ATLAS TEMATSKIH KARATA

Mentor: Student/ica:

Prof.dr.Snježana Musa Emina Hašić

1.GEOLOŠKE KARTE

GEOLOŠKE KARTE-su grafički prikaz geološke građe terena(starosti. sastava,tektonskih sklopova) i drugih geoloških važnih pojava na topografskoj osnovi.

Koriste se za izradu različitih profila,kako za znanstvene tako i primjenjene svrhe(posebice pri izradi velikih infrastrukturnih objekata poput cesta,tunela...)

List geološke karte sadrži:

Kartu

legendu kartiranih jedinica

legendu standardnih oznaka

geološki stub i

geološki profil (presjek).

PODJELA GEOLOŠKIH KARATA

Prema mjerilu, sve se geološke karte dijele na:

• pregledne geološke karte (1:100000 i manje),

• osnovne geološke karte (od 1: 100000 do 1: 10000),

• detaljne geološke karte (1: 10000 i veće).

Svaka geološka karta mora imati sastavne dijelove:

(1) Naziv, oznaka i autori karte

(2) Grafički prikaz – sama karta

(3) Litološka legenda

(4) Legenda standardnih oznaka

(5) Pregledni geološki stup

(6) Legenda topografskih oznaka, brojčano i grafičko mjerilo

(7) Geološki profil(i)

(8) Pripadajući Tumač

SLIKA 1.GEOLOŠKA KARTA BiH

Geološka građa teritorija Bosne i Hercegovine rezultat je duge geološke prošlosti.

Pripada strukturturnoj jedinici Dinarida koja je smještena izmedu Jadranske mase na jugu i Panonske na sjeveru.

Dinaridi su orogeno područje ciji je nastanak vezan za oceanski prostor zvani Tetis, između Laurazije na sjeveru i Gondvane na jugu.

Glavna obilježja Dinaridima daju litofacijalni kompleksi nastali u alpskoj orogenezi, dok su ostali slabije zastupljeni.

Ostali kompleksi koji nisu vezani za evoluciju Tetisa su:

• Sansko-unski paleozoik

• Srednjebosansko škriljavo gorje

• Paleozoik jugoistočne Bosne

SLIKA 2.GEOLOŠKA KARTA SRBIJE

SLIKA 3.GEOLOŠKA KARTA BATOVA

Prema zastupljenosti stratigrafskih članova geološka građa Batova i njegove okoline je vrlo

jednostavna, ali u tektonskom pogledu dosta složena. Razvijene su samo trijaske naslage, i to

anizijski, slojeviti i bankoviti, do masivni krečnjaci i dolomite izdvojeni u južnom dujelu

kartom obuhvaćenog terena (Gosina planina ), prema dolini rijeke Prače. Ostali najveći dio

terena izgrađen je od debelog kompleksa karbonatnih stijena srednjeg i gornjeg trijasa koji

međusobno nisu rasčlanjeni. To su pretežno masivni do bankovitni, svijetli, rjeđe rumeni i sivi

krečnjaci I dolomiti . Slojevitost je izražena, a slojevi blago padaju ka sjeveroistoku.

Krečnjaci su bogati faunom. Na obodu Batova polja krečnjački slojevi su jako poremećeni.

Batovo polje je pokriveno kvartarnim sedimentom za koje pouzdano nije utvrđeno da li su

oligomiocenske ili pleistocenske starosti. To su uglavnom ilovača.

U tektonskom pogledu ovaj teren je dosta složen.

Izdvojeni su mnogi rasjedi različitog pravca oružanja , od kojih su mnogi pokriveni ili

pretpostavljeni . Od krupnih strukturnih oblika izdvojeno je čelo kraljušti pravca pružanja

istok – zapad gdje su krečnjaci srednjeg i gornjeg trijasa navučeni preko starijih anazijskih

krečnjaka .

SLIKA 4.GEOLOŠKA KARTA ŽEPE

Geološki najstarije naslage na području Žepe datiraju iz mezozojske ere i predstavljene su trijaskim i jurskim sedimentima.

Trijaske naslage zahvataju najveći dio područja Žepe i predstavljene su u manjoj mjeri donjim, a u većoj mjeri srednjim i gornjim trijasom.

Donji trijas T1 zastupljen je na manjem prostoru planine Sjemač, jugozapadno od Zlovrha.

Srednji i gornji trijas T2,3 zahvata veoma veliki prostor na zapadu, jugozapadu i jugu područja Žepe i to u oblasti Devetaka, Kose,Tisovog brda, Dobrotuša i Bokšanice, te na sjeveroistoku i istoku u oblasti planina Javor i Sjemač.

Gornji trijas T3 ima značajno rasprostranjenje na sjeveru i sjeverozapadu u oblasti Prijeke gore i Ratka, šireg područja sela Laze, Radinovog brda i Gusinca, te jugoistočno od naselja Žepa u oblasti Grada i Križevca.

Jurski sedimenti na području Žepe nemaju veliku rasprostranjenost. pružaju se u okolini sela Vratar i Ribioc, u južnom dijelu, Laze i Ljubomišlje, u sjeverozapadnom, zatim u okolini sela Purtići i Borovac u sjevernom dijelu područja Žepe, te u uskom pojasu između sela Čavčići i Vrelo.

Lijas J1 ima ograničeno rasprostranjenje u okolini sela Borovac, na sjeverozapadnom dijelu područja Žepe, te na manjem prostoru zapadno od sela Vratar.

Doger i malm J2,3  zastupljeni su na krajnjem sjeveru područja Žepe, u oblasti Javora i Radave.

Kvartarne naslage na području Žepe zauzimaju značajno prostranstvo sa lijeve strane rijeke Žepe, od sela Krnići sve do njenog ušća u Drinu. Takođe se pojavljuju u okolini sela Pripečak, na istoku ovog područja.

SLIKA 5.GEOLOŠKA KARTA ROGATICE

Geološko-geotektonske odlike prostora općine Rogatica je vrlo složena nastala kao rezultat

dugog geološkog razvoja i geotektonskih procesa.

Općina Rogatica teritorijalno pripada geotektonskom kompleksu unutrašnjih Dinarida koja na

jugu dopire do starijih paleozojskih naslaga poznatih kao tzv. pračanski paleozoik. Naslage iz

pračanskog paleozoika grade manjim dijelom južni obod planine Gosine. Naredni

sedimentaciono tektonski ciklus u razvoju Zemljine kore je mezozojski tektonski orogeni

razvoj sa tri značajna odjeljka: trijas, jura, kreda. Ove naslage su široko rasprostranjene na

području općine Rogatica. Najdublji dijelovi su predstavljeni klastičnim karbonatnim

naslagama koji u unutrašnjim Dinaridima imaju i vulkansko-sedimentne i flišne naslage. Ove

naslage su različito tektonizirane i u sedimentnom kompleksu orudnjene.

2.RELJEFNE KARTE

Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga

oblikuju. Riječ dolazi iz grčkog geo (Zemlja) i morphe(oblik). Geomorfolozi traže način za

razumijevanje povijesti i dinamike reljefa, te predviđanje budućih promjena kroz kombinaciju

promatranja tla, fizikalnih eksperimenata, i numeričkog modeliranja. Disciplina se koristi

unutar geologije, geografije i arheologije.

Geomorfološke karte su karte koje standardiziranom legendom prikazuju različite reljefne

oblike koji su nastali pod uticajem endogenih ili egzogenih fakotra. Crtaju se na

orohidrografskoj podlozi.

SLIKA 6.GEOMORFOLOŠKA KARTA ŽEPE

Prema geomorfološkim odlikama, područje Žepe je izrazito planinsko-kotlinsko područje. Osnovni oblici reljefa na ovom prostoru nastali su u alpskom orogenom ciklusu, koji se odvijao tokom mezozojske i kenozojske ere. Krupne morfostrukturne cjeline su naknadnim neotektonskim pokretima disecirane na manje cjeline, između kojih su usječene doline stalnih i povremenih vodotoka.

Preko ovog područja prostiru se krupne planinske morfostrukture Unutrašnjih Dinarida, a to su planina Javor, u sjeveroistočnom dijelu, te planina Devetak, u jugozapadnom dijelu, između kojih je usječena dolina rijeke Žepe.

SLIKA 7.GEOMORFOLOŠKA KARTA OPĆINE ROGATICA

3.HIDROGRAFSKE I OKEANOGRAFSKE KARTE

Hidrografija je nauka o prirodnim obilježjima voda i rubnog kopna uz njih. U općenitom

smislu "hidrografija" se odnosi na mjerenje i opis bilo kojih voda. Tako shvaćana hidrografija

se dijeli na oceanografiju i limnologiju. U stručnom smislu se termin primjenjuje samo na

mjerenje i opise voda sigurnih za plovidbu. Stručni naziv je sada uobičajeniji u primjeni, jer

su dijelovi hidrografije postali glavna područja znanosti.

Hidrološke karte su karte na kojima je prikazana hidrografija kopna tj. Karte koje obuhvataju sva vodna područja svijeta od okeana, mora, rijeka, jezera itd

SLIKA 8.HIDROLOŠKA KARTA BiH

Karta .Hidrološka karta BiH

Hidrografska i hidrološka raznolikost Bosne i Hercegovine rezultat je veoma složenih

prirodnih komponenata, među kojima su najvažnije: klimatske karakteristike, zatim geološke i

reljefne karakteristike. Bosna i Hercegovina pripada umjereno vlažnim oblastima. Na

području naše zemlje godišnje se izluči nešto više od 61,5 milijardi m3 padavinske vode. 43

milijarde m3 vode slije se u tokove Bosne i Hercegovine. Dužina vodotoka u Bosni i

Hercegovini, dužih od 10 km iznosi 9 000 km, od čega na granične vodotoke otpada 930 km.

Bosanskohercegovački riječni tokovi pripadaju slivovima Crnog i Jadranskog mora.

SLIKA 9.KARTA JEZERA BiH

Jezera na teritoriji Bosne i Hercegovine imaju basene koji su postali na različite načine. Dijele

se na prirodna i vještačka.

Prirodna jezera su zastupljena u svim visinskim nivoima i pretežno su vezana za

morfoskulpturne oblike u reljefu Zemljine površine, ali i na tektonskoj predispoziciji.

Prirodna planinska jezera su rasprostranjena u gorsko-planinskim predjelima. Obično leže

na granici šume i planinskih rudina – pašnjaka. Nastala su oko ponora i uzvodno od njih,

različitim erozionim procesima. Ovom tipu jezera pripadaju jezera na Zelengori: Štirinsko,

Kotlaničko, Kladopoljsko, Borilovačko; Treskavici: Veliko, Malo, Blatno, Bijelo jezero; na

Bjelašnici: Blatačko; na Vranici Prokoško; na Šatoru Šatorsko i dr. Drugi tip prirodnih jezera

su ona u kraškim poljima. Ovom tipu pripadaju jezero u Glamočkom polju, Blidinje jezero

između Čvrsnice i Vrana, Kukavičko u Kupreškom polju.

Vještačka jezera su izgrađena na većim rijekama: Drine, Vrbasa, Neretve, Trebišnjice, te u

kraškim poljima: u Livanjskom i Popovom polju.

SLIKA 10.KARTA GLAVNIH SLIVOVA U BiH

Od ukupne površine BiH, 38.719 km2 ili 75,7% gravitira rijeci Savi, odnosno Dunavu i

Crnom moru, a slivu Jadranskog mora 12.410 km2 ili 24,3%,

4.GEOFIZIČKE KARTE POJAVA

Jedan od pokazatelja geofizičkih katrata je seizmologija.

Seizmologija (iz grčkog seismos = potres i logos = nauka) je znanstvena studija potresa i

propagiranje elastičnih valova kroz Zemlju. Znanstveno polje također uključuje studije efekta

potresa, poput cunamija kao i raznih seizmičnih izvora poput vulkanskih,

tektonskih, oceanskih, atmosferskih i umjetnih procesa (poput ekspolozija). Srodno polje koje

koristi geologiju, da izvodi zaključke na temelju informacija što se tiču prijašnjih potresa

je paleoseizmologija. Zabilješka zemljinog gibanja kao funkciju vremena se zove 

seizmogram. Potresi, i ostali izvori, proizvode različite tipove seizmičkih valova.

SLIKA 11.SEIZMOTEKTONSKA KARTA BiH

Teritorija BiH spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Generalno gledano ovo područje je

tektonski vezano za veliki rasjed Zemljine kore koji od sjeverne Indije (Himalaji) preko

teritorije Irana, Turske i Grčke (istočni Mediteran) te prelazi južnim dijelom teritorije gdje

skreće ka sjeverozapadu. Pored ovog globalnog rasjeda postoji nekoliko značajnih regionalnih

rasjeda (bugojanski, višegradski, neretvanski,  banjalučki). Duž svih ovih rasjeda mogu se

generirati zemljotresi razorne jačine. Pored toga, na području planine Treskavice (koja je zbog

toga i dobila ime) registrovana je epicentralna zona veoma snažnih zemljotresa. Na svim ovim

područjima, prema našoj historijskoj arhivi, javljali su se zemljotresi magnitude veće od 3,0

Richtera ili više od V stepeni Merkalijeve skale u epicentru

SLIKA 12. SEIZMOTEKTONSKA KARTA BiH

U prosjeku,na području BiH svakodnevno se javljaju tri zemljotresa intenziteta manjeg od III

stepena merkalijeve skale,koje registruju samo instrumenti.Snažniji zemljotresi su relativno

rijetki. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude desetak

zemljotresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na

građevinskim objektima. Od 1900. godine tj. od kada se na ovom području zemljotresi

instrumentalno registruju zabilježeno je 1084 zemljotresa čija magnituda je bila preko 3,0

Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su

izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.

5.PEDOLOŠKE KARTE

Pedogeografija je geografska disciplina koja istražuje zakonitosti prostornog razmještaja

pojedinih tipova tala na Zemljinoj površini. Pedogeografija razvijana je velikim dijelom u

sklopu pedologije, posebne znanosti koja se osamostalila u 19. stoljeću.

Pedologija je znanost o tlu. Valja istaži da u geografskim pristupima istraživanja pedosfere u

pedogeografiji između pedologa i geografa postoje neke razlike. Pedologa na prostornom

razmještaju tipova tala kao evolucijskom stadiju ekološko-pedogenetskih procesa. Geografi

pristupaju tlu kao imbeniku koji utječe na oblikovanje regije i krajolika, pa viđe pozornosti�

posvežuju gospodarskoj vrijednosti tla.

Faze u tipičnom pedološkom istraživanju koje prethode pedološkoj karti su:

Priprema

Terenska istraživanja

Kameralna i laboratorijska faza

Pedologija proučava:genezu i klasifikaciju zemljišta, kartiranje zemljišta, bonitiranje zemljišta, degradirana i oštećena zemljišta i zagađivanje zemljišta i životne sredine

SLIKA 13.PEDOLOŠKA KARTA ŽEPE

Prirodno-geografski faktori imaju najveći uticaj na formiranje tala kao što su geološki sastav,

reljef, klima, vode, vegetacijski pokrov.

Da bi se formirala tla, pored navedenih faktora, potrebni su određeni prirodni uslovi među

koje spadaju: minerološko-petrografski sastav terena, odnosno stijene koje raspadanjem daju

osnovni materijal za postanak tala. Stijene tlu daju minerološku komponentu, a organizmi

svojim raspadnutim dijelovima, biogenu.

Tla na području Žepe pripadaju skupini automorfnih tala.Najveće rasprostranjenje na području Žepe imaju kalkokambisol i mozaik kalkomelanosol-kalkokambisol na krečnjaku. Ovaj tip zemljišta rasprostranjen je u južnom dijelu Bokšanice,Vratara, Ribioca, doline Žepe, na prostoru od sela Žepe do sela Slap, te u sjevernom dijelu u oblasti planina Sijemač, Bukovik i Strmica.

Značajno rasprostranjenje imaju mozaici kalkomelanosol-luvisol, kalkokambisol-luvisol, kalkomelanosol-kalkokambisol-luvisol i  kompleks rendzina-kalkokambisol-luvisol na krečnjaku i dolomitu. Rasprostranjeni su u zapadnom dijelu područja Žepe, u oblasti Devetaka, Tisovog brda, Dobrotuša, Prijeke gore, Međeđaka, Ratka i sela Laze i Borovac, te na krajnjem sjevernom dijelu u oblasti Radave. 

Distrični kambisol na kiselim silikatnim stijenama je tip tla koji ima znatno manju rasprostranjenost, a zastupljen je u središnjem dijelu doline Žepe, od Laza i Borovca do Purtića i sela Žepe.

SLIKA 14.PEDOLOŠKA KARTA OPĆINE ROGATICA

SLIKA 15.KARTA RASPOREDA TALA U EVROPI

6.BIOGEOGRAFSKE KARTE

Biogeografija je znanost o rasprostranjenosti vrsta obično promatranih od regionalnih do

kontinentskih razmjera. Primjer rasprostranjenosti na toj razini može se objasniti

kombinacijom povijesnih faktora povezanih s prostorom i izolacijom kopna, povezanih s

dostupnom zalihom energije.

SLIKA 16.KARTA ŠUMSKE VEGETACIJE ŽEPE

Vegetacijski pokrov na području Žepe rezultat je djelovanja različitih fizičkogeografskih faktora kao što su geološka građa, reljef, klima, vode, pedološki pokrov i antropogeni uticaji.

Šume bukve i jele sa smrčom (Piceo-Abieti-Fagetum) imaju najveće rasprostranjenje na

području Žepe, i to u zapadnom, jugozapadnom i južnom dijelu u oblasti Devetaka, Kose,

Dobrotuša, Bokšanice, Međeđaka, Prijeke gore, Ratka i Gusinca, te u sjevernom,

sjeveroistočnom i istočnom dijelu, u oblasti Javora, Strmice, Bukovika, Gornje Babe, Zlovrha

i padina planine Sijemač.

Vegetacijski kompleks šuma medunca i crnog graba ,šuma crnog bora ,termofilnih šuma

bukve sa fitocenozama stijena i sipara naročito je razvijen na istočnim i jugoistočnim

padinama planina Sijemač i Bokšanica, mada se ove vrste sporadično javljaju na cijelom

području Žepe.

Na istočnim padinama Devetaka zastupljene su zajednice jele, smrče i crnog bora.

Pančićeva omorika, kao endemična vrsta, pojavljuje se u sjeveroistočnom i jugoistočnom dijelu područja Žepe, u oblasti planina Bokšanica i Sijemač

Na krajnjem jugoistoku ovog područja, u uskom pojasu uz rijeku Drinu, zastupljene su šume sladuna i cer.

7.KLIMATSKE KARTE

SLIKA 17.KLIMATSKA KARTA BiH

Klimu Bosne i Hercegovine uvjetuju osnovni klimatski faktori: geografski položaj, geološka

podloga, reljef, pokrivenost terena biljnim zajednicama i blizina Mediterana.

Pored osnovnih faktora javljaju se i ekstremni faktori koji u znatnoj mjeri utiču na cjelokupnu

klimatsku sliku Bosne i Hercegovine. U prvom redu tu su struje suptropskog pojasa, visokog

vazdušnog pritiska i subpolarnog pojasa, niskog vazdušnog pritiska, što ima za posljedicu

smjenu polarnih i tropskih vazdušnih masa. Zatim dolaze vazdušne mase polarnog porijekla,

struje sa Atlantika, cikloni sa Sredozemnog i Jadranskog mora i anticikloni koji dolaze i iz

kontinentalnog dijela Azije.

SLIKA 18.KARTA JULSKIH TEMPERATURA U BiH

SLIKA 19.KARTA PADAVINA U BiH

.

SLIKA 20.METEOROLOŠKOPROGNOSTIČKA KARTA

Bijele crte označavaju visinu (npr. 145=1450 m) na kojoj se prognozira tlak 850 hPa.

Crne crte (izoterme) označavaju mjesta istih temperatura (u °C) na razini od 850 hPa (cca

1500 m).

Bojama na karti prikazuju se temperature na razini od 850 hPa. Ta razina je na cca 1500 m,

obično iznad graničnog sloja atmosfere. Zbog toga ondje nema dnevne varijacije temperature,

a ni površina ispod, poput hladnog mora, ne utječe na temperaturu te razine. To je razlog zašto

se 850 hPa temperatura koristi za razlikovanje zračnih masa, odnosno za lociranje hladnih i

toplih fronta.Općenito, temperaturu na 2 m visine možemo dobiti iz 850 hPa temperature

dodavanjem 10 stupnjeva. Skala je na desnom rubu karte.Ali to vrijedi samo na malim

visinama, i samo onda kada sunce zagrijava tlo; ne vrijedi na moru niti blizu obale, ne vrijedi

u noćnim satima, a često ni zimi.

DEMOGRAFSKE KARTE

SLIKA 21.ETNIČKA KARTA BiH IZ 1981.GODINE

Prema popisu iz 1981.godine u BiH je tad živjelo 4.124.256 stanovnika.Od tog broja

1.630.033 ili 39,52% činili su Bošnjaci,1,320.738 ili 32.02% Srbi,758.140 ili 18.38% bili su

Hrvati,dok su ostali činili 946 ili 0.02% stanovništva.

EKONOMSKE KARTE (karte poljoprivrede,industrije...)

Ekonomska geografija je nauka o geografskom  smještaju proizvodnih snaga i

pojedinih gospodarskih objekata, ukoliko je ta lokacija određena zakonima

društvenog razvitka, a ne zakonima prirode. Ekonomska geografija izučava uvjete prostornog

razvitka i rasporeda proizvodnih postrojenja, što djelomice zavisi od ljudske volje, a

djelomice od položaja i rasprostranjenosti prirodnih bogatstava pojedine zemlje

SLIKA 22.INDUSTRIJSKA KARTA BiH

Industrija Bosne i Hercegovine počela se razvijati dolaskom Austro-Ugarske monarhije na

prostore ove države. Razvojem industrije došlo je i do razvoja prometne mreže, te

urbanizacije. Poslije Drugog svjetskog rata industrija je doživjela puni zamah, pa se Bosna i

Hercegovina iz agrarne preobrazila u izrazito industrijsku zemlju. Razvijala se, kao i

cjelokupno gospodarstvo, sve do ratnih zbivanja 1992. - 1995. godine (Rat u Bosni i

Hercegovini). Industrijska infrastruktura je u tom periodu gotovo u potpunosti uništena, a

također je izgubila korak sa gospodarskim tokovima u svijetu.

7.PROMETNE KARTE

PROMETNE KARTE- su tematske karte na kojima su prestavljene sve putne komunikacije

između određenih područja.

SLIKA.23 -PROMETNA KARTA BiH

Značajni projekti autoputeva i brzih puteva u Bosni i Hercegovini su:

a)autoput na koridoru 5C, b) autoput Banjaluka - Gradiška, c) zaobilaznica Sarajevo, d) brzi

put Tuzla - Orašje, e) autoput Banjaluka-Doboj, f) zaobilaznica Mostar i d) brzi put Lašva-

Travnik-Donji Vakuf.

8.TURISTIČKE KARTE

TURISTIČKE KARTE-su vrsta tematskih karata na kojima su prikazana turistička mjesta sa

svim postojećim sadržajim i objektima na tom području i omogućuju bolje snalaženje turista u

toku boravka na tim područjima.

SLIKA 24.TURISTIČKA KARTA BiH

Postoji mnogo fascinantnih destinacija u cijeloj Bosni i Hercegovini podesnih za sve vrste

turista. Ovdje se dobije ono najbolje od svega. Najinteresantnija i najatraktivnija mjesta u

Bosni i Hercegovini predstavljaju čudesan spoj kulturnog i prirodnog naslijeđa. Skoro je

nemoguće razdvojiti ih, jer su kultura i tradicija ove zemlje procvjetale upravo iz predivne i

netaknute prirode. Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja leži u srcu jugoistočne

Evrope. Ovdje se istočne i zapadne civilizacije susreću, ponekad sukobljavaju, ali češće

pomažu i obogaćuju jedna drugu kroz dugu i fascinantnu historiju.

SLIKA 25.TURISTIČKA KARTA MEĐUGORJA

Međugorje je jedno od najpoznatijih rimokatoličkih svetišta na svijetu. Postalo je poznato

kroz ukazanja Djevice Marije, koja se kao fenomen počela javljati 1981. godine, nakon čega

se počeo razvijati vjerski turizam. Od tada je ovo hercegovačko mjesto, uz Sarajevo, jedno od

najposjećenijih turističkih centara BiH, koje godišnje obiđe oko milijun katolika iz cijelog

svijeta. Za razliku od marijanskog svetišta u francuskom Lourdesu, koji je sa svojih šest

milijuna turista-vjernika godišnje postao pravi komercijalni raj za domaće ugostitelje,

međugorsko svetište je još uvijek zadržalo svoj prvotni šarm, u kojem hodočasnici nalaze mir

u vjeri. Centar okupljanja u Svetištu kraljice mira, kako se međugorsko svetište službeno

zove, je crkva sv. Jakova u centru mjesta.

9.TEHNIČKE KARTE

U tehničke karte ubrajamo pomorske,zrakoplovne,vojne...

POMORSKE KARTE- Pomorske karte važan su izvor za geografska istraživanja, a mogu se

koristiti i u nastavi geografije kao nastavno sredstvo; prema klasifikaciji tematskih karata s

obzirom na sadržaj pomorske karte pripadajuskupini tehničkih karata, namijenjenih ponajprije

pomorcima za rješavanje različitih navigacijskih zadaća.

SLIKA 26.CORNELLIJEVA KARTA JADRANSKOG MORA IZ 1688.GOD.

SLIKA 27. PORTULANSKA KARTA SREDOZEMLJA PORTUGALSKOG KARTOGRAFA D.HOMEMA,OKO 1570.

Vodeća su središta izrade portulana bile Genova, Venecija, Barcelona i Mallorca (Baleari),

dakle, najvažnija središta pomorske trgovine Sredozemlja. Kartografiran je, samo sadržaj

potrebit za navigaciju. U zaleđu je ostavljan nepopunjen prostor ili bi se ucrtao neki ukras, grb

ili zastava neke važnije luke i sl. Uz Sredozemlje, kartografirane su i atlantske obale Afrike te

cijele zapadne i sjeverne Europe, a od 15. st. i novootkrivena područja istočne Afrike, Indije,

Amerike pa čak i Kine.

SLIKA 28.BATIMETRIJSKA KARTA JADRANA

10.TABULA PEUTINGERIANA

Tabula Peutingeriana je karta s ucrtanim rimskim cestama, naslikana u 4. stoljeću ,a

precrtana u 13. stoljeću.Na Tabula Peutingeriani prikazana je udaljenosti glavnih puteva širom

Rimskog Carstva od Britanije do Indije. Napravljena je za civile i pruža informacije za

putnike.Veličina Tabula Peutingeriane iznosi oko 6,75 metara,a 34 centimetra je široka.

Postojeći primjerak se smatra da je bio čuvan od strane monaha u Colmaru 1265,a zatim ju je

u 15. Stoljeću pronašao Konrad Celtes. 1508 je stigla u ruke Konrada Peutingera . Od tad,

karta je poznata kao Tabula Peutingeriana ili Peutinger stolovi.

Na svakoj karti se vide neki od najvažnijih objekata koji su obilježavali to područje.

Prvi dio (segment 1) –Španija i Britanija

Drugi dio (SEGMENT 2)-Galija

Treći dio (SEGMENTI 2-3)-Njemačka

Četvrti dio (SEGMENTI 3-4)

Peti dio(SEGMENTI 4-5)

Šesti dio (SEGMENTI 5-6)-Italija

Sedmi dio (SEGMENT 6-7)-Ilirija

Osmi dio (SEGMENTI 7-8)- južna Dalmacija, istočni dio Gornje Panonije, južna Italija, Sicilija i sjeverna Afrika.

Deveti dio (SEGMENTI 7-8(NASTAVAK))-Grčka

Deseti dio (SEGMENTI 8-9)-Zapadni dio Male Azije i Egipat

Jedanaesti dio(SEGMENTI 9-10)- Mala Azija

Dvanaesti dio (SEGMENTI 10-11)-Sirija

Trinaesti dio(SEGMENTI 11-12)-Scythia i Perzija

Četrnaesti dio (SEGMENT 12)-Indija

Tabula Pouentigeriana- Beograd

Na ovoj karti Tabula Pouentigeriana Beograda možemo vidjeti neke od najznačajnijih

objekata koji su obilježavali ovo područje.U krupnom planu se ističe rijeka,a zatim objekti

poput kula,zamaka te manjih objekata poput kuća