Baglama

1. Uvod

Teoretska znanja su pokazala da se tehnologija zanimanja kao stručni predmet, ili teorija u opće mora vezati uz praksu u okviru mašinske struke, pa i svih struka gdje su stručna znanja uz pomoć sredstava rada, pretvaraju u materijalna dobra.

U ovom slučaju, Tehnologija zanimanja i praktična nastava moraju biti usko vezani uz sve stručne predmete koji izučavaju zanimanje mašinske struke. Zato tehnologija zanimanja da se organizovanim učenjem stiču osnove za ovladavanje tehnikama rada u okviru podređenih zanimanja, koja, također, na osnovu tehničko – tehnološke dokumentacije i primjenjenog alata, pribora, instrumenata, pristroja i sredstava zaštite na radu, proučava tehnolopške postupke oblikovanja materijala.

Pod tehnologiju Zanimanja podrazumijevamo skup tehničko-tehnološki ajktivnosti zasnovanij na naučnoj i iskustvenoj osnovi, koje omogućavaju racionalan pristup oblikovanju sirovog materijala u gotov proizvod.

Na osnovu tehnčke dokumentacije, tehničkog crteža i tehnološke karte, vrši se izbor materijala, alata, pribora i uređaja, priprema radnog mijesta, razrada postupka na operacije, zahvate, mikropokrete, te na kraju, sve aktivnosti koje su vezane za kontrolu pomoću odgovarajućih mijernih alata.

Osnovno načelo koje tehnologija zanimanja ima kao zadatak da provede u praksu, jeste da odredi najracionalnije tehnološke postupke izrade određenih predmeta, uz najmanji utrošak materijala, alata , energije, živog rada i vremena izrade.

To sve ciljem davanja gotovom proizvodu sljedećih karakteristika: da je funkcijonalan, jednostavan za rukovanje, estetski oblikovan, pouzdan, dugotrajan i nadasve jeftin. Elementi koji prate osobine svakog proizvoda, daju još veći značaj tehnologije zanimanja u praksi.

1

2. Zadatak: Režimi obrade osovine

Za dio na slici koji se obrađuje, utvrditi redosljed zahavat, a zatim odrediti dimenzije sirovog komada, elemente mjerodavnih režima obrade i mašinska vremena za pojedine zahvate. Materijal radnog predmeta je Čelik Č.1430 (σM = 500÷650 [N/mm2).

3. Redosljed stezanja i zahvata

I stezanje

1. Temljenje2. Čeono poravnavanje3. Uzdužna spoljna gruba obrada na φ 60 + 1,3 i L = 2504. Uzgužna fina obrada na φ 60 i L = 2505. Uzdužna spoljna gruba obrada na φ 40 i L = 506. Uzdužna spoljna gruba obrada na φ 20 i L = 207. Usjecanje žlijeba poluprečnika 1 mm 8. Obaranje ivice 1/45°na prečniku φ 60 mm9. Obaranje ivice 1/45°na prečniku φ 40 mm10. Obaranje ivice 1/45°na prečniku φ 20 mm11. Izrada navoja M20x1,5

II Stezanje

12.Temljenje13.Čeono poravnavanje 14. Uzdužna spoljna gruba obrada na φ 40 i L = 3015. Obaranje ivice 1/45°na prečniku φ 60 mm16. Obaranje ivice 2/45°na prečniku φ 40 mm

4. Dimenzije sirovog komada

Dodaci za grubu uzdužnu obradu biraju se iz tabele 8.20 i 8.30 (Mašinska obrada J. S. i V. G.1980). Za grubu uzdužnu obradu dodatak δ1 = 3,5 mm, dodatak za finu obradu δ2 = 1,3 mm. Na osnovu vrijednosti dodataka i gotovog prečnika dg = 60 mm, na kraju obrade mašinskog dijela slijedi Ds = dg + δ1 + δ2 = 60 + 3,5 + 1,3 = 64,8 mm. Iz tabele 10.1 usvaja se prvi veći standardni prečnik Ds = 65 mm.

2

Iz tabele 8.32 slijedi da je δp1 = 2,6 mm, a to je dodatak za grubu poprečnu obradu. Dužina sirovog predmeta pri obradi jednog radnog predmeta iznosi Ls = Lg + 2 ⋅ δp1 = 280 + 5,2 = 285,2 mm. Dimenzija sirog komada po jednom radnom predmetu Ds x Ls = 65 x 285,2.

Kako je Ds = 65 mm, iz tabele 17.20 biramo univerzalni produkcinoi strug pod rednim brojem 12:

- US – 2 - PM = 4,05 kW- η = 0,8- n = 45 ÷ 2000 o/min- mn = 12 broj stupnjeva za uzdužnu obradu- ϕn = 1,4

Uzdužna obrada - s = 0,09 ÷ 1,28 mm/o uzdužna obrada- s = 0,02 ÷ 0,32 mm/o poprečna obrada- ms = 24- ϕs = 1,12- cjena mašine CM = 48,8 ⋅ 103

Za posljednju obradu koristi se kratkohodna rendisaljka, koja se bira iz tabele 17.30:

- KR – 400- PM = 4,5 kW- mn = 9 broj stupnjeva - cjena mašine CM = 22,5 ⋅ 103

5. Proračun elemenata režima obrade površine

Posmak se izražava prema formuli:Hrs 8= ,

gdje je: H – hrapavost površine (najveća visina neravnina) r – promjer zaobljenosti vrha noža

Bojan Kraut str. 410 izbor hrapavosti: Za N6 H = Rmax = 0,0008 mm Za N9 H = Rmax = 0,0063 mm

Posmak i dubina za grubu obradu iznosi:[ ]mmsG 2245,010063,08 =⋅⋅=

[ ]mmsa GG 245,26734,02245,0)103()103( ÷=⋅÷=÷=

Posmak i dubina za finu obradu iznosi:

3

[ ]mmsF 0566,05,00008,08 =⋅⋅=[ ]mmsa FF 566,017,00566,0)103()103( ÷=⋅÷=÷=

6. Broj okretaja

Prema tablici 25. ako aluminijum zatezne čvrstoće do 600 N/mm 2, obrađujemo alatom od bronzanog čelika, valja odabrati brzinu rezanja: VG = 14 m/min i VF = 21 m/min

Broj okretaja se računa po obrascu:

dVn

π1000=

Za grubu obradu:

[ ]1min4,33420211000 −=⋅=

πFn

Odabiremo manji standardni broj okretaja nF = 315 [min-1]

Za finu obradu:

[ ]1min22320141000 −=⋅=

πGn

Odabiremo standardni broj okretaja nG = 200 [min-1]

7. Izračunavanje vremena obrade

Vrijeme izarade se računa prema formuli:[ ]min)( ztttTT dpgpz +++=

Potrebna vremena vadimo iz tablica 5.14.÷5.28.

Tpz – pripremono završno vrijeme obuhvata, pri tokarenju:- postavljanje stezne glave (ako već nije postavljena) 10 min- postavljanje savijenog noža za grubu obradu 3 min- postavljanje pravog šiljastog noža za finu obratu, obaranje ivica i skošivanje

ivica 3 min- postavljanje ravnog noža za utore 3 min- postavljanje burgije za bušenje 1 min- pomjeranje visine stola 2 min- regulisanje broja obrtaja 1 min- pripremanje stezača materijala 1,5 min- stezanje i provjera razvrtača 4 min

[ ]min5,2845,112133310 =++++++++=pzT

4

Glavno, pomoćno i dodatno vrijeme po zahvatima

Zahvat br. 1 Temljenje

- dovođenje suporta u radni položaj 0,6 mintp1 = 0,60 min

Zahvat br. 2 Čeono poravnavanje

- dovođenje suporta u radni položaj- zaokretanje nosača alata- uključivanje okretnog vretena- uključivanje posmaka- isključivanje posmaka- odvođenje suporta iz radnog položaja

0,08 min0,07 min0,03 min0,07 min0,07 min0,08 min

tg2 = [ ]min313,020016,0110 =

⋅⋅=

⋅⋅nsiL

tp2 = 0,4 min

Zahvat br. 3 Uzdužna spoljna gruba obrada na φ 20 + 1,1 i L = 159,6

- dovođenje suporta u radni položaj- zaokretanje nosača alata- uključivanje okretnog vretena- uključivanje posmaka- isključivanje posmaka- odvođenje suporta iz radnog položaja- mjerenje pomičnim mjerilom

0,08 min0,07 min0,03 min0,07 min0,07 min0,08 min0,27 min

tg3 = [ ]min98,920016,026,159 =

⋅⋅=

⋅⋅nsiL

tp3 = 0,67 min

Zahvat br. 4 Uzgužna fina obrada na φ 20 i L = 159,6



tg4 = [ ]min,3831504,036,159 =

⋅⋅=

⋅⋅nsiL

tp4 = 0,67 min

Zahvat br. 5

5

Uzdužna spoljna gruba obrada na φ 11,05 i L = 24- dovođenje suporta u radni položaj- zaokretanje nosača alata- uključivanje okretnog vretena- uključivanje posmaka- isključivanje posmaka- odvođenje suporta iz radnog položaja- mjerenje pomičnim mjerilom


tg5 = [ ]min320016,0424 =

⋅⋅=

⋅⋅nsiL

tp5 = 0,67 min

Zahvat br. 6 Usjecanje desnog polukružnog žlijeba prečnika 3 mm i udaljenosti od desne ivice od 11,5 mm



tg6 = [ ]min1,020016,013 =

⋅⋅=

⋅⋅nsiL

tp6 = 0,67 min

Zahvat br. 7 Usjecanje lijevog polukružnog žlijeba prečnika 3 mm i udaljenosti od desne ivice od 148,1 mm

- dovođenje suporta u radni položaj- zaokretanje nosača alata- uključivanje okretnog vretena- uključivanje posmaka- isključivanje posmaka- odvođenje suporta iz radnog položaja - mjerenje pomičnim mjerilom


tg7 = [ ]min1,020016,013 =

⋅⋅=

⋅⋅nsiL

tp7 = 0,67 min

Zahvat br. 8 Obaranje ivice 1/45° na prečniku φ 11,05 mm

- dovođenje suporta u radni položaj- zaokretanje nosača alata- uključivanje okretnog vretena- uključivanje posmaka- obaranje ivice- isključivanje posmaka- odvođenje suporta iz radnog položaja


6

tg8 = 0,20 min tp8 = 0,60 min

Zahvat br. 9 Odsjecanje na dužinu od 84 + 1,6 mm

- dovođenje suporta u radni položaj- zaokretanje nosača alata- uključivanje okretnog vretena- uključivanje posmaka- isključivanje posmaka- odvođenje suporta iz radnog položaja - mjerenje pomičnim mjerilom


tg9 = [ ]min313,020016,0110 =

⋅⋅=

⋅⋅nsiL

tp9 = 0,67 min

Zahvat br. 10 Temljenje

- dovođenje suporta u radni položaj 0,6 mintp1 = 0,60 min

Zahvat br. 11 Čeono poravnavanje



tg11 = [ ]min313,020016,0110 =

⋅⋅=

⋅⋅nsiL

tp11 = 0,40 min

Zahvat br. 12 Bušenje rupe φ12 i L = 24 mm



tg12 = [ ]min75,020016,0124 =

⋅⋅=

⋅⋅nsiL

tp12 = 0,67 min

Zahvat br. 13

7

Odsjecanje na dužinu 60 + 1,6 mm- dovođenje suporta u radni položaj- zaokretanje nosača alata- uključivanje okretnog vretena- uključivanje posmaka- isključivanje posmaka- odvođenje suporta iz radnog položaja- mjerenje pomičnim mjerilom


tg13 = [ ]min313,020016,0110 =

⋅⋅=

⋅⋅nsiL

tp13 = 0,67 min

Zahvat br. 14 Čeono poravnavanje prvog odsječenog dijela



tg14 = [ ]min313,020016,0110 =

⋅⋅=

⋅⋅nsiL

tp14 = 0,40 min

Zahvat br. 15 Obaranje ivice 1/45°na prečniku φ 20 mm



tg15 = 0,20 min tp15 = 0,60 min

Zahvat br. 16Čeono poravnavanje drugog odsječenog dijela- dovođenje suporta u radni položaj- zaokretanje nosača alata- uključivanje okretnog vretena- uključivanje posmaka- isključivanje posmaka- odvođenje suporta iz radnog položaja


tg16 = [ ]min313,020016,0110 =

⋅⋅=

⋅⋅nsiL

tp16 = 0,40 min

8

Zahvat br. 17 Obaranje ivice 1/45°na prečniku φ 20 mm



tg17 = 0,20 min tp17 = 0,60 min

Ukupno glavno vrijeme:

[ ]min51,542,0313,02,0313,0313,075,0313,0

313,02,01,01,033898,9313,01

18

=+++++++

++++++++== ∑=

=

i

ngig tt

Ukupno pomoćno vrijeme:

[ ]min96,96,04,06,04,067,067,04,06,0

67,06,067,067,067,067,067,04,06,01

18

=++++++++

++++++++++== ∑=

=

i

npip tt

Kao dodatno vrijeme, gdje imamo utjecaj zamora, djelovajanja okoline i dr. Uzetće mo da je:

td = 1 min

Prema tome računmo vrijeme izarade:[ ]min44,1592)196,951,54(5,28)( =+++=+++= ztttTT dpgpz

9

8. Prikaz redosljeda stezanja i zahvata kod izrade remenice

Rb Naziv zahvata

Skica uzajamnih položaja alata i obradka n s a l i tg tp

1 2 3

1Temljenje

0,6

2Čeono poravnavanje 200 0,16 1,6 10 1 0,313 0,4

3

Uzdužna spoljna gruba obrada na φ 20 + 1,1 i L = 159,6

200 0,16 1,6 20 2 9,98 0,67

4

Uzgužna fina obrada na φ 20 i L = 159,6

315 0,04 0,4 159 3 38 0,67

5

Uzdužna spoljna gruba obrada na φ 11,05 i L = 24

200 0,16 1,6 24 4 3 0,67

6

Usjecanje desnog polukružnog žlijeba prečnika 3 mm i udaljenosti od desne ivice od 11,5 mm

200 0,16 3 1 0,1 0,67

7

Usjecanje lijevog polukružnog žlijeba prečnika 3 mm i udaljenosti od desne ivice od 148,1 mm

200 0,16 3 1 0,1 0,67

8

Obaranje ivice 1/45° na prečniku φ 11,05 mm

200 0,16 1 1 0,2 0,6

10

9

Odsjecanje na dužinu od 84 + 1,6 mm 200 0,16 4 1 0,313 0,67

10Temljenje

0,6

11

Čeono poravnavanje

200 0,16 1,6 10 1 0,313 0,4

12Bušenje rupe φ12 i L = 24 mm

200 0,16 24 1 0,75 0,67

13

Odsjecanje na dužinu 60 + 1,6 mm 200 0,16 4 1 0,313 0,67

14

Čeono poravnavanje prvog odsječenog dijela

200 0,16 1,6 10 1 0,313 0,4

15

Obaranje ivice 1/45°na prečniku φ 20 mm

200 0,16 1 1 0,2 0,6

16

Čeono poravnavanje drugog odsječenog dijela

200 0,16 1,6 10 1 0,313 0,4

17

Obaranje ivice 1/45°na prečniku φ 20 mm

200 0,16 1 1 0,2 0,6

11

9. Zaključak

Tehnologija zanimanja za metalostrugara – tokara, kao stručni predmet ima veliki značaj u smislu dobijanja stručnih znanja koja će biti osnova samostalnog ulaženja u finese praktičnih poslova ovog zanimanja. Zanimanje metalostrugar spada u grupu složenih zanimanja u okviru masinske struke, pa stoga i sama izobrazba traži kontinuitet i primljenu novih saznanja u praktičnom radu.

Zanimanje metalostrugar – tokar spada u grupu zanimanja koja se u toku rada, sreću isključivo sa poslovima vezanim za mašinsku obradu, koja ni u kom slučaju ne dozvoljava improvizaciju da bi se posao završio kvalitetno i sigumo. Zato stalno moramo potencirati jesnu vezu između teorije i prakse, na sta nas obavezuju pedagosko – didaktički principi koji teže ka većoj uspješnosti nastavnog procesa uopće.

Svaki dobro organizovan i pripremljen posao, kod metalostrugara započinje upoznavanjem sa tehničkim crtežom i drugom dokumentacijom, koja daje smjernice za realizaciju povjerenih poslova. Vrši se odabir materijala po obliku, veličini, mehaničkim svojstvima i količini. Ove aktivnosti ne migu biti realizovane uspješno ukoliko se nemaju osnovna znanja iz tehnologije materijala. Obojeni metali, čelici i njihove oznake, sivi liv, otkovci, odlivci, otpresci i ostali materijali moraju se poznavati. Potom se pristupa pripremi i podešavanju pribora i njihovih elemenata, pristroja i ostalih sredstava rada.

12

Literatura

1. ''Tehnološki postupci'' Zdravko Simeunović Sarajevo 19892. ''Mašinska obrada'' D. Nikolić T. Jovanović Beograd 19803. Internet

13

14

JU I SREDNJA ŠKOLA‘’Dr. Husein Džanić’’

Velika Kladuša

MATURSKI RAD

Tema: Baglama

Mentor: Alijagić Emir dipl.ing.maš. Učenik: Kantarević Indira

V. Kladuša maj 2006. god.

15

Documents

Baglama