Autocad i Kartografija

7/21/2019 Autocad i Kartografija

1/34

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: KomunikacijeSMJER: Komunikacijske tehnologije

II CIKLUS STUDIJA

Prometni geoinformacijski sistemi

Kartografija i AutoCAD map

Seminarski rad

Sarajevo, maj 2014.

Studenti:

Beglerovi Adnan 371/6301Dananovi Armin 380/6325Hadanovi Elvis 382/6091abanovi Lejla 374/6281

Teofilovi Mladen 383/6308Veli Ammar 379/6306

Profesor:

Red. prof. dr. Mugdim Bublin


2/34

UVOD ......................................................................................................................................................................................................... 3

1. Geoinformacioni sistemi - GIS ....................................................................................................................................................... 4

2. OPENITO O AUTOCAD-U............................................................................................................................................................. 6

2.1. AutoCAD-ov crte ................................................................................................................................................................ 62.2. Slojevi u crteu..................................................................................................................................................................... 7

2.3. Jedinice, mjere i veliina papira ...................................................................................................................................... 7

2.4. AutoCAD-ov koordinatni sistem ........................................................................................................................................ 8

2.5. Formati datoteka koje podrava AutoCAD............................................................................................................... 12

2.6. Upotreba skript fajla ....................................................................................................................................................... 13

2.7. AutoCAD-ov grafiki ekran............................................................................................................................................ 14

3. AUTOCAD MAP.............................................................................................................................................................................. 15

3.1. Upoznavanje s AutoCAD Mapom ................................................................................................................................. 15

3.2. Kreiranje karata ............................................................................................................................................................... 15

3.3. Ureivanje karata............................................................................................................................................................ 16

3.4. Povezivanje podataka s kartom ................................................................................................................................... 17

3.5. Izrada tematskih karata ................................................................................................................................................. 18

3.6. Analiziranje podataka karte ......................................................................................................................................... 18

3.6.1 Analize preklapanjem poligona i prolaenjem mreom......................................................................................... 19

3.7. Iscrtavanje karata ............................................................................................................................................................ 20

4.OPENITO O AUTOCAD MAPU.................................................................................................................................................. 21

4.1. Radna podloga ............................................................................................................................................................................. 21

4.2. Skup crtea........................................................................................................................................................................ 21

4.3. Upiti ..................................................................................................................................................................................... 22

4.4. Povezivanje objekata crtea s negrafikim informacijama.................................................................................... 23

4.5. Topologija .......................................................................................................................................................................... 25

4.6. Globalni koordinatni sistem ............................................................................................................................................ 26

4.7. Formati datoteka koje podrava AutoCAD Map ...................................................................................................... 26

5. AUTOCAD Map - osnovni alati................................................................................................................................................. 28

5.1 ienje crtea....................................................................................................................................................................... 28

5.2 Transformacija podataka ....................................................................................................................................................... 29

5.3 Stiliziranje karata ..................................................................................................................................................................... 30

5.4 MAPGUIDE ................................................................................................................................................................................. 31

ZAKLJUAK.......................................................................................................................................................................................... 33

LITERATURA.......................................................................................................................................................................................... 34


3/34

UVOD

Govorei o kartografiji, ista predstavlja disciplinu koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem

i samim prouavanjem karata. Rije kartografija je sloenica od dviju grkih rijei: list

papira, povelja, karta i piem, crtam. U osnovi kartografija predstavlja drevno umijee

odnosno drevnu struka. Podatak da se rije kartografija prvi puta spominje uz rije geografija i

horografija izgravirana je na jednom goedetskom insturmentu iz 1576. god.Rije kartografija

definisao je 1839. god. Manuel Francisco de Barros e Sousa, Viscount of Santarm, potrugalski

uenjak, sa znaenjem prouavanja starih karata. Rije je usko primijenjena na kartografiju

openito, u znaenju u kojem se upotrebljava i danas, a pojavljuje se u mnogim europskim jezicima

u drugoj polovini 19. st.

Ovaj rad ini pet poglavlja koja su skladno numerisana sa nekolicinom potpoglavlja, slika i grafikih

prikaza kao i praktinm dijelomkoji ujedno predstavlja etvrto poglavljeovoga rada. No da ne

bi otili predaleko vratit emo se na samu sr istog. Prvo poglavlje donosi ope injenice o

geoinformaciionim sistemima. Drugo poglavlje donosi ope upoznavanje sa AutoCAD-om, slojevima

u crteu; jedinicama mjerila i veliina papira te koordinatnog sustava AutoCAD-a kao i formata

datoteka te upotrebe skripti kao i ekrana.

Treepoglavlje, kako i njegov naziv glasi AutoCAD Mapkratki pregled definie pojam AutoCAD

Map, naine kreiranja kao i samog ureivanjakarata te povezivanja podataka sa kartom. Ovo

poglavlje je zakljueno sa objanjenjem izrade tematskih karata kao i detaljno analiziranje

podataka karte te u konanici iscrtavanje karata. Prelaskom u drugi dio rada, poglavlje etiri,

susrest emo se saopenitostimaAutoCAD Mapa odnosno pojmovima radne podloge, skupa crtea

i upita. Nakon to je iskazana bit pojma AutoCAD mape sa definisanjemnjenih osnovnih komponenti,

u nastavku je pojanjen koncept povezivanja objekata crtea s negrafikim informacijama te

topologija karata kao i primjena globalnog koordinatnog sustava. Sami kraj poglavlja donosi

prikaz formata datoteka koje podravaAutoCAD Map. U poglavlju koje slijedi bit e prikazani

osnovni alati AutoCAD Mapa.

Na kraju emoprikazati nekoliko praktinih primjera primjeneAutoCAD map uz prikaze kreiranja

objektnih podataka, digitalizacije i ienjakarata, rad sa viekarata, rad sa podacima u vanjskoj

bazi podataka te analiziranje podataka karte upotrebom mrene i poligonske topologije kao i

process izvjetavanja i iscrtavanja podataka karte.


4/34

1. Geoinformacioni sistemi - GIS

Jo prije oko 30.000godina na zidovima u piljama blizu Lascauxa u Francuskoj kromanjonski lovci

su nacrtali slike ivotinja koje su ulovili. Pridruene ivotinjskim crteima su i staze za koje se

pretpostavlja da prikazuju migracijske putove. Ti rani zapisi slijedili su dvoelementnu strukturu

modernog geografskog informacijskog sustava: slikovna datoteka povezana je s atributnom bazom

podataka.

O geoinformacionim sistmima se ve puno pisalo. Znamo da je to ssistem ili skup alata za pohranu,

vizualizaciju, obradu i analiziranje prostornih podataka. Omoguava nam da na jednom mjestu

spremamo podatke, a na drugom obraujemo. Najrairenija upotreba sistema je vizualizacijaprostornih podataka. Podaci koju su pohranjeni u nekom GIS sustavu postaju pametne karte koje

omoguuju interakciju korisnika, stvaranje upita, analizu prostornih informacija, ureivanje

podataka pa i stvaranje novih karata na temelju preklapanja istih podruja razliitih izvora

zanimanja.

Pojedini GIS sistemu nude najee koritene upite nad podacima tako da korisnik ne mora detaljno

poznavati sistem, ve je dovoljno samo izabrati upit i dobiti rezultat. Upiti mogu biti razliiti,

naprimjer raunanje ukupne povrine svih poligona na nekom podruju, raunanje ukupne duinesvih linija, broj takastih objekata koji zadovoljavaju zadani uvjet i sl. Svi ti takasti, linijski i

povrinski objekti predstavljaju stvarne objekte koji se nalazeu prirodi.

Osim ovih jednostavnijihupita kao to su raunanje i brojanje, velika prednost GIS sustava su

prostorni upiti tj. upiti nad prostornim podacima. Preduvjet je da podaci sadre prostornu

komponentu, tj. da pokazuju na tano odreenu lokaciju u prostoru. Prostorni upiti su upiti

sadravanja, povezivanja ili dodirivanja objekata. Na temelju ta tri svojstva mogue je izraziti bilo

kakav prostorni odnos izmeu objekata u prostoru i izvravati analize interakcije objekata i

prostora meusobno. Pomou svih tih prednosti koje nude geoinformacioni sistemi, informacije se

mogu koristiti za nauna istraivanja, predvianja katastrofa, upravljanje zemljitima, izradu

karata i sl.


5/34

Kako se podaci vie ne prikupljaju iz jednog izvora i ne koristi se jedna vrsta podataka, poeli su

se spremati u razliite baze podatka smjetene na razliite lokacije. Prikupljajui podatke za

geoinformacioni sistem, podaci se grupiraju ovisno o njihovoj prirodi stvari, tzv. sortiranje podataka

u slojeve. S time nastaje vea sloboda meusobnog preklapanja podataka, pri tome tvorei nove

vrste tematskih karti.

Bilo da se podaci nalaze u bazi podataka ili u datoteci nakon unosa podaci se moraju urediti na

nain da budu tovjerniji i toniji pokazatelji informacija o objektima koji se nalaze na terenu.

AutoCAD Map dolazi s velikim setom ugraenih alata za ienje podataka, izvravanja

transformacija, uvoenjem dodatnih podataka i drugim razliitim alatima.


6/34

2. OPENITO O AUTOCAD-U

AutoCAD, proizvod firme Autodesk, programski je paket za kreiranje i ureivanje crtea na

grafikom ekranu. Smatra se jednim od najpopularnijih i najrairenijih CAD (Computer AidedDesign) programa. Osim na osobnim raunarima radi i na grafikim radnim stanicama.

AutoCAD Map prvenstveno je CAD alat s dodatnim mogunostima za izradu GIS sustava. ine ga

skup alata koji omoguavaju jednostavniji rad do vrlo dinamine i interaktivne karte i to s ve

ugraenim prostornim analizama. AutoCAD Map se oslanja na snagu CAD-a pri ureivanju

podataka, to je ujedno i njegova najvea prednost u odnosu na ostale GIS programe na tritu.

Pripremanje podataka te njihova distribucija i vizualizacija u istoj aplikaciji ine ga idealnim

izborom. Rad sa razliitim izvorima podataka i njihovim manipuliranjem mnogi e korisnici smatrati

velikom prednou uodnosu na druge GIS alate.

2.1. AutoCAD-ov crte

AutoCAD-ov crte je sastavljen od elemenata koji mogu biti jednostavni grafiki oblici (linije, lukovi,

krunice, tekst itd.) ili blokovi, tj. skup elemenata crtea. Svaki element crtea ima pridruene

izvjesne karakteristike, kao to su stil crtanja linije, vrstu pisma ili boju.

Blok je skup elemenata AutoCAD-ovog crtea koji ini jednu cjelinu, odnosno jedan element crtea.

Moe se kreirati grupiranjem elemenata unutar trenutnog crtea (current drawing) te spremanjem

pod odreenim imenom (block name) ili umetanjem ve postojeeg crtea s diska u trenutni crte

kao blok. Jednom kreiran moe se pomicati, rotirati, kopirati, brisati te mu se mogu mijenjati faktori

uveanja u smjerovima koordinatih osi. Vrloje vano imati na umu da je blok jedan sloeni objekt.

Naime, ako se postojei crte s diska umee u trenutni crte kao blok, AutoCAD jednostavno kopira

svu grafiku iz tog crtea kao jedan objekt i postojei crte ostaje nepromijenjen. Ukoliko se kasnije

crte s diska koji je umetnut kao blok aurira, tada te promjene nee utjecati na ve umetnuti blok.

Kao alternativu umetanju crtea u drugi crte kao blok AutoCAD nudi mogunost povezivanja

trenutnog crtea s nekim drugim crteom kao vanjskom referencom (External References ili Xref).

Pri tome se vanjski crte ne umee u trenutni crte ve on sadri samo vanjsku referencu, odnosno


7/34

vezu s drugim crteom, to znai da e se pri svakom uitavanju glavnog crtea uitavati i pridrueni

vanjski, a sve promjene izvedene na pridruenom crteu bit e u glavnom aurirane.

Dakle, razlika izmeu vanjskih referenci i blokova je u tome to podatke o bloku AutoCAD sprema

u trenutnom crteu, dok podatke o vanjskim referencama zadrava u vanjskom crteu. Vanjska se

referenca moe i dodati glavnom crteu ime ona postaje obian blok u crteu. Treba napomenuti

da se svaki blok moe rastaviti, odnosno rasprsnuti (explode) na pojedinane grafike elemente.

2.2. Slojevi u crteu

Kao i u drugim CAD programima i u AutoCAD-u pojedini dijelovi crtea crtaju se na zasebnim

slojevima. Sloj se moe zamisliti kao tanka prozirna folija na kojoj se crta samo dio crtea. Dijelovi

crtea, nacrtani svaki na svojoj foliji, naslagani jedan na drugog, ine gotov crte. Svaka boja ima

svoj broj, a dodjeljujemo joj pero odreene debljine prilikom iscrtavanja crtea na papiru. Broj

definiranih slojeva crtea je neogranien.

Osnovno je pravilo da se u jednom trenutku moe crtati ili modificirati crte samo na jednom sloju i

taj se sloj se sloj naziva trenutni sloj. Kod sloenih crtea pojedini se slojevi mogu iskljuiti ili

zamrznuti, ime se dijelovi crtea koji su u njima nacrtani privremeno uklanjaju s ekrana pa ne

optereuju nepotrebno crte niti odvlae panju tokom rada.

2.3. Jedinice, mjere i veliina papira

Prije kreiranja ili ureivanja crtea potrebno je razumjeti nain na koji AutoCAD radi s mjernim

jedinicama, mjerilima ili veliinama papira. Nad tim parametrima AutoCAD omoguuje potpunu

kontrolu tako da ih razlikuje u prostoru modela i u prostoru papira.

Prostor modela kao pojam radnog okruenja unutar jednog fajla crtea je zapravo radni prostor

u kojem se nalazi model, odnosno objekat crtanja, u kojem se provode svi postupci u kreiranju

samog modela, to moe i ne mora ukljuivati pripremu crtea za iscrtavanje na papiru i njegovo

opisivanje.


8/34

AutoCAD poznaje jedino svoje jedinice duine (AutoCAD Units). Stvarna vrijednost AutoCAD-ove

jedinice usvaja se unaprijed, te se tako za izradu karata moe uzeti da jedna AutoCAD-ova jedinica

odgovara jednom metro, to znai da e karta u AutoCAD-u biti u mjerilu 1:1. Mjerilo u kojemu e

karta biti iscrtana na papiru, te koje se odreuje prije samog iscrtavanja, odreuje odnos veliine

na papiru u milimetrima i AutoCAD- ove jedinice duine.

Ako postupci u kreiranju samog modela ukljuuju i pripremu crtea (karte) za iscrtavanje na papiru

i njegovo opisivanje, tada se moraju proraunati veliine svih opisnih elemenata prema veliini koju

se nakon skaliranja crtea eli imati na papiru.

Prostor papira moe se smatrati standardnim listom papira na kojemu se mogu kreirati okviri s

pogledom (viewports), tj. pravougaona podruja u kojima AutoCAD prikazuje poglede na crte

koji je kreiran u prostoru modela u zadanim mjerilima. Kako je svaki pogled prikazan u fiksnom

mjerilu, crte se iz prostora papira iscrtava u mjerilu 1:1. U tom je sluaju tekstualne napomene i

opise najbolje dodati u prostoru papira, iscrtati ih u njihovoj stvarnoj veliini te time izbjei

proraunavanje u prostoru modela.

2.4. AutoCAD-ov koordinatni sistem

AutoCAD-ov osnovni koordinatni sistem naziva se zemaljski koordinatni sistem (World CoordinateSystem ili WCS). Taj sistem je zajedniki za sve crtee kreirane u AutoCAD-u.

Temelji se na kartezijevom koordinatnom sistemu (osa X je horizontalna s pozitivnim smjerom

udesno, osa Y vertikalna s pozitivnim smjerom prema gore, dok je osa Z okomita na X-Y ravan i

ima pozitivan smjer od ekrana prema korisniku). Ishodite koordinatnog sistema je taka u kojoj su

vrijednosti koordinata X,Y,Z jednake nuli i nalazi se u donjem lijevom uglu crtea.

Zemaljski koordinatni sistem je fiksan, to znai da se ne moe mijenjati. Meutim, korisnik moe

unutar toga sistema definirati proizvoljni koordinatni sistem koji se naziva korisniki koordinatnisistem (User Coordinate System ili UCS). Ishodite novodefiniranog koordinatnog sistema moe se

nalaziti bilo gdje u WCS-u, a ose sistema mogu biti okrenute i nagnute u bilo kojem smjeru.


9/34

Korisniki koordinatni sistem moe se definirati na nekoliko naina:

odreivanjem novog ishodita,

odreivanjem nove X-Y ravni,

kopiranjem orijentacije postojeeg elementa, postavljanjem novog koordinatnog sistema prema smjeru pogleda,

rotacijom trenutnog koordinatnog sistema oko bilo koje od njegovih osa.

Moe se definirati vie korisnikih sistema unutar jednog crtea, ali se najedanput moemo koristiti

samo jednim, tj. samo jedan moe biti aktivan.

Orijentaciju trenutnog korisnikog sistema pokazuje ikona koordinatnog sistema koja se nalazi u

donjem lijevom uglu. Za definiranje svih koordinatnih sistema AutoCAD upotrebljava pravilo desne

ruke.

Unutar trenutnog koordinatnog sistema za definiranje poloaja take u ravni ili prostoru mogu se

uporabiti apsolutne (u odnosu na ishodite) i relativne (u odnosu na zadnju zadanu toku)

koordinate.

Kako AutoCAD, osim kartezijevog koordinatnog sistema u ravni i prostoru, podrava polarni sistem

u ravni, cilindrini i sferni koordinatni sistem, poloaj take moe biti odreen:

Kartezijev koordinatni sistem

Slika 2.4.1. Poloaj takeu Kartezijevom koordinatnom sistemu


10/34

Poloaj toke odreuje se upisivanjem vrijednosti njenih X,Y,Z koordinata, odvojenih zarezima u

decimalnom, eksponencijalnom ili u obliku razlomka.

Polarni koordinatni sistem

Slika 2.4.2. Poloaj take u polarnom koordinatnom sistemu

Poloajtake odreuje se upisivanjem njene udaljenosti od ishodita trenutnog koordinatnog sistema

i ugla izmeu pozitivnog smjera ose X i radijvektora. Te dvije vrijednosti moraju biti odvojene

znakom


11/34

Cilindrini koordinatni sistem

Slika 2.4.3. Poloaj take u cilindrinom koordinatnom sistemu

Cilindrine koordinate take prostorna su verzija polarnih koordinata. Poloaj take odreuje se

upisivanjem polarnih koordinata projekcije take na ravan X-Y te aplikate Z, tj. udaljenosti take

od ravni X-Y.

Sferni koordinatni sistem

Slika 2.4.4. Poloaj take u sfernom koordinatnom sistemu


12/34

Sferne koordinate takoer su prostorna verzija polarnih koordinata. Poloaj take odreuje se

upisivanjem duine radijvektora, tj. prostorne udaljenosti take od ishodita trenutnog koordinatnogsistema, vrijednosti ugla izmeu projekcije radijvektora na ravan X-Y i ose X, te vrijednosti ugla

izmeu radijvektora i ravni X-Y. Sve tri vrijednosti odvajaju se znakom


13/34

JFIF JPEG File Interchange Format .jpg

FLIC Animator FLIC .flc, .fli

PCX ZSoft IBM PC Paintbrush file format .pcx

PICT Apple Macintosh QuickDraw/PICT file .pct

PNG Portable Network Graphics format .png

TARGA Truevision Targa image file .tga

TIF/LZW Tagged Image File Format / LempelZivWelch

compression

.tif

2.6. Upotreba skript fajla

AutoCAD moe itati niz naredbi skript fajla koji je zapravo tekstovni ASCII fajl. Naredbe su glavni

alati pomou kojih se obavljaju odreene zadae, od crtanja do ureivanja crtea. Skript fajl se

upotrebljava za izvoenje niza naredbi, a moe se pokrenuti pri pokretanju AutoCAD-a (koristei

se posebnim oblikom naredbe za pokretanje AutoCAD-a) ili iz AutoCAD-a pomou naredbe SCRIPT.

Ta vrsta fajla omoguuje sljedee:

promjenu parametara i prikaza u crteu;

kontinuirano prikazivanje slajdova za prezentacije;

podeenost poetnog sistema mjera, granica crtea, koraka i pomone mree u novom

crteu;

dodavanje unaprijed stvorenih slojeva na crte;

zatvaranje jednog i otvaranje drugog crtea.

Mogu se upotrebljavati i za automatiziranje poslova koji se pojavljuju u crteu, te ne prihvatajuunos podataka preko tastature.

Pri kreiranju skript fajla mora se paziti da se osigura unos svih potrebnih odgovora i upita za svaku

AutoCAD-ovu naredbu. Svaki skript fajl ima nastavak .scr.


14/34

2.7. AutoCAD-ov grafiki ekran

Nakon pokretanja AutoCAD-a ulazi se u editor za crtanje, ije su primarne komponente sadrane

u grafikom ekranu. Na slicije dat izgled i dijelovi AutoCAD-ovog grafikog ekrana.

Slika 2.7.1. AutoCAD-ov grafiki ekran

Osnovni dio ekrana je grafiko podruje koje predstavlja papir za crtanje, a nalazi se na

sredinjem dijelu ekrana. Ostali dijelovi editora sadre alate i slue kao pomo pri crtanju.


15/34

3. AUTOCAD MAP

3.1. Upoznavanje s AutoCAD Mapom

AutoCAD Map je Autodeskov program za izradu karata i GIS, odnosno nadgradnja AutoCAD-a,

koji objedinjuje mogunosti AutoCAD-a s posebnim alatima za kreiranje, odravanje, analiziranje i

iscrtavanje karata. Primjenom AutoCAD Mapovih alata za crtanje i dvostrukoj tanosti raunanja,

mogu se izraditi precizne karte bogate informacijama. Povezivanjem AutoCAD Mapa s bazom

podataka mogu se povezati objekti karte s postojeim skupovima podataka. Pomou funkcija

za pretraivanje mogu se generirati tematske karte,dok pomou topolokih funkcija, karte postaju

snano sredstvo za analize i podrku odluivanju. Topologija je skup prostornih odnosa izmeu

taaka, linija i poligona na karti.

Pomou topologije se kartama dograuje dodatna inteligencija.

AutoCAD Map omoguava bre i jednostavnije digitaliziranje karata. Digitalizirane karte koje su

ve kreirane s drugim softverom nije potrebno ponovno digitalizirati, ve se, umjesto toga, mogu se

uitati fajlovi s kartama iz drugih GIS ili CAD programa ili programa za izradu karata.

3.2. Kreiranje karata

AutoCAD Map olakava kreiranje karata s pomou fleksibilnih alata koji tede vrijeme pri

digitalizaciji karata s papira i uitavanja podataka karte. AutoCAD Map vodi korisnika u koracima.

Mnogo je lake povezati bazu podataka za vrijeme digitalizacije, a povezivanje objekata karte s

bazom podataka postaje jednostavan postupak. Mogue je iskoristiti prednost uitavanja postojeih

podataka iz drugih CAD ili GIS programa ili programa za izradu karata. AutoCAD Map podrava

vektorske formate karata kao to su: DXF, Intergraph DGN, MapInfo MIF/MID, ESRI Shape.

Podaci s karte koji se unose u AutoCAD Map mogu poticati iz vie razliitih koordinatnih

sistema, moe ih se brzo integrirati u jedinstveni koordinatni sistem. AutoCAD Map omoguava rad

u razliitim meunarodnim koordinatnim sistemima, te ukoliko se ne nae potreban koordinatni

sistem, moe se definirati vlastiti po elji.


16/34

3.3. Ureivanje karata

Jedan od naina za djelotvornije ureivanje je kreiranje prigodnog radnog zadatka za svaki

projekat. Da bi se kreirao radni zadatak, treba zadati skup karata i odgovarajue parametre kojitrebaju u tom zadatku. AutoCAD Map ini ureivanje izravnim i sigurnim. Viestrukim undo mogu

je uvijek povratak na prethodno stanje. Kada se poinje ureivati neki objekt s karte, AutoCAD

Map taj objekt zakljuava, onemoguujui bilo kome drugom da ga ureuje. Drugi korisnici ipak

mogu taj objekt vidjeti i pretraivati, a mogu ureivati druge objekte na istoj karti.

AutoCAD Map se upotrebljava za ienje digitalizirane karte, s pomou osnovnih postupaka:

- Prilagoavanje rubova je metoda ureivanja koja poravnava objekte koji se djelomino

nalaze na susjednim listovima.- Generalizacija linija je metoda ureivanja koja reducira broj taaka sloene linije,

eliminirajui nepotrebne detalje i smanjujui veliinu fajla.

- Brisanje prekratkih ili predugakih crta je metoda ureivanja kojom se popravljaju dvije

este pogreke digitaliziranja da bi se crte spojile tano u vorovima.

Za generalizaciju linija treba:

a) Izabrati Link Generalization (Generalizaciju veza).

b)

Zadati irinu koridora (Corridor Width) za reduciranje broja taaka upotrebljenih zakreiranje linije.

c) Obiljeiti linije za generalizaciju.

d) Izvesti ienje.

Za brisanje prekratkih ili predugakih crta treba:

a) Zadati parametre za Korekciju veza (Link Correction).

b) Zadati parametre za Korekciju vorova (Node Correction).

c)

Izvesti ienje.


17/34

3.4. Povezivanje podataka s kartom

AutoCAD Map omoguava veliku fleksibilnost u pridruivanju, pretraivanju i upravljanju podacima.

Moe se birati izmeu dviju metoda:

- Upotreba objektnih podataka za spremanje informacija u samu kartu.

- Upotreba SQL veza za spremanje informacija u vanjsku bazu podataka.

Objektni podatak je svaka informacija o objektu s karte spremljena u AutoCAD Mapovu DWG

datoteku, a SQL veze su veze izmeu objekata karte i zapisa u vanjskoj bazi podataka.

Obje metode imaju razliite prednosti. Moe ih se upotrijebiti zajedniki na istoj karti.

Glavne prednosti objektnih podataka:

- Jednostavna primjena i odravanje.

- Spremljeni su u DWG datoteku.

Glavne prednosti SQL veza:

- Mogu se povezati postojee karte s postojeim bazama podataka.

-

Mogu se upotrebljavati sofisticirana pretraivanja.- Mogu se s podacima raditi i druge akcije, kao to su tablina raunanja ili primjena

programa za baze podataka.

- Mogu se izbrisati veze bez brisanja podataka.

AutoCAD Map olakava postupak pridruivanja informacija upozoravajui korisnika da doda veze

s bazama podataka za vrijeme digitalizacije. Jedanput kad su veze kreirane, ne mora se vie

razmiljati o tome gdje su informacije spremljene. Samo ih se upotrebljava za pretraivanja, izradu

tematskih karata i topoloke analize.

Pretraivanje (Query) je izvlaenje (retrieving) objekata iz skupa karata u skladu sa etiri tipa

uvjeta koji se mogu zadati:

- Poloaj (Location)

- Svojstvo objekta (Property)


18/34

- Objektni podaci, podaci spremljeni u datoteku karte (Data)

- SQL podaci, podaci spremljeni u vanjsku bazu podataka.

3.5. Izrada tematskih karata

AutoCAD Map pomae pri kreiranju tematskih karata, mogu se izraditi diskretne i neprekidne

tematske karte. Diskretne tematske karte su karte kod kojih svaka vrijednost ini razliitu, oiglednu

kategoriju (Tip krova: kosi, ravni, sloeni). Neprekidne tematske karte su karte kod kojih podaci

padaju u neprekidni raspon vrijednosti (Vrijednost vlasnitva: 100-150$, 150-200$, 200-250$).

Polazite za izradu tematskih karata je pretraivanje. Za dobivanje tanih informacija koje se ele

priopiti, treba zasnovati pretraivanje na sljedeim kriterijima:

Poloajgeografsko podruje

Svojstvakao to su razina ili boja

Objektni podacitekst i numerike informacije koje su pridruene objektima karte.

SQL podaciinformacije u vanjskoj bazi podataka povezane s objektima na karti

Pretraivanje se moe spremiti, urediti i ponovno upotrijebiti.

3.6. Analiziranje podataka karte

AutoCAD Map ima osnovna, a ipak snana topoloka svojstva. S topologijom se odreuje kako se

take, linije i poligoni na karti odnose jedni prema drugima.

Na primjer, moe se upotrijebiti analiza preklapanjem poligona da bi se pokazalo koji dijelovi

estice uz rijeku e vjerojatno biti poplavljeni za vrijeme velikih kia. Analiza preklapanjem

poligona je topoloka operacija koja spajadva skupa poligona da bi se dobila nova informacija

na temelju preklapanja poligona. Osim toga moe se upotrijebiti analiza prolaenjem mree da bi

se za urnu slubu brzo odredio najbri put izmeu dva mjesta u gradu. Analiza prolaenjem

mreom je topoloka operacija koja rauna najkrau ili najbru stazu izmeu dvije ili vie taaka u

mrei.


19/34

AutoCAD Map sadri tri vrste alata za izradu topologije:

Alati za izgradnju topologije

Alati za ureivanje topologije

Alati za pretraivanje topologije

3.6.1 Analize preklapanjem poligona i prolaenjem mreom

Kako upotrijebiti analizu preklapanjem poligona da bi se otkrilo koji dio estica lei unutar

poplavnog podruja rijeke?

Za analizu preklapanjem poligona treba:

a)

Iz izbornika Map (Karta) izabrati Topology (Topologija)) i onda Buffer (Koridor).

b) Zadati irinu koridora i kreirati koridor.

c) Iz izbornika Map (Karta) izabrati Topology (Topologija) i zatim Overlay (Preklop).

d) Izabrati topologije izvornika (source) i preklopa (overlay) te izabrati operaciju

Intersect (Presjek).

e) Izvesti analizu preklapanjem.

Kako se upotrebljava analiza prolaenjem mree da bi se naao najbri put urnog vozila

izmeu dva mjesta u nekom gradu.

Za analizu prolaska mreom treba:

a) Iz zbornika Map (Karta) izabrati Topology (Topologija) i zatim Path Trace

(Pronalaenje staze).

b) Izabrati topologiju Ulice (Streets) s popisa Input Topology (Ulazna topologija).

c) Zadati polaznu taku i odredite.

d) Zadati smjer i otporne (resistance) vrijednosti.

e)

Izabrati boju prolaska.f) Izvesti prolazak.


20/34

3.7. Iscrtavanje karata

U AutoCAD Mapu zadaje se izgled lista karte za cijeli skup karata, ukljuujui standardni tuma

znakova i naslov za svaki list. Nakon to se jedanput zada to se tano eli, moe se iscrtati napisalu ili crtalu cijeli atlas, gotovo isto tako jednostavno kao to se na pisalu ispisuje dokument

izraen pomou nekog programa za obradu teksta.

Za iscrtavanje karte treba:

a) Iz izbornika Map (Karta) izabrati Plot Map Set (Postav za crtanje karata).

b) Izabrati obrazac Plot Layout (Plan crtanja).

c) Izabrati originale karata.

d)

Izabrati pretraivanja za izradu karte.e) Definirati parametre za iscrtavanje.

f) Iscrtati kartu na pisalu ili crtalu.


21/34

4.OPENITO O AUTOCAD MAPU

AutoCAD Map je Autodeskovo rjeenje za kartiranje i GIS analizeu AutoCAD okruenju. Udruuje

preciznost i snagu AutoCAD-a posebnim alatima za kreiranje, odravanje, analiziranje te

iscrtavanje karata. Treba naglasiti da AutoCAD Map nije dodatni modul za AutoCAD, ve

samostalni program koji sadri AutoCAD-ovu jezgru i alat za kartiranje. Namijenjen je ininjerima,

planerima, ravnateljima odravanja, te tehniarima koji izrauju i odravaju svoje karte. Integrira

veliku koliinu razliitih podataka i grafikih formata, omoguava povezivanje s bazama podataka,

te sadri alate za GIS analize. Korisnici mogu raditi s velikom koliinom podataka s razliitih karata,

te vie korisnika moe istovremeno pristupiti istoj karti bez meusobnih smetnji.

4.1. Radna podloga

Poetni korak za upotrebu AutoCAD Mapa je radna podloga (work session). To je okruenje u

kojemu se izvodi pretraivanje, ureivanje te spremanje promjena u izvorni crte. Otvara se

pokretanjem AutoCAD Mapa, a moe se spremiti kao posebni .dwg crte koji se naziva crte radne

podloge (work session drawing). Radna se podloga najee sastoji od sljedeeg:

Skupa crtea (Drawing set),

Spremljenih upita (Saved queries),

Postavki za povezivanje s bazom podataka (Database link settings).

4.2. Skup crtea

Skup crtea (drawing set) ine crtei pridrueni radnoj podlozi za rad na odreenom projektu.

Skup se moe sastojati od crtea koji su posloeni jedan do drugog u istoj ravni (tiled drawings),

jedan iznad drugog (stacked drawings), te njihove kombinacije.


22/34

Radna podloga(work

session)

izvorni crtei posloenijedan do drugog,

pridrueni radnojodlozi

izvorni crtei posloenijedan iznad drugog,

pridrueni radnojodlozi

Radna podloga(work

session)

Slika 3.2.1 Skupovi crtea

Spremanjem radne podloge AutoCAD Map sprema i vezu s pridruenim crteima tako da se

prilikom ponovnog rada na projektu svaki crte ne mora ponovo uitavati.

4.3. Upiti

Upit (query) je niz uvjeta kojima se definira podskup objekata potrebnih za odreeni projekt.

Upotrebom upita podskup se pronalazi u aktivnim radnim ctreima te prikazuje u crteu radnepodloge.

Rezultati pretraivanja mogu se upotrijebiti za kreiranje novog crtea ili za ureivanje i spremanje

osuvremenjenih informacija u izvorne crtee. Za spremanje promjenau izvorne crtee potrebno je

kreirati skup objekata koje se eli spremiti. Ukoliko se to ne napravi, ni jedna izmjena nee biti

spremljena.

Ako se odreeni upit eli upotrebljavati vie puta, tada se moe spremiti u knjinicu upita (Query

Library) radne podloge. Postoje dva naina spremanja upita: unutranji (internal) i vanjski(external).

Unutranji upiti (internal queries) spremaju se u fajl radne podloge pa su dostupni samo unutar te

radne podloge. Vanjski se upiti (external queries) spremaju samostalno, pogodniji su od unutranjih


23/34

jer ih moe upotrebljavati vie korisnika. Ureivanje vanjskih upita provodi se ureivanjem fajla

upita (query files). Spremanjem upita moe se poveati produktivnost projekta.

Slika 3.3.1 Definiranje skupa objekata potrebnih za projekt

4.4. Povezivanje objekata crtea s negrafikim informacijama

Za povezivanje objekata crtea s negrafikim informacijama u bazi podataka AutoCAD Map

upotrebljava veze (links). Veza se sastoji od imena staze za povezivanje (link path name) i

informacija u kljunom stupcu (key column) baze podataka. Baza podataka je zbirka tablino

organiziranih informacija.

Ime staze za povezivanje sadri pet naslova:

okruenje (environment),

katalog (catalog),

emu (shema),


24/34

tablicu (table) i

kljunu kolonu(key column).

Okruenje je softverski sistem za upravljanje bazom podataka, naziva se jo sistem

upravljanja bazom podataka (Database management system). Katalog je logiko ime ilipseudonim za stazu do sheme. Shemaje logiko ime ili pseudonim za imenik (directory) u kojemu

se nalaze tablice baze podataka. Tablica baze podataka sadri informacije koje se pridruuju

objektima crtea, a organizirani su po redovima i kolonama. Kljuna kolona je kolona baze

podataka koji sadri jedinstvene informacije.

AutoCAD Map podrava sljedee baze podataka:

DBASE

FoxPro

Access

Excel

Oracle

Paradox

ODBC

Osim tog naina spremanja negrafikih informacija te njihovog povezivanja s objektima na crteu

AutoCAD Map omoguava spremanje pridruenih informacija u crte. Informacije se tada nazivajuobjektni podaci (object data).

Podaci se spremaju kao dio crtea:

- ako su ogranieni,

- ako e se upotrebljavati samo u AutoCAD Mapu i ni u jednoj drugoj aplikaciji,

- ako se nee esto mijenjati,

- ako veliina crtea nije velika.

U ostalim sluajevima preporuuje se spremanje se u vanjsku bazu podataka.


25/34

4.5. Topologija

Topologija (topology) je skup objekata i objektnih podataka koji definiraju odnos meu tim

objektima. AutoCAD Map podrava tri tipa topologije: vornu (node), mrenu (network) i poligonsku(polygon)

Slika 3.5.1. vorna, mrena i poligonska topologija - primjeri

vorna topologija definira meusobni odnos vorova (takastih objekata). Pri analizama se vorne

topologije esto upotrebljavaju u kombinaciji s drugim topologijama. Primjeri vorne topologije su

uline svjetiljke, prometna signalizacija, bunari itd.

Mrena topologija je opis linearne mree pomou veza (links) i vorova (nodes). Primjeri mrene

topologije su mrea cjevovoda, rijeka, ulica, te elektrinamrea.

Poligonska topologija odreuje poligone koji predstavljaju zatvorena podruja (zemljine estice).

Zajednika granica prileeih podruja definira se jednostrukom vezom (link). Poligonske topologije

mogu sadravati i vorove te centroide koji su nositelji informacija o poligonu. Primjeri su karte

upotrebe zemljita, politike granice, dijelovi grada.

Upotrebom topologije moe se:

definirati i analizirati odnose meu kartografskim podacima, brzo analizirati vie podataka,

formirati jednu ukupnu topologiju kombiniranjem vie njih.


26/34

4.6. Globalni koordinatni sistem

Globalni koordinatni sistem sadri podatke o nainu preslikavanja Zemljine sfere na list papira,

kao i transformacije u kartezijev koordinatni sistem. AutoCAD Map podrava vie od 700 globalnih

koordinatnih sistema. Osim izbora jednog od njih mogue je definirati i svoj vlastiti sistem.

Ako su izvorne karte u razliitim koordinatnim sistemima, pomou AutoCAD Mapa moe se definirati

jedan zajedniki koordinatni sistem radne podloge i sve potrebne objekte s izvornih karata

transformirati u taj sistem. Prilikom spremanja promjena u izvorne karte AutoCAD Map transformira

natrag u njihove originalne globalne koordinatne sisteme.

4.7. Formati datoteka koje podrava AutoCAD Map

U AutoCAD Mapu moe se uitati i uklopiti kartografske podatke iz drugih kartografskih, CAD i

GIS programa. Podrava sljedee vektorske formate datoteka:

Vrsta Opis i verzija Nastavak

DWG Drawing file format .dwg

DXF AutoCAD Data Interchange File .dxf

DGN Microstation, Intergraf Standard File Format .dgn

SHP ESRI ArcView Shapefile .shp

Coverages ESRI Arc/INFO Coverages

MIF/MID MapInfo MIF/MID .mif, .mid

SDF Autodesk MapGuide .sdf

DWF AutoCAD's Drawing Web Format (samo izvoz) .dwf

ASCII Vrijednosti koordinata u ASCII formatu .scr

AutoCAD Map podrava sljedee rasterske formate:


27/34

Vrsta Opis i verzija Nastavak

BMP Microsoft Windows i OS/2 bitmap image file .bmp, .dib, .rle

CALS-I Mil-R-Raster I .gp4, .mil, .rst, .cg4, .cal

FLIC Animator FLIC .flc, .fli

GeoSpot Georeferenced SPOT Image Corporation Format .bil

GeoTiff Georeferenced TIFF .tif

GIF CompuServe Graphics Exchange Format .gif

IG4 Image Systems Group 4 s IST zaglavljima .ig4

IGS Image Systems Grayscale .igs

JFIF JPEG File Interchange Format .jpg

JPEG JPEG File Format .jpg

PICT Apple Macintosh PICT1, PICT2 .pct

PNG Portable Network Graphics format .png

PCX Zsoft PC Paintbrush file format .pcx

RLC1 Run Length Compressed bez zaglavlja .rcl

RLC2 Run Length Compressed s IST zaglavljem .rlc

TARGA Truevision Targa image file .tga

TIF/LZWTagged Image File Format / LempelZiv

Welch compression.tif


28/34

5. AUTOCAD Map - osnovni alati

5.1 ienje crtea

Podatke prikupljamo na razliite naine: vektoriziranjem starih planova, klasinom geodetskom

izmjerom, GPS ureajima i sl. Sve te metode imaju zajedniko to da podaci nisu pogodni za GIS

sistem. Svaki podatak koji se nalazi u nekom GIS sustavu je strukturiran prema nekim standardima,

dok to nije sluaj s CAD podacima. Prostorne podatke za GIS sustav ureujemo tako da objekte iz

prirode pretvaramo u jednostavne geometrijske likove poput take, linije i poligona. Kako bi neki

CAD crte postao spreman za unos u GIS sistem, prethodno se mora oistiti. Oistiti znai izbaciti

sve suvine podatke, a one koji ulaze u sistem prema standardu pravilno strukturirati.

Primjera radi, na terenu se moe dogoditi da taku snimimo vie puta, a tu grekuvjerojatno neemo

spaziti prilikom pregledavanja podataka. Kod obrade podataka, liniju moemo krivo spojiti s

drugoj linijom. Svi ti primjeri ukazuju na uobiajene ljudske pogreke koje svakako elimo izbjei.

U AutoCAD Mapu-u postoji alat specijalno razvijen za takvo ienje podataka, a zove seDrawing

Cleanup.

Slika 5.1.1 Drawing Cleanupalat za ienje


29/34

Brisanju podataka moese pristupiti na vie naina: ienje na cijelom skupu podataka, ienje

prethodno selektiranih podataka ili podataka koji se nalaze u odreenom sloju. Brisanju odreenih

entiteta pristupa se prema prethodno odreenim pravilima.

Neka od pravila su:

brisanje identinih objekata

brisanje kratkih objekata,

prekidanje objekata koji se sijeku,

brisanje objekata koji stre,

brisanje objekata duine 0, itd.

Na prvi pogled stvar se ini jednostavna, ali treba potivati redoslijed izvravanja operacija

ienja. Moe se dogoditi da se ve izvrenu operaciju treba ponovno pozvati, nakon izvrene

neke druge. Nije dovoljno samo oznaiti sve metode pa pustiti da se sve to izvri. Ponekad se moe

dogoditi krivo zadavanje parametara pa ealat izbrisati podatak koji nam je potreban. Stoga

upotrebu alata treba uzeti s oprezom. Nepravilno izvravanje naredbi moe prouzrokovati vie

problema nego koristi.

5.2 Transformacija podataka

Podaci se danas prikupljaju raznim metodama i u razliitim uvjetima. Napimjer, prikupljanje

podataka GPS ureajima dobiti emo koordinate u WGS84 sustavu. Prikupljamo li podatke

totalnom stanicom, podaci e se najvjerojatnije nalaziti u slubenom dravnom koordinatnom sustavu

ili nekom od lokalnih koordinatnih sustava. Svi ti podaci moda prikazuju isto podruje, ali se nalaze

u razliitim koordinatnim sistemima. AutoCAD Map prepoznaje razliite koordinatne sustave,

datume i kartografske projekcije.

Svaki crte u AutoCAD Map-u ima svoj koordinatni sistem. Svakom crteu je na poetku dodijeljen

Kartezijev pravougli koordinatni sistem. Postavimo li podatke u jedan koordinatni sistem te njih

pokuamo ubaciti u crte u kojem je definiran neki drugi s istem, AutoCAD e pomou

transformacijskih parametara izvriti transformaciju jednog koordinatnog sistema u drugi. Nekada

smo transformaciju morali raunati runo, a danas je dovoljno samo ubaciti podatke u crte i


30/34

AutoCAD e sam izvriti sva potrebna raunanja. Ukoliko sistem koji trebamo ne postoji, u AutoCAD-

u je mogue definirati sve potrebne parametre koje ga ine.

5.3 Stiliziranje karata

Spajanjem AutoCAD Map-a na FDO izvore, u crteu se objekti predstavljaju u obliku toaka, linija

i poligona. Kako take najee predstavljaju objekte u prirodi, kao to su stupovi, prikljuci idrugi

slini takasti objekti, tako se preporuaju tzv. stilizirane toke, tj. take zamijenjene simbolom.

Stiliziranje moemo primijeniti na vie naina. Take s odreenim atributom mogu se zamijeniti

jednim objektom. U ovisnosti o mjerilu prikaza taaka na ekranu (na osnovu zoom level-a) take

moemo i ne prikazati. Slino je i s linijama i poligonima. AutoCAD Map nudi veliku paletu

mogunosti stiliziranja objekata na temelju pogleda ili atributa koje objekti posjeduju.

Ukoliko poligoni posjeduju atribut, kao toje povrina, na jednostavan ih nain moemo klasificirati

i vizualno prikazati meusobni odnos povrine tih poligona. Prilagodbom stila objekata, a u skladu

s naim potrebama, izraujemo dinamine karte.

Map nudi i mogunost prikazivanja atributa direktno na crte. Naprimjer, spojimo li se na izvor

podataka koji sadri katastarske estice, lako moemo stilizirati kartu tako da se u sredini estice

prikazuje njezin katastarski broj i to na odreenoj visini pogleda. Ukoliko se dovoljno udaljimo,

vidjeti emosamo poligone.

Najlake emo sve ovo objasniti na primjeru. Neka se u crteu prikazuju katastarski i plinoopskrbni

objekti na koje smo se prethodno referencirali pomou FDO posluitelja. Ako se dovoljno pribliimo

ili udaljimo, primijetit emo da nam na odreenim mjerilima prikaza odreeni podaci nisu potrebni.

Ako se dovoljno udaljimo mogli bismo definirati da se takasti objekti, poput ventila ili prikljuaka

ne prikazuju jer je mjerilo presitno.


31/34

Slika 5.3.1 Stiliziranje karte

Ipak, ukoliko se dovoljno pribliimo taki, koja opisuje taj objekt (Auto-CAD Map ju prikazuje kao

ispunjeni kvadrat) moemo zamijeniti objektom (AutoCAD blokom). Dodatna mogunost je dodati

tekst svakom tom prikljuku (npr. ime iprezime korisnika), a koji e se prikazivati u njegovoj okolici.

Definiranjem pravila prikaza objekata koji se prikazuju u crteu jedan je od predkoraka koje emo

uiniti ukoliko elimo, pomou aplikacije MapGuide na internetu, te iste podatke objaviti.

5.4 MAPGUIDE

MapGuide je internet platforma koja korisnicima omoguava brz i jednostavan pregled prostornih

podataka putem interneta. Pomou MapGuide- a mogue je, u obliku web-GIS stranice, podatke

uitane u AutoCAD Map objaviti na internetu. Neto slino kao i Google Maps, samo to suelje i

podatke prilagoavamo sebi i onima koji e tu uslugu koristiti. Prije nego podatke objavimo na

mrei, neke osnovne postavke oko izgleda i naina prikazivanja podataka emo podesiti u samom


32/34

AutoCAD Map-u. Naprednije prilagodbe moemo napraviti na dva naina, pomou Autodesk-ovog

alata MapGuide Enterprise Studio ili pomou open-source inaice MapGuide Maestro. MapGuide

Enterprise Studio nudi neto stabilniji rad od njegove besplatne inaice. Iako se radi o besplatnoj

verziji, MapGuide Maestro e zadovoljiti i one najzahtjevnije korisnike. Nakon objavljivanja

podataka na mrei doekati e nas jedno standardno suelje koje se sastoji od karte, odabira

slojeva podataka i standardne funkcije za manipuliranje kartom, zumiranje, pomicanje i sl. Izgled

suelja moemo proiriti i urediti prema svojoj elji (slika). Svaka promjena podataka u AutoCAD

crteu automatski e se odraziti i na podatke koji su objavljeni putem MapGuide-a. Ovakav

jednostavan nain manipulacije podacima u istoj aplikaciji, te njihovim aktualiziranjem I

prikazivanjem na internetu, mnogi e korisnici smatrati kao prednost pred ostalim programskim

rjeenjima.

Slika 5.4.1 Prikaz standardnog suelja izraenog od strane MapGuide-a


33/34

ZAKLJUAK

Pri samom istraivanju o ovoj temi, ono to nas je posebno zaintrigiralo, predstavlja sama disciplina

kartografije koja se prije svega bavi zasnivanjem, izradom tako i prouavanjem karata. Nadalje,

teorija kartografskih projekcija je grana kartografije koja prouava nain preslikavanja zakrivljene

Zemljine plohe i drugih nebeskih tijela u neku ravan.

S napretkom nauke i tehnologije, dogodili su se veliki pronalasci na podruju klasinih istraivakih

objekata i metoda kartografskih projekcija. Neke karakteristike toga razvoja moemo opisati na

sljedei nain:

- Prva osobina je da se istraivanje teorije i metoda kartografskih projekcija produbljava i

kombinuje s mnogim specijalnim podrujima

- Druga je osobina da se stalno razvijaju nova podruja istraivanja i primjene

- Trea je osobina da predstavljanje novih koncepata promovira napredak nauke

kartografskih projekcija

- etvrta je osobina da su kartografska projekcija i njena transformacija, kao model

prostornih informacija, postale vane komponente prostorne informacijske nauke

Nakon detaljno obraene teme upoznali smo se sa interpretiranjem spoznaje o topografskim itematskim kartama, analognim i digitalnim kartama i primjenom istih u AutoCAD-u. Ujedno smo

usavrili naa znanja i vjetine o prostornoj orijentaciji pomou karata, kompasa i GPS prijemnika

to je osnova rada.

Tokom godina AutoCAD Map se razvio u dostojnu aplikaciju s poprilinim brojem nezamjenjivih

alata. Sama snaga AutoCAD Map-a lei u tome to ujedinjuje CAD sa GIS alatima inei ga tako

jednim od najprihvatljivijih izbora. AutoCAD Map nudi cijeli niz alata za unos ili konverziju poetnih

podataka sve do izlaznog rjeenja, objavljivanja karte na internetu.

I na samome kraju moemo zakljuiti da su kartografija i u novije vrijeme AutoCAD bili, i ostat e

glavna pokretaka snaga orijentiranja i mapiranja gdje jako estoi dolazi do samih inovacija jer

napredak nije puko popravljanjeprolosti,on je neprekidno kretanje prema budunosti.
http://bs.wikiquote.org/wiki/Pro%C5%A1losthttp://bs.wikiquote.org/wiki/Pro%C5%A1losthttp://bs.wikiquote.org/wiki/Pro%C5%A1lost


34/34

LITERATURA

Lapaine, M. (1999): Primjena AutoCAD Mapa u konstruktivnoj geometriji i raunalnojgrafici,

predavanje na 5. znanstveno-strunom kolokviju Hrvatskoga drutva za

konstruktivnu

geometriju i kompjutorsku grafiku, saetak objavljen u: HDKGKG, 5. znanstveno struni

kolokvij, Saeci izlaganja. Pod naslovom Primjene AutoCAD Mapa objavljeno u asopisu

KoG 1999, 4, 43-50

Lapaine, M. (2000): Primjene AutoCAD Mapa, 4. multidisciplinarni simpozij Modeliranje u

znanosti, tehnici i drutvu, Rijeka, Zbornik radova "Kreativno rjeavanje zadataka" (urednici

Juraj Boievi, Alojz Caharija), Akademija tehnikih znanosti Hrvatske, Hrvatsko drutvo za

sustave, Zagreb, 111-117.

Vueti, N. (1999): Kartografska generalizacija i AutoCAD Map. Rukopis. Geodetskifakultet Sveuilita u Zagrebu.

Galic, F.; Krini,N. (1995): AutoCAD poetnica.Naklada String, Zagreb.

Espinosa-Aguilar, D. (2010): Connect Your AutoCAD Drawings To Databases, Autodesk

University, USA.

Rosen, G., Software, C. (2009): AutoCAD Map 3D The Swiss Army Knife You All Need,

Autodesk University, USA.

http://images.autodesk.com/adsk/files/autodeskmapmapguide_final.pdf,
http://images.autodesk.com/adsk/files/autodeskmapmapguide_final.pdfhttp://www.recro.hr/autodesk/acadr14.asprlhttp://www.fbe.unsw.edu.au/Learning/AutoCAD/CadNoteshttp://www.autodesk.com/search97cgihttp://www.autodesk.com/products/acadmaphttp://www.autodesk.com/products/acadr14http://images.autodesk.com/adsk/files/autodeskmapmapguide_final.pdf

Documents

Autocad i Kartografija