Upload
others
View
23
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
BETONSKE KONSTRUKCIJE II
dr Dragan Nikolić, dipl.inž.građ.
[email protected]: 03.12.2020.
AB elementi ‐ Grede
Betonske konstrukcije II
1
1. GREDNI NOSAČI
1.1. Uopšteno
Pod grednim nosačima se podrazumevaju linijski element pretežno izložen savijanju.
U betonskim konstrukcijama grede se pojavljuju kao samostalni elementi ili kao deo složenih
elemenata.
Grede su sastavni delovi gotovo svih inženjerskih konstrukcija. U zgradarstvu se
primenjuju kao noseći elementi međuspratnih konstrukcija, glavni nosači krovnih konstrukcija
većeg raspona, sastavni delovi temeljnih konstrukcija (Slika 1.1).
Slika 1.1. Primeri statičkih sistema grednih nosača
Greda kao sastavni deo složenih sistema se pojavljuje kao rigla ramovskih
konstrukcija (jednobrodnih i višebrodnih, jednospratnih i višespratnih ramova), osnovni
element grednih roštilja, kombinovanih sistema i sl . (Slika 1.2)
Slika 1.1. Primeri statički složenih sistema
Konstruisanje AB elemenata mora odgovarati pretpostavkama u statičkom proračunu.
Armatura je potrebno da bude neprekinuta i povezana na mestima kontinuiteta grednih
Betonske konstrukcije II
2
elemenata (osloncima kontinualnih greda) i ukleštenjima. Neophodno je potpuno pokrivanje
armaturom pomerene linije zatežućih sila i napona smicanja uz propisno sidrenje. Posebnu
pažnju je potrebno obratiti pri konstruisanju oslonaca, pravih ili fiktivnih zglobova adekvatnim
armiranjem.
Pri konstruisanju i oblikovanju na krajnjim osloncima mora se uzeti u obzir delimično
uklještenje koje nije uzeto u obzir u proračunu kod zglobno oslonjenih krajnjih oslonaca. Ako
je u proračunu pretpostavljena slobodna rotacija kraja grede, pretpostavlja se da nad tim
osloncem u zgradarstvu deluje najmanje 15% momenta u susednom polju (preporučuje se
da ta vrednost bude bar 25%).
Betonske konstrukcije II
3
Slika 1.3. Primeri armiranja grede u zgradarstvu
1.2. Podužna armatura
Armatura grede se sastoji od podužne i poprečne armature - uzengija. Površina i
oblici šipki zavise od veličine glavnih napona zatezanja. Grede se mogu armirati pravim i
povijenim ili samo pravim šipkama.
Ukupni poprečni presek podužne zategnute armature ne sme biti manji od potrebnog
poprečnog preseka armature dobijene proračunom prema graničnom stanju nosivosti za
anvelopun uticaja,a ni od površine poprečnog preseka armature potrebne za ograničavanje
širine prsline dobijene proračunom prema graničnom stanju upotrebljivosti.
Za grede sa jednim ili više raspona na mestima najvećih momenata (u polju u donjoj
zoni, a nad osloncem u gornjoj zoni) koje su opterećenje dominantno na savijanje minimalni
procenat armiranja jednak je:
dbffA
yk
ctms 26.0min,1 , ali ne manje od 0.0013bd
gde je:
fctm - srednja vrednost čvrstoće betona pri aksijalnom zatezanju 3/23.0 ckctm ff za ≤ C
50/60 d‐ udaljenost težišta zategnute armature od pritisnute ivice preseka ‐ statička visina preseka: b ‐ širina poprečnog preseka preseka (kod T preseka debljina rebra)
Betonske konstrukcije II
4
Razmak osa šipki armature na mestu ekstremnih uticaja nije poželjno da bude veći od 15cm.
Čisto rastojanje smin (horizontalno i vertikalno) između pojedinačnih paralelnih šipki ili
horizontalnih slojeva paralelnih šipkine treba da bude manje od:
- k1F ,
-dg+k2,
- 20mm
gde je dg vrednost nominalno najvećeg zrna agregata, F je prečnik šipke, a vrednosti k1 i k2
se primenjuju u određenoj zemlji i date su u Nacionalnom dodatku. Preporučene vrednosti su
k1=1 i k2=5mm.
Ukupni poprečni presek zategnute armature po pravilu ne sme biti veći od 0.04Ac (Ac
- površina betonskog preseka) uz izuzetak u području nastavljanja armature.
Podužna konstruktivna armatura služi za oblikovanje elementa. Postavlja se na svim
onim mestima na kojima postoji prelom ivice preseka, kako bi se oko nje mogle obaviti
uzengije. Ako je nosač visine do 50 cm, nije potrebno postavljati horizontalne konstruktivne
šipke po njegovoj visini. Za nosače kod kojih je visina veća od 50cm, da bi se sprečilo
izbočavanje uzengija, maksimalno rastojanje podužnih šipki po visini nosača može biti 30cm
(Slika 1.4).
Slika 1.4. Primer dodavanja dodatnih konstruktivnih šipki
Raspored podužne noseće armature u preseku mora biti takav da omogući
nesmetanu montažu armature, pravilnu ugradnju betona i efikasno prijanjanje. Kod greda sa
Betonske konstrukcije II
5
većim procentom armiranja, gde se armatura postavlja u više redova, dopušta se mogućnost
i grupisanja šipki bez vertikalnog međurazmaka sa grupom od najviše tri šipke (u zgradarstvu
treba težiti da se armatura ne grupiše i da se smesti u dva reda) - Slika 1.5.
Slika 1.5. Detalj zategnute armature
Dužina šipki podužne zategnute armature određuje se prema translatorno
pomerenoj liniji zatežućih sila i dodatnu dužinu sidenja lb,net≥d
sdsd
sd NzMF
Horizontalno translatorno pomeranje, ukoliko se za prihvatanje smičućih naprezanja koristi
vertikalna poprečna armatura - uzengije i uz z=0.9d, a1=0.45d
Betonske konstrukcije II
6
Slika 1.6. Linija zatežućih sila
Dužina sidrenja se meri od prednje ivice oslonca. Kod direktnog oslanjanja na kraju grede dužina sidrenja mora biti veća od 2/3lb,net ili 6ds (prečnika armature šipke koja se sidri). Ako je reč o indirektnom oslanjanju, dužina sidrenja mora biti veća od lb,net ili 10ds. Na srednjim oslocima kontinualnih greda, armaturu treba voditi preo linije za bar 10ds.
Slika 1.7. Sidrenje armature
1.3. Poprečna armatura
Betonske konstrukcije II
7
Poprečna armatura mora zatvarati ugao od 45° do 90° sa težišnom linijom
konstruktivnog elementa. Najčešće je reč o uzengijama ili kombinaciji uzengija i kosih
(povijenih) šipki armature.
U novije vreme koso povijena armatura se koristi samo izuzetno, za prijem velikih
smičućih naprezanja. Raspored koso povijene armature treba da obezbedi što ravnomerniju
raspodelu smičućih naprezanja na dužini osiguranja.
Mesto povijanja kosih šipki se određuje konstruisanjem integralne krive. Uzengije se
postavljaju duž celog nosača. Njihova uloga, pored utezanja preseka može biti i prijem
glavnih napona zatezanja (u potpunosti ili u kombinaciji sa koso povijenom armaturom).
Ukupna poprečna armatura (uzengije) ne sme biti manja od površine koja je data izrazom:
bsmAsw
min
gde je:
Asw- površina jedne grane uzengije s - razmak poprečne armature
m - sečnost uzengije
Tabela 8.1. Minimalni procenti armiranja
C C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
rmin 0.0007 0.0011 0.0013
Tabela 8.2. Maksimalni razmaci uzengija
Računska poprečna sila VEd Maksimalni razmak uzengija u
pravcu glavne zategnute armature
smax
Maksimalni razmak
vertikalnih krakova uzengija
u poprečnom smeru sp,max
VEd ≤ 0.2VRd,max 0.8d; 30cm 1.0d;80cm
0.2VRd,max≤ VEd ≤ 0.67VRd,max 0.6d; 30cm 0.6d;30cm
VEd ≥0.67Rd,max 0.3d; 20cm 0.3d;20cm
Betonske konstrukcije II
8
Slika 1.8. Razmaci uzengija
1.4. Detalji oslanjanja greda
Da bi se osigurala trajnost i upotrebljivost konstrukcije, veoma bitno je osigurati i pravilno izvesti oslanjanje grede. Usled lošeg položaja slobodnog oslonca u odnosu na glavnu armaturu dolazi do pojave loma u blizini oslanjanja (Slika 1.9).
Slika 1.9. Loše izveden oslonac Slika 1.10. Dobro izveden oslonac
Betonske konstrukcije II
9
Slika 1.11. Direktno oslanjanje grede sa smanjenim poprečnim presekom
Slika 1.12. Indirektno oslanjanje grede na gredu
Betonske konstrukcije II
10
Slika 1.13. Sidrenje armature u gornjoj zoni
Betonske konstrukcije II
11
Slika 1.14. Oblikovanje armature vertikalne vute (I - uzengije upravne na pravac vute, III -
vertikalne uzengije, IV - prikaz podužne armature, V - prikaz podužne armature)
Betonske konstrukcije II
12
Slika 1.15. Definisanje raspona između oslonaca
Izraz za DM glasi:
eff
i
laMM 04
Redukovani momenat je jednak:
2minMMM red
Betonske konstrukcije II
13
Slika 1.16. Redukovani moment iznad oslonca