VRIJEME TRAJANJA TESTA JE 180 MINUTA
Za vrijeme testa nije dozvoljena upotreba elektronskih ureaja. Uenik/uenica ne smije na bilo koji nain otkrivati u testu svoj identitet ili se direktno obradati ocjenjivau. Test MORA biti ITKO napisan hemijskom olovkom. Uenik/uenica moe da piše dirilicom ili latinicom, pisanim ili štampanim slovima, ekavskim ili ijekavskim izgovorom, jotovanom ili nejotovanom varijantom. Ako piše štampanim slovima, MORA istadi veliko slovo. Test sadri zadatke koji se rješavaju na jedan od sljededih naina:
zaokruivanjem broja ispred tanog odgovora
pisanjem kratkog odgovora
pisanjem dueg odgovora
pisanjem eseja Uz test si dobio/dobila list za odgovore za zadatke višestrukog izbora. Potrebno je da na odgovarajude mjesto paljivo prepišeš svoje odgovore.
Zadatak de se vrednovati s nula bodova: ako je odgovor netaan
ako odgovor na zadatak višestrukog izbora NIJE prenijet na list za odgovore
ako je zaokruen ili napisan i taan i netaan odgovor
ako je neitko napisan odgovor/esej
ako je odgovor/esej napisan grafitnom olovkom
ako esej NIJE napisan na predvienom mjestu, ved samo na listovima za koncept (pisanje koncepta nije obavezno).
Ukoliko pogriješiš, prekrii i odgovori ponovo. Kad završiš, provjeri svoje odgovore. Sredno!
PRAZNA STRANA
POTROŠNJA VODE
Trend porasta potrebe za vodom u svijetu, pa i kod nas i danas je naglašen. U
posljednjih 100 godina potrošnja se povedala osam puta. Posebno je zabrinjavajuda okolnost što je evidentan trend smanjivanja raspoloivih zaliha vode po stanovniku na svim kontinentima. Ovakav trend nije posljedica smanjenja koliine vodnih resursa jer je ona konstantna, nego je posljedica porasta broja stanovnika, klimatskih promjena, velikih gradova i sve vedeg zagaivanja, posebno površinskih voda. Prema prognozama, do 2025. godine najmanje 3,5 milijardi ljudi u svijetu de osjedati nestašicu vode. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 400 miliona ljudi u zemljama u razvoju pati od bolesti koje su posljedica upotrebe nedovoljno iste vode za pide (od tih bolesti dnevno umire 30 000 ljudi). iste vode je sve manje i ona je sve skuplja. Poznato je da je za ivot i
privreivanje ovjeka u naseljenim mjestima danas potrebno 200-500 litara pitke vode po stanovniku dnevno (l/s/d). Najmanje troše domadinstva, pa industrija, a najviše poljoprivreda. Ipak,u nekim razvijenim zemljama, gdje je industrija veoma razvijena i po naseljima, potrošnja vode prelazi preko 500 l/s/d (Birmingen 655, Moskva 600, Oslo 593). S druge strane, u nekim zemljama u razvoju, jedna osoba, u prosjeku, potroši 10
l vode na dan. To je ista ona koliina koju mi potrošimo spiranjem WC školjke samo jednim pritiskom na vodokotlid. Jedno prosjeno evropsko domadinstvo potroši oko 180 l/s/d.
Koliina vode potrebna za proizvodnju: 1 litar piva – 40 l 1 kg rie – 1 900 l
1 kg krompira – 500 l 1 kg piletine – 3 500 l farmerke – 8 000 l 1 kg govedine – 100 000 l
(Prilagoeno prema http://www.znanje.org/i/i10/10iv01/10iv0111/potrosnja%20vode.htm) Tabela 22. - Prosjena potrošnja vode po osobi na dan
Osoba u hotelu 250-400
Prosjeno jedan stanovnik u gradovima 100-150
Prosjeno jedan stanovnik u velikim gradovima 150-300
Bolnice po bolesniku 250-400
Banje i klimatska mjesta po osobi 100-150
(Prireeno prema udbeniku za 4. razred graevinske struke graevinski tehniar za
visokogradnju, Kudne instalacije – Vesna Stanojevid, Milena Zoroje)
Na osnovu teksta Potrošnja vode i tabele, odgovori na pitanja 1, 2, 3, 4, 5 i 6.
10%
21%
69%
5
1.
3.
4.
6.
2.
5.
………………………………………………………………………………...…………………………………………………………………
1 bod
Na osnovu teksta i dijagrama zakljui kolika je potrošnja vode u procentima u oblasti
industrije.
1 bod
………………………………………………………………………………...…………………………………………………………………
1 bod
Zbog upotrebe nedovoljno iste vode za pide, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dnevno umre:
1. 3,5 milijardi ljudi
2. 400 miliona ljudi
3. 30 000 ljudi.
Zaokrui broj ispred tanog odgovora i rješenje prenesi na list za odgovore. 1 bod
Ako je konstatacija tana, zaokrui T, a ako nije, zaokrui N i obrazloi odgovor.
KONSTATACIJA TANO NETANO
OBRAZLOENJE ODGOVORA
Jedna osoba u prosjeku potroši dnevno više vode u zemljama u razvoju nego u razvijenim zemljama.
T N
………………………………………………………………………………...………………………………………………………………….
6
KRATKA ISTORIJA DRESOVA I MASKI Postoje oigledni dokazi o postojanju sporta i pozorišta ved u prvim civilizacijama u, doduše, znatno izmijenjenim varijantama i sa drugaijim društvenim funkcijama… Nije na odmet spomenuti da su Olimpijske igre, kao i druga sportska takmienja imale, takoredi, dravni karakter, dok su se prvi tragiari takmiili iskljuivo na gradskom nivou – sport je uvijek bio i ostade popularniji od pozorišta. Kao što je spomenuto, obje igre su imale religioznu pozadinu – Olimpijada je posvedena Zevsu, Pitijske igre Apolonu, Dionijski festival (unutar kojeg je tragedija i roena) Dionisu. Jedina prava razlika izmeu sporta i pozorišta lei u tome što igra na daskama ima unaprijed odreen scenario, dok igra na terenu (bar zvanino) nema. Za potrebe pravih istorijskih drama, kao i prvi, pravi susret pozorišta i sporta selimo se kroz prostor i vrijeme u Rimsko carstvo, tanije u gladijatorske arene, koje su predstavljale mnogo više od puke krvave borbe do smrti. Štaviše, borbe do smrti, suprotno od onoga što ste vidjeli u filmu Gladijator, bile su rijetki dogaaji. No, ono što se još rjee govori je da su te borbe nerijetko bile više teatarski spektakl nego pravi okršaj… To je znala i sama publika kojoj to nimalo nije smetalo da uiva u tim predstavama. S druge strane medalje, danas postoje predstave borbi koje samo naizgled podsjedaju na sportske dogaaje – ameriko rvanje, u narodu poznatiji kao keeri. U Meksiku, pak, keeri, poput starih Grka, nose maske, koje se lako mogu pomiješati s vjerskim relikvijama. Izgled maski je taj koji karakteriše lik (od demona i avola do svetaca i superheroja) i upravo tim likovima publika klie, a ne toliko ljudima ispod maski. I poput pravih superheroja, meksiki rvai esto skrivaju svoj pravi identitet od javnosti… No, pored ovakvih, tradicionalnih izvoenja, postoji sve vedi broj predstava s neizvjesnim ishodom, gdje glumci dobiju samo pravila unutar kojih moraju da igraju, ali ni sami akteri ne znaju krajnji rezultat. Jedan od primjera takvih improvizovanih predstava je i Nastavite, molim, moderna obrada Hamleta. U njoj tri profesionalna glumca i glumice igraju Hamleta, Ofeliju i Gertrudu. Oni moraju pred pravim sudijama, forenziarima i advokatima da dokau svoju nevinost ili krivicu onog drugog. U ovom ostvarenju, publika je, pored metaforine uloge sudije, i bukvalna porota u ovoj predstavi. Oigledno je da je granicu izmeu pozorišta i sporta tee nadi nego što smo prvobitno mislili. Razlog vjerovatno lei i u mogudnosti da u svojim najboljim oblicima oba vida igre proizvedu kako katarzu, tako i osjedaj povezanosti i bliskosti sa, inae, nepoznatim lanovima publike. U to ime: Ale, ale, ale!
(https://www.casopiskus.rs/kratka-istorija-dresova-i-maski/)
Koristedi tekst, uradi zadatke 7, 8, 9, 10 i 11.
https://www.casopiskus.rs/kratka-istorija-dresova-i-maski/
7
7.
10.
11.
9.
8.
Ako je iskaz taan, zaokrui T, a ako nije taan, zaokrui N.
U antikoj Grkoj su i sportske i pozorišne predstave imale religioznu pozadinu. T N
Sportske igre izazivaju kod gledalaca katarzu. T N
U tradicionalnim predstavama glumci ne znaju krajnji ishod.
T N
1 bod
………………………………………………………………………………...…………………………………………………………………
………………………………………………………………………………...……………………………………………............................
………………………………………………………………………………...…………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………...………………………………………………………………
2 boda
………………………………………………………………………………...…………………………………………………………………
………………………………………………………………………………...……………………………………………............................
2 boda
Zaokrui broj ispred funkcionalnog stila kojim je napisan tekst i rješenje prenesi na list za odgovore.
1. administrativnim 2. knjievnim 3. publicistikim
1 bod
8
14.
12.
13.
Za ljubav, ne za mrnju, ja sam roena. Bolji i viši pooše boljijema i višijema, a ja jedva vas dopadoh. Dabogda te Mustajbeg iz Nezuka nevjestom zvao!
Pored naziva knjievnog djela, iz datog niza prepiši poznati citat. Pazi, jedno djelo je suvišno.
1. Na Drini duprija ……………………………………………………………………...……………………...………
4. Kanjoš Macedonovid ……………………………………………………………………...……………………...……… 2 boda
Za tih dvadeset i pet godina iz sredine XIX veka dva puta je u Sarajevu morila kuga i jednom kolera. U tim sluajevima kasaba se pridravala uputstava koja je, prema tradiciji, još Muhamed dao svojim vernicima za njihovo dranje u sluaju zaraze: „Dok bolest vlada u nekom mestu, ne idite tamo, jer se moete zaraziti, a ako ste u mestu gde bolest vlada, ne idite iz tog mesta jer moete zaraziti druge.“ A kako se ljudi ne pridravaju ni najspasonosnijih uputstava, ak ni kad potiu od bojeg Poslanika, ako nisu „silom vlasti“ primorani na to, vlast je prilikom svake „morije“ ograniavala ili potpuno obustavljala putniki i poštanski saobradaj... Nestajalo je graana, zaposlenih i dokonih, zamišljenih ili raspevanih, a na pustoj sofi sedela je opet, kao u vreme buna i ratova, straa od nekoliko zaptija... Primali su poštu od konjanika, ali sa svim merama predostronosti... Zaptije bi prihvatile kleštima svako pojedino pismo i okadile ga na dimu... Ali glavni posao nije bio s pismima, nego sa ivim ljudima. Svakog dana naie po nekoliko putnika, trgovaca, pismonoša, skitnica. Kod samog prilaza mostu doekuje ih zaptija i ved izdaleka daje rukom znak da se dalje ne moe. Putnik zastaje ali pone da pregovara... A svaki od njih smatra da je neophodno potrebno da ga puste u varoš, i svaki uverava da je zdrav kao dren i da nema nikakve veze sa kolerom koja je – „daleko joj lepa kuda“ – tamo negde u Sarajevu. (...) Ali nevolje ne traju veno (i to im je zajedniko s radostima), nego prolaze ili se bar smenjuju, i gube u zaboravu. A ivot na kapiji se obnavlja uvek i uprkos svemu, i most se ne menja ni sa godinama ni sa stoledima, ni sa najboljim promenama ljudskih odnosa. Sve to prelazi preko njega isto kao što nemirna voda protie ispod njegovih glatkih i savršenih svodova.
………………………………………………………………………………...………………………………………………
1 bod
Na osnovu odlomka, kao i cjelokupnog djela, uradi zadatke 13, 14, 15 i 16.
9
16.
17.
18.
………………………………………………………………………………...………...
1 bod
………………………………………………………………………………...…………………………………………
………………………………………………………………………………...…………………………………………
1. argonizam
2. frazeologizam
3. neologizam
Zaokrui broj ispred tanog odgovora i rješenje prenesi na list za odgovore.
1 bod
1. to jest ……………………………………………
2. i drugi ……………………………………………
3. Ujedinjene nacije ……………………………………………
1 bod
10
20.
21.
19.
Znaš li, bane, od malene Banjske? Poznajem ti elo kako ti je, i pod elom oi obadvije, i poznajem oba mrka brka. Znaš li, bane, ne znalo te udo, kad zapadoh ropstva u vijeku – panduri me tvoji uhitiše u Suhari vrhu na planini, u ruke me tvoje dodadoše – ti me baci na dno od tamnice, te robovah i tamnicu trpljeh i zaamah za devet godina; devet proe, a stie deseta, a tebe se, bane, raalilo, te ti zovnu Rada tamniara, tvoj tamniar na tamnika vrata, izvede me k tebe u avliju?
Prepoznaj knjievni rod i knjievnu vrstu kojima djelo pripada.
…………………………………………………………………… ……………………………………………………………………
2 boda
Zaokrui broj ispred lika koji se u datom odlomku obrada Banovid Strahinji i rješenje prenesi na list za odgovore.
1. Vlah Alija 2. Jug Bogdan 3. stari derviš
1 bod
1. statiki 2. dinamiki
1 bod
………………………………………………………………………………...…………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………...………………………………………………………………
1 bod
Na osnovu odlomka, kao i cjelokupnog teksta Banovi Strahinja, uradi zadatke 19, 20, 21, 22, 23 i 24.
11
23.
25.
24.
22.
1. ekspoziciju 2. zaplet 3. kulminaciju 4. peripetiju 5. rasplet
Zaokrui broj ispred tanog odgovora. 1 bod
Sjeti se itave pjesme pa riješi zadatak. A) Ako je konstatacija tana, zaokrui DA, a ako nije, zaokrui NE.
Lik koji kazuje navedene stihove pomogao je Banovid Strahinji.
DA NE
1 bod
………………………………………………………………………………...……………………………………………............................
1 bod
Arap viknu iz grla bijela bijeli od kamene prašine Anelija moja vjerna ljubo kad potegnem moju britku sablju
A) Prepiši stilsku figuru koja ne pripada datom nizu.
………………………………………………………………………………...…………………………………………
………………………………………………………………………………...…………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………...………………………………………………………………
12
27.
29.
28.
26. Na osnovu imena lika napiši naziv knjievnog djela u kojem se javlja.
Jelena Andrejevna ………………………………………………………………………
Sestra Batrideva ………………………………………………………………………
barunica Kasteli ………………………………………………………………………
3 boda
Zaokrui broj ispred rijei u kojoj je izvršeno jednaenje suglasnika po mjestu izgovora (tvorbe) i rješenje prenesi na list za odgovore.
1. istrati
2. išupati
3. iznjedriti
1 bod
………………………………………………………………………………...…………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………...………………………………………………………………
A) Reenicu dopuni rijeju/rijeima iz zagrade, vodedi rauna o njenom/njihovom znaenju.
Sve je nauio ………………………………………… (na pamet / napamet).
1 bod
13
30.
Ponuene su dvije teme za pisanje eseja. Zaokrui broj ispred teme koju si odabrao/odabrala i napiši esej koji treba da sadri od 250 do 300 rijei.
Oblikuj ga kao zaokruenu cjelinu (uvod, razrada, zakljuak). Poštuj zahtjev o broju rijei +/-10% (ocjenjuje se sastav koji ima od 225 do 330 rijei; ako esej ima manje od 225 rijei, NE ITA SE, a na 330. rijei PRESTAJE itanje). Esej MORA biti napisan na listovima predvienim za pisanje eseja (esej napisan na listovima za koncept NE ITA SE). Vodi rauna o jezikoj pravilnosti i itljivosti teksta.
1. Votren – „pozitivni“ negativac (ia Gorio – Onore de Balzak)
Uputstva za pisanje eseja:
Objasni ulogu Votrena u romanu.
Opiši Votrena (ko je on, zašto stanuje u pansionu, odnos prema drugim likovima).
Opiši moralnu dimenziju lika i objasni motivaciju za njegove postupke (i moralnu dimenziju i motivaciju lika ilustruj primjerima iz djela).
U vidu zakljuka iznesi sopstveni doivljaj Votrena i obrazloi ga (da li je rtva ili
prestupnik).
2. „Sreda je lepa samo dok se eka“ (Desanka Maksimovid)
Uputstva za pisanje eseja:
Kau da je sreda u malim stvarima. Prokomentariši ovu reenicu i iznesi svoj stav o tome.
Da li sreda zavisi od nas ili od ljudi oko nas? Iznesi i objasni svoj stav.
Šta je presudno za ostvarenje srede (zdravlje, novac, ljubav… ili nešto drugo)? Obrazloi odgovor.
Saopšti svoje shvatanje stiha Sreda je lepa samo dok se eka.
25 bodova