocijalno je poduzetnitvo rezultat kolektivne dinamike koja ukljuuje ljude iz

zajednice ili skupine koja dijeli odre!ene interese i potrebe glede upravljanjakarakterizira predstavljenost i sudjelovanje korisnika i drugi" dionika nema zacilj maksimalizaciju pro%ita, pa tako ni raspodjelu dobiti slu$i lokalnoj zajedniciili speci%inoj skupini ljudi te promovira smisao za odgovornost na razinizajednice

=ocijalno je poduzetnitvo novi %enomen u treem sektoru moderni" ekonomija irazlikuje se od osobina tradicionalnog nepro%itnog sektora socijalnopoduzetniki sektor proizvodi dobr& i usluge na trajnoj osnovi u djelatnostima,

npr. socijalne integracije stariji" koji ispadaju s tr$ita rada, gdje nije moguerazviti gospodarsku:tr$inu djelatnost =oc. poduzetnitvo u prvi plan stavlja proizvod i njegovu korist, a ne proces

kojim se to posti$e soc. akcija je vie poslovni nego politiki proces i u tom sekontekstu vie gleda na korisnike kao na potroae, a ne kao na gra!ane

ZAKLADNITVO J razvijenim zemljama sve znaajniji imbenik razvoja i va$an dionik u

pro%iliranju civilnog drutva #aklade ostvaruju zapa$en utjecaj na nacionalnoj i globalnoj razini razvoja

14


15/28

ZAKLADE I NJIHOVA ULOGA U RAZVIJENIM ZEMLJAMA

ne su pravni okvir kojim ljudi dio imovine namjenjuju ostvarivanju razni"opekorisni" i dobrotvorni" svr"a njima se ostvaruju drutvene djelatnostikoje ine bitan element civilnog drutva

>jelatnost je zaklad& dobrovoljna, neovisna o dr$avi i nije osnovana zbogobavljanja gosp. aktivnosti i raspodjele dobiti (nepro%itna)

Aevladine i nepro%itne djelatnosti ostvaruju se kroz dva osnovna organizacijskaoblika udruge i zaklade oba oblika su naini usmjeravanja dobrovoljni"priloga drutvu

#aklada nema lanova ni vlasnika, ona ima korisnike, tj. one ije se potrebe

podmiruju programima zaklada 'et bitni" obilje$ja zaklad& one su (*) organizacije (pravne osobe) bez lanova,

(2) privatnog karaktera, (8) koje same sobom upravljaju, (;) bez cilja stjecanjadobiti i (9) slu$e ispunjavanju javne svr"e.

J sluaju zaklade, imovina postaje neovisnom osobom, imajui vlastitu volju3 isvoje organe7 ba kao i %izika osoba, ona ima pravo na svoj samostalni privatni$ivot, nitko ne mo$e prekinuti njen $ivot arbitrarno, ni vlada a ni onaj tko ju jeosnovao (aKi N8 )

#aklada mo$e biti posebna institucija ili imovina koja se uva u banci, ili oboje. Sesto se zaklade koriste administrativnim uslugama i prostorom drugi"

organizacija uz koje je povezanja nji"ova djelatnost, npr. sveuilita, poduzea,kole, i sl.

Fazlika izme!u udruge (pravne osobe lanova) i zaklade (pravne osobeimovine) je ipak u praksi relativna za ozbiljnije djelovanje udruge,ostvarivanje konkretni" programa i postizanje zadani" ciljeva redovito jepotreban novac i aktivnost lanova7 dok su za vo!enje zaklade potrebni ljudi kojie odluivati o davanju potpor& i isto tako sudjelovati u provedbi programa

#aklada se mo$e osnovati za $ivota (inter vivos) ili poslije smrti (mortis causa)Tvidite, ova sintagma poslije smrti! me uvijek mu"ila# je li smrt svreni ili nesvreni "in$ ako jesvreni, onda ok, onda moe poslije smrti!, ali ako je nesvreni kako ja mislim, onda nemasmisla# jer smrt traje# sve ono poslije ivota je smrt# i onda sintagma poslije smrti! nema

nikakvog smisla %& op#gee#, i btw, sjetih se upravo jedne mortis causa zaklade ' zaklada Ane(ukavineU

#aklade se mogu razvijati u drutvima u kojima postoji vjera u ideju partnerstvaizme!u gra!ana i institucija, te u kojima se u organizaciji drutva uva$avanaelo supsidijarnosti

=upsidijarnost, kao temeljno naelo organizacije zapadnoeuropski" drutava,pretpostavlja ili znai decentralizaciju, uz naglaavanje prava i obvezesubjektivne odgovornosti i samopomoi

>r$ava u odnosu na pojedinca i drutvo djeluje supsidijarno


16/28

#aklade i nji"ovi programi ne mogu biti zamjena za vladine programe, onieventualno mogu dopunjavati ve postojee dr$ave programe

16


17/28

GLAVNI PRAVNI SUSTAVI I ZAKLADE

: razlike u pravnim sustavima glede zaklada temelje se na razlikama u zemljama kojepripadaju ili tradiciji rimskog prava ili anglo:saksonskoj common lawtradiciji.: common law izuzetno je va$an jer ure!uje sustav zaklada =>:a, te u okviru

njegovog re$ima mora se prepoznati razlika izme!u charit) law (u Engleskoj iCalesu) i ameriki" propisa o zakladama.: u =>:u je zakon o zakladama praktino izjednaen s poreznim zakonama, a uEngleskoj i Calesu se prema *harities Act zaklade prepoznaju prema nji"ovomdobrotvornom statusu.: pojam zaklada nije pravni, ve me!unarodno pri"vaeni standarni pojam.: engleski i ameriki zakoni propisuju djelatnosti zaklada koje su ograniene dvamaparametrima ekonomskim i politikim aktivnostima.: zemlje s tradicijom rimskog prava (dijele se u dvije skupine) karakterizira sloboda,neovisnost i blaga regulativa bez velikog utjecaja dr$ave u zakladnitvu.: u prvoj skupini dr$ava (Aizozemska, Vvicarska i skandinavske zemlje), zakladama

ne treba %ormalno odobrenje za rad od dr$ave, jedino moraju biti registrirane.Aajee se osnivaju odlukom zakladnika.: u drugoj skupini dr$ava (Ajemaka, /rancuska, Italija), gra!anski zakonik nijedovoljan, te postoje pokrajinski zakoni koji ure!uju registraciju i nadzor zaklada, te jepotrebno odobrenje dr$ave. 5ako!er, predvi!en je i minimalni iznos imovine zaosnivanje zaklada.: u zemljama =rednje i Istone Europe doneseni su posebni zakoni o zakladama ukojima se detaljno ure!uje osnivanje, djelovanje, prestanak i nadzor zaklada, te jetako!er potrebno odobrenje od dr$ave za rad to svjedoi o odre!enom nedostatkupovjerenja u zrelost i mogunost samoregulacije civilnoga drutva.: vei dio zaklada u svijetu su privatne pravne osobe, a nji"ovi osnivai su %izike ipravne osobe.: u javnopravnim zakladama upravu imenuju osnivai7 oni odobravaju izmjenestatuta, te se tim zakladama esto daju donacije iz prorauna i posebne poreznepovlastice. J takve zaklade su ukljueni ljudi iz politike te su time i politike.

TIPOLOGIJA ZAKLADA

17


18/28

- tipologiju zaklada mogue je odrediti prema razliitim kriterijima od koji" je jedno(globalno) razlikovanje zaklada s ozirom na to jesu li privatnog ili javnog prava.: razlikuju se i prema namjeni koja mo$e biti opekorisna i dobrotvorna : zakladejavnog dobra

: za razliku od nji", zaklade mogu biti i privatne : namijenjene pru$anju pomoiciljanoj skupini: tu su tako!er i obiteljske zaklade (najee povezane s razvojem plemstva), tecrkvene.: tipologiju zaklada ini skupina kriterija (izvor %inancijski" sredstava, tko kontroliradonoenje odluka, te kako zaklada pristupa raspodjeli %inancijski" sredstava).: u Europi je prepoznato *+ tipova zaklada koje pripadaju etirima razliitimkategorijama

*. N!"#$% &'()'* obiteljska zaklada, zaklada koju kontrolira izvritelj oporuke,operativna zaklada, zaklada koja daju nagrade, zaklada

za vremenski ogranieno %inanciranje, religijska zaklada,neovisna zaklada trgovakog drutva, zaklada koju jeosnovala vlada, zaklada koja osigurava konaite ,zaklada koju %inancira lutrija, zaklada s vie izvorasredstava, zaklada konzorcija.

2. Z'()'* +!"'.(#/ *01+'"' zaklada trgovakog drutva, zaklada s interesomtrgovakog drutva

8. Z'()'* (!2 3!*03# ")'*' vladine zaklade, ukljuujui me!uvladine zakladei nadnacionalne vladine zaklade, njemakepolitike zaklade

;. Z'()'* (!2 3#(03)2'20 $*$+"' zaklada lokalni" zajednica, zaklada kojaprikuplja sredstva (%und:raising %oundation).

: u osamdesetim godinama 20.st. zakladnitvo je u svijetu o$ivjelo i zaklade su dobile

na va$nosti. 5o je rezultat razvitka dvaju drugi" sektora gospodarstva i politike, odkoji" one trebaju biti neovisne. J takvim novim okolnostima potenje itransparentnost zaklada na velikoj su provjeri.: one se moraju takmiiti i izgra!ivati prijateljstva sa sponzorima, donatorima,lutrijama i drugima koji mogu pridonijeti nji"ovoj promociji. Fezultati nji"ova radamoraju biti dostupni javnosti kao legitimitet nji"ova postojanja.: radi ispunjavanja svoji" misija zaklade moraju primjeniti nova naela menad$mentai od nji" se oekuje da ostanu nepro%itne organizacije: samoregulacija sektora, jasna pravila o ciljevima i aktivnostima zaklada, postajuglavnim jamcem nji"ove uspjenosti. 5ako se upravljanje zakladama temelji nazakonskim i moralnim odredbama.

: zakonske odredbe esto se dopunjavaju kodeksima ponaanja koje donose sameorganizacije civilnog drutva

18


19/28

: porezni poticaji za darivanja nepro%itnim organizacijama, uz porezno priznateras"ode, posebno se prote$iraju u sluaju donacija zakladama. 5akva poreznapolitika pridonijela je razvoju kulture davanja.: u takvoj kulturi dobrostojei srednji slojevi dio svoje imovine ostavljaju u nasljedstvozakladama

: poticanje neoporezivi" donacija proizvodi pozitivne uinke na razvoj kulture davanjau kojoj dobrostojei gra!ani daju i mimo ogranienja porezno priznatog ras"oda.: time se jaa odgovornost gra!ana za probleme u zajednici i drutvu, stvaraju se ipromiu nove vrednote i pridonosi pluralizmu interesa i institucija koje neovisnodjeluju u drutvu.: zaklade imaju kvali%icirano osoblje koje mo$e procijeniti kvalitete prijedlogaprojekata koje nadzire, te evaluira postignua ti" projekata. Fedovito imaju i savjetekoje ine ugledni intelektualci ili strunjaci za pojedina podruja.: zaklade su najrazvijenije u =>:u. #naajan broj ti" zaklada ima i me!unarodneprograme dijeljenja potpora.: u posljednji" deset godina amerike zaklade su najznaajnije poveale davanje

potpora za socijalne programe i razvoj socijalni" slu$bi. padaju potpore za visokoobrazovanje.: u amerikoj kulturi postoji bogata tradicija prema kojoj se bolje stojei gra!aniosjeaju obvezanima dati donacije izravno razliitim opekorisnim i dobrotvornimogranizacijama. :u.: aktivnosti i znaaj zaklada mogu se dobro ilustrirati na primjeru ertelsmannzaklade. va najvea njemaka zaklada bavi se operativnim i konceptualnimposlovima. #aklada promilja i potie projekte ili se aktivno prikljuuje projektima odnji"ova oblikovanja do praktine provedbe. J tom okviru usko sura!uje saznanstvenim, vladinim i privatnim institucijama.: u Ajemakoj se aktivno radi na obnavljanju zaklada koje su djelovale na podrujubive Istone Ajemake te u tom okviru programa obnovljen je rad zaklade @arl#eiss =ti%tung, najstarije zaklade u svijetu koju je *+--. osnovalo poduzee.: Italija je imala relativno nerazvijenu kulturu zakladnitva u odnosu na drugeeuropske zemlje.: u novije vrijeme sve znaajniju ulogu u razvoju zakladnita imaju velike korporacije.: corporate citizenshipje pojam koji istie da su i korporacije obvezne, kao i gra!ani,pridonositi kvaliteti $ivljenja mjesta ili regije u kojima djeluju.: na europskoj razini osnovano je vie zaklada na podrujima relativnim za razvojEurope. snivai ti" zaklada ugledni su intelektualci, poznate institucije, udruge,

vlade i Europska unija. ( neke od osnovani" Europska kulturna zaklada, Europskazaklada za znanost, Europska zaklada za socijalnu kvalitetu...): veinu sredstava te zaklade dobivaju iz programa Europske unije i Hijea Europe, aznaajna sredstva im daju i vlade pojedini" zemalja te poznate kompanije.: zaklade su katalizatori promjena i nositelji novi" ideja, ovezani" uz europskeintegracije.: zaklade koje djeluju na podruju Europe najizdanije %inanciraju programeobrazovanja (eksperimentalni programi, re%orme obrazovni" programa, me!unarodnasuradnja, stipendije uenicima, studentima...): u Europi postoje znatne razlike u snazi zaklada mjerenoj nji"ovom imovinom percapita#

: novi trend razvoja zakladnitva u zapadnim zemljama povezan je uz razvitakzaklada lokalni" zajednica (communit) foundation) koje predstavljaju neovisnu

19


20/28

dobrotvornu organizaciju, osnovanu da podmiri kritine potrebe i pobolja kvalitetu$ivota na odre!enom zemljopisnom podruju kao to je grad ili regija.: te zaklade djeluju kao prijenosnici, prikupljajui i preraspodjeljujui darove i potporeraznovsni" donatora. ne su izvor sredstva lokalnim nepro%itnim organizacijama.: zaklade lokalni" zajednica smatraju se okvirom za razvoj civilnog drutva odozdo.

ZAKLADNITVO U SREDNJOEUROPSKIM TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA

: kao dio koncepta razvoja civilnog drutva zaklade su u tranzicijskim zemljamaprepoznate kao va$an imbenik pluralizma i demokratizacije.: u okviru 'RFE programa Europske unije u tim zemljama osnovane su zaklade zarazvitak civilnog drutva koje ire i kulturu zakladnitva i daju potpore lokalnimnepro%itnim ogranizacijama. #naajan doprinos su dale i amerike privatne zaklade: donoenje propisa o zakladama i nji"ovo osnivanje odvijalo se pod dominantnimutjecajem amerikog modela. J takvom su konceptu zaklade zapravo bile udrugeosnovane radi prikupljanja sredstva u posebne svr"e.

: u novije vrijeme u tranzicijskim zemljama se sve vie uz inozemnu podrku osnivajuzaklade lokalni" zajednica. ne se dr$e prikladnim okvirom mobilizacije lokalni"resursa i izvorom sredstava za poticanje razvitka civilnog drutva

DRUTVENA ODGOVORNOST GOSPODARSTVA

: u razvijenim zemljama ve du$e vremena postoji praksa drutvene odgovornostigospodarski" subjekata za sudjelovanje u rjeavanju problema u zajednici i drutvu.: drutvena je odgovornost gospodarstva povezana s poreznim poticajima zadoniranje u opekorisne svr"e, te openito uz interes poduzea da pridonesupodmirenju razliiti" potreba u drutvu.

DRUTVENA ODGOVORNOST GOSPODARSTVA U RAZVIJENIM ZEMLJAMA -POVIJESNI OSVRT

- drutvena odgovornost gospodarstva u razvijenim je zemljama prisutna od kasnogsrednjeg vijeka, a povezana je s rastom trgovine.: bogati trgovci davali su tada sredstva za podizanje sirotita, bolnica i kola.: u to vrijeme bogati trgovci, kako bi i poslije smrti ostali slavni i spoiminjani, osnivaju iprve zaklade.

: drugo je znaajno razdoblje primjetnije drutvene odgovornosti gospodarstva kraj*-. i poetak 20. stoljea. Industrijska revolucija uinila je trgovaka drutvaznaajnim dionicama razvoja. J drugoj polovici *-.st. poduzea osnivaju prvezaklade.: zauzetost gospodarskog sektora za probleme u drutvu potaknuta je poreznimpovlasticama prilikom plaanja poreza na dobit. >onacije u opekorisne svr"e od*-89. poinju se priznavati kao porezno priznat ras"od. 5o je bio dio iri"gospodarski" re%ormi u doba velike krize.: prva polovina 20.st., obilje$ena s dva svjetska rata i vladavinama totalitarni" re$ima,donijela je veliku gospodarsku prednost =>:u. J tom vremenu brojne korporativnezaklade u Europi su dole u krizu ili prestale postojati. 5o je znaajnim dijelom dalo

prednost amerikoj praksi ukljuenosti gospodarstva u jaanje kapaciteta zajednice idrutva.

20


21/28

: u amerikom gospodarstvu postoji tradicija poticanja zaposlenika da volontiraju uzajednicama u kojima $ive te davanja nenovani" priloga za opekorisne svr"e.:


22/28

: prema /ombrunu doniranje novani" sredstava poduzea je tek dio odgovornosti uizgradnji opeg dobra. Holontiranje zaposlenika, te prenoenje nji"ovi" znanja ivjetina organizacijama civilnog drutva dr$i se va$nijim.: za /ombruna je ekonomski interes izgradnja ugleda poduzea sredinji motiv cijeli"aktivnosti. 5akva praksa pridonosi postizanju rezultata s dvostruko pozitivnim

uinkom. Jgled poduzea znai imovinu koja se mo$e jasno prepoznati u svakojbilanci.: istra$ivanja pokazuju kako potroai oblikuju svoje stavove pod utjecajem javnosti,te vie kupuju kod oni" koji se zauzimaju za ope dobro.: %inancijski mone korporacije esto se rukovode naelom strateki" socijalni"investicija u in%rastrukturu zajednice : podjednako socijalnu i %iziku.: same ili u partnerstvima s dr$avom i lokalnom zajednicom ula$u u gradnju kola,ustanova za djecu, ustanova za starije, zdravstvene ustanove, %inanciraju dodatnezdravstvene, obrazovne i socijalne programe.: partnerstva gospodarskog i nepro%itnog sektora poma$u u trans%erima novi" znanjai vjetina radi uinkovitijeg upravljanja nepro%itnim ogranizacijama.

: moral zaposlenika ukljueni" u volontiranje u zajednici je vei, te se to odra$ava ina %inancijsku bilancu poduzea.:


23/28

- u suradnji s Europskom komisijom uropska mrea kompanija za socijalnu kohezijuusvojila je uropsku deklaraciju kompanija protiv isklju"enosti.: kompanijama se preporua da, radei u suradnji s drugim sektorima iorganizacijama, trebaju promovirati integraciju na tr$itu rada, dati pomo zaunapre!enje strunog osposobljavanja, promicati otvaranje novi" radni" mjesta i

biznica, pridonijeti socijalnoj integraciji u nerazvijenim podrujima te brinuti zamarginalne skupine.: okretanje prema drutvenoj odgovornosti gospodarstva rukovodi se

novim brigama i oekivanjima gra!ana, potroaa, javni" ustanova iinvestitora u kontekstu globalizacije te veliki" promjena u industriji

socijalnim kriterijima koji sve vie utjeu na donoenje odluka o investicijamapojedinaca i institucija, u oba sluaja kao potroaa ili investitora

porastom zabrinutosti zbog gospodarski" aktivnosti koje unitavaju okoli potrebom da se transparentnost poslovni" aktivnosti postigne kroz medije,

moderne in%ormacijske i komunikacijske te"nologije.

: drutvena odgovornost poduzea ima unutarnju i vanjsku dimenziju. Jnutarnjadimenzija obu"vaa upravljanje ljudskim resursima, zdravljem i sigurnou naposlu,k prilago!avanje promjeni, te upravljanje utjecajima iz okolia i prirodnimresursima. Hanjska se dimenzija odnosi na lokalnu zajednicu, partnere u poslu,opskrbljivae i potroae, na ljudska prava, te na globalnu brigu o okoliu.

POLITIKA TRE=EG PUTA I ULOGA CIVILNOG DRUTVA

: posebnu dimenziju u politici treeg puta ima civilno drutvo prepoznato krozaktivnosti treeg (nepro%itnog,nevladinog) sektora.

: civilno je drutvo bilo okvir za analizu problema i nu!enje rjeenja s kojima susuoena moderna suvremena drutva: najznaajniji poticaj raspravi o politici treeg puta dao je britanski sociolog.


24/28


25/28

-


26/28

: vea usmjerenost na procese vladavine nego na institucije vlade stavlja naglasakna mjerenje uinkovitosti javni" politika i upotrebu javni" resursa u postizanjudrutveni" ciljeva. Jmjesto jednostavnog vrenja vlasti vladavina naglaavaodgovornost vo!a prema onima koji vladaju, transparentnost naina donoenjajavni" odluka i izbora vodstva, pristup in%ormacijama kako bi gra!ani mogli

ne%ormalno prosu!ivati i evaluirati uinke programa: 200*. donesen je ijeli papir o europskoj vladavini. 5aj dokument vie otvaraproces sainjavanja javni" politika ljudima i organizacijama. #agovara se ukljuivanjesvi" dionika i vea otvorenost upolic)procesima.: pet je naela koja podrazumijevaju dobru vladavinu

otvorenost : podrazumijeva aktivnu komunikaciju o onome to EJ radi i kojeodluke donosi. Bezik komunikacije treba biti razumljiv irokoj javnosti.

=udjelovanje : je odluujue za kvalitetu i uspje" javni" politika. dgovornost : uloge u zakonodavnom i izvrnom procesu trebaju biti jasne.

=vaka institucija mora objasniti to rai i za isto preuzeti odgovornost.

Jinkovitost i pravovremenost politika s isporukama onog to je potrebno sjasnim ciljevima te evaluacijama utjecaja i proli" iskustava Go"erentnost politika i akcija

: u ovom dokumentu posebno se tematizira uloga organizacija civilnog drutva kojetako!er trebaju slijediti naelo dobre vladavine, ukljuujui odgovornost i otvorenost: organizacije civilnog drutva koje djeluju na europskoj razini trebaju imati ulogukatalizatora.

CIVILNO DRUTVO I EUROPSKA UNIJA

: u zemljama lanicama EJ postoje razliite tradicije i razliite razine razvijenosticivilnog drutva: npr. britanska tradicija zaklada (trust), milosrdni" ogranizacija (c"aritD) idobrovoljakog (voluntarD) sektora znaajno je razliita od %rancuske tradicije koja sepodrazumijeva pod pojmom economie sociale.: istra$ivanja Bo"n Ropkins dokazuju kako je rast zaposlenosti u organizacijamacivilnog drutva daleko vei od rasta u gospodarskom sektoru (od *--0.do *--9.): u sreditu je razvoja socijalno poduzetnitvo i kapacitet gra!ana da sesamoorganiziraju oko zajedniki" interesa i potreba.: takav razvoj dovodi u vezu s rastom srednji" slojeva i novom strukturom vrijednostikoju promiu, a prema kojoj dr$ava nije vie primarno odgovorna za socijalnu

sigurnost, kulturne i obrazovne programe, zatitu okolia i sl. 5ime srednji slojevi neosloba!aju dr$avju odgovornosti ali ona ima de%initivno manju ulogu nego ranije.: taj dio razvoja slobodno prelazi granice dr$ave, ostvaruju se partnerstva,primjenjuju se inozemne iinovacije, te postaje osnovom za razvoj civilnog drutva uEJ zemljama: granice pojedini" dr$ava prelaze i inicijative u nepro%itnom sektoru, te postajuin%rastrukturom za izgradnju europskog civilnog drutva: ekonomski i socijalni odbor Europske zajednice usvojio je *---. dokument WJloga idoprinos organizacija civilnog drutva u izgradnji EuropeW.: predsjednik Europske komisije Fomano 'rodi vidi novo partnerstvo civilnog drutvai drugi" imbeniak ukljueni" u upravljanje, te ga naziva W1re$a EuropeW

26


27/28

: znaajan doprisnos razvoju civilnog drutva u Europi dala je organizacija European/oundation @entre, koja od -0i" zagovara znaajniju ulogu civilnog drutva, teposebno potie njegov razvoj u tranzicijskim zemljama.

CIVILNO DRUTVO I GLOBALIZACIJA

- u protekla dva desetljea svjedoci smo sve slobodnijeg kretanja roba, usluga i ljudina svjetskom tr$itu. iberalni je kapitalizam preao ogranienja uvjetovanagranicama nacionalni" dr$ava. 5r$ite se internacionalizira, a kulturne se razlikeme!u razliitim nacijama ine sve manjima: in%ormatika revolucija i te"nike inovacije su pogodovale irenju procesaglobalizacije.: dr$ave gube dio suvereniteta i jaaju nadnacionalne asocijacije: sve se vie upozorava na rastuu povezaost politiki", kulturni" i socijalni" s%era,kao i gospodarstva, to je povezano s mogunostima putovanja i komunikacija

: u novijim raspravama se globalizacija stavlja kao okvir i poticaj za razvoj globalnogcivilnog drutva: globalizirano se civilno drutvo povezuje uz aktivnosti globalizirani" me!unarodni"nevladini" organizacija koje svoja sjedita uglavnom imaju u razvijenim dijelovimasjeverozapadne Europe i =jeverne merike. 5e ogranizacije redovito imaju globalnemisije, bave se globalnim problemima i zagovaraju rjeenja za koja je va$nosudjelovanje sve ireg kruga globalni" dionika, a prije svega gra!ana.: u novije je vrijeme u sreditu svjetske pozornosti problem zatite okolia koji imaglobalno obilje$je. ktivnosti i rezultati organizacije /reenpeace poveali su nji"ovuvjerodostojnost i pridonijeli rastu lanstva.: zatita je ljudski" prava tako!er problem koji je preao granice nacionalni" dr$ava: me!unarodne su "umanitarne ogranizacije svojim akcijama pridonijele izgradnjiglobaliziranog civilnog drutva.: civilno se drutvo razvija kao dio industrije pomoi (aid industr)): razvoj civilnog drutva uvelike je povezan i uz reakcije na procese globalizacije.'roces globalizacije donosi korisi koje se nejednako raspodjeljuju7 redovito stradajuoni dijelovi svijeta koji su slabije razvijeni.: razliti oblici pomoi i aktivizma koji prete$no dolaze iz Europe pru$aju razvojne isocijalne usluge onima koji su $rtve globalizacije. J tom kontekstu procesiglobalizacije imaju brojne podupiratelje, no s druge strane, osporavatelji globalizacijenastoje zadr$ati koncept nacionalni" dr$ava i dovode u pitanje nadnacionalnu

vladavinu prava: re%ormistike skupine pri"vaaju procese globalizacije i nastoje i" civilizirati kako bibili na korist ovjeanstvu. ne se zala$u za re%ormu me!unarodni" gospodarski"institucija, veu socijalnu pravdu, oprezniju uporabu novi" te"nologija, te zaglobalizaciju vladavine prava: u civilnom su drutvu prepoznatljivi i alternativci koji ne zagovaraju, ali radikalno nine osporavaju procese globalizacije. ni nastoje ostati izvan utjecaja nacionalni"vlada, strani" organizacija i transnacionalni" korporacija. Aji"ova je ideja izgradnjavlastitog naina $ivota, vlastitog prostora bez utjecaja sa strane (mrve): globalno je civilno drutvo ve tako dobro organizirano da organizira velike summiteparalelne s onima koje organiziraju nadnacionalne organizacije

: organizacije se globaliziranog civilnog drutva javljaju kao va$ni dionici uspostaveprocesa globalne vladavine (global governance0

27


28/28

+ razvoj je civilnog drutva u tranzicijskim zemljama bio dio koncepta globalizacijecivilnog drutva gdje su oito bili po srijedi i drugi interesi. 5akav se koncept civilnogdrutva te$e domesti%icirao i te$e ukorjenjivao u lokalnu tradiciju i kulturu: potencijalna protute$a globaliziranom civilnom drutvu bile su aktivnosti Institutaotvoreno drutvo koji je otvorio lokalne zaklade, s lokalnim vodstvom, koje su imale

misiju razvoja civilnog drutva odozdo.: potencijalna protute$a globaliziranom civilnom drutvu bili su i programi razvojacivilnog drutva kroz 'RFE program. J okviru tog programa redovito su osnivanenacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva kojima su upravljali domai ljudi.: zaklade su, sredstvima dobivenim iz prorauna EJ, pru$ale %inancijsku i te"nikupomo lokalnim organzacijama civilnog drutva, te su bile predvodnicima uzagovaranju razvoja civilnog drutva kao va$nog dionika modernizacije drutva.

Documents

BEŽOVAN.CIVILNO DRUŠTVO. SKRIPTA