Benedikt XVI Ljubljena Crkvo u Hrvata

7/28/2019 Benedikt XVI Ljubljena Crkvo u Hrvata

1/65


2/65

BENEDIKT XVI.

LJUBLJENA CRKVO U HRVATA


3/65

.


4/65

Benedikt XVI.

Ljubljena Crkvo u Hrvata

poruke apostolskoga pohoda Hrvatskoj

4. i 5. lipnja 2011.

Varadinske Toplice, 2011.


5/65

Sadraj

1. Radost zbog skoroga dolaska u Hrvatsku ............. 72. Poticaj na molitvu za uspjeh putovanja ............... 12

3. O eperu, Europskoj uniji, Stepincu i N.D.H. ...... 13

4. Ljudske i kranske vrijednosti ueuropskim korijenima .......................................... 16

5. Savjest kljuno naelo za izgradnjuzajednikoga dobra ............................................. 20

6. Svjetlo dragocjene uljanice .................................. 25

7. ivotu otvorena obitelj izvor je budunosti ........... 30

8. Dar vjere ivljene u obitelji ................................... 369. Budite moralna svijest drutva! ............................ 38

10. Nosim ove dane u pameti i u srcu ..................... 44

11. Jamim vam svoju molitvu ................................. 46

12. Osvrt na apostolsko putovanje u Hrvatsku ........ 47

Savjest kao prostor sluanja istine i dobra .............. 52Kazalo ...................................................................... 61


6/65

Prijevodi na hrvatski Papinih istupa 4. i 5. lipnja 2011.,unaprijed prireeni u Tiskovnom uredu Svete Stolice, dotjeranisu prema tekstu koji je Sveti Otac stvarno izgovorio. Na istinain doraen je i Ikin prijevod govora od 8. lipnja 2011.

Govor od 11. travnja 2011. s francuskoga i intervju od 4.lipnja 2011. s talijanskoga izvornika preveo je prireditelj.

Ovakvim pismom (Times New Roman) tiskane su Papinerijei, a ovakvim (Ariel) podatci nuni za razumijevanje teksta.

Masno su otisnute rijei koje je Sveti Otac izrekao na

hrvatskom jeziku ili im je Papin izvornik hrvatski.


7/65

7

1. Radost zbog skoroga dolaska u Hrvatsku

Govor u prigodi primanja vjerodajnica Filipa Vuka,

novoga hrvatskog veleposlanika pri Svetoj Stolici, uVatikanu u ponedjeljak 11. travnja 2011.

Gospodine Veleposlanie,

drago mi je primiti Vas u sveanoj prigodi predajepisma koje Vas ovjerovljuje kao izvanrednoga i opuno-moenoga hrvatskog veleposlanika pri Svetoj Stolici.

Zahvaljujem na srdanim rijeima koje ste mi uputili.Zauzvrat, bio bih zahvalan da predsjedniku Republike,gospodinu Ivi Josipoviu, kojega sam nedavno imaozadovoljstvo susresti, izrazite moje najbolje elje, zanjega osobno kao i za dobrobit i mir hrvatskoga naroda.

Poetak Vaega poslanja sretno se poklapa s dvadese-tom obljetnicom hrvatske neovisnosti. A dogodinese slavi dvadeseta godinjica uspostave diplomatskihodnosa izmeu Vae zemlje i Svete Stolice. Nai suodnosi skladni i uravnoteeni. Sveta je Stolica uvijek

posebnu pozornost posveivala Hrvatskoj. Moj daleki

prethodnik papa Lav X., gledajui ljepotu vae kulturei dubinu vjere vaih predaka, opisao je vau zemljukao scutum saldissimum et antemurale Christianitatis[najtvri tit i predzie kranstva]. Te drevne vrijednosti

jo uvijek nadahnjuju nae suvremenike koji su senedavno morali suoiti s posebnim potekoama. Da bi

se sadanji narataji utvrdili, dolikuje jasno im izlagatibogatu batinu hrvatske povijesti i kranske kulturekoja je duboko proima i na koju se va narod u nevoljiuvijek oslanjao.


8/65

8

Sa zadovoljstvom sam doznao da je va parlamenttekuu godinu proglasio Bokovievom godinom. Taj

je isusovac bio ziar, astronom, matematiar, arhitekt,lozof i diplomat. Njegovo postojanje pokazuje da jemogue ivotno uskladiti znanost i vjeru, sluiti domovinii zauzimati se u Crkvi. Ovaj kranski umnik kae mla-dima da je mogue ostvariti se u sadanjemu drutvu teu njemu istodobno biti sretnik i vjernik. Uostalom, spo-

menici i nebrojena raspela razasuta po vaoj zemlji jasnopokazuju tu sretnu suivljenost. Promatrajui taj skladmladi e biti ponosni na svoju zemlju, povijest i vjeru, iuvijek e se sve vie osjeati batinicima blaga koje sadoni trebaju oploditi.

Hrvatska e uskoro biti potpuno ukljuena u

Europsku uniju. Sveta se Stolica moe samo radovatitomu to se europska obitelj upotpunjuje i prima dravekoje joj povijesno pripadaju. To udruivanje, gospodineVeleposlanie, mora se zbivati uz puno potovanjehrvatskih posebnosti, vjerskoga puta i kulture. Lano bi

bilo htjeti nijekati vlastiti identitet da bi se preuzeo drugikoji je nastao u posve drukijim okolnostima od onih ukojima se oblikovao i razvijao hrvatski identitet.

Ulaskom u Europsku uniju Vaa zemlja ne dobivasamo gospodarski i pravni sustav koji ima svoje pred-nosti i ogranienja nego i sama moe dati vlastit, pri-

mjeran hrvatski doprinos. Ne smije se bojati odlunotraiti da se potuje vlastita povijest i vlastiti religijski ikulturni identitet. Naalost, ima glasova koji zaudnomupornou poriu zbilju vjerskih korijena Europe. Postalo


9/65

9

je moderno zaboravljati i nijekati povijesne injenice.Govoriti da Europa nema kranske korijene jednako

je tvrdnji da ovjek moe ivjeti bez kisika i hrane. Nesmijemo se ustezati i podsjeati na istinu i istupiti zanju, odbijajui, po potrebi, ono to joj se protivi. Siguransam da e Vaa zemlja znati braniti vlastiti identitet suvjerenjem i ponosom, izbjegavajui nove prepreke kojese pojavljuju i koje su, pod izgovorom vjerske slobode,

ali pogrjeno shvaene, protivne naravnom zakonu,obitelji i, posve jednostavno, udoreu.

elio bih takoer odati priznanje naporima Vae ze-mlje da Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu ostvariti po-loaj koji im i pripada kao jednome od triju konstitutiv-nih naroda zemlje. Utvrujem i da, u elji za mirom i

zdravom suradnjom sa zemljama Vae geopolitike regi-je, Hrvatska posebice pridonosi olakanju dijaloga i ra-zumijevanja meu narodima razliitih tradicija, ali kojistoljeima ive zajedno. Ohrabrujem Vas da nastavitetim putem uvrenja mira potujui pri tome svakoga.

Unutar pak Vaih dravnih granica, etiri ugovorapotpisana izmeu Vae zemlje i Svete Stolice omoguuju,uz potovanje vlastitih posebnosti, razgovore o temamaod zajednikoga interesa. Njih, u tome smislu, trebanastaviti na obostranu korist. Sa zadovoljstvom utvru-

jem da Hrvatska promie vjerske slobode i potuje

posebno poslanje Crkve.Zbog svih tih razloga, gospodine Veleposlanie,

iskreno se radujem to u za nekoliko tjedana moi po-sjetiti Vau zemlju. Moj prethodnik, tovani Ivan Pavao


10/65

10

II., uinio je to tri puta, a i ja sam je posjetio nekolikoputa dok sam bio na elu jednoga rimskog dikasterija.1

Rado sam prihvatio poziv hrvatskih vlasti i biskupa Vaeplemenite zemlje. Kao to znate, za putovanje je odabranatema: Zajedno u Kristu. Ba zajedno s Vaimnarodom elim slaviti. Zajedno, unato nebrojenimljudskim razliitostima, zajedno s tim razlikama! I tou Kristu koji stoljeima prati hrvatski narod dobrotom

i milosrem. Zbog Njega elim ohrabriti vau zemlju iCrkvu koja je meu vama i s vama. Nju koja briljivousamoga Krista prati sudbinu i hod vaega naroda jood njegova poetka. U ovoj radosnoj prigodi elio bihsrdano pozdraviti biskupe i vjernike Katolike Crkve uHrvatskoj.

U trenutku u kojem zapoinjete svoju plemenituzadau zastupanja pri Svetoj Stolici, upuujem Vam,

1 Prirediteljeva napomena: od dkaios, grki: pravedan, dikastrionje u antikoj Grkoj bio zbor sudaca, a po tome je nazvan dikstrij

vlada u hrvatsko-ugarskoj dravnoj zajednici od XVII. st. teopenito via vlast, ured, resor, ministarstvo. Prema apostolskojkonstituciji Pastor Bonus iz 1988., Rimsku kuriju ine dikasteriji izavodikoji pomau rimskomu prvosveeniku u obavljanju njegovevrhovne pastirske slube za dobro i u slubi cijele Crkve i pojedinihCrkvi. Pod dikasterijima se razumiju Dravno tajnitvo, zborovi(kongregacije, ima ih devet), sudita (tribunali, ima ih tri), vijea(ima ih 12), te Apostolska komora, Uprava batine Apostolske

Stolice i Prefektura gospodarskih poslova Svete Stolice. Zavodikoji ine Rimsku kuriju jesu: Prefektura Papinskoga doma i Uredza bogosluna slavlja Vrhovnoga sveenika. Kardinal JosephRatzinger bio je od 1981. do izbora za Papu, 2005., predstojnikZbora za uenje vjere, jednoga od 28 dikasterija Rimske kurije.


11/65

11

gospodine Veleposlanie, najbolje elje za uspjenoobavljanje svojega poslanja. Budite sigurni da ete u

mojim suradnicima uvijek imati prihvaanje i razumi-jevanje ako Vam ustreba. Povjeravajui Vau zemljuzatiti blaene Gospe, Majke Boje Bistrike, i zagovoru

blaenoga Alojzija Stepinca, od svega srca zazivamobilje boanskih blagoslova na Vau Ekscelenciju, naVau obitelj i Vae suradnike, kao i na cijeli hrvatski

narod i njegove predvodnike.


12/65

12

2. Poticaj na molitvu za uspjeh putovanja

Iz govora na opoj audijenciji na Trgu sv. Petra u Vatikanu

u srijedu 1. lipnja 2011.Upuujem pozdrav svim hrvatskim hodoasnicima,

a osobito vjernicima upe Svetih Petra i Pavla iz Ko-

erina u Bosni i Hercegovini.

Dragi prijatelji, u subotu i nedjelju posjetit u

Zagreb i Hrvatsku da zajedno s vama proslavim

Dan hrvatskih katolikih obitelji. Dok s radou

iekujem taj susret, sve vas pozivam da molite kako

bi moj pastirski pohod ovoj dragoj zemlji donio obilje

duhovnih plodova te da kranske obitelji budu sol

zemlje i svjetlo svijeta.

Hvaljen Isus i Marija!


13/65

13

2 Prirediteljeva napomena: Na ova je pitanja Sveti Otac odgovaraoizravno, a sve je ostale tekstove u knjizi prethodno pripremio u

miru svoje sobe.3 Prirediteljeva napomena: Pokopan je u zagrebakoj prvostolnici 5.sijenja 1982.

4 Prirediteljeva napomena: Znanstveni je skup odran u Zagrebu iMariji Bistrici od 6. do 8. studenoga 2001.

3. O eperu, Europskoj uniji, Stepincu i N.D.H.

Odgovori na novinarska pitanja tijekom leta iz Rima do

Zagreba, u zrakoplovu u subotu 4. lipnja 2011.2

Svetosti, ve ste bili u Hrvatskoj, a Va je prethodnik ak

tri puta posjetio tu zemlju. Moe li se govoriti o posebnom

odnosu izmeu Svete Stolice i Hrvatske? Koji su razlozi i

najvaniji vidovi tih odnosa i ovoga putovanja?

Osobno sam dvaput bio u Hrvatskoj. Prvi put na

sprovodu kardinala [Franje] epera,3 svojega prethodnikau Zboru za uenje vjere, koji mi je bio veliki prijatelj jer

je ujedno bio predsjednik [Meunarodnoga] teolokogpovjerenstva iji sam bio lan. Tako sam upoznaonjegovu dobrotu, umnost, razbor i veselost. Preko njegasam stekao sliku o Hrvatskoj jer je bio veliki Hrvat iveliki Europljanin. Nakon toga bio sam jo jednom, na

poziv njegova osobnoga tajnika [Velimira] apeka, kojije takoer bio ovjek velike radosti i velike dobrote, naznanstvenome skupu i slavlju u marijanskome svetitu.4Tu sam doivio puku pobonost koja je, moram rei,vrlo slina onoj moje zemlje. I bio sam vrlo sretan tovidim to utjelovljenje vjere: vjera ivljena srcem, gdjenadnaravno postaje naravno i naravno je prosvijetljeno


14/65

14

nadnaravnim. Tako sam vidio i doivio tu Hrvatsku stisuljetnom katolikom povijeu, uvijek vrlo blisku

Svetoj Stolici, i naravno, s prethodnom povijeu antikeCrkve. Vidio sam da postoji iznimno duboko bratstvo uvjeri, u htijenju da se slui Bogu za ovjeka, u kranskomhumanizmu. U tome smislu, ini mi se, postoji prirodnaveza u tom istinskom katolitvu koje je otvoreno svimai koje preoblikuje svijet ili eli preobraziti svijet prema

Stvoriteljevoj zamisli.Sveti Oe, Hrvatska se uskoro treba ujediniti s 27 dravakoje ine Europsku uniju. No, u posljednje vrijeme u hrvatskom

je puku porasla stanovita sumnjiavost prema Uniji. Mislite

li u tim okolnostima donijeti poruku ohrabrenja Hrvatima, da

gledaju prema Europi ne samo s gospodarskoga vidika, nego

i s kulturnoga, i sa stajalita kranskih vrijednosti?Mislim da veina Hrvata u osnovi s velikom radou

misli na as u kojemu e se udruiti s Europskom unijomjer je to duboko europski narod. Kardinali, bilo eper,Kuhari ili Bozani, uvijek su mi govorili: Mi nismoBalkanci, nego Srednja Europa. Dakle, to je narod koji

je u sreditu Europe, njezine povijesti i kulture. U tomesmislu mislim logino je, pravedno i nuno da ue.Isto tako mislim da prevladava osjeaj radosti nai setamo gdje je povijesno i kulturno Hrvatska uvijek bila.

Naravno, moe se razumjeti odreena sumnjiavostako narod koji brojano nije velik ulazi u tu Europu,

ve uspostavljenu i izgraenu. Moe se shvatiti damoda postoji strah od prejakoga centralistikog biro-kratizma, racionalistike kulture koja nedovoljno vodirauna o povijesti i bogatstvu povijesti, kao i o bogat-


15/65

15

stvu povijesne raznolikosti. ini mi se da bi upravoto moglo biti poslanje toga naroda koji sada ulazi: da

obnovi razliitost u jedinstvu. Europski identitet jestidentitet svojstven u bogatstvu razliitih kultura koje semeusobno pribliavaju u kranskoj vjeri, u velikimkranskim vrjednotama. Da bi to iznova bilo vidljivo iuinkovito, ini mi se da je ba poslanje Hrvata koji sadulaze, nasuprot stanovitomu apstraktnom racionalizmu,

uvrstiti povijesnost nae kulture i raznolikost koja jenae bogatstvo. U tome smislu ohrabrujem Hrvate: pos-tupak ulaska u Europu tijek je uzajamnoga davanja i

primanja. I Hrvatska daje, svojom povijeu te ljudskimi gospodarskim mogunostima. Naravno, i prima, ireina taj nain obzor i ivei u tome velikom optjecaju, ne

samo gospodarskom nego nadasve kulturnom i duhov-nom.Mnogi se Hrvati nadaju da bi se tijekom Vaega posjeta

moglo dogoditi proglaenje svetim blaenoga kardinala

Stepinca. Kakva je za Vas vanost njegova lika danas?

Kardinal je bio veliki pastir i veliki kranin, pa tako

i ovjek uzornoga humanizma. Rekao bih da je sudbinakardinala Stepinca bila da je morao ivjeti u dvjemaoprenim diktaturama, a obje su bile protuovjene.Prvo, ustaki reim za koji se inilo da je ispunio san osamostalnosti i neovisnosti, no u stvarnosti samostalnost

je bila la jer ju je Hitler podvrgnuo svojim probitcima.

Kardinal Stepinac vrlo je dobro to shvatio i branio jepravu ovjenost protiv toga reima. Branei Srbe,idove, Cigane pokazao je rekli bismo snagu istin-skoga humanizma, ak i trpei. Zatim je nastupila


16/65

16

suprotna diktatura, komunistika, u kojoj se opet bo-rio za vjeru, za nazonost Boga u svijetu, za stvarnu

ovjenost koja ovisi o Bojoj prisutnosti: samo akoje ovjek Boja slika, onda humanizam cvate. Takvaje bila recimo njegova sudbina: boriti se u dvjemarazliitim i suprotstavljenim borbama. Upravo po tojodluci za istinsko protivljenje duhu vremena, po pravomhumanizmu koji dolazi iz kranske vjere, veliki je uzor

ne samo Hrvatima nego svima nama.


17/65

17

4. Ljudske i kranske vrijednostiu europskim korijenima

Pozdravni govor na sveanosti dobrodolice u Meuna-rodnoj zranoj luci Zagreb na Plesu 4. lipnja 2011.

Gospodine Predsjednie Republike Hrvatske,

asna brao u biskupstvu,

potovana gospodo predstavnici vlasti,

draga brao i sestre!

S velikom radou dolazim meu vas kao hodo-

asnik u ime Isusa Krista. Srdano pozdravljam

ljubljenu hrvatsku zemlju i, kao nasljednik aposto-

la Petra, velikim zagrljajem grlim sve njezine sta-

novnike. Napose pozdravljam katoliku zajednicu:

biskupe, sveenike, redovnike i redovnice, vjernike svje-tovnjake, te posebice obitelji ove zemlje koja je plodnanavijetanjem Evanelja, nadom ivota i spasenja zasvakoga ovjeka. Upuujem prijazan pozdrav Vama,gospodine Predsjednie Republike, i drugim ovdje oku-

pljenima graanskim i vojnim vlastima. Zahvaljujem

Vam, gospodine Predsjednie, na ljubaznim rijeimadobrodolice te izraavam najbolje elje za visoku du-nost koja Vam je povjerena, kao i za mir i napredakcijeloga Naroda.

U ovome se asu elim prisjetiti triju pastirskihposjeta Hrvatskoj svojega ljubljenog prethodnika, bla-

enoga Ivana Pavla II. i zahvaliti Gospodinu za dugupovijest vjernosti koja povezuje vau zemlju sa SvetomStolicom. Brojimo vie od trinaest stoljea snanih i

posebnih veza, prokuanih i uvrenih u katkad tekim


18/65

18

i bolnim okolnostima. Ta je povijest rjeit dokaz ljubavivaega naroda prema Evanelju i prema Crkvi. Od samih

poetaka, va narod pripada Europi te joj, na osobit nain,daje doprinos u duhovnim i moralnim vrijednostima,koje su tijekom stolje oblikovale svakodnevni ivot,kao i osobni i nacionalni identitet njezine djece. Izazovikoji proizlaze iz suvremene kulture, proete drutve-nim raslojavanjem i nestabilnou, te obiljeene indi-

vidualizmom koji pogoduje shvaanju ivota bez obveza,u neprestanom traenju prostora privatnosti, zahtije-vaju uvjereno svjedoanstvo i smjelo zauzimanje u promi-canju temeljnih moralnih vrijednosti, ukorijenjenih udrutvenom ivotu i identitetu Staroga kontinenta. Odvadesetoj obljetnici proglaenja neovisnosti i uoi

punopravnoga pristupanja Hrvatske Europskoj uniji,davna i nedavna prolost vae zemlje moe sve drugenarode Kontinenta poticati na promiljanje pomaui isvakom pojedincu i itavoj zajednici da ouva i oivineprocjenjivu zajedniku batinu ljudskih i kranskihvrijednosti. Neka tako ovaj dragi narod, snagom svoje

bogate tradicije, pridonese tomu da Europska unijacjelovito vrjednuje to duhovno i kulturno blago.S geslom Zajedno u Kristu, draga brao i sestre,

dolazim s vama proslaviti Prvi nacionalni dan hrvatskihkatolikih obitelji. Neka ovaj vani dogaaj bude

prigoda za ponovno isticanje vrijednosti obiteljskoga

ivota i zajednikoga dobra te uvrivanje jedinstva,oivljavanje nade i upravljanje prema zajednitvu sBogom, na temelju bratskoga suivota i drutvenesolidarnosti.


19/65

19

Ve sad iskreno zahvaljujem svima koji su

sudjelovali u pripravi i organizaciji mojega posjeta.

Pred dananjim izazovima za Crkvu i civilno drutvo,zazivam na ovu zemlju i na sve njezine stanovnike,

zagovor i pomo blaenoga Alojzija Stepinca, pastira

kojega va narod voli i tuje. Neka prati mlade nara-

taje da ive u ljubavi koja je potaknula Gospodina

Isusa Krista da svoj ivot daruje za sve ljude. Sveti

Josip, brini uvar Otkupitelja i nebeski zatitnikvaega naroda, zajedno s Djevicom Marijom, naj-

vjernijom Odvjetnicom Hrvatske, neka vam danas i

uvijek isprose mir i spasenje. Hvala!


20/65

20

5. Savjest kljuno naeloza izgradnju zajednikoga dobra

Govor na susretu s predstavnicima graanskoga drutva,politikoga, akademskog, kulturnog i poduzetnikogasvijeta, s Diplomatskim zborom i s vjerskim elnicima uHrvatskome narodnom kazalitu u Zagrebu 4. lipnja 2011.

Gospodine Predsjednie,

gospodo kardinali,

asna brao biskupi,potovane dame i gospodo,


Sretan sam to mogu zapoeti svoj posjet susreui

vas, koji predstavljate razne slojeve hrvatskoga

drutva i Diplomatski zbor. Srdano pozdravljam

svakoga osobno kao i ivotne stvarnosti kojima pri-

padate: vjerske zajednice, politike, znanstvene i

kulturne ustanove, podruja umjetnosti, gospodar-

stva i porta. Od srca zahvaljujem monsinjoru Puljiui profesoru Zuraku na lijepim rijeima koje su mi upu-

tili kao i glazbenicima koji su me doekali sveopimjezikom glazbe. Dimenzija univerzalnosti, koja je odlikaumjetnosti i kulture, posebice se vee s kranstvom iKatolikom Crkvom. Krist je ovjek u potpunosti, i sveto je ljudsko nalazi u Njemu i njegovoj Rijei puninuivota i smisla.

Ovo je predivno kazalite znakovito mjesto, koje izra-ava va nacionalni i kulturni identitet. Moi susresti vasovdje, zajedno okupljene, jo je jedan razlog duhovneradosti, jer Crkva je otajstvo zajednitva i uvijek se


21/65

21

raduje zajednitvu u bogatstvu razliitosti. Sudjelovanjepredstavnika drugih Crkvi i kranskih zajednica, kao

i idovske i muslimanske religije, potvruje da religijanije neka zasebna zbiljnost u odnosu na drutvo, negonjoj priroena sastavnica, koja trajno priziva okomitudimenziju, to jest sluanje Boga kao uvjet traganja zazajednikim dobrom, pravednou i pomirenjem u istini.Religija stavlja ovjeka u odnos s Bogom, Stvoriteljem

i Ocem sviju, te stoga treba biti snaan imbenik mira.Religije se uvijek moraju proiavati prema ovojistinskoj bti, kako bi odgovorile svojemu izvornom

poslanju.Ovdje bih htio otvoriti sredinju temu svojega kratkog

promiljanja, a to je pitanje savjesti. Ona je presjenica

raznih podruja u kojima djelujete i temelj je slobodnogai pravednog drutva, i na dravnoj i na nadnacionalnojrazini. Naravno, mislim na Europu, ija je Hrvatskaoduvijek sastavnica na povijesno-kulturnome planu, a toe doskora biti i na politiko-institucionalnoj razini. Valja

priznati i razvijati velika dostignua modernoga doba,to jest priznavanje i jamstvo slobode savjesti, ljudskihprava, slobode znanosti i time slobodnoga drutva, alipri tom zadrati otvorenima razum i slobodu prema nji-hovu nadnaravnom temelju, kako bi se izbjeglo da seta dostignua ne bi izbrisala, kao to, naalost, nerijetko

moemo ustvrditi. Kakvoa drutvenoga i graanskogaivota, kvaliteta demokracije dobrim dijelom ovisi otom, kritikom imbeniku, odnosno savjesti, o tomekako se ona shvaa i o tome koliko se ulae u njezino


22/65

22

oblikovanje. Ako se savjest, prema prevladavajuemmodernom shvaanju, ogranii u subjektivni okvir,

u koji se smjetaju religiju i moral, onda krizi Zapadanema lijeka, a Europa je osuena na nazadovanje. Akose, naprotiv, savjest ponovno otkrije kao prostor sluanjaistine i dobra, mjesto odgovornosti pred Bogom i braomljudima to je protiv svake diktature onda ima nadeza budunost.

Zahvalan sam profesoru Zuraku to je spomenuokranske korijene brojnih kulturnih i znanstvenih usta-nova ove zemlje, to se uostalom vidi i diljem europskogakontinenta. Treba spominjati te zaetke, pa i zbog

povijesne istine, i vrlo je vano znati dubinski iitavatite korijene, jer oni mogu i danas nadahnjivati. Kljuno

je otkriti snagu nekoga dogaaja, primjerice, nastajanjajednoga sveuilita, ili nekoga kulturnog pokreta, ili pakneke bolnice. Valja shvatitizato i kako je do toga dolo,da bi se i danas prepoznala vrijednost te dinaminostikao duhovna stvarnost koja postaje kulturnom pa onda i

drutvenom zbiljom. U temelju svega su mukarci i ene,dakle, osobe, savjesti voene snagom istine i dobra. Nekisu od svijetlih likova ove zemlje ve spomenuti.

elio bih se zaustaviti kod oca Ruera Josipa Bo-kovia, isusovca, koji je roen u Dubrovniku prijetri stotine godina, 18. svibnja 1711. On vrlo dobro

uosobljuje sretnu vezu izmeu vjere i znanosti, koje seuzajamno potiu na propitivanje, istodobno otvoreno,raznoliko, ali i sintetiko. Njegovo glavno djelo Theoria

philosophiae naturalis [Teorija prirodne lozoje],


23/65

23

objavljeno u Beu, a zatim i u Mletcima polovinomosamnaestoga stoljea, nosi znakovit podnaslov:

redacta ad unicam legem virium in natura existentium,to jest svedena na jedan jedini zakon sil koje postojeu prirodi. U Bokovia postoji ralamba, postoji pro-uavanje mnogovrsnih znanstvenih grana, ali i strast za

jedinstvom. A to je tipino za katoliku kulturu. Zbogtoga je osnivanje Katolikoga sveuilita u Hrvatskoj

znak nade. elim da ono pridonese ujedinjenju razliitihdijelova suvremene kulture, vrijednosti i identitetavaega naroda, nastavljajui plodan crkveni doprinos

povijesti plemenitoga hrvatskog naroda. Vratimo seocu Bokoviu; strunjaci vele da njegova teorija ne-

prekidnosti [kontinuiteta] vrijedi i za prirodne znanosti

i za geometriju, to se izvrsno podudara s nekim velikimotkriima suvremene zike. to rei? Odajemo priznanjeslavnomu Hrvatu, ali i istinskom isusovcu: astimotovatelja istine koji dobro zna koliko ga ona nadvisuje,ali koji takoer, u svjetlu istine, zna dokraja upotrijebiti

sposobnosti razuma kojima ga je sm Bog obdario.No, osim odavanja priznanja, treba uzeti k srcu meto-du, umnu otvorenost tih velikana. Vratimo se dakle sa-vjesti kao glavnom imbeniku za kulturnu izgradnju i za

promicanje zajednikoga dobra. Oblikovanjem savjestiCrkva daje drutvu svoj dragocjeni prinos. On se poinje

oblikovati u obitelji, a uvruje u upi, gdje se djecai mladi ue produbljivati Sveto Pismo koje je velikizakonik europske kulture. Istodobno ue o smisluzajednice, zasnovane na daru, a ne na gospodarskom in-


24/65

24

teresu ili na ideologiji, nego na ljubavi koja je glavnapokretaka sila istinskoga razvoja svake osobe i cijeloga

ovjeanstva.5

Ta se logika besplatnosti, nauena udjetinjstvu i mladosti, potom ivi u svakome okviru, uigri i u portu, u meusobnim odnosima, umjetnosti, udragovoljnom sluenju siromanima i patnicima, a kad

je jednom usaena, moe se primjenjivati i u sloenijimpodrujima politike i gospodarstva, suraujui dapolis

[grad, drava] bude ugodan i gostoljubiv, da ne budeprazan, lano neutralan, nego bogat ljudskim sadrajima,s izrazitom etikom crtom. Tu su Christideles laici[kranski vjernici svjetovnjaci] zapravo pozvani veliko-duno ivjeti svoju naobrazbu, vodei se naelima dru-tvenoga uenja Crkve da se ostvaruje vjerodostojna

lainost, drutvena pravednost, obrana ivota i obitelji,sloboda vjere i odgoja.

Cijenjeni prijatelji, vaa nazonost i hrvatska

kulturna batina potaknuli su me na ova kratka

promiljanja. Ostavljam vam ih kao znak svojega

potovanja, a povrh svega kao elju Crkve da, pro-nosei svjetlo Evanelja, hodi u vaem narodu. Zahva-

ljujem vam na pozornosti i od srca blagoslivljam vas,

vae najmilije i va rad.

5Benedikt XVI., Okrunica Caritas in veritate (29. lipnja 2009.),br. 1.


25/65

25

6. Svjetlo dragocjene uljanice

Govor na molitvenom bdjenju s mladima na Trgu bana

Jelaia u Zagrebu 4. lipnja 2011.Draga mladei!

Sve vas srdano pozdravljam! Osobito sam zado-

voljan to sam ovdje s vama, na ovom povijesnom trgu

koji je srce grada Zagreba. Ovaj je trg mjesto susreta

i komunikacije, na kojemu esto prevladavaju amor

i svakodnevna vreva. A sada, vaa ga nazonost goto-

vo pretvara u hram, iji je svod samo nebo, koje

se veeras ini kao da se naginje nad nas. U tiini e-

limo primiti Rije Boju koja je navijetena, kako bi

prosvijetlila na um i zagrijala nae srce.

Iskreno zahvaljujem monsinjoru Srakiu, predsjednikuBiskupske konferencije, za rijei kojima nas je uveo uovaj na susret. Na poseban nain pozdravljam dvojemladih te im zahvaljujem to su nam dali svoja lijepasvjedoanstva. Danielovo iskustvo podsjea na iskustvosvetoga Augustina; doivljaj je to traenja ljubavi negdje

vani, a poslije se otkriva da mi je blia od menesamoga, dodiruje me u dubini i proiava Matejanam je pak govorila o ljepoti zajednice koja otvara srce,um i znaaj Hvala vam oboma!

U itanju koje smo uli sveti nas je Pavao pozvaoda se uvijek radujemo u Gospodinu (Filipljanima

4, 4). Rije je to po kojoj dua zadrhti, ako uzmemo uobzir da Apostol narod tu poslanicu pie kranima uFilipima dok je u zatvoru, u iekivanju presude. On jeokovan, ali navjetaj i svjedoenje Evanelja ne mogu


26/65

26

biti utamnieni. Iskustvo svetoga Pavla pokazuje kakoje na naemu putu mogue ouvati radost i u mranim

trenutcima. Na koju on to radost misli? Svi znamo da usrcu svakoga ovjeka boravi snana enja za sreom.Svako djelo, svaki izbor, svaka nakana u sebi nosi tuskrivenu intimnu i prirodnu potrebu. Ali, vrlo esto

primijetimo da smo se pouzdali u stvarnosti koje neispunjavaju tu elju, nego tovie otkrivaju svu njihovu

nesigurnost. I upravo se u tim trenutcima osjea potrebaza neim to nadilazi, to daje smisao svakodnevnomivotu.

Dragi prijatelji, vaa je mladost vrijeme koje

vam Gospodin daruje da biste mogli otkriti smisao

postojanja! To je vrijeme velikih obzora, snano

ivljenih osjeaja, ali i strahova zbog zahtjevnih i trajnihodluka, potekoa u uenju i radu, pitanja o otajstvu bolii patnje. Jo vie, to predivno razdoblje vaega ivota usebi nosi duboku enju koja ne brie sve ostalo, negoga uzdie kako bi mu dala puninu. U Ivanovu Evanelju

Isus, obraajui se svojim prvim uenicima, pita: totraite? (Ivan 1, 38). Draga mladosti, te rijei, topitanje nadilazi vrijeme i prostor, zahtijeva od svakogamukarca i svake ene da se otvori ivotu, i trai pravi

put I evo ono to iznenauje: Kristov glas i vamaponavlja: to traite? Isus vam danas govori, putem

Evanelja i Duha Svetoga, da je On va suvremenik.On je onaj koji trai vas, prije nego vi Njega! Potpuno

potujui vau slobodu, On se pribliava svakomu od vasi predlae sebe kao istinski i odluujui odgovor na onu


27/65

27

enju koja prebiva u vaemu biu, na elju za ivotomkoji vrijedi ivjeti. Pustite da vas uzme za ruku! Pustite

da bude prijatelj i suputnik na vaem putu! Oslonite seo Njega, ne e vas nikad razoarati! Isus vam daje daizbliza upoznate ljubav Boga Oca, daje vam da shvatiteda se vaa srea ostvaruje u prijateljstvu s Njime, uzajednitvu s Njime. Stvoreni smo i spaeni iz ljubavi.I samo u onoj ljubavi koja eli i trai dobro drugoga,

uistinu moemo iskusiti smisao ivota, i radosni smo toga ivimo, pa i u naporima, kunjama, razoaranjima,ak i plivajui protiv struje.

Dragi mladi, ukorijenjeni u Kristu, moi ete u

punini ivjeti ono to jeste. Kao to znate, na toj samtemi razvio svoju poruku za sljedei Svjetski dan mladih,

koji e nas okupiti u kolovozu u Madridu, i prema kojemuidemo. Poao sam od snanoga izraza svetoga Pavla:Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, uvreni u vjeri(Koloanima 2, 7). Rastui u prijateljstvu s Gospodinom,kroz Njegovu Rije, Euharistiju i pripadnost Crkvi,

uz pomo vaih sveenika, moi ete svima svjedoitiradost susreta s Njim koji vas uvijek prati, i zove vasivjeti u pouzdanju i nadi. Gospodin Isus nije Uitelj kojizavarava svoje uenike; On jasno kae da hod s Njimezahtijeva zalaganje i osobnu rtvu, ali se isplati! Dragimladi prijatelji, ne dopustite da vas zavedu privlana

obeanja lakog uspjeha, naini ivota koji daju prednostizgledu na tetu nutrine. Ne poputajte kunjama da se

pouzdate samo u posjedovanje, u materijalne stvari,odriui se slijediti istinu koja ide dalje, poput visoke


28/65

28

zvijezde na nebu, kamo vas Krist eli povesti. Dopustiteda vas povede u Boje visine! U doba vae mladosti,

podupire vas svjedoanstvo brojnih Gospodinovihuenika, koji su ivjeli u svom vremenu nosei u srcunovost Evanelja. Sjetite se Franje i Klare iz Asiza, Rueiz Viterba, Terezije od Djeteta Isusa, Dominika Savija.

Koliko mladih svetaca i svetica u velikome krilu

Crkve! Ali ovdje, u Hrvatskoj, vi i ja upravimo misli

na blaenoga Ivana Merza. Sjajan mladi, u potpunostiukljuen u drutveni ivot, koji nakon preminua mladeGrete, njegove prve ljubavi, kree sveuilinim putem.U godinama Prvoga svjetskog rata nalazi se pred raza-ranjem i smru, ali sve ga to oblikuje i izgrauje, da-juimu da nadvlada trenutke krize i duhovne borbe. Ivanova

je vjera toliko ojaala da se posveuje prouavanjuliturgije i zapoinje snaan apostolat meu samim mla-dima. Otkriva ljepotu katolike vjere i shvaa da jenjegov ivotni poziv ivjeti i pomoi drugima da iveu prijateljstvu s Kristom. Koliko divnih djela ljubavi i

dobrote ispunja njegov put. Umire 10. svibnja 1928., sasamo 32 godine, nakon nekoliko mjeseci bolesti, prika-zujui svoj ivot za Crkvu i mlade.

Taj mladi ivot, darovan iz ljubavi, nosi Kristovmiris, te je svima poziv da se ne bojimo povjeriti sebeGospodinu, kao to to, na poseban nain, razmatramo

u Djevici Mariji, Majci Crkve, koja se ovdje ljubi iasti kao Majka Boja od Kamenitih vrata. Veeraselim Njoj povjeriti svakoga od vas, da vas prati svojomzatitom, a nadasve da vam pomogne susresti Gospodina


29/65

29

i u Njemu pronai puni smisao vaega postojanja. Marijase nije bojala darovati cijelu sebe u Boji nacrt; u Njoj

vidimo koji je na cilj: puno zajednitvo s Gospodinom.Cijeli je na ivot hod prema Jednoj i TrojednojLjubavi koja je Bog. Tako moemo ivjeti u sigurno-

sti da nikada ne emo biti naputeni. Dragi mladi

Hrvati, grlim vas sve kao djecu! Nosim vas u srcu i

ostavljam vam svoj blagoslov. Radujte se u Gospo-

dinu uvijek! Njegova radost, radost istinske ljubavi,neka bude vaa snaga. Amen. Hvaljen Isus i Marija!


30/65

30

7. ivotu otvorena obitelj izvor je budunosti

Propovijed na misi u prigodi Prvoga nacionalnog dana

hrvatskih katolikih obitelji na zagrebakom Hipodromuu nedjelju 5. lipnja 2011.

Draga brao i sestre!

U ovoj svetoj Misi koju s radou predvodim u

koncelebraciji s brojnom braom u biskupstvu i s

velikim brojem sveenika, zahvaljujem Gospodinu za

sve drage obitelji ovdje okupljene, kao i za sve drugekoje su s nama povezane putem radija i televizije.

Posebna zahvalnost kardinalu Josipu Bozaniu,

zagrebakom nadbiskupu, za srdane rijei na po-

etku svete Mise. Svima upuujem svoj pozdrav te

izraavam svoju veliku ljubav zagrljajem mira!

Nedavno smo proslavili Gospodinovo Uzaaete se pripravljamo primiti veliki dar Duha Svetoga. U

prvome smo itanju vidjeli kako je apostolska zajednicabila okupljena u molitvi u Dvorani posljednje veere sMarijom, Isusovom majkom (usp. Djela apostolska 1,

12-14). To je slika Crkve koja produbljuje svoje korijeneu uskrsnom dogaaju. Ta je zapravo Dvorana mjestogdje je Isus, na Posljednjoj veeri, ustanovio Euharistijui sveenitvo, i gdje je, poto je uskrsnuo od mrtvih, izlioDuha Svetoga nad apostole upravo te uskrsne veeri(usp. Ivan 20, 19-23). Gospodin je svojim uenicima

naloio da ne naputaju Jeruzalem, nego neka ekajuOevo Obeanje (Djela apostolska 1, 4); traio je,naime, da ostanu zajedno kako bi se pripravili primitidar Duha Svetoga. I oni su se okupili u molitvi, zajedno,


31/65

31

s Marijom, u Dvorani, iekujui obeani dogaaj (usp.Djela apostolska 1, 14). Ostati zajedno bio je Isusov

preduvjet da bi primili Duha Tjeitelja, a produenamolitva bila je pretpostavka njihove sloge. Tu nalazimozadivljujuu pouku za svaku kransku zajednicu. Kat-kad se misli da misionarski uspjeh ponajprije ovisi o pom-nom planiranju i mudrom obavljanju neke konkretneobveze. Sigurno, Gospodin trai nau suradnju, ali prije

bilo kojega naeg odgovora potreban je njegov poticaj:Njegov je Duh pravi zaetnik Crkve i njega valja zazivatii primiti.

U evanelju smo uli prvi dio takozvane Isusovesveenike molitve (usp.Ivan 17, 1-11a) na zavretkuoprotajnoga govora pune povjerenja, miline i ljubavi.

Nazvana je sveenikom molitvom zato to se u njojIsus predstavlja u sveenikom stavu, kao onaj kojizagovora za svoje u trenutku kad treba napustiti ovajsvijet. Ulomkom prevladavaju dva izraza: as i slava.Rije je o asu smrti (usp.Ivan 2, 4; 7, 30; 8, 20), asu

u kojemu Krist ima prijei s ovoga svijeta k Ocu (Ivan13, 1). No taj je as istodobno as njegove proslavekoja se ispunjava preko kria, a evanelist Ivan to na-ziva uzvienjem, odnosno uzdizanjem, podizanjemu slavu: as Isusove smrti, as krajnje ljubavi as jenjegove najvie slave. I za Crkvu, za svakoga kranina,

najvia slava jest slava Kria, a to znai ivjeti u ljubavi,u posvemanjemu daru Bogu i drugima.

Draga brao i sestre, vrlo sam rado prihvatio pozivto su mi ga uputili hrvatski biskupi da posjetim ovu


32/65

32

zemlju u prigodi Prvoga nacionalnog susreta hrvatskihkatolikih obitelji. elim izraziti koliko visoko cijenim

tu osjetljivost i zauzetost za obitelj, ne samo zbog togato se ta temeljna ljudska stvarnost danas, u vaoj zemljikao i drugdje, mora suoiti s potekoama i prijetnjama,

pa je treba posebno evangelizirati i podupirati, nego istoga to su kranske obitelji temelj za odgoj u vjeri, zaizgradnju Crkve kao zajednitva i za njezinu misionarsku

nazonost u najrazliitijim ivotnim situacijama. Po-znajem velikodunost i predanje s kojima vi, dragi pa-stiri, sluite Gospodinu i Crkvi. Va svakodnevni radodgajanja u vjeri novih narataja, kao i priprava na braki praenje obitelji, glavni je put kojim se, uvijek iznova,obnavlja Crkva te oivljava i drutveno tkivo zemlje.

S predanou nastavite tu svoju dragocjenu pastirskuzauzetost!

Svakomu je dobro poznato kako je kranska obiteljposeban znak Kristove nazonosti i ljubavi i kako je onapozvana dati poseban i nenadomjestiv doprinos evange-

lizaciji. Blaeni je Ivan Pavao II., koji je ak tri putaposjetio ovu plemenitu zemlju, tvrdio da je kranskaobitelj pozvana ivo i odgovorno sudjelovati u poslanjuCrkve na vlastiti i izvoran nain, stavljajui u slubuCrkve i drutva samu sebe u onomu to ona jest i to ini,kao intimno zajednitvo ivota i ljubavi.6 Kranska je

obitelj uvijek bila prvotni put prenoenja vjere te i danas

6 Bl. Ivan Pavao II., Apostolska pobudnica Familiaris consortio(22. studenoga 1981.), br. 50.


33/65

33

ima velike mogunosti za evangelizaciju u mnogovrsnimokruenjima.

Dragi roditelji, trajno se obveite uiti svoju djecu

moliti, i molite s njima. Pribliite ih sakramentima,osobito Euharistiji ove godine slavite 600 godinaludbrekoga euharistijskog uda; uvedite ih u ivotCrkve; u intimi doma nemojte se bojati itati SvetoPismo, obasjavajui tako obiteljski ivot svjetlom vjere

i hvalei Boga kao Oca. Budite poput male Dvoraneposljednje veere, poput one Marijine i uenik, u kojojse ivi u jedinstvu, zajednitvu i molitvi!

Danas, Bogu hvala, mnoge kranske obitelji sve viestjeu svijest o svojemu misijskom pozivu te se ozbiljnozauzimaju u svjedoenju za Krista Gospodina. Blaeni

je Ivan Pavao II. govorio: Prava obitelj, utemeljena nabraku, sama je po sebi dobra vijest za svijet. I dodaje:U nae vrijeme sve su brojnije obitelji koje aktivnosudjeluju u evangelizaciji U Crkvi je dozreo trenutakobitelji, a to je takoer trenutak misionarske obitelji.7

U dananjem je drutvu vie no ikad urno potrebna

nazonost uzornih kranskih obitelji. Naa-lost, moramo ustanoviti da se, osobito u Europi, iriposvjetovljenje koje Boga ivota gura na rub te donosirastuu razjedinjenost obitelji. Apsolutizira se sloboda

bez odgovornosti za istinu i njeguje se, kao ideal,pojedinano dobro kroz potronju materijalnih dobara te

povrnih iskustava, ne vodei rauna o kakvoi odnosa

7Bl. Ivan Pavao II., Govor uz Gospino pozdravljenje, 21. listopada2001.


34/65

34

s osobama i o najdubljim ljudskim vrijednostima; ljubavse svodi na sjetilni osjeaj i zadovoljavanje nagon-skih poriva, bez nastojanja da se stvore trajne vezemeusobne pripadnosti i bez otvorenosti ivotu. Pozvanismo oduprijeti se tomu mentalitetu! Uz rije Crkve, vrlo

je vano i svjedoenje te zauzetost kranskih obitelji,vae konkretno svjedoanstvo, posebno kao potvrdanepovrjedivosti ljudskoga ivota od zaea do njegova

prirodnoga skonanja, to je jedinstvena i nezamjenjivavrijednost obitelji utemeljene na braku. Nune su izakonske mjere koje podupiru obitelji u zadai raanja iodgoja djece.

Drage obitelji, budite hrabre! Ne poputajte tomposvjetovljenom mentalitetu koji nudi suivot kao

pripravu ili ak kao zamjenu za brak! Pokaite ivotnimsvjedoanstvom da je mogue, poput Krista, ljubitibespridrajno, da se ne treba bojati zalaganja za druguosobu! Drage obitelji, radujte se oinstvu i majinstvu!Otvorenost ivotu znak je otvorenosti prema budunosti,

pouzdanja u budunost, kao to potovanje naravnoga

zakona oslobaa osobu, a ne ubija je! Dobro obiteljijest dobro i Crkve. elio bih istaknuti to sam prijeustvrdio: Izgradnja svake pojedine kranske obiteljismjeta se unutar vee obitelji Crkve, koja je podupirei nosi sa sobom. I obratno, Crkvu grade obitelji, malekune crkve.8 Molimo Gospodina da obitelji sve vie

8Benedikt XVI., Govor na otvaranju Crkvenoga sastanka Rimskebiskupije (6. lipnja 2005.): Insegnamenti di Benedetto XVI, I,2005., str. 205.


35/65

35

budu male Crkve, a crkvene zajednice da budu sve vieobitelj!

Drage hrvatske obitelji, ivei u zajednitvu vjerei ljubavi, budite to oitiji svjedoci obeanja koje je

Gospodin, uzaavi na nebo dao svakomu od nas: Ja

sam s vama sve dane do svretka svijeta (Matej 28,20). Dragi hrvatski krani, osjeajte se pozvanimanavijetati Evanelje cijelim svojim biem; osjetite

snagu Gospodnje rijei: Poite i uinite mojimuenicima sve narode (Matej 28, 19). Djevica Marija,Kraljica Hrvata, neka vas uvijek prati na tom putu.

Amen! Hvaljen Isus i Marija!


36/65

36

8. Dar vjere ivljene u obitelji

Govor uz molitvu Kraljice neba na zagrebakom

Hipodromu 5. lipnja 2011.Draga brao i sestre,

prije zavretka ovoga sveanog slavlja, elim vamzahvaliti na vaemu arkom i pobonom sudjelovanjukojim ste eljeli izraziti i svoju ljubav prema obiteljii zauzetost njoj u korist kako je na to malo prije

podsjetio monsinjor upan, kojemu takoer od srcazahvaljujem. Danas sam ovdje da vas uvrstim u vjeri; ito je taj dar koji vam nosim: Petrovu vjeru, vjeru Crkve!Ali istodobno, vi darujete meni tu istu vjeru,9 obogaenusvojim iskustvom, radostima i trpljenjima. Napose mi

darujete svoju vjeru ivljenu u obitelji, da bih je ouvaou batini sveope Crkve.Znam da u Mariji, Kristovoj Majci i naoj Majci,

nalazite veliku snagu. Stoga se ovoga trenutka obraamonjoj, duhovno upravljeni prema Svetitu Marije Bistrice,te joj povjeravamo sve hrvatske obitelji: roditelje, djecu,

djedove i bake; put branih drugova, predanost odgoju,posao i kuanske obveze. Zazivamo takoer njezin za-govor da bi javne ustanove uvijek podupirale obitelj,osnovnu stanicu drutvenoga tijela. Draga brao i sestre,

9 Kasnije istoga dana na kraju ruka Papa je sustolnicima rekao

da je doao uvrstiti u vjeri svoju brau, a da je zapravo njegauvrstila vjera toga naroda, posebno izraena u trenutcima snanezajednike molitve (navedeno prema izjavi nadbiskupa NikoleEterovia u LOsservatore Romano, br. 45776 od 8. VI. 2011., str.8).


37/65

37

ba za godinu dana proslavit emo u Milanu Sedmisvjetski susret obitelji. Povjerimo Mariji pripravu togavanog crkvenog dogaaja.

Ovoga se trenutka sjedinjujemo u molitvi i sa svimaonima koji u katedrali u Burgu de Osmi u panjolskojslave proglaenje blaenim Ivana de Palafoxa y Mendo-ze, svijetli lik biskupa iz XVII. stoljea u Meksikui panjolskoj; bio je ovjek iroke kulture i duboke

duhovnosti, veliki obnovitelj, neumorni pastir, braniteljIndiosa. Neka Gospodin svojoj Crkvi podari brojne svetepastire poput blaenoga Ivana.

[Pozdravljam hodoasnike] na raznim jezicima, poetu sa slovenskim. S veseljem pozdravljam slovenskevjernike. Hvala za vau nazonost. Bog vas blagoslovio!

Srpski. Pozdravljam vjernike srpskoga jezika. Hvalana vaoj prisutnosti. Bog vas blagoslovio!Makedonski. S ljubavlju pozdravljam vjernike ma-

kedonskoga jezika i zahvaljujem za vau nazonost.Gospodin neka vas blagoslovi!

Maarski. Od srca pozdravljam vjernike maarskoga

jezika. Hvala na vaoj nazonosti. Gospodin vas bla-goslovio!Albanski. Srdano pozdravljam vjernike albanskoga

jezika. Zahvaljujem vam na sudjelovanju. Bog vas bla-goslovio!

Njemaki. Nazivam srdaan Bog vas veselio!

vjernicima njemakoga jezika. Hvala vam na vaemdionitvu. Neka vas Gospodin sve blagoslovi!

Drage obitelji, ne bojte se! Gospodin ljubi obitelj

i blizu vam je!


38/65

38

9. Budite moralna svijest drutva!

Propovijed na Veernjoj s klerom i redovnitvom u

zagrebakoj prvostolnici 5. lipnja 2011.Draga brao u biskupstvu i u sveenitvu,


Zahvaljujem Gospodinu za ovaj molitveni susret,

koji mi omoguuje doivjeti poseban trenutak zajed-

nitva s vama, biskupi, sveenici, posveene osobe,

bogoslovi i sjemenitarci, novaci i novakinje. Od

srca vas pozdravljam te vam zahvaljujem za svje-

doanstvo koje dajete Crkvi kao to su to uinili toliki

pastiri i muenici u ovoj zemlji od svetog Dujma sve

do blaenog kardinala Stepinca, ljubljenog kardina-

la Kuharia i mnogih drugih.Hvala kardinalu Josipu Bozaniu na ljubaznimrijeima koje mi je uputio. Ove se veeri elimo u pobo-nosti i molitvi prisjetiti blaenoga Alojzija Stepinca,neustraivoga pastira, primjera apostolske revnostii kranske postojanosti, iji junaki ivot jo i danas

prosvjetljuje vjernike hrvatskih biskupija podupirui ihu vjeri i crkvenom ivotu. Zasluge toga nezaboravnogbiskupa u biti proizlaze iz njegove vjere: u svojem jeivotu uvijek vrsto upirao pogled na Isusa i Njemu seneprestano suobliavao, sve do toga da je postao ivaslika Krista, pa i Krista patnika. Upravo zahvaljujui

svojoj vrstoj kranskoj savjesti znao se oduprijetisvakom totalitarizmu, te u vrijeme nacistike i faistikediktature postao braniteljem idova, pravoslavnih i svih

progonjenih, a potom, u doba komunizma, odvjetnik


39/65

39

svojih vjernika, napose mnogih progonjenih i ubijenihsveenika. Da, postao je odvjetnik Boga na ovoj

zemlji, jer je postojano branio istinu i pravo ovjeka daivi s Bogom.Jednim uistinu prinosom [Krist] zasvagda usavri

posveene (Hebrejima 10, 14). Ovaj izriaj iz Posla-nice Hebrejima, malo prije navijeten, poziva nas da

promatramo lik blaenoga kardinala Stepinca sukladno

Kristovu obliku i njegovoj rtvi. Kransko muenitvozapravo je najvia mjera svetosti, ali to je uvijek i samozahvaljujui Kristu, po njegovu daru, kao odgovorna njegov prinos koji primamo u Euharistiji. BlaeniAlojzije Stepinac odgovorio je svojim sveenitvom,svojim biskupstvom, rtvom ivota: jednim jedincatim

da sjedinjenim s onim Kristovim. Njegovo muenitvooznauje vrhunac nasilja usmjerena protiv Crkve tijekomuasnoga razdoblja komunistikoga progona. Hrvatskikatolici, a poglavito kler, bili su izloeni muenju i sustav-nom nasilju kojem je cilj bio razoriti Katoliku Crkvu

poevi od najviega mjesnog autoriteta. Ono posebnoteko doba obiljeio je narataj biskupa, sveenika iredovnika, spremnih umrijeti da ne izdaju Krista, Crkvui Papu. Narod je vidio da sveenici nisu nikad gubilivjeru, nadu, ljubav te su tako ostali uvijek sjedinjeni. To

jedinstvo objanjava ono to je ljudski neobjanjivo: da

tako kruti reim nije mogao slomiti Crkvu.I danas je Crkva u Hrvatskoj pozvana biti ujedinjena

kako bi se suoila s izazovima u promijenjenomu dru-tvenom okruenju nalazei misionarskom spremnou


40/65

40

nove putove evangelizacije, posebice u slubi mladimnaratajima. Draga brao u biskupstvu, prije svega bih

vas elio ohrabriti u obavljanju vaega poslanja. tovie budete djelovali u plodnom suglasju meu sobomi u zajednitvu s Petrovim Nasljednikom, to ete sevie moi suoavati s potekoama naega doba. Uzto je vano da se ponajprije biskupi i sveenici trajnozauzimaju za pomirenje meu podijeljenim kranima

kao i meu kranima i muslimanima nasljedujuiKrista koji je mir na (Efeanima 2, 14). Svojim sve-enicima ne propustite davati jasne duhovne, naukovne iduobrinike naputke. Crkvena zajednica doista u sebisadrava opravdane razliitosti, no ipak ne moe vjernosvjedoiti Gospodina ako nema zajednitva njezinih

lanova. To od vas zahtijeva budno sluenje u dijalogupunom ljubavi, ali i jasnoe i vrstoe. Draga brao,prianjati uz Krista znai uvati njegovu rije u svimokolnostima (usp.Ivan 14, 23).

S tim u vezi blaeni se kardinal Stepinac ovako

izrazio: Jedno od najveih zala naega vremena jestosrednjost u pitanjima vjere. Nemojmo si umiljati

Ili jesmo ili nismo katolici. Ako jesmo, onda se to

mora oitovati na svim podrujima naega ivota.10udoredno uenje Crkve, danas esto neshvaeno, nemoe se odvojiti od Evanelja. Upravo je na pastirima

da ga pouzdano nude vjernicima, kako bi im pomogli

10Bl. Alojzije Stepinac, Propovijed na svetkovinu Sv. Petra i Pavla29. lipnja 1943.


41/65

41

procijeniti njihove osobne odgovornosti, sklad izmeunjihovih odluka i zahtjeva vjere. Tako se napreduje u

onom potrebnom kulturnom zaokretu da bi se pro-micala kultura ivota i drutvo po mjeri ovjeka.Dragi sveenici posebno vi upnici poznajem

vanost i mnogovrsnost vaih obveza u doba kad senedostatak sveenika poinje snano osjeati. Potiemvas da ne klonete duhom, nego da ostanete budni u

molitvi i u duhovnom ivotu da biste plodonosno mogliispunjavati svoje sluenje: nauavajui, posveujui ivodei one koji su povjereni vaoj brizi. Velikoduno

primajte one koji kucaju na vrata vaega srca nudeisvakomu darove koje vam je povjerila boanska dobro-ta. Ustrajte u zajednitvu sa svojim biskupom i u meu-

sobnoj suradnji. Hranite svoju brinu predanost na izvo-rima Svetoga Pisma, sakramenata, neprestane hvale Bo-gu, otvoreni i pouljivi djelovanju Duha Svetoga; takoete biti uinkoviti djelatnici nove evangelizacije koju ste

pozvani ostvariti zajedno s vjernicima svjetovnjacima,

skladno i bez mijeanja onoga to ovisi o zareenomslubeniku s onim to pripada sveopemu sveenitvukrtenih. Neka vam na srcu bude skrb za duhovna zva-nja: trudite se svojim oduevljenjem i vjernou prenijetiivu elju da se velikoduno i bez oklijevanja odgovoriKristu, koji poziva na najdublje sjedinjenje s Njime,

Glavom i Pastirom.Dragi posveeni i posveene, Crkva mnogo oekuje od

vas ije je poslanje u svakom vremenu svjedoiti nainivota koji je Isus, kao najuzvieniji od posveenih i


42/65

42

Oev poslanik za njegovo Kraljevstvo, prigrlio i ponudiouenicima koji su ga slijedili.11 Neka Bog uvijek bude

vae jedino bogatstvo: dopustite mu da vas oblikuje ka-ko bi dananjem ovjeku jasno pokazao pristajanje uzprave vrijednosti svetosti, istine, ljubavi nebeskoga Oca.Potpomognuti milou Duha, govorite ljudima jezikomivota koji je preobraen uskrsnom novou. Sav vaivot postat e tako znak i sluenje posveenju koje je

svaki kranin primio kad je pritjelovljen Kristu.Vama mladima, koji se pripravljate za sveenitvo

ili za posveeni ivot, elim ponoviti da boanski

Uitelj neprestano djeluje u svijetu i govori svakomu

pojedinom od onih koje je izabrao: Slijedi me (Matej9, 9). Taj poziv zahtijeva svakodnevnu potvrdu odgovora

ljubavi. Neka vae srce bude uvijek spremno! Junakosvjedoanstvo blaenoga Alojzija Stepinca neka nadahneobnovu duhovnih zvanja meu mladim Hrvatima. A vi,draga brao u biskupstvu i sveenitvu, svakako nastojtedati mladima u sjemenitima i novicijatima uravnoteeni

odgoj, koji e ih pripraviti na sluenje utkano u drutvonaega vremena zahvaljujui dubini njihova duhovnogaivota i ozbiljnosti njihova studija.

Ljubljena Crkvo u Hrvata, ponizno i smjelo preuzmizadau da bude moralna svijest drutva, sol zemljei svjetlo svijeta (usp. Matej 5, 13-14). Budi uvijek

vjerna Kristu i njegovu Evanelju u drutvu koje nastoji

11 Bl. Ivan Pavao II., Apostolska pobudnica Vita consecrata (25.oujka 1996.), br. 22.


43/65

43

relativizirati i posvjetoviti sve slojeve ivota. Budi bora-vite radosti u vjeri i nadi.

Predragi! Neka blaeni kardinal Alojzije Stepinac

i svi sveti vae zemlje posreduju za va narod, a Majka

Spasiteljeva neka vas titi! S ljubavlju udjeljujem

vama i itavoj Crkvi u Hrvata svoj apostolski bla-

goslov. Amen. Hvaljen Isus i Marija!


44/65

44

10. Nosim ove dane u pameti i u srcu

Govor pripremljen za Sveanost odlaska u Meunarodnoj

zranoj luci Zagreb na Plesu 5. lipnja 2011.Gospodine Predsjednie,

uglednici iz vlasti,

draga brao u biskupstvu,

brao i sestre u Gospodinu!

Moj je pohod vaoj zemlji doao do kraja. Premdakratak, bio je bogat susretima, koji su mi omoguiliosjetiti dio vas, vae povijesti te su mi pruili prigoduda hodoasniku Crkvu u Hrvatskoj utvrdim u vjeriu Isusa Krista, jedinoga Spasitelja.

Tu vjeru, koja je doprla do vas hrabrim i vjernimsvjedoenjem tolike vae brae i sestara, od kojih nekinisu oklijevali umrijeti za Krista i njegovo Evanelje,doivio sam ivom i iskrenom. Podajmo Bogu hvaluza obilne darove milosti koje bogato rasporeuje usvagdanjem hodu svoje djece! elim zahvaliti svimakoji su sudjelovali u pripravi kako bi ovaj moj posjet

protekao u redu.U pameti i u srcu nosim ive dojmove ovih dana.

Skladno je i proivljeno bilo jutronje sudjelovanjena svetoj Misi u prigodi Nacionalnoga dana obitelji.Jueranji susret u Hrvatskom narodnom kazalituomoguio mi je da s predstavnicima graanskogadrutva i vjerskih zajednica podijelim neka razmiljanja.

Potom su mi, tijekom dirljivoga molitvenog bdjenja,mladi pokazali svijetlo lice Hrvatske, okrenuto prema

budunosti, obasjano ivom vjerom poput plamenadragocjene svjetiljke, koji je primljen od otaca i koji


45/65

45

zahtijeva da ga se uva i hrani du puta. Molitva nagrobu blaenoga kardinala Stepinca na osobit nas jenain podsjetila na sve one koji su trpjeli a i danastrpe zbog vjere u Evanelje. Nastavimo moliti zagovortoga neustraivoga svjedoka uskrsloga Gospodina, kako

bi svaka rtva, svaka kunja, koje prinosimo Bogu izljubavi prema njemu i brai, mogle biti kao peninozrno koje, pavi na zemlju, umre da donese plod.

Razlog je moje radosti to to sam vidio koliko jedanas jo uvijek iva kranska predaja u vaem narodu.Rukom sam je dotaknuo osobito u toplom doeku to miga je narod iskazao, a kao to je to uinio i tijekom triju

posjeta blaenoga Ivana Pavla II. prepoznajui u posjetuPetrova Nasljednika, onoga koji dolazi utvrditi brau u

vjeri. Ova crkvena ivotnost, koju valja ouvati i ojaati,sigurno e proizvesti pozitivne uinke na svekolikodrutvo zahvaljujui suradnji Crkve i javnih ustanova, zakoju elim da bude uvijek jasna i plodna. U ovo vrijeme,kad se ini da nedostaju vrsta i sigurna uporita, nekakrani, ujedinjeni zajedno u Kristu, zaglavnom kame-

nu, mognu, poput due naroda, nastaviti izgraivatidravu pomaui joj u razvoju i napretku.

Vraajui se u Rim, sve vas povjeravam u Boje ruke.On, darovatelj svakoga dobra i providnost puna ljubavi,neka uvijek blagoslivlja ovu zemlju i hrvatski narod teudijeli mir i napredak svakoj obitelji.

Neka Djevica Marija bdije nad povijesnim putomvae domovine kao i nad putom itave Europe i neka

vas takoer prati moj apostolski blagoslov, koji vam

od srca udjeljujem.


46/65

46

11. Jamim vam svoju molitvu

Brzojav upuen iz zrakoplova Dubrovnik (airbus A320)

Croatia Airlinesa za vrijeme leta iz Zagreba prema Rimu5. lipnja 2011.

Njegovoj Ekscelenciji

gospodinu Ivi Josipoviu,

Predsjedniku Republike Hrvatske

Na svretku moga boravka u Hrvatskoj prigodom

znakovitog susreta hrvatskih katolikih obiteljielim iskazati svoju duboku zahvalnost Vama i svim

vlastima kao i itavom hrvatskom narodu na srda-

nom gostoprimstvu koje mi je prueno.

Jamim vam svoju molitvu kako bi uz Boju pomo

vaa draga nacija napredovala na putu napretka i

mira u suglasju sa svojim plemenitim i kranskim

korijenima i obiajima.

Benedikt PP.12 XVI.

12Prirediteljeva napomena: PP. je kratica nastala stezanjem rijeipapa, koja je u latinski dola od grkoga ppas, to znai otac iod IV. stoljea oznaava rimskoga biskupa koji je, kao nasljednikapostolskoga prvaka Petra, glava Biskupskoga zbora, Kristovnamjesnik i pastir sveope Crkve na zemlji.


47/65

47

12. Osvrt na apostolsko putovanje u Hrvatsku

Govor na opoj audijenciji na Trgu sv. Petra u Vatikanu u

srijedu 8. lipnja 2011.Draga brao i sestre,

danas elim govoriti o pastirskom pohodu Hrvatskoju kojem sam bio prolu subotu i nedjelju. Bilo je to,dodue, kratko apostolsko putovanje, u cijelosti seodvijalo u glavnome gradu Zagrebu, no ipak je bogatosusretima i nadasve snanim duhom vjere jer su Hrvatiduboko katoliki narod. Ponovno izraavam svojuiskrenu zahvalu kardinalu Bozaniu, zagrebakom na-dbiskupu, monsinjoru Srakiu, predsjedniku Biskup-ske konferencije i drugim biskupima iz Hrvatske, kao

i Predsjedniku Republike za topli doek koji su miiskazali. Hvala i svim graanskim vlastima i svima kojisu na razne naine sudjelovali u tome dogaaju, osobitoonima koje su za tu nakanu prikazivali molitve i rtve.

Geslo mojega posjeta bilo je Zajedno u Kristu. Onou prvome redu izraava iskustvo: nai se svi sjedinjeniu Kristovo ime, iskusiti da smo Crkva, to se oituje usabranosti Bojega naroda oko Petrova nasljednika. Alito Zajedno u Kristu imalo je, u ovome sluaju, posebnu

poveznicu s obitelji: naime, glavni povod mojega pohodabio je Prvi nacionalni dan hrvatskih katolikih obitelji

koji je dosegnuo vrhunac u euharistijskome slavlju unedjelju ujutro na zagrebakom Hipodromu, na kojemuje sudjelovalo veliko mnotvo vjernika. Bilo mi je doistavano uvrstiti u vjeri ponajprije obitelji koje je Drugi


48/65

48

vatikanski sabor nazvao kunom Crkvom.13 BlaeniIvan Pavao II., koji je Hrvatsku pohodio ak triput,

snano je isticao ulogu obitelji u Crkvi, pa sam ovimputovanjem htio nastaviti taj oblik njegova uiteljstva. Udananjoj Europi narodi vrste kranske tradicije imaju

posebnu odgovornost u obrani i promicanju vrijednostiobitelji utemeljene na enidbi, koja nedvojbeno ostaje

presudna i na odgojnom i na drutvenom polju. Ta je po-

ruka imala dakle osobitu vanost za Hrvatsku, bogatuduhovnom, etikom i kulturnom batinom, koja se pri-

prema ui u Europsku uniju.Sveta je misa slavljena u posebnome duhovnom

ozraju duhovske devetnice. Kao u velikoj Dvorani po-sljednje veere pod otvorenim nebom, hrvatske su se

obitelji okupile u molitvi, zazivajui zajedno dar DuhaSvetoga. To mi je omoguilo istaknuti dar i predanostzajednice u Crkvi, kao i ohrabriti brane drugove unjihovu poslanju. U nae dane, kad je broj razlaza irastava braka, naalost, sve vei, vjernost branih drugo-

va postala je sama po sebi znakovito svjedoanstvoKristove ljubavi koja omoguuje ivjeti u braku zbogonoga to on jest, to jest zajednica mukarca i ene kojise, Kristovom milou, uzajamno ljube i pomau i-tav ivot, u radosti i alosti, u zdravlju i bolesti. Prviodgoj u vjeri sastoji se upravo u svjedoenju te vjernosti

branom savezu: iz nje djeca bez ijedne izgovorene

13Drugi vatikanski sabor, Dogmatska konstitucijaLumen gentium(21. studenoga 1964.), br. 11.


49/65

49

rijei ue da je Bog vjerna, strpljiva i velikoduna lju-bav, puna potovanja. Vjera u Boga koji je Ljubavprenosi se ponajprije svjedoenjem vjernosti branomsavezu koja se prirodno pretae u ljubav prema djeci,

plodu toga zajednitva. Ali ta vjernost nije mogua bezBoje milosti, bez oslonca na vjeru i Duha Svetoga. Etozato se Djevica Marija ne prestaje zauzimati kod svogaSina da kao u svadbi u Kani ne prestane branim

drugovima stalno obnavljati dar dobroga vina, to jestsvoju milost, koja im omoguuje ivjeti u jednometijelu u razliitoj dobi i ivotnim okolnostima.

U to ozraje velike pozornosti posveene obitelji vrlose lijepo uklopilo bdjenje s mladima, odrano u subotunaveer na Jelaievu trgu, sreditu grada Zagreba.

Ondje sam se imao priliku susresti s novim hrvatskimnaratajem i primijetio sam snagu njegove mlade vjere,noene velikim poletom prema ivotu i njegovu smislu,

prema dobru, prema slobodi, to jest prema Bogu. Biloje lijepo i dirljivo uti te mlade kako pjevaju s radoui zanosom, a zatim, u trenutku oslukivanja i molitve,

vidjeti ih sabrane u dubokoj tiini! Njima sam ponoviopitanje koje je Isus uputio svojim prvim uenicima: totraite? (Ivan 1, 38), ali sam im rekao da Bog trai njih

prvi i vie nego to oni trae Njega. To je radost vjere:otkriti da nas Bog prvi ljubi! To nas otkrie trajno iniuenicima i stoga uvijek mladima u duhu! To je otajstvo,

tijekom bdjenja, doivljeno u molitvi euharistijskogaklanjanja: u utnji je nae bivanje zajedno u Kristunalo puninu. Tako je moj poziv na nasljedovanje Isusa

bio odjek rijei koju je On sam uputio srcu mladih.


50/65

50

Drugi trenutak koji bismo mogli nazvati Dvoranomposljednje veere bilo je slavlje Veernje u stolnoj crkvis biskupima, sveenicima, redovnicima i mladima uformaciji u bogoslovijama, sjemenitima i novicijatima.I tu smo, na osobit nain, iskusili da smo kao crkvenazajednica jedna obitelj. U zagrebakoj se prvostolnicinalazi dojmljiv grob blaenoga kardinala AlojzijaStepinca, biskupa i muenika. On se, u Kristovo ime,hrabro suprotstavio nasilju nacizma i faizma, a poslijeizopaenosti komunistikoga reima. Bio je utamnien

pa zatoen u rodnome selu. Papa Pio XII. imenovao gaje kardinalom, a umro je 1960. od bolesti zadobiveneu kaznionici. U svjetlu njegova svjedoanstva ohrabriosam biskupe i sveenike u njihovoj slubi potaknuviih na zajednitvo i na apostolski polet; ponovno sam

posveenim osobama izloio ljepotu i korjenitost njihovaoblika ivota; pozvao sam bogoslove i sjemenitarce,iskuenike i iskuenice da s radou slijede Krista kojiih je pozvao po imenu. Taj molitveni dogaaj, obogaennazonou mnogobrojne brae i sestara koji su ivot

posvetili Gospodinu, za mene je bio velika utjeha, i molimda hrvatske obitelji uvijek budu plodno tlo za raanje

brojnih i svetih zvanja u slubi Bojega kraljevstva.Vrlo je vaan bio i susret s predstavnicima graan-

skoga drutva, svijeta politike, znanosti, kulture i po-duzetnitva, s diplomatskim zborom i vjerskim predvo-dnicima u Narodnom kazalitu u Zagrebu. U tom ozrajuimao sam radosnu prigodu iskazati potovanje velikojhrvatskoj kulturnoj batini, neodvojivoj od njezine

povijesti vjere i ive prisutnosti Crkve, koja je tijekomstolje promicala brojne ustanove i prije svega odgojila


51/65

51

glasovite traitelje istine i zajednikoga dobra. Meunjima osobito sam podsjetio na isusovca oca RueraBokovia, velikoga znanstvenika ija tristota obljetnicaroenja pada ove godine. Jo jednom nam je postao

bjelodan najdublji poziv Europe uvati i obnavljatihumanizam koji ima kranske korijene i koji se moenazvati katolikim, to jest sveopim i cjelovitim. To

je humanizam koji u sredite stavlja ovjekovu savjest,njegovu otvorenost vrhunaravnom i istodobno njegovu

povijesnu stvarnost, koja je kadra nadahnuti politikepothvate koji su raznoliki, ali tee prema istome cilju:izgraivati sadrajnu demokraciju, utemeljenu naetikim vrijednostima ukorijenjenima u samoj ljud-skoj naravi. Promatrati Europu s gledita Naroda drevnei vrste kranske tradicije koji je sastavni dio europ-ske uljudbe, dok se priprema ui u politiku Uniju,omoguilo je iznova osjetiti urnost izazova pred kojimstoje narodi ovoga kontinenta, a taj je izazov ne bojatise Boga, Boga Isusa Krista, koji je Ljubav i Istina, i kojinita ne oduzima slobodi nego je vraa njoj samoj i daje

joj obzor pouzdane nade.

Dragi prijatelji, svaki put kad Petrov nasljednikboravi na apostolskom putovanju, itavo tijelo Crkvena stanovit nain sudjeluje u dinamizmu zajednitva i

poslanja vlastita njegovoj slubi. Zahvaljujem svimakoji su me pratili i podupirali molitvom postigavi da

je moj pastirski pohod protekao u najboljem redu. Sada,

dok zahvaljujemo Gospodinu za taj veliki dar, molimoNjega, po zagovoru Djevice Marije, Kraljice Hrvata, daono to sam uzmogao posijati donese obilne plodove zahrvatske obitelji, za itav narod i za cijelu Europu.


52/65

.


53/65

53

POGOVOR

Savjest kao prostor sluanja istine i dobra

Uitelj. Papa Benedikt XVI. osobito savjesno obavljasvoju uiteljsku slubu u Crkvi. Ponajprije, nastupa kaonavjestitelj vjenoga zakona. Ne prestaje podsjeati da,nasuprot prevrtljivom i izopaenom pravu kojem nas sepodlae, nasuprot normativnome stampedu dananjihzakonodavaca, postoji nepromjenjiv vjeni zakon i da

ga ljudi otkrivaju:a) u naravnomu zakonu, kao svjetlo razuma kojimspoznajemo to moramo initi, a ega se kloniti. Naosnovi ope ovjenosti koju dijele sva ljudska bia,naravni je zakon urezan/usjeen u ljudsku narav,odreuje to je pravilno ili pogrjeno kad je rije osprjeavanju zaea i noenja, pobaaju, ubojstvu,

samoubojstvu, eutanaziji, kloniranju ovjeka, siro-matvu, smrtnoj kazni, promiskuitetu, pedoliji, homo-seksualnosti, transseksualnosti, biseksualnosti iistospolnim brakovima.1 U nastupnoj propovijedikao Papa, 24. travnja 2005., upozorio je: Vanjskese pustinje u svijetu mnoe jer su unutarnje pustinje[u ovjeku] postale tako prostrane.

b) u prirodnim zakonima,2

kao ukupnost materijalnogasvijeta. Svemir i sile imaju prvoga nepokrenutog

1 Zato je u ovoj knjiici, ee nego Boga (30 puta), spominjao:obitelj (46), ivot (43), narod (38) i ljubav (34 puta).

2Priroda ima zikalno obiljeje, smisao pojavnoga, vidljivog, tvarnog,osjetilno spoznatljivog i okolinog; odnosi se na izvanljudski,

objektivni prirodni svijet, sve postojee po sebi bez ovjekovarada; skup klimatskih uvjeta s biljnim pokrovom i plodnou, doknarav ima antropoloko i ontoloko obiljeje i obuhvaa odlikeosobnosti, ud, obiaj, osnovno svojstvo, nagnue, temperamentte je prvi izvor prava.


54/65

54

Pokretaa, Onoga koji je sve smislio, pokrenuoi uzdrava. Kad znanstvenici prestanu biti u-vari osjetljivosti za istinu i za prirodno, onda

svijetom haraju bolesti namjerno proizvedene ulaboratorijima, a medikamentozni arsenal sluiobavljanju pokusa na ljudima i zgrtanju novca voj-ne i farmaceutske industrije, a ne zdravlju ljudi. Nemoe se ii protiv prirode, a da se ne proizvedurazarajue posljedice. ovjek udoredno nije do-

rastao svojem razumu pa i njegova mo postajeopasna.c) u boanskomu zakonu, sadranome u Svetome

Pismu koji obvezuje na pravu i jasnu vjeru, a uskladu s razumom usmjerava na tjelesne i osjetnestvari; prema osjetilnom i zemaljskom dobru (Starisavez), ali i umskom i nebeskom dobru (Novi sa-

vez); obuzdava ruku (Stari) i duu (Novi); privodiljude opsluivanju zapovijedi strahom od kazne(Stari) i ljubavlju (Novi).

Drugo, on je istaknuti branitelj slobode savjesti ivjeroispovijesti, temeljnoga prava ovjeka kao religi-oznoga bia da se potuje injenica kako, time to je

osobna, vjera nije privatna stvar, zabranjena u javnosti.Hoe li kao posljednje mjerilo prevladati vlastito ja injegovi prohtjevi (a to je denicija diktature relativizma),hoe li se ukinuti pravo javnosti udorednim naelima,prognati ih iz drutvenoga ivota? Upravo to se, tovieuporno, u zapadnome svijetu namee u ime snoljivosti inediskriminacije. Zato su bogobojazni idovi i muslimani

Papini saveznici i braa po praocu Abrahamu, a tekpotom oni koji drukije vjeruju u istoga Boga. Rijeikojima je opisao bl. Alojzija Stepinca (1898.-1960.),mogu se primijeniti i na njega samoga: Postao je nada-


55/65

55

sve odvjetnikom Bojim na ovoj Zemlji jer je braniopravo ovjeka da ivi s Bogom, branio je Boji prostorna ovoj Zemlji.3

Tree, uvjeren je da je meu onima koji priznaju IsusaKrista Gospodinom i Spasiteljem puno vie onoga to ihspaja nego predaja i postavki koje ih razdvajaju. Zatopapa Ratzinger nastupa kao glasnogovornik cijelogakranstva i ee se obraa svim kranima negosamo katolicima.4

etvrto, svjestan je da je zadaa njegove, petrovskeslube da uvrsti brau u vjeri (Luka 22, 32), a i danad naim naratajem visi Isusovo pitanje: Ali kad Sinovjeji doe, hoe li nai vjeru na zemlji? (Luka 18, 8).Zato ne proputa rastvarati vrata poznavanju crkvenihotaca i nauitelja, bogatstva predaje i liturgije; njihovsadraj vodi odrasloj i zreloj vjeri. Zbog istoga razloga

ne pokuava toliko pridobiti one izvan Crkve, kao njegovprethodnik, nego popraviti brod koji se zove Crkva i kojiputuje Zemljom. Prije nego mu je ponueno njezinokormilo postavio je dijagnozu i rekao: Gospodine, tvojaCrkva esto slii brodici koja tone, brodu koji na svestrane puta vodu. Na tvojemu itnom polju vidimo viekukolja nego penice. Uasava nas tako prljava odjea ilice tvoje Crkve.5 Ne udi stoga da mu je Crkva, za kojuje zaruen slubom i Ribarovim prstenom na desnici,

4 Tako je i u ovoj knjiici pridjev kranski upotrijebio 29 puta, akatoliki 15 puta i imenicu krani etverostruko ee negokatolici(8 : 2).

5 Joseph Ratzinger, Molitva na Devetoj postaji Krinoga puta uKoloseju 25. oujka 2005.

3 Joseph Ratzinger, Propovijed u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima uRimu 15. veljae 1998.


56/65

56

polazna tema i najee na usnama u ovoj knjiici toje najzastupljenija Papina rije, pojavljuje se 55 puta.

Zalog ljUbavi. U rukama drite ono to je Kristov

namjesnik na Zemlji smatrao potrebnim i korisnim uputitistanovnicima Hrvatske, osobito kranima i katolicima uprvoj polovini 2011. Zapisano je da ostane poruka onimakoji su ga uli ili ele posluati. Upute su jednostavne ikonkretne.

Nakon oduevljenja, nade i ponosa koju je meu

hrvatskim pukom probudio njegov dolazak; nakon tosu poniznost, pozornost, otroumnost, ljudska toplina idravniko dostojanstvo toga osamdesetpetogodinjakadirnuli mnoge nae sunarodnjake i njegovu brau u vjeri,ove tekstove ostaje prouiti, prihvatiti i provoditi.

U odgovorima na novinarska pitanja u zrakoplovu,dok je prelijetao Jadran, Sveti je Otac otkrio kako nje-

gova ljubav, potovanje i naklonost prema hrvatskomnarodu potjeu iz prijateljstva s Osjeaninom Franjomeperom (1905.-1981.) i Karlovaninom Velimirom a-pekom (1927.-2009.) te da je ovo njegov trei dolazaku Zagreb. Jo prije Drugoga vatikanskog sabora, istra-ujui poimanje Crkve u djelu sv. Augustina (354.-430.),upoznao se s ekleziologijom kardinala fr. Ivana Stoj-kovia Dubrovanina (1385.-1443.),6 a najkasnije kaomnchenski nadbiskup (1977.-1982.) shvatio je da muje hrvatska pobonost Gospi domaa i bliska poputnjegove rodne bavarske. Zbog toga to izvlai najbolje,moda o nama ima uzvienije miljenje nego esto misami.

6 Josef Ratzinger, Duda, Bonaventura, Joannis Stojkovi O. P.(1443) doctrina de cognoscibilitate Ecclesiae, Mnchener theo-logische Zeitschrift (Mnchen), XI (1960.) 3, str. 215-216.


57/65

57

Hodoasnici koji su 4. i 5. lipnja 2011. pohrlili u Zagrebi svi koji to nisu mogli, ali su uz televizijske prijamnikepratili prijenos, prepoznali su ga kao Hodoasnika u ime

Isusa Krista, po jeziku i sadraju, po tumaenju Pismai lomljenju kruha (usp. Luka 24, 27.30), po tome to jegorjelo srce u nama dok nam je govorio (Luka 24, 32).Nakana je ove knjiice da taj stijenj to tinja (Izaija42, 3) ne utrne, da oni kojima je do Isusa uistinu staloodbace preuzetnost kako su toboe katolici stvarnaveina u ovome drutvu da bi osjetili utjehu Kristovihrijei: Ne boj se, stado malo! (Luka 12, 32) i u malimse skupinama svom snagom borili protiv zla, donosili usvijet dobro koje suvremenicima pribliava Boga.

Proivljavanje PorUke. Nije lako itati Papine tek-stove, a kamoli ih ostvariti! Pred njima vjerniku spontanona pamet pada slika iz proroka Ezekiela:I ree mi glas:

Sine ovjeji, progutaj to je pred tobom! Pojedi tajsvitak, te idi i propovijedaj domu Izraelovu! Otvorih usta,a on mi dade da progutam svitak i ree: Sine ovjeji,nahrani trbuh i nasiti utrobu svitkom to ti ga dajem! Ipojedoh ga, i bijae mi u ustima sladak kao med. Reemi: Sine ovjeji, sve rijei to u ti rei uzmi k srcu iposluaj ih svojim uima(3, 1-3.10). Nije rije o tome da

se poruku, Boju rije koju nam je Papa navijestio, primitek na znanje, nego da se kraninova pamet i srcenjome nahrani, nasiti, da je probavi, proguta kao lijek,posvoji, uini svojom. Kao to pokvarena hrana moeizazvati greve u eludcu, tako i brzopleta i nepravednarije moe opei, dovesti u pitanje, izazvati prijepor,tovie klevetnika rije doslovce ubija neiji dobarglas. S druge strane gorina postojanja, jadikovanje iuzdisanje stiavaju se i ublauju u smirujuem dodirus rijeju koja tjei. Razmatranje Boje rijei za vjernikatreba biti navika, osnaenje, sretan trenutak. Nikakva


58/65

58

sladunjavost nego revnost. Joseph Ratzinger davnoje utvrdio da je bavljenjem Bogom neto bez ega nemoe; neka bi ova knjiica time zarazila i pokojeg

itatelja!Na ulomak iz Ezekiela, podsjea i prizor iz Knjige

otkrivenja:Pristupim k anelu i zamolim ga da mi dadeknjiicu. A on e mi: Uzmi je i progutaj! Zagorit e tiutrobu, ali e ti u ustima biti slatka kao med. Uzeh knjiicuiz ruke anelove i progutah je. I bijae mi u ustima kaomed slatka, ali kad je progutah, zagori mi utrobu(10,9-10). Kranin je ivi vjesnik i svjedok Boje porukeovjeku. Mora se napuniti Svetim Pismom da u njemuotkrije otajstvo plana koje Bog ima s njim i sa svijetomkako bi bio kadar odgovoriti izazovima trenutka u kojemivi. Na ovim je stranicama aktualni sveopi Pastir Crkvepokuao aktualizirati biblijsku poruku stanovnicima

nae zemlje. Ugodno je primiti navjetaj, ali je gorko bitiprorok. Blaga je rije kad oglaava spasenje, a grka kadnavijeta sud i osudu. Suoenje s upozorenjima kojesmo primili krije potekoe, prepreke, ilavost, zahtjeve.Ljuta je i uljiva rije koja nam otkriva nae grijehe inedostatke, potresa nau mlakost i straljivost, grdimlitavost, kukaviluk i podlost.

Papa je na dva dana uinio Zagreb sreditem katoli-anstva; privukao pozornost, i to pozitivnu, cijelogasvijeta na Hrvatsku; raegao ugljevlje nade u njezinupuku; donio daak blaenstva, spokoja, raja; slastkakvu su osjetili prorok Ezekiel i apostol Ivan progutaviboanski svitak kao medeni gutljaj. Benedikt XVI. namje ponovio da nas Bog ljubi. Znao je pronai jednostavnerijei koje diraju u srce. Kao uzore istaknuo nam jetri sunarodnjaka: Ruera Bokovia, Ivana Merza iAlojzija Stepinca. Ocrtao je urne zadae biskupima idrugim crkvenim slubenicima, osokolio obitelji, molio s


59/65

59

mladima, pozvao odlinike drutva i obnaatelje vlasti napredaniji rad za zajedniko dobro, otvorio nove obzore.

estotnost. Ralamba 8.836 Papinih rijei u

ovoj knjizi pokazuje da se od opih imenica najeespominju: 1. Crkva (55 puta), 2. obitelj (46), 3. ivot (43),4. narod (38), 5. ljubav (34), 6. Bog (30), 7. braa (23), 8.kardinal (17), 9. drutvo i zajednitvo (po 16), 11. biskup,kultura i molitva (po 15), 14. zajednica i zemlja (po 14),16. ovjek i evanelje (po 13), 18. susret, sveenici ivjera (po 12), 21. hvala (11), 22. identitet, nazonost,savjest, sestra i vjera (po 10).

Meu vlastitim imenima najvie dolaze: Krist (32puta), Gospodin (29), Hrvatska (26), Isus (19), Europa(15), Hrvati (14), Stepinac (13) i Pavao (10).

Najuestaliji supridjevi: hrvatski (35 puta), svet (32),kranski (29), duhovni (15), katoliki (15), ivi (13),

Boji, drutveni i europski (po 12), ljudski (11), apostolskii Kristov (po 10).DjelovatiPosavjesti. Ono to je rimski biskup govorio

o Europi domai su politiari odmah protumaili kaoPapino zalaganje da se veina Hrvata na referendumuizjasni za pristup u Europsku uniju, a to je zloporabaPapinih poruka u dnevnopolitike svrhe. Naime, koliko

god Katolika Crkva eljela da Europa die s obapluna krila, da svi europski narodi ive u pravednomemiru i blagostanju, koliko god su ideju ujedinjeneEurope zamislili i poeli provoditi dravnici koji subili uvjereni krani: Robert Schuman (1886.-1963.),Konrad Adenauer (1876.-1967.) i Alcide de Gasperi(1881.-1954.), i koliko god Sveta Stolica konstruktivnonastoji pridonositi izgradnji europskoga zajednitvana osnovama naravnoga prava i Bojih zapovijedi,izjanjavanje na tom i svakome drugom referendumutrebaju provesti ljudi (dakle osobe), punoljetni (dakle


60/65

60

odgovorni) graani (hrvatski dravljani), koji imajusavjest i po njoj sude, a ne iiji pijuni kojima je reenokoga ili to trebaju zaokruiti.

Prepoznajui kao sredinji problem hrvatskogadrutva, korupcije, privatizacije, vladajuih vrhuki, ne-zaposlenosti, zaduivanja, ivota na kredit i manjkadomoljublja gaenje savjesti, ispred Bukoveve slikeNarodnoga preporoda, sjedei pred ostvarenim Gundu-lievim Snom slobode, okupljenima svojevrsnome

saboru hrvatskoga drutva, politike, znanosti, kulture,poduzetnitva, porta, diplomacije i religije Papa jegovorio o odgoju savjestii protiv ideologije prosjeka. Jeli zborio uzalud? Jest ako su ga uli samo oni koji sunalik na obijeljene grobove (Matej23, 27), a nije ako seizgovoreno bude italo, pamtilo, poslualo, ostvarivalo.

Petar Marija Radelj


61/65

61

Kazalo

Abraham 54Adenauer, Konrad 59Augustin, sv. 25, 56biseksualnost 53Bosna i Hercegovina 9, 12Bokovi, Ruer 8, 22-23, 51,

58Bokovieva godina 8

Bozani, Josip 14, 30, 38, 47boanski zakon 54brodica koja tone 55Bukovac, Vlaho 60Burgo de Osma 37Cigani 15Croatia Airlines 46

apek, dr. Velimir 13, 56estotnost 58udoree 9, 40Dan hrvatskih katolikih obitelji

12, 19, 30-37, 44, 47Daniel Vorih 25demokracija 21dikasterij 10

diktatura 16, 38, 54Dominik Savio, sv. 28Drugi vatikanski sabor 48, 56drutvo po mjeri ovjeka 41Dubrovnik 46, 56Duh Sveti 26, 30, 41, 42;

Tjeitelj 31

Duhovi 30, 48Dujam, sv. 38Dvorana posljednje veere 30,

31, 33, 48, 50Europa 18, 21, 33, 48, 52

Europska unija 8, 15, 18, 48, 51europski birokratizam 14eutanazija 53Ezekiel 57, 58Filipi 25Franjo Asiki, sv. 28Gasperi, Alcide de 59Greta Teschner 28

Gunduli, Ivan 60gutanje 57Hipodrom 30, 36, 47Hitler, Adolf 15homoseksualnost 53hrvatska neovisnost 7, 15, 18Hrvatsko narodno kazalite 20,

44, 50Indiosi 37istospolni brak 53Isus Krist 17, 20, 26, 27, 31, 32,

38, 39, 44, 48, 49, 51, 56, 59Ivan de Palafox y Mendoza, bl.

37Ivan Pavao II., bl. 10, 17, 32,

33, 45, 48Jadran 56Jeruzalem 30Josip, sv. 19Josipovi, dr. Ivo 7, 17, 20, 45,

46Kana 49

Katedrala 38Katoliko sveuilite 23Klara Asika, sv. 28kloniranje 53Koerin 12


62/65

62

komunistiki progon 39komunizam 15-16, 38, 50Kraljice neba 36

Krist 17, 20, 26, 27, 31, 32, 38,39, 44, 48, 49, 51, 56, 59kranski korijeni Europe 9Kuhari, Franjo 14, 38kultura ivota 41Lav X., papa 7Ludbreg 33Madrid 27Marija Bistrica 11, 36Marija, blaena Djevica: 31, 45,

49; Kraljica Hrvata 35, 51;Kristova Majka 36; najvjernijaOdvjetnica Hrvatske 19,Majka Boja Bistrika 11,Majka Boja od Kamenitih

vrata 28; naa Majka 36;Spasiteljeva Majka 43

Mateja Buha 25medikamentozni arsenal 54Meksiko 37Merz, bl. Ivan 28, 58Milano 37

mladi 25moral 9, 40Mnchen 56muslimani 21, 40, 54naravni zakon 9, 34, 53Nezavisna Drava Hrvatska 15normativni stampedo 53noenje (trudnoa) 53

Novi savez 54obitelj 30, 32, 47-48Pavao, sv. 25, 26, 27pedolija 53Petar, sv. 17, 40, 47, 51

Pio XII., papa 50pobaaj 53posvjetovljenje 33, 34, 43

polis 24pravoslavci 38predzie kranstva 7prirodni zakoni 53promiskuitet 53prvi nepokrenuti Pokreta 53Pulji, dr. elimir 20pustinja 53Pleso 17, 44relativizam 43, 54Ribarov prsten 55Rua iz Viterba, sv. 28samoubojstvo 53savjest 20-24, 51, 58-59Schuman, Robert 59

siromatvo 53sklad vjere i razuma 8sloboda savjesti 21, 54smrtna kazna 53Sraki, dr. Marin 25, 47Srbi 15Stari savez 54

Stepinac, bl. Alojzije 11, 15-16,19, 38, 40, 41, 42, 45, 50,54, 58, 59

Stojkovi, fr. Ivan 56Sveto Pismo 23, 33, 41, 54, 57Svjetski dan mladih 27Svjetski susret obitelji 37eper, dr. Franjo 13, 14

panjolska 37Terezija od Djeteta Isusa, sv. 28transseksualnost 53Trg bana Jelaia 25, 49Trg sv. Petra 12, 47


63/65

63

ubojstvo 53ustaki reim 15Uzaae 30

vino 49vjeni zakon 53vjera osobna, a ne privatna

stvar 54vjerska sloboda 9, 24, 54Vuak, Filip 7

zaee 53Zagreb 12, 13, 17, 25, 30, 36,

38, 44, 46, 47, 49, 50, 56, 58

Zajedno u Kristu 10, 18, 45,47, 49Zrana luka Zagreb 17, 44Zurak, dr. Niko 20, 22idovi 15, 21, 38, 54upan, Valter 36


64/65

Za Papine tekstove 2011 Libreria Editrice Vaticana

Nakladnik i tisak:Nakladnika kua Tonimir, Varadinske Toplice

Vladimira Nazora 6, tel. 042/633-430, faks 042/633-480www.tonimir.hr, e-mail: [email protected]

Za nakladnika: Marija Martinez

Priredio i pogovor napisao: Petar Marija Radelj

Lektura: Tomislav Salopek

Struni suradnici: Maja Teider,Maslina Ljubii i Barnaba Humski

Fotograju na naslovnici snimio Piotr Spalek

Urednik: Stjepan Jurani

Prijelom: Daniel Bubnjari

Tiskano u lipnju 2011.

Naklada: 3.000 primjeraka

ISBN 978-953-7610-57-9CIP zapis je dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i

sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 773060.


65/65

Documents

Benedikt XVI Ljubljena Crkvo u Hrvata