INFORMATIVNI LIST ZA PODRUČJE MJESNOG ODBORA DRENOVA

Broj 17 Srpanj 2009. Godina 4.

BBB LLL AAA GGG DDD AAA NNN GGG OOO SSS PPP EEE KKK AAA RRR MMM EEE LLL SSS KKK EEE

VMO Drenova 2005 -2009, pogled unatrag

Vrijeme brzo prolazi, završetak mandata ovog saziva VMO Drenova je pred nama pa je prigoda u ovom blagdanskom izdanju Drenovskog lista dati komentar proteklog razdoblja.

Naravno, na početku se postavlja pitanje da li smo zadovoljni rezultatima rada Vijeća i što smo postigli u našem mandatu, a odgovor je zapravo dualan. Ako se gleda sa stajališta realnih ovlasti i mogućnosti MO te činjenice da vijećnici rade kao volonteri (većina je zaposlena i ima brojne poslovne obaveze) možemo biti i više nego zadovoljni. Temeljna funkcija MO je komunikacija s građanima i kanaliziranje njihovih zahtjeva i potreba prema odgovarajućim gradskim službama te pravovremeno informiranje o događanjima na području MO.

Upravo je Drenova bila (i jest) lider na tom području što se i pokazalo kroz nagrade koje smo dobili u proteklom razdoblju. Od Drenovskog lista koji je postao nezamjenjiv u informiranju i tumačenju stavova Vijeća prema ključnim problemima koji nas muče, preko ažurnih WEB stranica gdje se transparentno objavljuju svi materijali iz djelokruga rada Vijeća do redovitih susreta s građanima kada je potrebno raspraviti neku bitnu temu.

Druga važna zadaća MO je organizacija pododbora i rad na izgradnji suradnje, animiranju građana i unaprjeđenju raznih aspekata života na Drenovi (kulture, zdravstva itd.) u čemu je također ostvaren veliki napredak. Danima Drenove vraćen je „stari sjaj“ i sada su prava mjera događanja na taj, za Drenovčane, važan datum (i to je opet potvrđeno nagradom za najbolji dan MO koju smo dobili ove godine). Teško je i nabrojati sve što se događalo u proteklom razdoblju organizirano od strane pododbora MO (izložbe, koncerti, predavanja, dočeci Sv. Nikole i brojne druge aktivnosti) – praktično se stalno nešto događa u našim prostorima ili u prostoru ogranka gradske knjižnice.

MO Drenova je uz aktivnu suradnju s volonterima i udrugama s našeg područja podržao realizaciju nekoliko značajnih projekata na našem području i pokazao da građanska inicijativa i dobre ideje uvijek nađu put ka realizaciji. I naravno, za projekt iz programa lokalnog partnerstva - uređenje šetnice (trim staze) i izgradnju vježbališta na Velom vrhu, a prema ideji i organizaciji Demira Barića te uz pomoć DVD Drenova – dobiveno je i priznanje!

Inače g. Barić je i dobitnik godišnje nagrade VMO Drenova za fizičke osobe za veliki doprinos radu MO kroz spomenuti projekt te drugi projekt uređenja zapuštenog skloništa u centru Drenove u vježbaonicu za sportsko penjanje. Vijeće smatra da svakako treba stimulirati volonterski rad i motivirati, pogotovo mlađe ljude da se aktivnije uključe u rad udruga koje djeluju na području Drenove ili rad samog Vijeća.

U proteklom razdoblju i sam Grad Rijeka je značajno investirao u razvoj Drenove iako to, nažalost, građani obično ne primjećuju jer se radi uglavnom o infrastrukturnim radovima (kanalizacija, vodovod i plinske instalacije) koji se odrađuju u skladu s planovima komunalnih društava i u skladu s raspoloživim sredstvima.

Podsjetimo i na završetak rekonstrukcije autobusnih stajališta te uvođenje minibusa za Kablare što je naišlo na odličan prijem učenika i građana.

Kratak pogled na Arhivu WEB stranica MO ili prošle brojeve Drenovskog lista podsjetit će vas na te aktivnosti.

MO Drenova je vjerojatno i najaktivniji odbor u pogledu promicanja i valorizacije funkcije mjesnih odbora kao „osnovnog gradbenog bloka demokracije“ jer je upravo MO prva instanca gdje građani glasovanjem određuju sastav, a s druge strane je i najbliža instanca kojoj se mogu svakodnevno obratiti sa svojim problemima i idejama.

No, tu dolazimo i do one „druge strane medalje“, a to je nezadovoljstvo vijećnika sadašnjim ovlastima i mogućnostima Vijeća MO da suštinski utječe na najvažnije aspekte razvoja i usmjeravaju napredak Drenove u skladu sa željama građana. Mišljenje Vijeća nikoga ni na što ne obavezuje i formalno nema veću težinu od bilo kojeg pojedinačnog mišljenja građana, što nam je gradonačelnik na našem posljednjem susretu jasno naznačio.

S obzirom da je to točno i da zapravo proizlazi iz postojeće zakonske regulative ostaje samo nada da će se nekim budućim zakonskim promjenama korektnije (prema našem mišljenju) definirati funkcija MO.

Upravo je prethodna činjenica uzrok što nije ostvaren zadovoljavajući pomak na bitnim pitanjima (urbanistički planovi, sportska dvorana, prometna problematika), no ovaj saziv Vijeća vjeruje da ipak svojim nasljednicima na jesen ostavlja korektnu situaciju te da će oni nastaviti uspješnu suradnju s nadležnim gradskim službama, kako bi se, u ovim vremenima financijske oskudice, ipak realizirala sva obećanja dana građanima Drenove.

I na kraju, umjesto zaključka, možemo reći da uzimajući sve navedeno u obzir, ipak možemo biti zadovoljni postignutim. Naravno, građani imaju priliku svoje mišljenje izreći na izborima za novi saziv Vijeća najesen.

Sastanak sa gradonačelnikom – mnogo planova,

no pitanje je da li će biti sredstava za realizaciju Nakon više od godine dana vijećnici MO Drenova imali su

prigodu susresti se s gradonačelnikom g. Obersnelom i njegovim suradnicima te prodiskutirati pitanja koja su od važnosti za MO Drenova. Detaljni zapisnik sa sastanka objavljen je na WEB stranicama MO tako da ovdje dajemo samo najvažnije elemente. Jedan od gorućih problema za naš MO je (ne)donošenje urbanističkog plana uređenja Gornje Drenove na koji se čeka više od 2 godine. Ta situacija uzrokuje značajne probleme vlasnicima terena jer se ne zna konačna namjena prostora što otežava prodaju zemlje odnosno gospodarske aktivnosti. Na prvu varijantu plana Vijeće je imalo veliki broj primjedbi (kao i sami građani) te je to (uz poteškoće koje je imao sam izvođač zbog odlaska zaposlenika) dovelo do trenutnog stanja. Prema navodima g. Škunce, korigirana verzija plana bit će dostupna vjerojatno početkom jeseni kada bi se održala i nova javna prezentacija.

Nastavno na temu urbanističkih planova i pitanja što je sa sportskom dvoranom na Drenovi, pročelnik GU za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem g. Škunca je primijetio da treba definirati pitanje sportske dvorane u smislu da li na Gornjoj Drenovi, koja nije toliko naseljena, izgraditi centralnu sportsku dvoranu ili planirati dvije sportske dvorane te da treba definirati dovoljne površine unutar kojih bi se omogućio smještaj ovakvih programa. Jedna od lokacija koja je moguća za izgradnju dvorane na Donjoj Drenovi je područje sjeveroistočno od škole ili pak druga lokacija, još prihvatljivija, bila bi na kontaktnoj zoni između Donje Drenove i Škurinja, ispod Škudarovske ulice gdje će najvjerojatnije biti uklonjen koridor pruge koji je predstavljao problem za planiranje i izgradnju na navedenoj lokaciji i gdje je bolje prostorno i prometno rješenje za sam pristup dvorani. To je vjerojatno i optimalna lokacija jer bi dvorana bila u centru područja kojem gravitira gotovo 20.000 ljudi iz MO Drenova, MO Škurinje i MO Škurinjska draga.

Sljedeće bitno pitanje je rješavanje komunalne problematike (primjerene prometnice, odnosno spoj sa glavnom prometnicom i kanalizacija) na području gdje se planira izgradnja POS stanova (pored sveučilišnih objekata). Obzirom da navedeni projekt

A K T U A L N I K O M E N T A R P R E D S J E D N I K A V M O

nedvojbeno kreće najesen, Vijeće je zatražilo garancije (kad već nisu uvažene naše primjedbe na lokaciju) da se svakako osigura rješavanje komunalne problematike prije završetka POS objekata jer se u suprotnom mogu očekivati veliki problemi. Gradonačelnik zaključuje tu temu konstatacijom da će izgradnja ceste i kanalizacije pratiti dinamiku izgradnje objekata. Isto tako naglašava da interesi građana u cjelini moraju biti iznad pojedinačnih interesa na mikrolokaciji (u konkretnom slučaju stanovi imaju prioritet nad primjedbama građana i MO na lokaciju) te traži da MO u skladu sa svojim ingerencijama to respektira. Odluke se donose u gradskom vijeću te traži da se te činjenice reflektiraju i u natpisima u Drenovskom listu kako se građani ne bi dovodili u zabunu o ovlastima MO.

Iako je gradonačelnik formalno u pravu te sigurno nema lagan posao uskladiti sve želje i potrebe građana, ostaje „gorak okus“ (uostalom iskazan i na zboru građana) da lokalna zajednica zapravo malo može utjecati na neke odluke koje su negdje ranije donesene. No, to je zapravo temeljno pitanje o ingerencijama MO o čemu sam par riječi rekao u uvodu.

U nastavku je dana informacija da nadogradnja našeg vrtića kreće najesen te da će svi mališani biti tijekom izgradnje zbrinuti na alternativnim lokacijama. Gradonačelnik je napomenuo da je usprkos našim dvojbama o cijeni i izvedbi vrtića sve u okvirima planiranog te da je cijena korektna.

Predstavnici komunalnih poduzeća (Energo i ViK) su upoznali vijećnike sa planovima izgradnje infrastrukture te možemo, uzimajući u obzir financijsku situaciju, biti zadovoljni planom i realizacijom. Također je potvrđeno da se provode aktivnosti (projektiranje i imovinsko-pravna priprema) za završetak ceste A (na Boku) čime bi se u tom dijelu konačno riješila opasna raskrsnica i glavnina prometa korektno usmjerila kroz cestu A.

Gradonačelnik je zaključio da će u sljedećem razdoblju biti veliki izazov osigurati financijska sredstva za planirane objekte tako da je dinamiku izgradnje teško predvidjeti, no moguće je da će se otvoriti u budućnosti neke nove mogućnosti (kroz europske fondove i sl.), no svakako se sve pripremne radnje mogu odraditi.

Uređenje nogostupa duž Drenovskog puta i

ulice Svetog Jurja – velika podrška građana Kako je najavljeno održan je u Domu na Lokvi sastanak s

građanima na temu uređenja nogostupa i možemo reći da je odaziv bio vrlo pozitivan. Građani su prepoznali potrebu da se problem nogostupa konačno riješi nakon tolikih godina. S posebnim zadovoljstvom mogu reći da je postignut dogovor s vlasnicima zemljišta na dionici od crkve Sv. Jurja do raskrsnice na Lokvi koji će ustupiti teren širine oko 1 m za izgradnju nogostupa. Kao kompenzacija vlasnicima će se izgraditi potporni zidovi i urediti ulazi u dvorište (po modelu već razrađenom u Brune Francetića). Obzirom na raspoloživa sredstva ove godine realizirati će se ta prva dionica dok će se sljedećih godina prema planu nastojati realizirati i ostale dionice duž Ulice Svetog Jurja. Prema sadašnjem planu Rijeka Prometa radovi bi trebali biti završeni do jeseni ove godine te se nadamo da će u sljedećoj školskoj godini naši mališani mnogo sigurnije ići u školu i u crkvu.

Svima se još jednom zahvaljujem na razumijevanju i suradnji i nadam se nastavku sljedeće godine.

Uređenje Cvetkovog trga – prezentirano idejno

rješenje na zboru građana U skladu s konceptom da se svi ključni projekti bitni za

razvoj i uređenje Drenove javno prezentiraju i razmijeni mišljenje s građanima, na prigodnom zboru građana predstavljeno je idejno rješenje za uređenje Cvetkovog trga od strane autora gospođe

Radojke Juretić, d.i.a. iz Arhitektonskog studija d.o.o. te uz nazočnost gospodina Vladimira Jauka ispred Odjela gradske uprave za komunalni sustav.

Problem Cvetkovog trga već duže vrijeme muči vijećnike jer je Drenova, u tranziciji iz sela u prigradsko naselje, “izgubila” svoj prirodni centar naselja.

Zbog povijesnih razloga zapravo postoje dva centra - prostor Cvetkovog trga za područje Donje Drenove te Društveni dom na Lokvi kao centar za područje Gornje Drenove

Prostor Cvetkovog trga tako predstavlja prirodno okupljalište za građane D. Drenove, no nažalost u proteklom razdoblju pretvoren je u običan parking. Vijećnici smatraju da je neophodno tom prostoru vratiti obilježje trga koje je imao tijekom više od stotinu godina, a izgubio u zadnjih desetak godina.

Kako kaže Jane Jacobs, poznata američka urbanistica – „trgovi su duše naselja“ i oduvijek, a danas pogotovo (upravo zbog otuđenja koje donosi moderna civilizacija) su nužni za socijalizaciju i druženje. No, to ne funkcionira ako se ljudi moraju provlačiti između automobila i nemaju gdje sjesti. Prema tome, jedan od glavnih zahtjeva arhitektima bio je zaprjećivanje prometa ispred crkve i „otvaranje“ prostora za pješake. Međutim, činjenica je i da smo obavezni osigurati zakupcima prostora u zgradi MO nesmetano obavljanje obrta i parking za njihove klijente. Ključni problem trga, a zapravo i šire okolice je kronični nedostatak parkirnih mjesta za stanovnike okolnih zgrada (primarno iz Cvjetne ulice) tako da se trg koristi kao i njihovo dugotrajno parkiralište. Stav je Vijeća da problem parkiranja treba sagledati u širem kontekstu te pokušati u narednom razdoblju, a prije početka radova na trgu osigurati dodatna parkirna mjesta za te stanare primarno u krugu same Cvjetne ulice i u blizini (već je u planu za ovu godinu). Osim toga nedvojbeno će trebati promijeniti i naše navike – komociju, jer u blizini trga ima oko 200 parkirnih mjesta (sveučilišne zgrade), no većini je teško napraviti nekoliko koraka. Vijeće smatra da je autorica uspješno odgovorila postavljenim zadacima i da je dala primjereno rješenje vrativši Cvetkovom trgu funkciju koja mu jedino pristaje. Građani su dali nekoliko korisnih primjedbi koje će biti uvažene, npr. da se u sklopu uređenja trga obuhvati i prostor borove šumice ispred samostana koji bi trebalo urediti kao park, a smatra se i da je to najbolje mjesto za spomenik poginulim braniteljima s područja Drenove koji se namjerava izgraditi u sljedećem razdoblju. Također je predloženo da se obuhvati i prostor između Crkve i zgrade MO te da se uredi put prema dječjem igralištu kod sveučilišnih zgrada, čime bi se cijelo područje konačno primjereno uredilo i sačinjavalo jedinstven prostor.

Što se tiče samog rješenja (detalji su dostupni na WEB stranicama MO) osnovna ideja autorice je da se postojeći prostor s velikim nagibom poravna i formira nekoliko logičkih i funkcionalnih cjelina. Jedna cjelina je prostor ispred Crkve koji se nastavlja prema ulazu u zgradu MO, druga cjelina je centralni prostor trga koji je spušten za tri stepenice te parkiralište kao treća cjelina. Materijali koji će se koristit su prirodni kamen za prve dvije cjeline te asfalt za parkiralište. U sklopu uređenja trga bit će riješena i odvodnja te rasvjeta.

Na kraju se naravno postavlja pitanje kada će krenuti uređenje. Prema sadašnjem dinamičkom planu, nakon uvažavanja prijedloga VMO i građana pristupit će se izradi izvedbene projektne dokumentacije te dobivanja lokacijske dozvole što se očekuje do sredine jeseni. Realno je očekivati da bi se rekonstrukcija Cvetkovog trga mogla obaviti tijekom sljedeće godine.

Damir Medved

I Z V J E Š Ć E O REALIZACIJI PLANA RASPODJELE SREDSTAVA ZA KOMUNALNE PRIORITETE

NA PODRUČJU MJESNIH ODBORA U RAZDOBLJU SIJEČANJ - PROSINAC 2008. GODINE REALIZACIJA RADOVA PRENIJETIH IZ 2007. GODINE ZA MO DRENOVA Tablica 1. - Prikaz izvedenih radova i sredstava utrošenih za njihovu realizaciju R. br. IZVEDENI RADOVI UTROŠENA

SREDSTVA RIJEKA PROMET 169.778,941. Sanacija Kablarske ulice ogranak od kućnog broja 26 do 28 na dalje.

Radovi su izvedeni krajem 2007. godine. Račun za navedene radove u iznosu od 40.029,99 kn teretio je prijelazne radove u 2008. godini.

40.029,99

2. Uređenje stubišta u Mrkopaljskoj ulici kod kućnih brojeva 23, 56 , između kućnih brojeva 23 i 23A, kod autobusne stanice , te radovi sanacije kolnika u Ulici Kuzmički put kućni broj 19 i Ulici Bože Hlača. Radovi su izvedeni u 2007. godini ali je dio od ukupnih rashoda ( ukupni rashodi iznose 378.902,72 kn ) u iznosu od 249.153,77 kn teretio rashode u 2007. godini a račun iz XII. mjeseca 2007. godine u iznosu od 129.748,95 kn teretio je rashode prijelaznih radova u 2008. godini.

129.748,95

ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV 144.452,391. Godišnje održavanje zelenila u Ulici Braće Hlača, uz Žminjsku i Cvjetnu ulicu 2.634,002. Uređenje Cvetkovog trga.

Radovi su izvedeni u 2007. godini. Ukupni troškovi zahvata iznose 143.591,37 kn od kog iznosa 1.772,98 kn teretilo je rashode u 2007. godini. Od ukupnog iznosa za godišnje održavanje zelenila utrošeno je 6.730,48 kn a 31.061,20 kn odnosi se na opremu koja je u sklopu navedenog zahvata postavljena.

141.818,39

REALIZACIJA RADOVA PLANIRANIH ZA 2008. GODINI Tablica 2. - Prikaz izvedenih radova i utrošenih sredstava za Mjesni odbor Drenova R. br.

PLANIRANA SREDSTVA IZVEDENI RADOVI

UTROŠENA SREDSTVA

974.000,00 668.374,81 ODJEL GRADSKE

UPRAVE ZA KOMUNALNI SUSTAV

406.000,00

218.678,70

1. Proširenje javne rasvjete u Ulici Kučićki put 68.000,00 Postavljeno je jedanaest rasvjetnih tijela. 61.033,22

2. Proširenje javne rasvjete u Ulici Ravan 6.000,00 Postavljeno je jedno rasvjetno tijelo. 2.340,69

3. Proširenje javne rasvjete u Ulici Brca kod kućnog broja 13 2.000,00 Postavljeno je jedno rasvjetno tijelo. 2.340,69

4. Proširenje javne rasvjete u Ulici Kablarska cesta od kućnog broja 33A do kućnog broja 37

38.000,00Postavljeno je sedam rasvjetnih tijela.

39.379,17

5. Uređenje površine između ambulante i dječjeg vrtića na Drenovi 80.000,00

Radovi su izvedeni ali je dio troškova teretio prijelazne radove u 2009. godini. Utrošeno je ukupno 81.921,78 kn od kog iznosa 58.865,73 kn tereti prijelazne radove u 2009. godini.

23.056,05

6. Opremanje površine između ambulante i dječjeg vrtića na Drenovi 54.000,00

Postavljena je kombinirana dječja sprava – dvorac , stol za stolni tenis , tri klupe i dvije košarice za smeće. Ukupni troškovi opreme iznose 57.718,20 kn od kog iznosa 4.099,20 kn tereti prijelazne radove u 2009. godini.

53.619,00

7. Tehnička priprema za uređenje dječjeg igrališta u Ulici Cvetkov 35.000,00 Izrađen je projekt uređenja dječjeg

igrališta. 34.160,00

trg

8. Izvedba betonske staze u Žminjskoj ulici kod kućnog broja 24

3.000,00Izvedena je betonska staza.

2.749,88

9. Sanacija okoliša u Ulici Kučićki put kod kućnih brojeva 1a i 1e

25.000,00

Izvedeni su potporni betonski i kameni zidovi za sprječavanje erozije zemlje. Troškovi zahvata u iznosu od 22.279,70 kn terete prijelazne radove u 2009. godini.

-

10. Tehnička priprema za uređenje Cvetkovog trga 95.000,00

Ugovorena je izrada projekta. Troškovi tehničke pripreme teretit će prijelazne radove u 2009. godini.

-

RIJEKA PROMET 568.000,00 449.696,111. Uređenje ogranka Ulice Bok u

smjeru kućnog broja 7 112.000,00 Izvedena je sanacija asfaltom 678m2 površine. 111.348,68

2. Uređenje ogranka Ulice Grohovski put od kućnog broja 22 do kućnog broja 26, spoj na Lubanjski uspon od kućnog broja 18 do kućnog broja 22

46.000,00 Izvedena je sanacija asfaltom 341m2 površine. 46.278,29

3. Uređenje Ulice Drenovski put kućni broj 170 44.000,00

Radovi su izvedeni . Račun za izvedene radove u iznosu od 43.752,86 kn tereti prijelazne radove u 2009. godini.

-

4. Uređenje Ulice Brca od kućnog broja 3 do kraja 23.000,00

Radovi su izvedeni . Troškovi izvedenih radova iznose 22.641,98 kn i terete prijelazne radove u 2009. godini

-

5 Uređenje ogranka Ulice Brune Francetića ka kućnom broju 25 i kućnom broju 31

124.000,00

Izvedena je sanacija na način da je izvršen iskop materijala, ugrađeni tamponi i asfaltirano ukupno 515m2 površine.

123.568,85

6. Uređenje ogranka Ulice Drenovski put prema kućnom broju 73

48.000,00Izvedena je sanacija na način da je izvršen iskop materijala, ugrađeni tamponi i 425m2 asfalta.

47.452,14

7. Izvođenje stubišta od ceste "A" prema ambulanti i marketu 84.000,00 Izvedeno je stubište na planiranoj lokaciji. 83.366,02

8. Uređenje nogostupa na Grohovskom putu od doma na Lokvi , Drenovski put kućni broj 176 do zgrade mjesnog groblja Gornja Drenova

38.000,00 Izvedeni su radovi sanacije nogostupa. 37.682,13

9. Tehnička priprema (izrada idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole) za uspostavu službenog prilaza objektima u naselju Kučićevo selo

30.000,00

U tijeku je izrada idejnog projekta nakon čega će biti zatražena lokacijska dozvola. Troškovi će teretiti prijelazne radove u 2009. godini.

-

10. Sanacija neodgovarajuće uređenih javno prometnih površina u dogovoru s mjesnim odborom

19.000,00

Zajedno sa sredstvima pod točkom 7. sredstva su utrošena za uređenje stubišta od ceste "A" prema ambulanti i marketu. Račun za izvedene radove u iznosu od 18.489,10 kn tereti prijelazne radove u 2009. godini.

-

Drenovski list, informativni list za područje Mjesnog odbora Drenova - Rijeka IZDAVAČ: Vijeće mjesnog odbora Drenova - Pododbor za kulturu, Rijeka, Cvetkov trg 1, Tel: 255- 275, Fax: 504-570, e-mail: mo.drenova@rijeka.hr ODGOVORNI UREDNIK: Damir Medved UREDNIK: Christian Grailach UREDNIČKI ODBOR: Marinko Boško, Željko Delač, Mladen Frlan, Christian Grailach, Draško Maršanić, Marina Frlan Jugo, Dušan Štefan NAKLADA: 1.200 primjeraka TISAK: DES - Split

K A T H E R I N E T R I N A J S T I Ć DOBITNICA GODIŠNJE NAGRADE I PLAKETE GRB GRADA RIJEKE

Katherine prima nagradu iz ruku gradonačelnika Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, održanoj 16. lipnja

2009. u HNK Ivana pl. Zajca u okviru obilježavanja Dana sv. Vida, zaštitnika Rijeke, dodijeljena su javna priznanja Grada Rijeke. Ove godine dodijeljene su dvije nagrade za životno djelo, profesoru emeritusu Ivanu Šegoti te posthumno, glumcu Galianu Pahoru, a uručene su i godišnje nagrade te plakete Grb Grada Rijeke.

Za izniman doprinos u području zdravstva i socijalne skrbi te razvoj humanitarnih aktivnosti grada Rijeke, godišnju nagradu i plaketu Grb Grada Rijeke dobila je naša sugrađanka i vijećnica u VMO Drenova, gospođa Katherine Trinajstić. Iz obrazloženja za dodjelu nagrade prenosimo:

Katherine Trinajstić se humanitarnim radom počela baviti prije tridesetak godina, kao član Crvenog križa. Posebno je bila aktivna za vrijeme Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine u zbrinjavanju i prihvatu prognanika i izbjeglica, sakupljanju i podjeli humanitarne pomoći kao voditeljica Riječkog demokratskog saveza.

U tom razdoblju organizirala je brojne aktivnosti (koncert "Pjevajmo za mir" u zbratimljenom gradu Faenzi, Italija, te humanitarni tjedan hrvatsko-talijanske kuhinje (u Castel Bolognese i u Rijeci u Hotelu Bonavia). Cilj tih aktivnosti bio je prikupljanje sredstava za KBC Rijeka, za djecu poginulih branitelja, kao i za ondašnje Socijalno vijeće Grada Rijeke. Postavljeni ciljevi uspješno su ispunjeni, prije svega zbog organizacijskih, komunikacijskih i opće ljudskih kvaliteta gospođe Katherine Trinajstić.

Najteži zadatak iz tog razdoblja bio je svakako spašavanje djece konvojima Crvenog križa preko Maslenice na Otok mladosti, te prvo priopćavanje obiteljima o smrti branitelja poginulih u Domovinskom ratu.

Najemotivniji događaj koji je i odredio njen daljnji humanitarni rad, bio je doček prvog broda izbjeglica iz Dubrovnika, 28. studenog 1991. godine u Puli, gdje se rodio mali Marin.

Osnivač je SOS telefona Grada Rijeke, 1991. godine koji je bio začetnik čitavog mehanizma novih komunikacijskih kanala koji su omogućili da se ugrožene osobe po prvi puta direktno javljaju, budu saslušane i ostvare psihološku pomoć i utjehu.

1992. godine sudjeluje u podizanju šatorskog naselja u okviru kompleksa Lovorke Kukanić, gdje je bio organiziran

prihvat izbjeglica koje Europa više nije primala, brojna su dežurstva i danonoćna pomoć majkama i djeci.

Dostavljala je pomoć okruženom Dubrovniku u poznatoj akciji probijanja pomorske blokade u organizaciji Crvenog križa i francuskog ministra kulture Bernarda Cousnera.

U mnogobrojnim putovanjima za prikupljanje humanitarne pomoći, stvarala su se međunarodna prijateljstva gdje se posebno mora istaknuti gradove Castel Bolognese i Faenza čiji su građani uzeli u obavezu pomoći djeci poginulih branitelja do njihove punoljetnosti (posvajanje na daljinu).

Jedna je od osnivača Dobrovoljnog vatrogasnog društva Drenova, te posjeduje prvi čin vatrogastva.

Isto tako, sudjeluje na prvim izborima za Vijeće mjesnog odbora Drenova 1997. godine, gdje je izabrana na mjesto vijećnice i nastavlja sa svojim aktivnostima humanitarnog i društvenog karaktera na području MO Drenova.

Kao humanist, osnivač je i Društva dobrovoljnih darivatelja krvi Rijeka prometa d.d. Iskazala se svojim trudom i zalaganjem, što je posebno došlo do izražaja prilikom prikupljanja donacija Dječjoj bolnici Kantrida, Domu za nezbrinutu djecu Ivana Brlić Mažuranić, te KBC Rijeka - Odjelu Traumatologije. Pridonijela je da Rijeka promet d.d. postane prepoznatljiva u javnosti kao tvrtka koja sudjeluje u humanitarnom radu na području Grada Rijeke.

Nastavak prethodnih humanitarnih aktivnosti kulminirao je dolaskom u Klub žena operiranih dojki "Nada" Rijeka, 2003. godine kojemu je i predsjednica. Tijekom posljednje godine dana rada organiziralo se razne humanitarne prodaje artikala proizvedenih u radionici kluba, akciju pod nazivom "Budi i ti božićna zvijezda" na riječkom Korzu, prodaju narcisa, organiziranje raznih koncerata i izložbi (HKD – "Pjesmom za Nadu", Guvernerova palača –" Život žene", prodajna izložba "Kamen, more i život").

Iz navedenih humanitarnih aktivnosti prikupljena su financijska sredstva za rad Kluba "Nada" te sredstva za nabavku opreme za KBC Rijeka – Kliniku za kirurgiju (madraci, pištolj za Core biopsiju, klima uređaji, fotelja za kemoterapiju, kao i donacija za ličenje prostorija odjela kirurgije).

Za organizaciju gore spomenutih aktivnosti trebalo je konstantno motivirati građane što je ostvareno angažiranjem atraktivnih gostiju i izvođača koji su pridonijeli popularizaciji i širem prihvaćanju tema koje su se promovirale.

Usprkos svim tim aktivnostima Katherine Trinajstić nalazi vremena i za aktivno sudjelovanje u radu VMO Drenova primarno u domeni pododbora za zdravstvo gdje radi na kreiranju programa aktivnosti kao i provođenju dogovorenih aktivnosti.

Također aktivno radi na prikupljanju donacija iz kojih se dodatno financiraju akcije MO Drenova (Sveti Nikola, Dani Drenove i sl.)

Inicijator je osnivanja ogranka "Prvih riječkih mažoretkinja" na Drenovi.

Na osnovu svega navedenog VMO Drenova smatra da je gospođa Katherine Trinajstić svojim radom u proteklom razdoblju bitno doprinijela unapređenju humanitarnih aktivnosti i promoviranju ideje volonterizma u gradu Rijeci te da zaslužuje dobiti Javno priznanje Grada Rijeke za 2009 godinu.

Vijeće Mjesnog odbora Drenova

PAR BESED PO DOMAĆU E G I D I O M I H I Ć - D R E N O V S K I S T O G O D I Š N J A K

Priznat ćete da ste rijetko u životu imali priliku razgovarati sa stogodišnjakom. Isto tako, mnogi Drenovčani ne znaju da Drenova ima stogodišnjaka. To je gospodin Egidio Mihić koji sa sinom i snahom živi u onoj lijepoj jednokatnici okruženoj cvijećem na adresi Drenovski put 120.

Kad sam doznao da gospodin Gidio, kako ga zovu, ima ove godine stoti rođendan, odlučio sam u našem listu napisati članak o njemu. S njegovom snahom gospođom Biserkom Mihić, poznatom drenovskom slikaricom, dogovorio sam posjetu. Obećala je da će me pozvati i nakon par dana, u svojoj kući, oko koje ima cvijeća kao oko ni jedne na Drenovi, dočekali su me sin Aleksandar, snaha Biserka i slavljenik Egidio Mihić

Zapodjenuli smo razgovor i ubrzo sam uvidio da za ovakvo nešto treba biti profesionalni novinar, za razliku od mene ili bilo koga iz uredništva našeg lista. No, kad sam već krenuo nema druge nego da vama, čitaocima prenesem kako najbolje znam, što mi je ispričao vitalni i veseli stogodišnjak Egidio, nakon što smo se upoznali uz čašicu izvrsne lozovače.

Prvo pitanje koje sam postavio glasilo je: Postoji li neki recept da bi se doživjele ovako zavidne

godine? Ovako van je to. Onako kako pride tako i zimajte pa nimate

ča zgubit. Tako van niš neće bit žal va životu. Dobra životna filizofija i očito učinkovita. Nego recite mi

kada ste točno rođeni i gdje. Da li u ovoj kući? Rojen san devetnajst sedmega hiljadudevesto i devetega

leta va našoj staroj kuće pul Benaši. Va školu san počel hodit 1916. leta i to va našu staru, drenovsku školu. Prva učiteljica nam je bila Dešman, a pokle nje je bila učiteljica Musul. Va škole je nastava, kot i va celoj Reke teh let, bila na talijansken zajike. Mi smo doma, normalno, govorili hrvaski, a va škole su nas vadili talijanski. Još prvo leh smo šli va školu smo šli va azil (vrtić) i već tamo se j' govorilo talijanski.

I kad ste završili osnovnu školu, jeste li krenuli na zanat?

Čujte, ja van nisan storil školu za zanat. Kot mladić san 1930. leta kot mehaničar počel delat na tranvaje kade san se delajuć vadil za mehaničara. Rečki tranvaj vozil je od Školjića do Kantride kade je sad ulaz va „3. Maj“. Leta 1951. počel je vozit i trolejbus, a 1952. ukinut je tranvaj. Va to vreme je to već bilo poduzeće „Autotrolej“ va ken san, delajuć kako mehaničar, 1965. leta zaslužil i penziju.

Doživjeli ste i preživjeli prvi i drugi svjetski rat, pa i naš

domovinski. Kakva su sjećanja na te teške dane? Kad je bil prvi rat bil san još otrok, ma sejeno se spametin

kako je jako puno muškeh z Drenove šlo na frontu po celoj Evrope i kako ih se puno ni nikad vrnulo. Spametin se kako je bil težak život va to vreme i kako ni bilo niš za jist. Niki ni kopal aš su si muški bili na fronte. Nikad neću pozabit kako je jedanput naša nona dala mačke jist kapuz i fažol. Mačak je pojil kapuz, a ja, onako lačan, z njegove padele – fažol.

Va drugen rate bil san oslobođen vojne obaveze i celo vreme san delal. Ni bilo tako teško kot va prven. Imeli smo boni za prehranu va menze od poduzeća i nekako smo preživeli i bombardiranja pred kraj rata. Pokle rata Reka je bila jako porušena, puno se je delalo na raščišćevanju i izgradnje i to kroz dobrovoljne akcije.

Godinu dana prije nego ste se rodili osnovana je „Pučka čitaonica Drenova“. Jeste li kao mladić odlazili na priredbe na Lokvu u Narodni dom.

O još kako se spametin teh priredbi kad san kot mladić šal na tanci na Podbreg. Tanci i priredbe su bile na otprten i va jednoj kuće na Lokve kade je bila oštarija se dok 1929. leta ni storen Narodni dom na Lokve. Spametin se i nekeh judi ki su bili jako aktivni va čitaonice. Bili su i dva Frlana. Nace (Ignacio, op.a.) i Antonio.

Va to vreme je Drenova bila granicun podeljena; dolnja Drenova je bila pod Italijun, a gornja va Jugoslavije. Ljudi s gornje Drenove ki su delali v Reke, da ne bi zgubili delo, morali su se opredelit za talijansko građanstvo. Oni, talijani, su to zvali „cittadinanza“. Spametin se da su se paltarice (radnice u tvornici duhana, op.a.) zele tu cittadinanzu, jedina ni jedna Franković z Kablari i zgubila je delo. Znal san joj oca, bil je brat od onega Frankovića ki je bil učitelj va Istre (Fran Franković, op.a.). A jedan s Podbrega je šal na Sušak va Jugoslaviju iskat delo aš da neće bit Talijan. Su mu rekli: „Storite se i Turčin ako rabi, samo da delo ne zgubite“.

Čitaonica je imela jako dobar tamburaški sastav „Drenovčan“. Spametin se da j' pred fanj let umrl Kazimir (Miro) Štefan - Šuštarov s Pobrega kot zadnjii od teh tamburaši. Spametin se jako dobro i poznateh sopelaši Romana Petrovića – Barićevega i Ivana Petrovića – Rapinića. Pa i va mojoj familije se vavek kantalo i soplo. Moj otac je sopal harmoniku, a sin je kot mlad bil jako uspješan va kantanju. Nastupal je kot profesionalni kantadur z orkestron Ace Petrovića.

Ovdje se u razgovor uključio i Gidiov sin Sandro: „I ja se još spametin kad su za Karmelicu pred jedno 60 let , pod velun lipun pul plovanije, sopli Barićev i Rapinić na sopelami i naš nono na harmonike“.

A o svom ocu priča kako je zadnjih godina potpuno izgubio vid i kako ga to priječi da nije više tako fizički aktivan kakav je cijeli život bio. „Verujte da mu je vid dobar da bi još vavek šal va šumu po kolci za vrt“.

Poželimo gospodinu Egidiu Mihiću zdravlje i još

godina sretnog života uz svoje najmilije. Christian Grailach

B O Ć A R S K I K L U B D R E N O V A P O V O D O M 4 0. G O D I Š N J I C E O S N U T K A K L U B A

Boćalo se i prije ! Boćanje kao rekreacija povezano je uz Drenovu i Drenovčane, po dostupnim i provjerenim podacima, od 20.-tih godina prošlog stoljeća. U prvo se vrijeme boćalo po cesti, zatim na označenim i obilježenim igralištima u predjelima Terčevo selo i na Komunade, da bi početkom 1920. godine gostioničar VICE ŠTEFAN - ŠIMUNOV dao izgraditi dva joga na Lokvi (Tancurica). Otvorenjem "Narodnog doma" na Lokvi (Gornja Drenova) 1929. godine, izgrađena su i tri nova joga, tako da postoji i podatak (kojega je potrebno provjeriti) o registraciji boćarskog kluba te iste godine. U godinama koje su slijedile još su se izgradila dva boćališta, jedno s dvije staze i jedno jednostazno na Donjoj Drenovi. Igralište s dvije staze napravljeno je uz gostionicu "Pul Trumana", dok je ono s jednom stazom napravljeno kod gostionice na Brdini "Pul Titota", gdje je 1968. ujedno i počela organizirana aktivnost boćanja, koja je neposredno prethodila osnivanju društva. Osnivanje boćarskog društva " DRENOVA " Rekreativno igranje trajalo je sve do kasnih 60.-tih godina, kada je grupa zanesenjaka i ljubitelja boćanja i društvenog života okupljenih oko inicijativnog odbora za registraciju boćarskog društva, utemeljila 1969.godine Boćarsko društvo Drenova. Prvi članovi Upravnog odbora i osnivači društva bili su : LIVIO BENČAN, MIROSLAV BRNELIĆ, ALBERT MIHIĆ, PETAR ŠTEFAN - RINO, ATILIO MIHIĆ, DARKO JARDAS, MARIO BENČAN, EMIL LILIĆ, VAZMOSLAV BENČAN, FERUCCIO SUPERINA, RADOSLAV FRANKOVIĆ, EZIO MEDVED I GIULIO TOMAŠIĆ. Za prvog predsjednika društva izabran je LIVIO BENČAN, MIROSLAV BRNELIĆ za podpredsjednika, ALBERT MIHIĆ za tajnika, a PETAR ŠTEFAN - RINO za blagajnika. U društvo su se masovno upisivali članovi, tako da se broj članova svake godine povećavao od početnih 144, pa sve do preko 200 (najviše). Prvi registrirani igrači bili su: LIVIO BENČAN, JANKO MATEŠIĆ, RAFAEL PUHARIĆ, JORDAN TODOSIJEVIĆ, MIROSLAV BRNELIĆ, JOSIP PILEPIĆ, MARIO BENČAN, RADOVAN LUČIĆ, VINKO SEGNAN, SILVO ŠTEFAN, ROKO MIHIĆ, JOŽE PILEPIĆ, IVAN HOST, STANKO MAVRINAC, STANKO ŠTEFAN, ANDREA BERTOS - NINO i MARIO RUŽIĆ. Nedugo zatim klubu se priključio i ponajbolji izbijač Grobnika u ono vrijeme IVAN KUKULJAN - PAJKO.

Slika 1

Društvene aktivnosti Veliki angažman i spremnost u dragovoljnom radu pokazali su svi članovi društva, koji su vlastitim radom ili novčanim prilozima izgradili društvene prostorije i dva igrališta. Za ono vrijeme bio je to uistinu impresivan objekt s bogatim i sadržajnim prostorima. Osim toga prostora, klub je 1987. godine u višegodišnji najam od Grada Rijeke dobio klupski buffet za članstvo, koji je prvotno dotjeran i adaptiran u isključivoj režiji kluba i donatora.

Krajem 70.-tih godina društvo uspostavlja prijateljske i sportske kontakte s klubom UB Marenese iz Italije, koje njeguje punih 20 godina, sve do 2000. godine. Također, tijekom cijelih 70.-tih i početkom 80.-tih godina klub je organizirao vrlo uspješne maškarane zabave s bogatom tombolom i nastupima tada poznatih pjevača i zabavljača. Zabave su se održavale u Domu kulture na Lokvi i bile su izuzetno dobro posjećene. Sredinom 70.-tih godina BD Drenova počelo je s organizacijom jedinstvenog boćarskog Turnira četvorki sindikalnih organizacija poduzeća, na kojem su čitavo jedno desetljeće nastupile brojne veće ili manje tvrtke s našeg područja. U to je doba bila vrlo uspješna suradnja s riječkom tvrtkom Rijekakolor. Prvi Turnir održan je 25. rujna 1976. i na njemu su nastupile sindikalne organizacije sljedećih tvrtki: BRODOOPREMA, ADRIAMONT, AUTOPROMET, JEDINSTVO, BRODOMATERIJAL, ELEKTROLUX, JADROAGENT, G.P. JADRAN, BRATSTVO, ELEKTROPRIMORJE i KOMPAS. Najviše ekipa, čak 38, nastupalo je na turniru održanom 28. rujna 1985. Kronologija sportskih aktivnosti BK DRENOVA Početni sastav iz 1970. godine vremenom se isprofilirao, tako da su okosnicu ekipe sačinjavali sljedeći igrači: LIVIO BENČAN, RAFAEL PUHARIĆ (pok.), JORDAN TODOSIJEVIĆ, JANKO MATEŠIĆ, VINKO SEGNAN (pok.), MARIO BENČAN, RADOVAN LUČIĆ, ANDREA BERTOS (tehniko), BORIS SIMČIĆ (pok.), IVAN KUKULJAN - PAJKO (pok.). Na Prvenstvu četvorki u Cavtatu, 1979. godine, klub ostvaruje plasman u Hrvatsku ligu. Taj uspjeh su izborili: LIVIO BENČAN, MARIO BENČAN, JANKO MATEŠIĆ, RAFAEL PUHARIĆ, BORIS SIMČIĆ, ANDREA BERTOS - NINO (tehniko). Tih je godina RAFAEL PUHARIĆ nastupao za republičku reprezentaciju Hrvatske, za koju su kasnije još nastupali SLAVKO STANIĆ i ČEDO VUKELIĆ. Godine 1986. klub osvaja prvo mjesto u drugoj ligi i po prvi se puta plasira u 1. saveznu ligu. Pojačava se, i u nastupajućim godinama ostvaruje plasman doprvaka države (1987. i 1989.) s isto osvojenih bodova kao prvaci. Mnogi se s nostalgijom sjećaju tih godina i prepunih montažnih tribina oko igrališta (200 do 300 gledatelja iz Rijeke, Kastavštine i Grobnika). Tih godina najzapaženije igre i rezultate kako u klubu, tako i u reprezentaciji pružali su: DINKO BEAKOVIĆ, s reprezentacijom Jugoslavije na Evropskom seniorskom prvenstvu 1987. u Saluzzu, Italija osvojio je srebrnu medalju (trojke), a na Evropskom seniorskom prvenstvu u Montpellieru (Francuska,1990.) brončanu medalju (trojke). Na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu u Valparaisu (Čile, 1988.) osvojio je srebrnu medalju u disciplini preciznog izbijanja. Bio je višestruki prvak države u pojedinačnoj igri i to: 1987., 1988. i 1989. godine te u disciplini preciznog izbijanja 1987. i 1988. godine. Godine 1986., 1987. i 1988. proglašavan je za najboljeg boćara Jugoslavije. ČEDO VUKELIĆ, prvak Jugoslavije 1990. godine u preciznom izbijanju. Iste godine je također prvak Hrvatske u brzinskom izbijanju, 2. u pojedinačnoj igri i 3. u preciznom izbijanju. Godine 1988. zajedno s Dinkom Beakovićem osvaja prvenstvo Hrvatske u parovima (seniori) i 2. mjesto na prvenstvu Jugoslavije. Za BD DRENOVA, u prvim prvoligaškim godinama nastupali su : SLAVKO STANIĆ - tehniko i igrač (pok.), DINKO BEAKOVIĆ, ANTE JURIĆ (pok.), ZVONKO JELOVICA (pok.), ALDO VALENTA, ČEDO VUKELIĆ, SANDRO GULJA, ZORAN TUHTAN, JORDAN

TODOSIJEVIĆ i GORAN SILIĆ. Sezona 1990. donosi izmijenjenu ekipu u sastavu: SLAVKO OLIĆ, MLADEN MIOČIĆ, JOSIP ŠKALAMERA, DAVOR NORAC, ČEDO VUKELIĆ, MIRO BLAŽIĆ, JANKO MATEŠIĆ, RADOVAN LUČIĆ, MARINO ŠTEFAN, MARKO BUTERIN, GIANI BENNUSI (pok.), MILJENKO DONADIĆ i IVAN ČIVIĆ. Već u tim godinama sportski moto kluba bio je prednost u igri i upravo forsiranje mladih i perspektivnih igrača poput: Sandra i Simona Gulje, Gorana Silića i Slobodana Miljevića,. Zbog velikog broja boćara, koji svi nisu mogli nastupati za prvu ekipu, oformljena je i druga ekipa koja je počela svoje takmičenje u općinskoj ligi. Ekipa DRENOVA 2 svake se godine uspinjala za jednu stepenicu naviše, tako da je 1990. god. izborila plasman u Hrvatsku ligu. Kako je iste godine Drenova ispala iz 1. lige, obje su ekipe objedinjene i sljedeće se godine klub takmičio u 2. ligi. Lako je moguće da je upravo BK DRENOVA, "rekorder" po ulascima i ispadanjima iz 1. lige - ukupno 3 puta. Za ekipu DRENOVA 2, nastupali su: MARINO ŠTEFAN, JANKO MATEŠIĆ, JAKOV BEAKOVIĆ (pok ), STANISLAV GULJA, SIMON GULJA, STIPE PRTENJAČA, GORAN SILIĆ, SLOBODAN MILJEVIĆ, BOŽIDAR KLARIĆ , BRANKO SABLIĆ, ANTON ŠEGON, IVAN ČIVIĆ i MARIO RUŽIĆ. Objedinjavanjem obiju ekipa, Drenova tih (90.-tih) godina igra u sastavu : SLAVKO STANIĆ (pok.), MARINO ŠTEFAN, DALIBOR BABIĆ, VILIM ŽAGAR, TOMISLAV DOKOZIĆ, MILJENKO DONADIĆ, MLADEN MIOČIĆ, DRAGI JUKIĆ, MARKO BUTERIN, JORDAN TODOSIJEVIĆ, DEAN CETINA, LOREN KRIŽ i ANDREJ FUĆAK.

Slika 3 U tom je sastavu godine 1994. izboren i ponovni povratak u 1. ligu. Ispadanjem iz 1.lige 1997. klub napuštaju ponajbolji sportaši. Jednu godinu klub apstinira u takmičenju. Za to se vrijeme osnažuje, radi s

mladima, okuplja se potrebna i poželjna kvaliteta igrača (gotovo isključivo mladi, talentirani neafirmirani boćari) te sljedeće godine klub ponovno nastupa u drugoj ligi i ostvaruje plasman na 2. mjesto, da bi već u sljedećoj sezoni 1999. ponovno izborio veliki povratak u društvo najboljih i tako po treći put ušao u 1. ligu. Za BK DRENOVA nastupali su: SLAVKO STANIĆ (pok.), MARINO ŠTEFAN, DRAGI JUKIĆ, DALIBOR BABIĆ, TOMISLAV DOKOZIĆ, DARIO PAVIA, ZLATKO JUGO, MARKO BUTERIN, ZORAN CUCULIĆ, SAŠA PAVLOVIĆ, DEJAN CETINA, NEDJELJKO TIBLJAŠ, BORIS ARNOLD i NIVES MLADENIĆ kao jedina žena koja je bila registrirana i takmičila se u muškoj konkurenciji. Bila je to najmlađa ekipa u 1. Hrvatskoj ligi. U tim godinama (1998.- 2000.) klub je postizao vrhunske rezultate u radu i rezultatima rada s mladim boćarima. Naši su mladi boćari osvajali gotovo sva odličja na gradskim, županijskim i državnim takmičenjima u gotovo svim disciplinama (kadetska i juniorska prvenstva). Bilo je to vrijeme: ZLATKA JUGA, svjetskog omladinskog prvaka u progresivnom izbijanju iz Aoste, Italija 2001. godine te državnog seniorskog prvaka 2001. godine. U kadetskoj kategoriji (do 14 godina) osmerostruki prvak Hrvatske u raznim disciplinama, a u juniorskoj kategoriji (do 18 godina) peterostruki prvak Hrvatske. Nominiran za sportaša Grada Rijeke 2001. godine.

NEDJELJKA TIBLJAŠA, trostrukog prvaka države za mladež, 1998. godine i u igri parova sa Zlatkom Jugom. JOŠKA BUTERINA, najmlađeg pojedinačnog prvaka Hrvatske za mladež - kadeti do 14 godina,1995. ZORANA CUCULIĆA, osvajača brončane medalje na Svjetskom prvenstvu za mlade do 18 godina u Casablanci, Maroko, 1999. Prvak Hrvatske u parovima 1999. s DARIOM PAVIOM. Nominiran za sportaša Grada Rijeke 2002. DEJANA CETINE, svjetskog ekipnog prvaka s reprezentacijom Hrvatske na svjetskom prvenstvu za mlade do 18 godina, održanom u Rijeci 1995. NIVES MLADENIĆ, svjetske pojedinačne prvakinje 2000. godine iz Pamieresa, Francuska. Nominirana za sportašicu Grada Rijeke 2001. godine. Igranjem u visokom rangu, prvoj ligi, gotovo cijelo jedno desetljeće, BK DRENOVA iscrpio je sve mogućnosti financiranja i 2001. godine odstupio od vrhunskog sportskog takmičenja i nastavio svoje postojanje i aktivnost u najnižoj, međuopćinskoj ligi. Oformljena je nova takmičarska ekipa i već u prvoj godini svog takmičenja izborila nastup u play-offu, nažalost bez promaknuća u viši rang. Za BK DRENOVA tada su nastupli : MARKO BUTERIN, MILJENKO GLAVAN, MELKO GLAVAN, ŠIME KEVRIĆ, VELJKO CETINA (pok.), DAVOR CETINA, NEDILJKO ZEKIĆ, DINKO VRKIĆ, NEDELJKO VIDEKOVIĆ, ŽELJKO ČULINA i MIROSLAV MATANIĆ. Tehniko i voditelj ekipe bio je STJEPAN MARKOVIĆ. Osnivanje ženskog kluba 2005. Skupina zainteresiranih žena pod okriljem BK Drenova, osnovala je svoju žensku sekciju pri klubu i aktivno se uključila u ligaška ženska takmičenja na razini županijske lige u 2006. godini. Danas za ženski klub nastupaju: ZORKA ĆOSO ( kapetan ), VESNA TOMIĆ, SLAVKA KOCIJAN, SNJEŽANA NAPRTA, MARINA DŽIDO, AUSILIJA ANTIĆ, ANITA SELAK i TATJANA CVEČIĆ. Trener i voditelj je HAMOSLAV PRELC. Ove su godine rezultati na prvenstvu županije vrlo dobri, tako da je čak 6 igračica u raznim disciplinama izborilo plasman na prvenstvo Hrvatske. Na prvenstvu Hrvatske koje je 20. i 21. lipnja 2009. održano u Selcu, dvije naše članice zabilježile su veliki uspjeh. U disciplini pojedinačno klasično, Snježana Naprta postala je državna prvakinja, a u bližanju i izbijanju u krug Anita Selak osvojila je drugo mjesto. Po svemu sudeći i žene su krenule stopama poznatih drenovskih boćara. BK Drenova danas Muška ekipa takmiči se u Međuopćinskoj ligi Rijeke i nastupa u sljedećm sastavu: ŠIME KEVRIĆ (voditelj ), MELKIOR GLAVAN, MARKO STARČEVIĆ, MILJENKO GLAVAN, DINO VRKIĆ, MIRKO STAPIĆ, DRAGO DUSPARA, ŽELJKO ČULINA, NEDILJKO ZEKIĆ, EMIL KOCIJAN, DAVOR CETINA i ZLATKO BARTOLOVIĆ. Drenova i boćarski suci Osim klupskog boćanja, svakako je zanimljiv i podatak da su čak trojica članova BK Drenova, koji su dali veliki doprinos boćarskom sportu, bili ili još uvijek jesu međunarodni suci FIB-a ( međunarodna boćarska organizacija ) i to: LIVIO BENČAN, ČEDO VUKELIĆ i MARINO ŠTEFAN. Taj podatak dobiva posebno značenje, obzirom da je s cijelog područja Hrvatske od osnutka FIB-a 1946. godine bilo ukupno 9 sudaca! Dakle, može se zaključiti da su boćanje i Drenova na jedan gotovo čudesan način međusobno prožeti. Poput drena, za čiji se nadzemni dio biljke čini da se nepovratno suši, dok korjen ostaje itekako živ i tko zna kada će ponovno izniknuti!

Marino Štefan

Slika 1: B.K. DRENOVA 1984. godine, Benčan L. Puharić, R. Benčan, M. Todosijević J. Brnelić M., (čuči) Slikka 2: Prvoligaši iz 1987., Stoje: S. Stanić, J. Todosijević,Z. Jelovica, čuče: D. Beaković, Č. Vukelić, R. Lučić Slika 3: Po treći put prvoligaši, 1999.: Stoje: T. Dokozić, Z. Jugo, N. Tibljaš, S. Pavlović, D. Babić, S. Stanić, čuče: M. Štefan, Z. Cuculić, D. Jukić, M. Buterin

U sklopu održavanja Dana Drenove 2009., u četvrtak, 16.

srpnja u 19 sati, koncertom u crkvi BDM Karmelske, nakon svečane večernje mise, završit će ovogodišnju sezonu mješoviti pjevački zbor DVD Drenova, unutar kojega uspješno djeluje i mješovita klapa Drenova.

Ovaj završni nastup ujedno je nama i najdraži nastup u sezoni, jer se izvodi pred našom, drenovskom publikom u blagdanskom ozračju i svečanoj atmosferi naše crkve.

Pod stručnim vodstvom maestra prof. Zorana Badjuka, zbor je u sezoni 2008/2009., uz stalne i redovite probe dva puta tjedno, imao i desetak uspješnih nastupa koje ćemo navesti kronološkim redom:

12. prosinca 2008., zajednički koncert našeg zbora i tamburaškog orkestra KUD-a Zametski koren u Domu kulture na Gornjem Zametu u sklopu manifestacije “Dani Zametskega korena”. Na ovaj način zbor održava tradicionalnu suradnju Drenovčana i Zamećana na području amaterskog kulturnog života koja seže čak u daleke dvatesete godine prošlog stoljeća.

Korzo, 16. svibnja 2009. 19. prosinca 2008., božićni kocert u Lokvama (Gorski kotar).

Na poziv i u organizaciji Općine Lokve, zbor i klapa održali su cjelovečernji koncert iznimno dobro posjećen te nagrađen dugotrajnim pljeskom. Naravno da je na domjenku uslijedio "koncert poslije koncerta" u kojem smo uživali i mi i razdragani domaćini.

26. prosinca 2008., Božićni koncert koji se već tradicionalno izvodi na dan sv.Stjepana u crkvi BDM Karmelske na Drenovi. Nakon koncerta velečasni Gabrijel nije štedio riječi zahvalnosti i pohvale na kvalitetu izvedbe kao i na bogatstvo i raznolikost repertoara. Još jedan veliki podstrek u radu!

5. siječnja 2009., Božićni koncert u crkvi Sv. Jurja na gornjoj Drenovi koji se isto tako, tradicionalno, održava na blagdan Sveta Tri kralja i koji je, kao i uvijek održan pred punom crkvom.

23. travnja.2009., svečani koncert povodom 70. obljetnice osnutka župe Sv.Jurja. Članovima zbora i klape bila je iznimna čast i zadovoljstvo doprinijeti proslavi ove značajne godišnjice. Tim više što je crkva bila ispunjena do posljednjeg mjesta i što smo od domaćina, velečasnog Jurića dobili iskrene pohvale za uspješan nastup.

29. travnja 2009., zbor je s tamburaškim orkestrom Zametski

koren nastupio u domu za starije i nemoćne osobe “Kantrida”. Sa ovog vrlo toplo prihvaćenog cijelovečernjeg nastupa i druženja ponijeli smo divne emocije u svojim srcima, uz obećanje domaćina i našu, od srca prihvaćenu, ponudu da ćemo uskoro ponovo organizirati takvo druženje.

10. svibnja 2009., u svečanoj sali Filodramatice u Rijeci, svečani nastup povodom proslave 110. godišnjice osnutka DVD Sušak. Po prvi put zbor je javno otpjevao službenu "Vatrogasnu himnu" Ivana pl. Zajca. Koliko nam je poznato, pjevanu verziju vatrogasne himne jedini u Hrvatskoj izvodi naš zbor.

16. svibnja 2009., kratki koncert ispred Radio Rijeke u povodu Svjetskog dana borbe protiv celijakije. Zbor se rado odazvao pozivu Udruge oboljelih od celijakije PGŽ Rijeka i u novom, veselijem, ljetnom izdanju otpjevao nekoliko pjesama na radost članova udruge i brojnih prolaznika riječkim Korzom.

Izgleda jednostavno gledajući ovako “nabrojene” nastupe, no treba znati da iza njih stoji mnogo proba i priprema. Čini se zahtjevnim biti dva puta tjedno prisutan na probama zbora, ali svi članovi zbora redom će vas uvjeriti da je druženje na tim probama , a potom i radost nastupa veliko zadovoljstvo i “melem” za svakodnevne životne brige.

Članovi zbora se i van nastupa i proba druže pa smo tako 13. lipnja obilježili kraj sezone cjelodnevnim izletom u planinarski dom Radovanja kraj Podkilavca, gdje se u šetnji, druženju, jelu, piću i naravno pjesmi, provela ova prekrasna blagdanska subota.

Na zajedničkom izletu Pokazavši da se i to može, usred sezone pridružile su nam se i

dvije nove članice: gđa. Anita Ban - sopran i gđa. Nataša Klarić - alt što nas je jako razveselilo i glasovno obogatilo.

Kao i svi mješoviti zborovi i naš muku muči s nedostatkom muških glasova pa pozivamo sve (ne samo muške!) koji vole pjesmu i druženje da nam se pridruže u novoj sezoni koja počinje u rujnu. Probe imamo ponedjeljkom i četvrtkom u vatrogasnom domu na Cvetkovom trgu.

Božana Maršanić

A K T I V N O S T I P J E V A Č K O G Z B O R A D V D D R E N O V A

PREDSTAVLJAMO DRENOVSKE SLIKARE I V O K A J Z E R

Prenosimo djelomično tekst Ljubice Dujmović s Internet stranice www.kajzer.com:

Naš sumještanin slikar Ivo Kajzer rođen je 1947. godine u Vaški kraj Slatine. U Rijeci živi od 1965. godine. Slikarstvom se bavi dugi niz godina. Javno izlaganje svojih radova počinje kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća - od tada sudjeluje na skupnim izložbama i likovnim manifestacijama. Pored slikanja piše poeziju i prozu. Do sada su mu objavljene dvije zbirke poezije Slučajni putnik (Vlastita naklada) i Festival povratnika (Naklada DHK). Njegova pjesma Dobro jutro Rijeko, koja je uglazbljena često se može čuti na radio–postajama. U nakladi Matice hrvatske 2006. godine objavljen je njegov prvi roman Kronika u doba parodije. U izdanju raznih nakladnika s reprodukcijama njegovih radova tiskano je šest kalendara.

Zanimljivo je da Kajzer nije pohađao slikarske radionice i tečajeve slikarstva koji su vodili akademski slikari u Rijeci, osim kratkoga boravka na tečaju slikanja kod Gianfranca Mikse. Godine 1993. Kajzer priređuje svoju prvu samostalnu izložbu u Rijeci. Već tada se njegovi radovi uvrštavaju u figurativno slikarstvo. Radovi nakon 2000.

godine pokazuju nastojanje autora da poveže slikarska iskustva realizma s iskustvom hiperrealističkog slikarskog izričaja.

Svoje radove izlagao je na 25 samostalnih i tridesetak skupnih

izložbi na kojima je često nagrađivan: 1993. Opatija – Volosko, Mandrać , Diploma za slikarstvo 1993. Rijeka, Pul kaštela, Nagrada za slikarstvo 1994. Rijeka, Pul kaštela, II. Nagrada za slikarstvo 1995 .Rijeka, Pul kaštela, II. Nagrada za slikarstvo 2003. Rijeka, Pul kaštela, I. Nagrada za slikarstvo 2004. Lovran, Ex tempore, Pohvala za slikarstvo 2004. Kraj – Opatija, Ex tempore, I.nagrada za slikarstvo 2004. Lovran, Ex tempore, Otkupna nagrada 2006. Kraj – Opatija, Ex tempore, III. Nagrada za slikarstvo 2007. Novigrad, Ex tempore, otkupna nagrada 2007. Kostrena, Ex tempore, II.nagrada za slikarstvo 2008. Rijeka, Pul kaštela, III. nagrada

Plesna skupina Leone osnovana je

2005. godine kada, u sklopu Sport cluba Leone, započinje radom s tek dvadesetak članova. Od tada je grupa uznapredovala pa tako, zahvaljujući kvalitetnom timskom radu, danas broji šezdesetak članova razvrstanih u 3 različite uzrasne dobi: cicibani od 4 do 9 godina, juniori od 10 do14 te seniori od 14 godina nadalje.

Na satovima uz suvremene vrste plesa također se rade i kondicioni treninzi koji djecu fizički i mentalno pripremaju za nastupe te za koreografije koje zahtijevaju takvu vrstu pripreme.

Plesna skupina Leone iza sebe broji mnogobrojne nastupe od kojih možemo navesti: Dance spektakl koji se održava 2 puta godišnje u Dvorani Mladosti, gostovanja u HKD-u, na promociji plesova na Korzu pa sve do raznih gostovanja na kulturnim manifestacijama u gradu Rijeci i okolici.

Treninzi se održavaju srijedom i subotom u Sport Clubu «Leone», Cvetkov trg 1 na Drenovi kada se vrše i upisi djece od četvrte godine uzrasta pa nadalje.Sva djeca bez obzira na spol željna zabave i plesa su dobrodošla.

Maja Cetina Junior grupa

Ciciban grupa Senior grupa

P L E S N A S K U P I N A „L E O N E“ D R E N O V A

Dio zapisa u bilježnici Kapelica u vremenu prije 2. Svjetskog rata Idući od drenovske crkve Drenovskim putem prema gradu, prije nego dođete na Bok, s lijeve strane ceste, među visokim borovima zamijetit ćete kapelicu s raspelom uz koju stoje dva velika metalna križa. Ispod raspela uklesana je godina 1913. Svatko će odmah pomisliti da je to godina kad je kapelica izgrađena. No, da to nije baš

tako uvjerio sam se kad mi je naš vrli velečasni Gabrijel, u bilježnici „KNJIGA DODATAKA POVIJESTI NOVOOSNOVANE DRENOVSKE ŽUPE“ o kojoj smo već pisali u 15. broju Drenovskog lista, pokazao zapis pod naslovom „Nova kapelica na vrhu Rebre“ kojeg je 9. rujna 1913. godine zapisao tadašnji drenovski župnik Mate Polić. Evo tog zapisa doslovce prepisanog:

Nova kapelica na vrhu Rebre

Na vrhuncu brežuljka t.zv. „Rebre“ obstojalo je razpelo, koje je dao podignuti pok. Francik Kucich (d. Škripalo) u znak poklonu Propetom Spasitelju i bl. Djevici Mariji od Milosti na Trsatu. Zub vremena djelovao na pomenuto razpelo, kojega je napokon g. 1912. bura, koja ondje dobrahno duva, skršila i o kamenje razlupala. Nije preostalo drugo, već da se podigne novo razpelo. Nekoji župljani, naročito Anton Franković i Iginio Superina, odlučiše da se podigne kapelica, koja će donekle štititi razpelo od bure i nevremena. Odmah se dadoše ova dvojica na sabiranje milodara, te sakupiše na Dolnjoj Drenovi i na Pulcu svotu od 139 Kr. 28 fil., a željezni križ darovao g. Mate Petrich, kapomakinista kod pomorske oblasti na Rijeci. S ovom sakupljenom svotom započeše gradnju kapelice, dobivši

prije dozvolu od gradjevnoga ureda, te radeći nekoji badava nekoliko dana, napokon bi sagradjena, a g. Venceslav Cergnar dirigente ovomjesne škole, dao istu bojati. Dne 7. rujna 1913. bude ista dozvolom preč. bisk. Ordinarijata u Senju blagoslovljena. Iz župne crkve pošlo se procesijom do kapelice, gdje se obavio najprije blagoslov križa, zatim bila prigodna propovijed i napokon pjevana sv. misa. Narod je za tu zgodu kapelicu krasno dekorirao sa cvijećem i zastavama, a blagoslov se obavio uz pucnjavu mužara. Trošak oko gradnje iznosio lih 138 Kr. 56 fil., a to zato, jer su neki župljani badava radili i materijala za gradnju darovali. Popis dohodka i izdatka nalazi se u pohrani u župnome arhivu. Procjenjena bi kapelica na 500 Kr.

Drenova, dne 9. rujna 1913. Mate Polić, župnik

Godine 2006. Reljef Kapelica danas Pokazalo se, eto, da je kapelica 1913. godine postavljena na mjestu gdje je već dugo bilo drveno raspelo (ne zna se točno kad je postavljeno) posvećeno i bl. Djevici Mariji na Trsatu i to s toga što se nekad s tog mjesta vidjelo Svetište na Trsatu. Danas se to od novosagrađenih kuća i naraslog zelenila više ne vidi. Prekrasni željezni križ koji se spominje u tekstu i vidi na slici iz doba prije 2. Svjetskog rata uništen je, nažalost, poslije rata zbog ideoloških previranja u to doba.

Sada se kapelica redovito održava. Velečasni Gabrijel ispričao mi je kako je u kapelicu ugradio kameni reljef izrađen u Italiji, ali su ga ubrzo neodgovorni pojedinci „pajserom“ srušili, kojom prilikom je znatno oštećen. Reljef je popravljen (vidi sliku) i čeka da se ponovo postavi na mjesto sadašnjeg raspela kojeg vidite na slici kapelice danas, nakon što je obnovljena lanjske godine.

Christian Grailach

I Z P R O Š L O S T I D R E N O V E

D R E N O V A - Z E L E N O S R C E G R A D A

Slika 1 Slika 3

Slika 2 Slika 4

Kod ulaza u veliku vodospremu Streljana II raskrižje je

starih putova koje Drenovčani oduvijek zovu Križišće. Još i danas se tu račvaju staze prema Pulcu, na Veli vrh, kroz Proslop prema Grohovu i pokraj Lokvice na današnji Cvetkov trg. Stariji će reći kako je postojala legenda da tu noću „vrazi tancaju“. I Ivo Grohovac, pjesnik i novinar, Drenovčan iz Grohova, u „Riječkom listu“ od 22. studenoga 1913. u podlistku Negda i sada piše:

Jedan put sam čul da se po Proslopu vrazi voze va ognjeneh karocah, a konji da su njin prez glav. Oni da se voze vokol mesta kade su zakopani beči (novac) ki su zakjeti.

U 10. broju našeg lista pisali smo o vodospremi Streljana II koja je građena od 1999. do 2001. godine. Za vrijeme gradnje iskopani materijal odlagan je u, do tada, šumovitu udolinu koju Drenovčani zovu Sudinjino, a koja se pruža od vodospreme prema starom drenovskom groblju. Srećom, izvođač radova ispoštovao je obavezu i ubrzo odvezao navezeni materijal (slika 1). Još je samo trebalo posaditi par stabala i Sudinjino bi ubrzo postalo pitomi kutak prirode kakvo je i bilo.

Nažalost nije prošlo dugo i u Sudinjino se ponovo, tko zna od kuda, počelo dovoziti zemlju, kamenje i građevinski odpad (Slika 2). Ubrzo je postavljena rampa kod same streljane, vjerojatno u namjeri da otpad ne odlažu oni koji za to nemaju dozvolu. No, od rampe nikakve koristi jer je stalno bila otvorena (Slika 3). Naravno da su to iskoristili privatni građevinari i neodgovorni građani. Nisu se čak ni trudili da otpad i smeće odlažu na već postojeće, ionako devastirano, mjesto nego je ubrzo uz sam ulaz u vodospremu niknuo novi divlji deponij.

Prije nekih mjesec dana osvanuo je na prilazu Sudinjinom natpis ZABRANJENO ODLAGANJE OTPADA (Slika 4). Nije li ironija tek sada, kada je naveženo na tisuće kubnih metara otpada i kada je i na ulazu i duž puta stvoreno toliko divljih deponija, postavljati ovakvu zabranu, tim više što nije navedeno tko zabranjuje, temeljem čega i kakve su sankcije za prekršitelje.

Tabla s istim natpisom postavljena je na prilazu Sudinjinom sa strane Stare škole. Ni jedan ni drugi natpis i "zabrana" ne priječe nesavjesne i neodgovorne pojedince da i dalje dovoze otpad.

Vijeće Mjesnog odbora Drenova obraćalo se nadležnom Odjelu gradske uprave za komunalni sustav, županijskim nadležnim službama, KD-u Vodovod i kanalizacija, međutim ni s jedne strane nije dobilo konkretan odgovor kada i kako će problem biti riješen. Jedino što se sigurno zna je da bi se materijal trebao odvesti u CZGO Mariščina, naravno kad bude izgrađen ili, bolje rečeno, ako bude izgrađen.

A sve bi se moglo riješiti s dvije ZATVORENE rampe za koju bi ključ imali, prije svega KD Vodovod i kanalizacija i par vlasnika privatnih terena koji imaju pristup cestama od Streljane i Stare škole. I naravno kad bi komunalni redari primjereno kažnjavali prekršitelje onoga što je na famoznim tablama napisano.

Usput, pokraj manje vodospreme na brdu iznad Streljane, niče i buja novi divlji deponij. I ovdje je postavljena rampa. Pogađate - stalno otvorena. Komunalno redarstvo je upoznato. Sad samo čekamo da postave tablu: ZABRANJENO ODLAGANJE OTPADA i da se riješe brige. OTPAD OSTAJE NAMA!

Christian Grailach

Dana 31. svibnja 2009. u

sve boljoj i opremljenijoj penjačkoj dvorani SPK "RiRockclimbing" u Ulici Ružice Mihić na Drenovi održano je finale popularnog BLIK-a.

Za one koji još ne znaju BLIK liga je revijalna ili, bolje reći, pripremna liga prije početka ragularnog prvenstva Hrvatske u sportskom penjanju koje počinje početkom ljeta.

U dogovoru sa sportsko-penjačkim klubovima Hiperaktiv (Pazin) te On sight (Pula) ova liga se pokazala kao pun pogodak. Osim što su standardni natjecatelji na prvenstvu Hrvatske i reprezentativci mogli podići svoju natjecateljsku formu, ovo je bila i odlična prilika za nove nade, tj. početnike da započnu svoj natjecateljski život. Međutim, što je najvažnije, ovo natjecanje je postalo pravi događaj kojeg se ne propušta zbog druženja i dobre vibracije među penjačicama i penjačima.

Članovi SPK "RiRock" kroz svibanj su užurbano radili na završetku umjetne stijene i ventilacijskog sustava pa je dvorana dobila odlične uvjete za trening.

U pogon je također uključen i sanitarni čvor. Ovom prilikom bi se zahvalili Gradu Rijeci tj. Odjelu za

tehničku kulturu i sport na velikoj podršci i pomoći koju su nam pružili da izgradimo pravi mali penjački raj na našoj Drenovi.

Posebne zahvale idu i g. Ivi Vlčeku, našem Drenovčaninu bez kojeg bi gotovo sve što smo dosad učinili bilo samo teorija i mašta. Svojim radom i odnosom pokazao nam je puno plemenitih stvari te smo svi skupa mnogo naučili od njega.

* * * * * *

MO Drenova također je,

kao i uvijek, dao ogromnu podršku.

Na kraju zahvljujemo i g. Dinku Beakoviću na lijepoj donaciji medalja i pehara bez kojih naše natjecanje ne bi bilo pravo.

Svim ostalima koji su sudjelovali i pomogli nam također zahvaljujemo.

Samo finale bilo je, kao i uvijek, neizvjesno, napeto i energično. Prijavilo se 25 natjecatelja, 20 u muškoj i 5 u ženskoj kategoriji. Konkurencija u brojnijoj muškoj bila je strašna. Napomenimo da je nastupilo i dvoje hrvatskih reprezentativaca kao i penjača s ovogodišnjim najboljim rezultatima u penjanju na prirodnoj stijeni. Penjalo se po 7 smjerova u obje kategorije, a u vremenskom roku od sat i pol.

Zlato (Dušić) i srebro (Matika) odlaze u Pazin dok bronca putuje u Pulu (Babić). U ženskoj kategoriji Ri Rockerice imaju premoć. Zlatna je naša Jasna Božić-Yass dok srebro

zaslužuje sve bolja, također Rirockerica, Iva Vrdoljak-Ivuša. Treća je penjačica iz Pazina Enna Peroš.

Ne zaboravimo da su najmlađi natjecatelji bili iz našeg kluba. Milan, Toni i Mateo su i ovaj put pokazali kako se za koju godinu može računati na njih u prvenstvu Hrvatske.

Nakon natjecanja podijeljene su nagrade i medalje te je priređena mala zakuska za gladne i izmorene natjecateljke i natjecatelje.

Dogodine BLIK nastavlja radom još bolji i u još jačoj konkurenciji.

Demir Barić

Gornji članak već je bio uvršten u list kad smo od Demira dobili lijepu novu vijest: Novi uspjesi naše RiRockerice Ive Vrdoljak!!!! Nedugo nakon završetka BLIKA i osvojenog drugog mjesta u ukupnom poretku Iva Vrdoljak-Ivuša ponovo je zasjela na postolje. Na natjecanju PH Hrvatske u sportskom penjanju u težinskoj i brzinskoj disciplini

koje se održavalo u Rijeci u organizaciji RAK-a, u obje kategorije bila je odlična druga iako je penjala ozlijeđena (uganuće zgloba). Kako je školsku godinu završila s odličnim uspjehom, svoje zaslužene praznike Iva će iskoristiti na zabavu i penjanje. Puno pohvala za odlične rezultate i samo tako nastavi!!!!

FINALE BOULDER LIGE ISTRE I KVARNERA - BLIK 2009. R I R O K E R I C E D O M I N I R A J U !!!

N O V O S T I I Z G R A D S K E K N J I Ž N I C E R I J E K A O G R A N A K D R E N O V A

NNNAAAJJJTTTRRRAAAŽŽŽEEENNNIIIJJJIII NNNAAASSSLLLOOOVVVIII:::

Stephenie Meyer Stephenie Meyer Stephenie Meyer Stephenie Meyer Rhonde Byrn MLADI MJESEC POMRČINA PRASKOZORJE SUMRAK TAJNA

Zanimljivo je kako su četiri knjige iste književnice, Stephenie Meyer, najtraženije. Knjiga TAJNA Rhonde Byrne bila je u travnju lanjske godine, kad

je u 13. broju Drenovskog lista objavljen sličan prilog, također među najčitanijima i tu se zadržala više od godinu dana.

IIIZZZBBBOOORRR NNNOOOVVVIIITTTEEETTTAAA

HRVATSKA KNJIŽEVNOST: Robert Međurečan: PRODAJEM ODLIČJA Julijana Matanović: TKO SE BOJI LIKA JOŠ Feđa Šehović: PROKLETA ERGELA

Igor Mandić: U ZADNJI ČAS Miljenko Jergović: FREELANDER Zoran Pongrašić: ČETIRI SPROVODA I VJENČANJE

SVJETSKA KNJIŽEVNOST: Aleksandar Hemon: PROJEKAT LAZARUS Donald Barthelme: RAJ John Le Carre: NAJTRAŽENIJI ČOVJEK Victorie Hislop: POVRATAK Anchee Min: POSLJEDNJA CARICA Lise See: ZALJUBLJENA PEONIJA

Indu Sundaresan: SJAJ TIŠINE Dean R. Koontz: OČEKIVANI ŽIVOTNI VIJEK Coleen MacCullough: DODIR Ildefonso Falcones: KATEDRALA MORA Sven Hassel: ZATVOR OGPU-a

STRUČNE KNJIGE: Davor (ur.) Uskoković: MENTALNI IZAZOV 3: više od 500 zadataka za veći IQ Dražen Lalić: OBAMA: Strme staze do Bijele kuće Roberto Saviano: GOMORRA Miriam Stopard: NOVI RODITELJI; temeljni vodič za sve majke i očeve početnike Misha Glenny: McMAFIJA - KRIMINAL BEZ GRANICA Majka Terezija: DOĐI, BUDI MI PRIJATELJ Eckhart Tolle: GOVOR TIŠINE Simon Montefiore Sebag: STALJIN Mirjana Krizmanić: TKANJE ŽIVOTA Velid Đekić: 91. DECIBEL - VODIČ ROCK 'N ROLL RIJEKOM Tijekom ljeta uslijedit će stanka u nekim aktivnostima knjižnice. Tako se do jeseni neće održavati Obiteljska pričaonica, sastanci Čitateljske grupe niti tečaj talijanskog za školarce Prime parole. Izložba slika drenovskih autora u prostoru knjižnice, koja traje od rujna 2007., nastavlja se postavom slika autora Željka Delača.

Dunja Bogić, dipl. knjižničarka

PONEDJELJAK, 13. SRPNJA DO PETKA, 17. SRPNJA Malonogometni turnir u organizaciji MNK DRENOVA (igralište OŠ "Fran Franković"),

PONEDJELJAK, 13. SRPNJA U 20:00 u prostoru MO Drenova, Cvetkov trg 1: Predstavljanje 17. broja “Drenovskog lista” U 20:30 u nastavku programa otvorenje izložbe Alberta Mihicha "75 SLIK ZA 75 LET" uz nastup pjevačkog zbora DVD Drenova SRIJEDA, 15. SRPNJA Akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Društva DDK Drenova, Cvetkov trg 1 ČETVRTAK, 16. SRPNJA U jutarnjim satima na Cvetkovom trgu: Akcija mjerenja tlaka i šećera u krvi u organizaciji CK U 18:00 u crkvi Gospe Karmelske: Svečana misa, zatim koncert pjevačkog zbora DVD Drenova. PETAK, 17. SRPNJA U 15:00 otvorenje trodnevnog "Romano pikado kupa“ u organizaciji Pikado kluba Romano. U 19:00 u prostoru MO Drenova, Cvetkov trg 1: Svečana sjednica VMO Drenova. SUBOTA, 18. SRPNJA U 9:00 na prostoru oko crkve Gospe Karmelske: Otvorenje likovne izložbe na otvorenom “Pul crekve” U 9:00 boćalište na Lokvi: Boćarski turnir ženskih i muških ekipa u organizaciji BD Drenova U 10:00 polaganje vijenaca na Lokvi, Starom groblju i središnjem križu na CGG Drenova POČETAK U 19 SATI NA CVETKOVOM TRGU: SSSRRREEEDDDIIIŠŠŠNNNJJJAAA PPPRRROOOSSSLLLAAAVVVAAA DDDAAANNNAAA DDDRRREEENNNOOOVVVEEE 222000000999... KULTURNO-UMJETNIČKI I ZABAVNI PROGRAM: Voditelj programa NENO PAVINČIĆ Pjevački zbor DVD Drenova Prve riječke mažoretkinje Prve riječke mažoretkinje - Ogranak Drenova Pjevačka grupa KPD Rusina i Ukrajinaca Rijeka Plesni i recitatorski program djece iz Dječjeg vrtića “Drenova” Podjela nagrada u akciji “Biramo najljepšu okućnicu” Proglašenje pobjednika u malonogometnom turniru VEČER SE NASTAVLJA PLESOM NASTUPA JOSO BUTORAC I GRUPA "VIVAK"