ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJEU BOSNI I HERCEGOVINI

STAVOVI I MIŠLJENJA IZREČENI O OVOM DOKUMENTU SU ISKLJUČIVO STAVOVI REIC-A, A NE FONDACIJE HEINRICH BÖLL

2020

SADRŽAJ POPIS SKRAĆENICA

AI VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

AR PROŠIRENA STVARNOST

BIH BOSNA I HERCEGOVINA

DERK DRŽAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU

EBRD EVROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

EU EVROPSKA UNIJA

EU ETS SISTEM EU ZA TRGOVANJE EMISIJAMA

EUROSTAT STATISTIČKI URED EVROPSKIH ZAJEDNICA

FBIH FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

GHG GASOVI SA EFEKTOM STAKLENE BAŠTE

GW GIGAVAT

GWh GIGAVAT-SAT

HFC HIDROFLUOROUGLJICI

IEA MEĐUNARODNA AGENCIJA ZA ENERGIJU

IOT INTERNET STVARI

KGH KLIMATIZACIJA, GIRJANJE I HLAĐENJE

KWh KILOVAT-SAT

MHE MALA HIDROELEKTRANA

ML MAŠINSKO UČENJE

MW MEGAVAT

MWh MEGAVAT-SAT

NECP NACIONALNI PLAN ZA KLIMU I ENERGIJU

NOS NEZAVISNI OPERATOR SISTEMA U BIH

OIE OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

P.N.E. PRIJE NOVE ERE

PDV POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

RS REPUBLIKA SRPSKA

TE TERMOELEKTRANA

TNC TREĆI NACIONALNI IZVJEŠTAJ O KLIMATSKIM PROMJENAMA

UNFCCC OKVIRNA KONVENCIJA O KLIMATSKIM PROMJENAMA UJEDINJENIH NARODA

VR VIRTUELNA STVARNOST

5 POPIS SKRAĆENICA

6 IZVRŠNI SAŽETAK

8 HISTORIJA U SEDAM KIVULJA

10 MODELI FINANSIRANJA SA FOKUSOM NA LOKALNE PROJEKTE

10 ENERGETSKA TRANZICIJA

10 ENERGETSKA ZADRUGA

11 CROWDFUNDING: GRUPNO FINANSIRANJE PROJEKATA ZELENE ENERGIJE

11 DRIN - PRVA GRAĐANSKA INICIJATIVU ZA SOLARNU ENERGIJU U BOSNI I HERCEGOVINI

12 OSMAČANI

13 PROSUMER (POTROŠAČ/PROIZVOĐAČ)

14 PROIZVODNJA I POTROŠNJA ENERGIJE U BIH

14 RAZVOJ ENERGETIKE U BOSNI I HERCEGOVINI

18 SADAŠNJE STANJE ENERGETSKOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

19 SEKTOR ELEKTRIČNE ENERGIJE

20 SEKTOR DALJINSKOG GRIJANJA

22 SEKTOR ZGRADARSTVA

23 POTROŠNJA ENERGIJE

23 EMISIJE STAKLENIČKIH GASOVA – PUNO DIMA, A MALO PARA

26 POTENCIJALI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

26 IZMEĐU ČEKIĆA I NAKOVNJA

26 OBNOVLJIVCI PREUZIMAJU PRIMAT

28 BIOMASA

29 SOLARNA ENERGIJA

30 GEOTERMALNA ENERGIJA

31 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U BIH – SNAŽAN MOTOR, KOJI SE SPORO POKREĆE

32 TREND INVESTICIJA U OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

35 PRIMJERI DOBRE PRAKSE PROJEKATA ENERGIJSKE EFIKASNOSTI I KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA

36 „ZELENO“ ETNO SELO

36 PROIZVOĐAČ ZNANJA I ENERGIJE IZ SUNCA

36 HERCEGOVAČKI VJETAR U LEĐA

36 „KO-GENERACIJSKO“ POSTROJENJE U PRIJEDORU

36 SUNCE ZA DJECU

38 RAZVOJ I PRIMJENA NOVIH TEHNOLOGIJA U ENERGETSKOM SEKTORU

38 RAME UZ RAME

39 ZANIMLJIVOST

39 SVUDA POĐI, KUĆI S INTERNETOM DOĐI

40 PAMETNOM JE I IŠARET DOSTA

40 SAD ME VIDIŠ, SAD ME NE VIDIŠ

azvoj energetike u BiH se nal-azi na raskrsnici kada je bitno odlučiti kako ga usmjeriti. Odlu-ka o tome da li ulagati u postojeći sistem i njegovo osavremenjivan-je, a koji je baziran dominantno na fosilnim gorivima, je jedna od opcija koju zagovara jedan

dio stručnjaka. Druga opcija jeste postepeno na-puštanje postojećih izvora energije i značajnije ulaganje u obnovljive izvore energije, tj. krenuti u energetsku tranziciju koja bi dugoročno rezu-ltirala klimatskom neutralnošću BH ekonomije. Iako je značajno veći broj ljudi koji se zalažu za energetsku tranziciju ona se dešava relativno spo-ro u Bosni i Hercegovini. Treća opcija je prelazak na obnovljive izvore energije u periodu od 10-ak godina. Ova opcija se naziva „just transition“ i sve više se zagovara u EU u kontekstu hitnog ublaža-vanja klimatskih promjena.

Obnovljivi izvori energije u Bosni i Hercegovini postaju sve zastupljeniji u ukupnoj proizvodnji električne i toplinske energije, prateći global-ni trend kojim se pokušavaju neutralisati nega-tivne posljedice postojećeg energetskog miksa na klimu i okolinu. Iako razvoj u ovoj oblasti ne pra-ti dinamiku visoko razvijenih zemalja, određeni koraci su napravljeni i svake godine se realizuju novi projekti. Vrlo je važno da država u svojim strateškim dokumentima i planovima prepozna značaj obnovljivih izvora i skrene sa kursa koji je do sada forsirao korištenje fosilnih goriva. Sa druge strane, građanima se otvaraju šanse da svojim primjerom pokrenu tranziciju i promjenu svijesti koja će u budućnosti doprinijeti kvalitet-nijem zraku, čistoj okolini i generisanju kvalitet-nih radnih mjesta.

Bosna i Hercegovina posjeduje veliki potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije. Južni dio države obiluje područjima sa velikim brojem Sunčanih sati godišnje, dok središnji planinski region ima izuzetan prirodni vjetropotencijal. Kada se posmatra proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije, ona se kreće pros-ječno iznad 35% godišnje. Ovaj podatak zvuči ohrabrujuće, međutim ogroman dio ove energije

je proizveden u velikim hidroelektranama koje su izgrađene u periodu nakon Drugog svjetskog rata. Ukoliko iz jednačine izuzmemo velike hi-droelektrane, procenat električne energije proiz-vedene iz obnovljvih izvora energije iznosi tek 6%. Biomasa i bioplin u proizvodnji električne

energije trenutno imaju gotovo zanemariv udio, dok u proizvodnji toplotne energije u sistemima daljinskih grijanja u Bosni i Hercegovini izno-si 7%. Razlozi spore izgradnje i integracije pos-trojenja koja koriste obnovljive izvore energije su najvećim dijelom vezana za neadekvatnu za-konsku regulativu, nedovoljnu edukaciju sta-novništva, te manjka opredijeljenosti javnih en-ergetskih preduzeća da preuzmu ulogu lidera i pokrenu energetsku tranziciju. Također postoji i nedostatak želje da se krene u značajne promjene jer je liderima lakše pratiti „bussines as usual “ modele poslovanja. Međutim, postoji nekoliko dobrih primjera gdje se obnovljivi izvori energi-je u značajnoj mjeri koriste i potpomažu razvoj lokalne zajednice. Povoljne cijene i veća dostup-nost navedenih tehnologija, obećavaju da će u budućnosti uz neophodnu povoljnu legislativu, naša država odlučnije krenuti ka iskorištavanju prirodnih resursa kojima značajno obiluje.

IZVRŠNI SAŽETAK

R U pogledu mogućnosti korištenja biomase, naša država je jedna od vodećih u Evropi po površini šumskih resursa po glavi stanovnika.

6 ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 7


Ilirs

ko-ri

msk

o ra

zdob

lje/ P

reds

lave

nski

per

iod

(Do

958)

Sred

njov

jeko

vna B

osna

i He

rceg

ovin

a (95

8–14

63)

Bosn

a i H

erce

govin

a u O

sman

slijsk

om ca

rstv

u (1

463–

1878

)

Bosn

a i H

erce

govin

a u A

ustro

ugar

skoj

mon

arhi

ji (1

878–

1918

)

1880

: Otv

oren

prv

i ugl

jeni

rudo

kop

u

Bosn

i i H

erce

govin

i (ru

dnik

ugl

ja u

Zen

ici)

1884

: Prv

e to

ne u

glja

isko

pane

u ru

dnik

u Kr

eka

za p

otre

be tu

zlans

ke S

olan

e u

Sim

in H

anu

1899

: Poč

eli p

rvi r

adov

i na i

skop

avan

ju u

glja

na p

odru

čju

uglje

vičko

g ug

ljeno

g ba

zena

i ot

vore

n ru

dnik

"Ugl

jevik

"

1900

: Osn

ovan

rudn

ik u

Kak

nju

1907

: Osn

ovan

Rud

nik

mrk

og u

glja

"Bre

za"

1908

: U Z

enic

i je

izgra

đena

ele

ktrič

na ce

ntra

la,

koja

je o

mog

ućila

uvo

đenj

e el

ektri

čne

javne

rasv

jete

Bosn

a i H

erce

govin

a u K

ralje

vini S

rba,

Hrva

ta i

Slov

enac

a (19

18–1

941)

1936

: Isk

opan

e pr

ve to

ne u

glja

iz

đurđ

evič

kog

uglje

noko

pa

Bosn

a i H

erce

govin

a u S

ocija

listič

koj

Jugo

slavij

i (19

45–1

992)

1946

: Osn

ovan

i rud

nici

u B

anov

ićim

a kao

Rudn

ik m

rkog

ugl

ja “T

ito” B

anov

ići

1947

: Poč

ela e

kspl

oata

cija

mrk

og

uglja

u M

iljev

ini k

od Fo

če19

47: O

snov

an ru

dnik

“Abi

d Lo

lić“

u Bi

li ko

d Tra

vnik

a

1954

: Prv

i org

anizo

vani

rado

vi na

eksp

loat

aciji

ugl

ja u

Gac

ku19

54: P

ušte

ne u

rad

hidr

oele

ktra

ne „S

lapo

vi na

Uni

“

i „Ja

jce II

“ na r

ijeci

Vrb

as19

55: P

ušte

na u

rad

hidr

oele

ktra

na

Jabl

anic

a na r

ijeci

Ner

etvi

1956

: Puš

tena

u ra

d te

rmoe

lekt

rana

Kak

anj

1957

: Puš

tena

u ra

d hi

droe

lekt

rana

Jaj

ce I

1958

: Poč

eo se

eks

ploa

tirat

i lig

nitiz

tuzla

nsko

g

rudn

ika M

ram

or

1963

: Puš

tena

u ra

d Ter

moe

lekt

rana

Tuz

la19

68: P

ušte

na u

rad

hidr

oele

ktra

na R

ama i

nap

ravlj

ena

vješt

ačka

akum

ulac

ija R

amsk

og je

zera

1981

: Puš

tena

u ra

d hi

droe

lekt

rana

Sal

akov

ac n

a rije

ci N

eret

vi

1985

. Ter

moe

lekt

rana

"Ugl

jevik

I" p

očel

a sa r

adom

1987

: Puš

tena

u ra

d hi

droe

lekt

rana

Mos

tar n

a rije

ci N

eret

vi

1989

: Puš

tena

u ra

d hi

droe

lekt

rana

Više

grad

na r

ijeci

Drin

i

2012

: Otv

oren

a prv

a sol

arna

ele

ktra

na u

Bos

ni i

Herc

egov

ini (

Kale

sija)

2013

: Otv

oren

a prv

a vje

troel

ektra

na

u Bo

sni i

Her

cego

vini (

Viso

ko)

2018

: Pok

renu

ta p

rva g

rađa

nska

inic

ijativ

a za

sola

rnu

ener

giju

u B

osni

i He

rceg

ovin

i (Fo

jnic

a)

Poznavanje prethistorijskih stanovnika BiH, njihovih kultura, jezika, navika i prošlosti, zasniva se na pisanim tekstovima grčkih i rimskih pisaca te rezultatima arheoloških istraživanja. Za starije vremenske periode najviše se vežu korijeni riječi geografskih po-jmova koji su danas već udomaćeni u narodu. O historiji energetike iz srednjeg vijek zna se jako malo budući da su knjige historije uglavnom posvećene ratovanjima i osnivanjem banovina. Ovaj period obavijen je velom tajni i pretpostavki. Pretpostavlja se da je, kao i u svim drugim dijelovima svijeta, vatra služila i kao ogrjev i kao rasvjeta. Manji dijelovi drveta i triješća povezani u snop sa lučem, smolom i životinjskim mastima igrali su prvu ulogu rasvjetnog tijela koje se koristilo sve do 19. stoljeća kada su pronalazači počeli da patentiraju svoje izume – klasičnu sijalicu. Tokom izgradnje osmanlijskih hamama (javnih kupališta) mnogo se računa vodilo o energijskoj efikasnosti budući da se zagrijana voda provodila cijevima kroz zemlju i tako zagrijavale prostorije okolnih ob-jekata. Razvoj bosanskohercegovačkog društva usko je vezan sa stepenom iskorištavanja različitih vidova energije i prirodnih resur-sa. Potrebe za energijom su bile jako skromne sve do 1878., odnosno početka uprave Austro-Ugarske monarhije. Za ovu godinu veže se početak procesa elektrifikacije i industrijalizacije u BiH. U godinama koje su potom slijedile počeli su da se otvaraju rudnici mrkog, smeđeg uglja i lignita, grade pruge, hidroelektrane i termoelektrane.Međutim, početak 21. stoljeća je donio promjene u shvatanju pojma „energetika“ u BiH te pojavi novih oblika vlasništva i proizvodnje energije. Priča o energetskoj tranziciji sa fosilnog uglja na OIE je sve prisutnija u društvu. Veliki iskorak napravljen je 2018. godine kada je pokrenuta i uspješno realizovana prva građanska inicijativa za solarnu energiju u BiH. Inicijativom kojom je od građana posredstvom modernih tehnologija prikupljeno oko 50.000 KM i postavljeni solarni kolektori na krovu jedne socijalne ustanove u gradu u kojem je napravljeno prvo centralno grijanje na svijetu, Fojnici. Još mnogo je koraka kojim BiH treba da pređe na putu ener-getske tranzicije prema obnovljivoj i čistoj energiji. Pionirski poduhvati u posljednjih deset godina su putokazi da smo na ispravnom putu.

Energija juče, danas, sutra

Ilirsko-rimsko razdoblje/ Predslavenski period (Do 958)Japodi su bili ratoborno ilirsko pleme koje je živjelo u dolini rijeke Une. Važnost voda i tekućica u svakodnevnom životu spoznali su još u 9. stoljeću p.n.e. kada su svoje vrhovno božanstvo nazvali Vodenbog – Bindus, zaštitnik izvora i voda. Ruševine Bindusovog hrama s više žrtvenika i danas se mogu pronaći na izvoru Privilice u blizini Bihaća. Sunčeva energija je od velikog značaja za poljoprivredu, šumarstvo, zdravlje ljudi i energetiku. Iliri su bili mnogobošci te su vjerovali da postoje bogovi u obliku prirodnih sila. Suncu su pripisiv-ali magičnu moć, vjerujući da donosi sreću i blagostanje. Arheolozi su analizom simbola iz ilirskih nekropola i ostataka naselja došli do zaključka da su imali kult posvećen Suncu.

1

1

2

3

45

Bosna i Hercegovina u Austrougarskoj monarhiji (1878–1918)Razvoj energetike dolaskom Austrougara u velikom obimu je uticalo na ukupni razvoj bosanskohercegovačkog društva, ali i BiH kao države. Intenzivnim razvojem industrije i ogromnim potrebama za energijom koja je neophodna za rad njenih postrojenja došlo je do korištenja energetskih resursa u enormnim količinama. Dominirala je eksploatacija uglja i šuma te iskorištavanje hidroenergije.

4

Karbonska slika bosanskohercegovačke privrede i željezniceAustrougarska monarhija je izgradila mrežu željezničkih pruga uskog kolosijeka kroz cijelu BiH. Pruge je izgradila prvenstveno kao strateške vojne objekte koje su povezivale priobalne luke sa gradovima u zaleđu i srednjoj Europi. Mnogi stanovnici su sentimentalno vezani za „ćiru“ budući da ih ovaj voz veže za najljepše uspomene iz mladosti. Ćiro je povezivao države, narode i kulture; omogućavao bolji život ljudima prevozeći ih do mjesta njihovog školovanja ili zaposlenja; doprinosio ekonomskom rastu države budući da je pored ljudi, prevozio i poljoprivredne proizvode, građevinski materijal, trgovačku rovu, poštu, ob-lovinu, i najčešće ugalj. Bučan i spor Ćiro, parna mašina sa drvenim klupama i lokomotivama prepoznatljive crne boje, je koris-tio ugalj kao pogonsko gorivo. Oblak čađavog dima sa motornog vagona je bio sastavnih dio svim Ćirinih starih fotografija. I pored mnogih novosti i napretka koji je Ćiro donio, nedostaci vezani za dinamiku kotača, ograničenog radijusa kretanja i slaba iskorištenost uglja su uticali da se šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća donese odluka da se parne mašine više ne koriste u saobraćaju.

5

Bosna i Hercegovina u Socijalističkoj Jugoslaviji (1945–1992)Razvojem energetike omogućen je brži razvoj drugih grana industrije, privrede i društva. Intenzivan razvoj i primjenu, električna energija doživljava nakon završetka Drugog svjetskog rata, 1945. godine, u svim područjima privrednog i društvenog razvoja i postaje nezamjenjiv element svakodnevnog života čovjeka. Do dolaska Autro-Ugarske monarhije BiH, naše su energetske po-trebe bile skromne. Naši preci su se za toplinu oslonili na obnovljivi izvor – sunce, te biomasu (pretežno drvo) palili tokom noći i hladnijim mjesecima. Za prijevoz i rad su koristili snagu magaraca i konja. Voda i vjetar su pokretali jednostavne mašine koje su mljele lokalno žito. Potencijalno zagađivanje zraka bilo je lokalno, rijetko regionalno, uslijed erupcije vulkana ili šumskog požara izazvan udarom groma. Izumom parne mašine javila se potreba za većom upotrebom uglja za široku namjenu. Razvo-jem industrije počelo je istraživanje i potenciranje upotrebe drugih fosilnih goriva, degradacija šumskih prostora, te ispuštanje toksičnih materija u zrak, vodu i tlo. Svi ovi procesi su zajedno doprinijeli zagađivanju zraka na lokalnom nivou, a koji su poslije poprimili globalne razmjere izazivajući „efekat staklene bašte“. Ljudska aktivnost je uzrokovala porast od 40% ugljen dioksida u atmosferi od 1760. godine. Zagađen zraka u post-industrijskom periodu je u konstantnom porastu i tema je istraživanja mnogih stručnjaka.

6

6

Bosna i Hercegovina u Osmanslijskom carstvu (1463–1878Tokom ovih vijekova lokalno stanovništvo se asimiliralo i prihvatilo nove navike življenja i obrasce ponašanja. Čaršije, hanovi i hamami predstavljali su važnu tačku društvenog okupljanja i mjesto za trgovinu, razgovor i razonodu. Prilikom izgradnje hamama bilo je najvažnije izgraditi rezervoar za vodu i prostorije iz kojih su se zagrijavale i voda i sve prostorije. Hladna voda

3

je cijevima položenim u zidove dolazila iz gradskog vodovoda. U sredini hazne (rezervoara za vodu) se nalazio kazan od bakra u kojem se grijala voda i kroz položene cijevi u zidovima hamama razvodila po prostorijama za kupanje. Ćulhan (ložionica) se nalazio u podrumskom prostoru hamama. Otvor ćulhana se nalazio ispod kazana u hazni i tu se nalazilo ognjište na kojem je vatra neprestano gorila. Ložilo se dva puta dnevno (ujutro i predveče). Topli zrak je cirkulisao ispod ploča i kroz mnogobrojne cijevi skrivene u zidovima hamama. Tako se hamam grijao oplim zrakom koji je strujao glinenim cijevima kroz zidove i podove. Ovo su prvi poznati primjeri podnog grijanja u BiH. U periodu 2008-2014. godine izvršena su arheološka istraživanja u užoj jezgri sarajevske Baščaršije kada su pronađeni podzemni tuneli. Detaljnijim istraživanjima je utvrđeno da je riječ o hamamu koji je još početkom 16. stoljeća sistemom podnog grijanja zagrijavao prostorije okolnih dućana. Ovo otkriće je svojevrstan dokaz da se o energijskoj efikasnosti razmišljalo još u davnom 16. stoljeću. Razlika je što ove mjere uštede energije nisu nosile današnje ime.

HISTORIJA U SEDAM KIVULJAATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

GRAĐANI UČESTVUJU U PODJELI ENERGIJE – DA!

ENERGETSKA TRANZICIJA

Energetska tranzicija je termin koji se koristi za proces prelaska globalnog energetskog sektora sa fosilnih goriva (sistema proizvodnje i potrošnje energije) na obnovljive izvore energije. Značajne strukturne promjene dešavaju se u energetskom sektoru čiji su temelji bazirani na nafti, prirodnom gasu i uglju, a zbog uticaja na okoliš neophodno ih je usmjeriti na energiju vjetra, vode, biomase, sunca i geotermalnih resursa.

Prelazak na obnovljivu i održivu energiju je potak-nut činjenicom da se emisija ugljen dioksida na globalnom nivou mora svesti na nulu. Budući da su fosilna goriva najveći pojedinačni izvor emisija ugljen dioksida, energetski sektor širom svijeta po-trebno je prebaciti na niskokarbonsku i obnovljivu energiju. Pionirske korake energetske tranzici-je učinila je Njemačka energetskim preokretom (njemački: Energiewende) na decentralizovanu obnovljivu energiju i energijsku efikasnost, te pot-icanje javnosti i promjena legislative na prestanak korištenja uglja, smanjenje upotrebe drugih fosil-nih izvora energije te kreiranje novog energetskog sistema temeljenog na izvorima obnovljive energi-je do 2050. godine. Energetska tranzicija sve više dobija na značaju budući da investitori daju pred-nost čistom i zdravom okolišu, te održivom razvoju lokalne zajednice. Jer u fokusu građanske energije je lokalna zajednica umjesto profita.

Građanska energija odnosi se na decentraliziranu proizvodnju obnovljive energije čiji su vlasnici i/ili kojom upravljaju pojedinačni građani i domaćin-stva, lokalne inicijative kao što su energetske za-druge, zajednice, lokalne vlasti (gradovi i općine). Građanska energija stvara tok lokalne vrijednosti koji može ostati unutar regiona. Za razliku od pro-jekata OIE velikih investitora ili projekata koje real-iziraju strana ili vanregionalna preduzeća, projekti građanske energije povećavaju lokalno prihvatan-

CROWDFUNDING: GRUPNO FINANSIRANJE PROJEKATA ZELENE ENERGIJE

Internet je, pored bržeg načina širenja informaci-ja i znanja, donio i mogućnost prikupljanja veoma velikih svota novca online. Crowdfunding je način prikupljanja manjih količina novca od velikog broja ljudi za pojedince, projekte ili organizacije. Ovim načinom finansiranja moguće je privući više potencijalnih donatora nego tradicionalnim oblici-ma prikupljanja finansijskih sredstava. Statistike pokazuju da je interes za crowdfunding saradnjom u konstantnom porastu.

Prikupljanje novca se organizuje na specijali-ziranim stranicama kao što su:

1. Indiegogo okuplja kampanje za prikupljan-je novčanih sredstava koje se temelje na donacija-ma iz oblasti muzike, hobija, dobrotvornih organi-zacija te za potrebe za ličnim finansijama. Mnogo su popularni zbog svoje fleksibilnosti i širokog pristupa.

2. Crowdfunder ima jednu od najvećih i na-jbrže rastućih mreža investitora.

3. Kickstarter je jedna od prvih crowdfund-ing platformi. Na ovoj internet stranici se, na te-melju donacija, prikupljaju novčana sredstva za kreativne projekte i umjetničke instalacije. Ovo nije stranica za poslovne potrebe, dobrotvorne

je infrastrukture obnovljive energije jačanjem pot-icaja i angažmanom u procesu tranzicije. Jedan od glavnih ciljeva je da i potrošači, koji doprinose razvoju OIE i integraciji u energetsku tranziciju plaćanjem dažbina na cijenu električne energije za poticaj OIE, imaju finansijske koristi od tranzicije. Koncept građanske energije stimulira lokalni raz-voj, društvenu inovaciju i saradnju. Tamo gdje to omogućavaju okviri politika, građanska energija postaje najzaslužnija za lokalno otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski razvoj. Projekti obnovl-jive energije često čine jezgro inicijativa zajednice s mnogo širim društvenim, ekonomskim i oko-lišnim uticajima i koristima nego što to čini samo proizvodnja energije, npr. poticanjem saradnje, društvene inovacije, obrazovanja, unapređenjem lokalnih usluga i lokalnim otvaranjem novih rad-nih mjesta. Kolektivni kapaciteti ulaganja, imple-mentacije i inovacije civilnog društva mogu pružiti osnovne resurse za tranziciju održive energije.

ENERGETSKA ZADRUGA

Energetska zadruga je grupa građana, zadruga ili organizacija lokalnih zajednica koje sarađuju i razvijaju aktivnosti u oblasti obnovljivih izvora energije, npr. izvori energije koje se prirodno sa-moobnavljaju u životnom ciklusu čovjeka (sunce, voda, vjetar, biomasa i geotermalna energija). Energetske zadruge su uključene u energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije i bave se proizvodnjom, snabdijevanjem i/ili distribuci-jom obnovljivih izvora energije, te pružaju druge usluge svojim članovima i drugim organizacijama.

Ovo je pristup „odozdo prema gore“ (od lokalne zajednice prema vrhu energetske zadruge) sa-moodrživim snabdijevanje energijom. Koncept je da građani, vlasništvom nad postrojenjem obnovl-jivog izvora, imaju veću kontrolu nad načinom proizvodnje i potrošnje energije. Općenito go-voreći, moć zajednice promovira demokratsko donošenje odluka, podjelu troškova i koristi kroz kolektivnu odgovornost i solidarnost u zajednici.

svrhe ili za potrebe ličnog finansiranja. Slično Crowdfundingu, i RocketHub je namijenjen za fi-nansiranje umjetničkih i kreativnih projekata.

4. Crowdrise je mjesto za donacije u dobrot-vorne svrhe. Privukli su zajednicu dobrotvora i finansirali sve vrste nadahnjujućih projekata i po-treba.

DRIN - PRVA GRAĐANSKA INICIJATIVU ZA SOLARNU ENERGIJU U BOSNI I HERCEGOVINI

Inicijativa je bila bazirana na konceptu ulagačkog crowdfunding modela, tj. grupnog finansiranja (oblik finansiranja projekata iz izvora prikupljenih novčanih sredstava od velikog broja ljudi). Ovom inicijativom je prikupljeno oko 50.000 KM. Odziv zainteresovanih je bio i viši od planiranog, što je

MODELI FINANSIRANJA SA FOKUSOM NA LOKALNE PROJEKTE

ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI


Slika 1. Solarni kolektori u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica

Solarna rasvjeta ne zahtjeva priključak na gradsku elektroenergetsku mrežu te ne opterećuje posto-jeću instalaciju. Solari se napajaju iz sunčeve svjet-losti preko dana, tu energiju spremaju u baterije i koriste tokom noći.

PROSUMER (POTROŠAČ/PROIZVOĐAČ)

Uloga krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom električne i toplinske energije (prosumer) postaje sve značajnija u trenutnoj energetskoj tranziciji gdje se stavlja težište na energetsku efikasnost i distribuiranu proizvodnju energije. Prosumer je osoba koja proizvodi, koristi i prodaje električnu energiju iz obnovljivih izvora energije. U decentral-izovanom energetskom građanin je i proizvođač i potrošač: proizvode i koristi električnu energiju. Prosumeri mogu generirati velike količine obnovl-jive energije i pri tome mogu poremetiti centralizo-vani energetski sistem. Prednosti novog pristupa „prosumer” je ta da će on biti više od puke dopune „centraliziranim izvorima proizvodnje”. Ovdje je riječ o slobodi potrošača – tj. preduzeća, građana, komunalnih poduzeća itd. – da samostalno donose odluke te uz pomoć aktivne proizvodnje i potrošnje energije, skladištenja i vlastitog tržišnog plasmana

preuzmu aktivnu ulogu u budućem energetskom sistemu. Osim što prosumeri ostvaruju veću au-tonomiju nad vlastitom proizvodnjom i potrošnjom energije, isto tako aktivno učestvuju i na energets-kom tržištu na način da višak proizvedene energije mogu dijeliti (uz ugovorenu naknadu) sa ostalim učesnicima energetskog sistema. Nivo autonomi-je prosumera je u velikoj mjeri ovisan o njegovom položaju, odnosno ako se radi o stanovniku slabo naseljenog područja, takav prosumer će imati u cilju ostvariti što veću kontrolu nad svojom vlas-titom proizvodnjom energije, dok s druge strane, gusto naseljena područja zahtijevaju puno kompli-ciraniju interakciju bliskih proizvođača energije u cilju pouzdanosti što se tiče opskrbe energijom. Najveći motivi za instalacijom ovakvih sistema su naravno finansijske prirode.

ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 13

pokazatelj da je prva građanska inicijativa bila izuzetna uspješna kampanja. Prikupljeni iznos je u potpunosti investiran za kupovinu i postavljanje solarnih kolektora u Zavodu za zbrinjavanje men-talno invalidnih lica – DRIN u Fojnici. Značajnu podršku projektu su dali UNDP BiH, FIM i Njemač-ka Ambasada u BiH.

PECKA

Pecka je prvo solarno selo u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u blizini izvora rijeke Sane, udaljeno 30 km jugozapadno od Mrkonjić Grada. U njenom centralnom dijelu, odmah kraj lokalnog puta, nal-azi se Centar za posjetioce Pecka koji je prije nosio naziv Đački dom. Grupa aktivista i zaljubljenika u prirodne ljepote ovog dijela Bosne i Hercegovine se okupila početkom 2019. godine sa željom da proiz-

vode čistu i održivu solarnu energiju kroz model građanskog učešća i zajedničkog ulaganja.

OSMAČANI

Osmačani su vrijedni povratnici sela udaljenog 25 km jugoistočno od Srebrenice. Radom i trudom složni su u namjeri da poboljšaju životne uslove u svojoj lokalnoj zajednici. Zajedničkim ulagan-jem nedavno su osvijetlili ulice sela rasvjetom na solarni pogon koja je obnovljiva, ne zagađuje oko-linu i ne stvara dodatne troškove. Ovo je prvo selo u Bosni i Hercegovini, ali i u regiji, koje koristi solarnu javnu rasvjetu. Stanovnici sela su osnovali Facebook grupu gdje često objavljuju slike krajo-lika, aktivnosti lokalnog stanovništva ali i događa-je koje organizuju. Među jednim od postova našla se i akcija za prikupljanje donacija za osvjetljenje ulice.

U kratkom roku Osmačani su sakupili ukupno 1.400 KM te nabavili 14 solarnih uličnih sijalica koje su lokalni dobrovoljci volonterski postavili. Svi stanovnici sela su bili uključeni u zajedničku akciju te su na vlastitom primjeru sloge i volje po-kazali svijetu da na kraju tunela uvijek postoji sv-jetlost. I to svjetlost iz obnovljivih izvora energije.

12 ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Slika 3. Solarno selo Pecka

Slika 4. Razlika između kovencionalnih potrošaća i prosumera

Slika 2. Prva građanska inicijativa za solarnu energiju

RAZVOJ ENERGETIKE U BOSNI I HERCEGOVINI

Razvoj energetike u BiH se tradicionalno zasnivao na korištenju domaćih ugljeva i hidroenergije. Or-ganizovana eksploatacija uglja je počela još krajem 19. vijeka kada se ugalj koristio za industrijske pro-cese, transport i grijanje. Oko rudnika su nastaja-la radnička naselja koja su zajedno sa rudnicima rasla i vremenom se pretvarala u gradove. Zbog potreba za kvalifikovanom radnom snagom i teh-ničkim razvojem u rudnicima u tim sredinama su osnovane stručne škole, a kasnije u nekim sredina-ma i fakulteti i instituti. Uz rad rudnika veže se i izgradnja željezničke infrastrukture. Pruga Doboj-Simin Han koja je puštena u saobraćaj 1886. godine za potrebe rudnika Kreka. U rudarskim sredinama rudnici su bili i okosnica kulturnog života najviše kroz rad rudarskih muzičkih sekcija koje su or-ganizovale obilježavanje svih značajnijih datuma. Sportske organizacije su takođe nastajale unutar rudnika. Na ovaj način rudnici uglja su postali neodvojiv dio mnogih lokalnih zajednica koje su se danas razvile u velike privredne centre.

Razvoj rudnika je posebno ubrzan tokom obnove nakon Drugog svjetskog rata kada eksploatacija uglja postaje paradigma razvoja, i to ne samo ru-darskih sredina već većeg dijela tadašnje države.

čitavih naselja . Zbog niskih ili gotovo nikakvih kriterija za ograničavanje uticaja na okolinu ko-povi su degradirali mnoge sredine koje su imale i druge perspektive za razvoj . Eksproprijacija pri-vatne imovine je izvršena po uslovima koje je dik-tirala vlast, a koje je bila usko vezana za rudnike. Uništeno je mnogo lokalne infrastrukture kao što su putevi i seoski vodovi. To je dovelo do promjene raspoloženja lokalnog stanovništva prema jednom dijelu rudnika.

Nakon 1995. godine vlasti nastoje da socijalnu poli-tiku vode kroz rudnike, pa u rudnike zapošljavaju veliki broj ratnih vojnih invalida (jedan dio njih su bili radnici rudnika i prije rata, a jedan ne). To dovodi do pada ionako niske produktivnosti pri-marno uzrokovane zastarjelom mehanizacijom. Ulaganja u mehanizaciju u mnogim rudnicima u poslijeratnim godinama su bila svedena samo na nužna ulaganja kako bi se kako tako održala proiz-vodnja. S druge strane, vlasti su nastojale obezbi-jediti građanstvu jeftinu električnu energiju zbog visoke nezaposlenosti i velikog broja siromašnih domaćinstava. To nije dozvoljavalo da cijena uglja za termoelektrane odražava sve troškove proizvod-nje što je dovelo do finansijske neodrživosti većine rudnika (posebno u FBiH jer su rudnici bili samo-stalna preduzeća za razliku od RS gdje su rudnici kao i danas integrirani u preduzeća sa termoelek-tranama). Većina rudnika nije bila u stanju is-plaćivati doprinose na plate radnika pa su nastali ogromni dugovi rudnika prema poreskim, zdravst-venim i penzionimim fondovima. Iako su prije 10etak godina počeli uplaćivati doprinose na plate radnika, dug rudnika za poreze i doprinose u FBiH danas iznosi oko 500 miliona KM . Ovoliki dug predstavlja omču oko vrata za daljnje poslovanje rudnika. Rudnici prilikom penzionisanja radnika moraju uplatiti neuplaćene poreze i doprinose.

Iako je Vlada FBiH donijela Zakon o koncensijama još 2002. godine do unazad par godina rudnici nisu plaćali koncesije za eksploataciju uglja. Vlade ZE-DO Kantona i Tuzlanskog Kantona su usaglasile iznos koncesionih naknada i one iznose 250,00 KM po hektaru istražno-eksploatacionog polja i 0,80

Rudari se natječu u iskopavanju uglja, a njihova postignuća se promovišu kroz medije, na društven-im skupovima i sl. podižući rudare na nivo heroja svog vremena. Zahvaljujući tome rudarski sind-ikati postaju najjače sindikalne organizacije. U to vrijeme korištenje uglja se značajno povećava zbog izgradnje prvih termoelektrana (u drugoj polovini 50tih godina prošlog vijeka) i sve većeg korišten-ja uglja za grijanje i pomoću gradskih kotlovnica. Tako je ugalj postao „osnivač“ daljinskih grijanja u BiH. Zbog velikog broja malih kotlovnica, nepot-punog sagorijevanja i velikog udjela sumpra i pe-pela u ugljevima došlo je prekomjerne zagađenosti zraka. Veliki uticaj na zagađenost zraka su imale i termoelektrane koje nisu bile imale opremu za prečišćavanje dimnih gasova. Problem zagađenos-ti se nastajao riješiti ili ublažiti izgradnjom visokih dimnjaka, što je bilo „rješenje“ u istočnoj Evropi 70tih godina prošlog vijeka. Tako su nastali visoki dimnjaci u TE Kakanj i TE Ugljevik. Međutim, to je uzrokovalo prekogranično zagađivanje pa se kas-nije od tog „rješenja“ odustalo.

Period nakon Drugog svjetskog rada do rata 1992. godine rad rudnika obilježen je sa nekoliko ru-darskih katastrofa u kojima je poginulo stotine rudara, a veliki broj su postali invalidi rada. Pored toga, ovaj period je obilježen razvojem površinskih kopova što je uzrokovalo iseljavanje i nestajanje

KM po toni uglja . Ako se prosječna proizvodnja uglja u FBiH zaokruži na 6 miliona tona godišnje to znači da iznos koncesione naknade po osnovu isko-pane tone uglja iznosi oko 4,8 miliona KM godišnje. To su sredstva koja pripadaju budžetima lokalnih zajednica i kantona. Međutim, eksterni troškovi poput troškova za liječenje u tim lokalnim zajed-nicama zbog uticaja eksploatacije i sagorijevanja uglja su značajno veći, a plaća ih čitavo društvo.

Cijena uglja za termoelektrane gledajući po energi-jskoj vrijednosti je preko dva puta manja u odnosu na maloprodajne cijene uglja. Naravno, mora se naglasiti da se u maloprodaji radi o uglju boljeg kvaliteta i da je i po tržišnim principima cijena niža za velike količine. Međutim, ta je razlika prevelika i nastala je iz potrebe da cijena električne energije iz termoelektrana bude koliko toliko konkurentna. Većina rudnika preko 90% svoje proizvodnje pla-sira u termoelektrane i praktično je čitav sektor zavisan od termoelektrana. U nekim rudnicima je vrlo teško kupiti ugalj u maloprodaji. To je posl-jedica niske produktivnosti i ugovornih obaveza prema velikim kupcima, ali i neorijentiranosti me-nadžmenta većine rudnika ka tržištu. Praksa je da rudnici svojim radnicima dodjeljuju tzv. doznake za ugalj koja predstavlja pravo na nekoliko tona uglja (obično svake godine). To uzrokuje niz neg-ativnih posljedica kao što je neplaćanje PDVa, ne-postojanje te količine (koja nije zanemariva) u en-ergetskom bilansu i nudi jeftin energent lokalnom tržištu za grijanje što za posljedicu ima zagađenost zraka i nemotiviranost vlasnika kuća za provođen-je mjera energijske efikasnosti. Dodatni problem u kontekstu grijanja predstavljaju i nelegalne jame koje snabdjevaju značajan dio stanovništva sa ugl-jem za grijanje po cijenama koje nisu tržišne s obzi-rom da se radi o crnom tržištu. Te jame su nastale na starim iskopima rudnika i predstavljaju veliki problem sa aspekta sigurnosti na radu.

Današnje stanje u čitavom sektoru (rudnici + ter-moelektrane) karakteriše niska resursna efikas-nost. Poslovanje je opterećeno viškom radnika (i ranijim dugovima), mehanizacija u rudnicima je zastarjela, a prosječna starost termoelektrana je

PROIZVODNJA I POTROŠNJA ENERGIJE U BIH

ATLAS ENERGETSKE TRANZIC IJE U BOSNI I HERCEGOVINI


Daljinsko grijanje na ugalj je bilo finansijski održivo u to vrijeme. Stepen efikasnosti velikih kotlova korištenih u gradskim kotlovnicama je bio oko 80%, a efikasnost sobnih peći na ugalj je bila oko 50%. Od razlike u troškovima za ugalj za grijanje (manja potrošnja preko gradskih kotlovnica zbog većeg stepena efikasnosti) preko gradskih kotlovnica mogao se finansirati rad preduzeća koje je brinulo o daljinskom grijanju. Zbog uticaja na zagađenost zraka kasnije se odustalo od korištenja uglja na ovaj način u većini lokalnih zajednica. Jedan dio je dobio toplotu za grijanje iz termoelektrana na ugalj, jedna dio je prešao na tečna goriva, a Sarajevo je prešlo na prirodni gas. Sredine koje su prešle na tečna goriva su u gradskim kotlovnicama koristile mazut, koji je znatno jeftiniji od lož ulja koje se može koristiti za grijanje pojedinačnih zgrada/kuća. Razlika u troškovima za gorivo je bila dovoljna da se pokriju troškovi rada i održavanja sistema. Interesantno je da te razlike nema kod prirodnog gasa, jer je cijena gasa približno ista i za domaćinstava i za toplane (osim ukoliko to neko intervencijom na tržištu ne promijeni), a i

stepen efikasnosti je približno isti (pojedinačno vs. daljinsko grijanje).

Stepen efikasnosti termoelektrana na ugalj koje je Njemačka izgradila nakon ujedinjenja na području istočne Njemačke je i do 45% (što je više za trećinu u odnosu na prosjek u BiH). Radi se o nekoliko termoelektrana (Boxberg, Schwarze Pumpe...) koje pojedinačno imaju snagu kao sve termoelektrane u BiH. Njihov životni vijek istiće za oko 20 godina, pa otud plan Njemačke da

prestane sa proizvodnjom električne energije iz uglja do 2038. godine.

oko 40 godina (kad se izuzme TE Stanari koja je puštena u rad 2016. godine) sa prosječnim stepen-om efikasnosti od oko 30%.

S druge strane, termoenergetski sektor zadnjih go-dina proizvodi 60-70% električne energije u BiH. Posljednjih godina ovaj procenat raste jer je proiz-vodnja u hidroelektranama manja zbog klimatskih promjena. Dalje, jasno je da će sa uvođenjem nak-nada za emisije ugljen dioksida ovaj sektor posta-ti dodatno nekonkurentan. Ako se uzme sadašnja cijena emisionih dozvola za ugljen dioksid u EU ETSu od oko 50 KM troškovi proizvodnje električne energije iz uglja u BiH bi se povećali za oko 50%. Ipak, očekivanja su da će još jedan izvjestan peri-od (10-15 godina) BiH biti izvan EU ETSa, ali da će u tom periodu, s ciljem pripreme za ulazak u EU ETS, početi sa naplatom emisionih dozvola za ugl-jen dioksid po nižoj cijeni u odnosu na EU ETS. Druga je opcija da će se emisiona dozvola plaćati prilikom izvoza električne energije u EU. Instali-ranjem nužne opreme za odsumporavanje dimnih gasova stepen efikasnosti će se dodatno smanji-ti (jer će se povećati vlastita potrošnja energije). Niži stepen efikasnosti znači veću emisiju ugljen dioksida po MWh proizvedene električne energije tj. veći trošak za emisione dozvole kad se one jed-nom uvedu.

Barem do unazad 2-3 godine rudnici su planirali povećanje proizvodnje uglja jer su jedino tako vi-djeli mogućnost da postanu održivi. Međutim, u zadnjih 1-2 godine jasno je i njima da se proizvodnja uglja mora postepeno smanjivati i da se paralelno s tim moraju okrenuti korištenju drugih resursa s kojima raspolažu. Rudnici prije svega raspolažu velikim prostorom koji se može iskoristiti za svrhe kao što su:

• instalacija solarnih elektrana,

• uzgoj brzorastuće energijske biomase što rezultira povećanjem ponora GHG i proizvodnjom biomase za kosagorijevanje u postojećim termo-elektranama,

• turizam i ugostiteljstvo na rekultivisanim područjima,

• otvaranje industrijskih zona jer postoji izgrađena infrastruktura itd.

Na ovaj način rudnici mogu riješavati problem viš-ka radnika koji postoji i sad, a koji će se znatno povećati u budućnosti zbog smanjenja potreba za ugljem ne samo u termoelektranama već i u in-dustriji kao i za potrebe grijanja. Rudnici ne mogu vlastitim sredstvima na navedene načine koristiti prostor koji imaju već u saradnji sa vlastima treba-

ju praviti programe kojima će nuditi svoje resurse lokalnoj zajednici i poduzetnicima.

EU Green Deal je prilika za termoenergetski sek-tor da se „ozeleni“ uz kreiranje potencijalno i većeg broja radnika nego što danas radi u ovom sektoru. Dakle, primarni cilj pridruživanja EU Green Dealu treba da bude unapređenje uslova života posebno u rudarskim područjima, a kroz to se postižu i cil-jevi smanjenja emisije GHG. Koliko je to potrebno vidi se iz toga da je u 2014. godini emisija GHG po glavi stanovnika iznosila oko 7,38 tona CO2ekv, što je za oko 15% manje od prosjeka država EU. Među-tim, ako se izvrši poređenje u odnosu bruto domaći proizvod, emisije u BiH su skoro pet puta veće nego u EU. Emisije GHG po jedinici BDP-a za BiH su iznosile 1,87 kg CO2ekv po jednom euru u 2014. godini, dok je prosjek EU iznosio 0,39 kg CO2ekv po jednom euru. Ovi statistički podaci ilustriraju ekonomsku i socijalnu situaciju BiH uhvaćene u zamku siromaštva, sa relativno niskim vrijednos-tima emisija GHG, ali još nižim bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika, što ukazuje na neracionalno korištenje resursa, prije svega en-ergije od njene proizvodnje do korištenja.


nergetski sektor u Bosni i Hercegovini ima najveći razvojni potencijal. Ukupna instali-rana snaga proizvodnih objekata u Bosni

i Hercegovini iznosi 4,5 GW, od čega u većim hi-droelektranama 2.076,6 MW, u termoelektranama 2.065 MW, a u većim vjetroelektranama 86,6 MW. Instalirana snaga malih hidroelektrana je 162,24 MW, solarnih elektrana 22,35 MW, elektrana na

bioplin i biomasu 3,29 MW, malih vjetroelektrana 0,4 MW, dok je 91,23 MW instalirano u industri-jskim elektranama.

SADAŠNJE STANJE ENERGETSKOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI


ESlika 5. Elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine sa operativnim područjima “Elektroprijenosa BiH” i područjima elektroprivreda (31. decembar 2019. godine)

strategiju do 2035. godine. U sektoru elektroen-ergetike su analizirana četiri scenarija. Od četiri razvijena scenarija, samo jedan vodi određen-om smanjenju emisija (nazvan blago obnovljivi). Ostali scenariji se baziraju, između ostalog, na značajnom povećanju kapaciteta termoeleketrana i njihovoj proizvodnji. Osnovni nedostatak tih sce-narija je što predviđaju nerealno povećanje proiz-vodnje električne energije, čak za 80% do 2035. godine. Prema tri scenarija domaći ugalj će i dalje ostati glavni izvor u proizvodnji električne energi-je, a kapacitet proizvodnje bi se mogao uvećati više nego dvostruko. Postoje značajne rezerve uglja i radi se o sektoru koji zapošljava veliki broj ljudi. Međutim, konkurentnost postojećih, ali i novih termoelektrana na ugalj u BiH, na otvorenom tržištu, je veoma upitna, što je naglašeno i u Strate-giji. Zbog toga potrebno je intenzivirati izgradnju kapaciteta koji koriste obnovljive izvore energije. Četvrti scenarij predviđa najveće učešće obnovl-jivih izvora energije, a tu se misli prije svega na hidroelektrane, elektrane na biomasu, a zatim vjetroelektrane i solarne elektrane. U 2018. godini u rad je puštena prva vjetroelektrana u BiH. U fazi razvoja je još nekoliko vjetroelektrana. Kao direkt-na posljedica uvođenja garantovanih podsticajnih tarifa i garantovanog perioda otkupa električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) na nivou entiteta, raste proizvodnja električne energi-je iz OIE u BiH. Na slici 7 je prikazan udio pojed-inih OIE u ukupnoj proizvodnji električne energije.

Do kraja 2018. godine u FBiH je instalirano ukupno 183 MW u postrojenjima za proizvodnju električne

Slika 6. Struktura proizvodnje električne energije u BiH u periodu 2014 -2018. god (GWh)

SEKTOR ELEKTRIČNE ENERGIJE

Ukupna proizvodnja električne energije u 2018. go-dini je iznosila 19.160 GWh, dok je finalna potrošn-ja bila približno 11.456 GWh. Neto izvoz električne energije je iznosio 4.606 GW (Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 2019). Istovremeno, potrošnja električne energije po glavi stanovnika je relativ-no niska (u odnosu na evropske države). Potrošn-ja električne energije po glavi stanovnika u 2000. godini je bila 1.915 kWh, a u 2013. godini je dosegla 2.840 kWh, a u 2018. godini je iznosila 3.240 kWh, što premašuje svjetski prosjek. Potrošnja elek-trične energije se povećala u periodu 2002-2018. godina sa 9.150 GWh na 11.456 GWh, što je porast za oko 25%.

U 2018. godini 12.079 GWh ili 63% električne energi-je je proizvedeno u termoelektranama, koje koriste domaći ugalj i imaju prilično visoke specifične emisije ugljen dioksida (oko 1,3 tCO2/MWh). Os-tatak električne energije je proizveden u velikim hidroelektranama, 6.519 GWh ili 34%, a 562 GWh ili 2,9% je proizvedeno u industrijskim energanama i obnovljivim izvorima energije (solarni i vjetro), kao što se može vidjeti na slici 6. Potrošnja uglja u energetskom sektoru (termoelektrane i indus-trijske energane) je iznosila oko 13,4 miliona tona. Zbog velikog učešća termoelektrana u proizvodnji, faktor emisije mreže za ugljen dioksid u 2018. go-dini je iznosio oko 820 kg/MWh (u 2013. godini je iznosio oko 720 kg/MWh). Struktura proizvodnje električne energije u BiH u periodu 2014-2018. god je prikazana na slici 6.

BiH je u 2018. godini usvojila Okvirnu energetsku

18 ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI18 ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 19

energije iz OIE (Operator za obnovljive izvore en-ergije i efikasnu kogeneraciju, n.d.) osim velikih hidroelektrana. Najveći udio imaju vjetroelektrane i male hidroelektrane, a slijede solarne elektrane i elektrane na biomasu. U RS je instalisana snaga OIE dominatno predstavljena malim hidroelektra-nama.

SEKTOR DALJINSKOG GRIJANJA

Daljinsko grijanje u BiH je na vrhu prioriteta svih strateških dokumenata, ali situacija u tom sekto-ru je dosta kompleksna. Mnogi sistemi daljinskih grijanja su zastarjeli i zahtijevaju značajna ulag-anja, te ako se na to doda činjenica da su mnogi i subvencionirani onda se dolazi do zaključka da

je ugrožena njihova dugoročna održivost. Nadal-je, regulatorni okvir se kreira drugačije od sluča-ja do slučaja, npr. postoje značajne razlike u tar-ifnim sistemima u različitim općinama. Još uvijek se toplotna energija dominantno naplaćuje po kvadratnom metru, a ne po isporučenoj toploti što dugoročno nije održivo.

Početkom 1990-tih godina u BiH postojalo je oko 30 sistema daljinskih grijanja (SDG) dostupnih iskl-

jučivo u urbanim sredinama ili u određenim sluča-jevima samo u dijelovima urbanih sredina. Rad ovih postrojenja uglavnom se zasnivao na zastar-jeloj tehnologiji i neefikasnoj proizvodnji toplotne energije. Pored toga, objekti koji su priključeni na sisteme daljinskog grijanja su uglavnom energijs-ki neefikasni zbog čega se generišu troškovi koji premašuju prihode što u konačnici utiče na pov-ećanje cijene grijanja, a posljedično i na smanjenje potrošnje tj. korištenja daljinskog grijanja. Kupov-

Slika 9. Prikaz lokacija sistema daljinskih grijanja na području

Bosne i Hercegovine

Slika 8. Načini grijanja u domaćinstvima BiH


Slika 7. Udio pojedinih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije (%) u BiH

Entiteti u BiH su prije skoro 15 godina uveli podsticaje za električnu energiju iz OIE. Uvedene su tzv. podsticajne i garantovane tarife (feed-in tarife). To je sistem koji je uvela i ogromna većina zemalja EU jer je za početak najjednostavniji za provedbu. Istovremeno, jasno je da to nije najpravedniji sistem, posebno u društvu sa visokim nivoom korupcije. Svrha tako jednostavnog modela je da investicije u OIE svede na minumum i učini ih finansijski atraktivnim, a da se tarife stalno prilagođa-vaju tako da ne dozvole postizanje ekstra profita investitorima. Nakon što se „uhodaju“ investicije u OIE jednostavni sistem treba zamjeniti sa pravednijim sistemom (npr. aukcije, minimalni udio OIE, neto obračun ili neto mjerenje, feed-in tarife za građansku energiju itd.) koji zahtjeva znatno veće kapacitete za provođenje. Problem u BiH je što se prilagođavanje tarifa radi presporo i netrans-parentno. U okolnostima kada su praktično jedini investitori privatne kompanije (nema projekata

građanske energije) opravdano je protivljenje takvom sistemu podsticaja. Aktuelni sistem podsticaja u BiH je donekle odigrao svoju ulogu u promociji OIE. Međutim, treba ga što prije mijenjati kako ne bi koštao korisnike energije i kako bi omogućio uključivanje građana u investiranje u OIE. Pri tome, na bazi dosadašnjeg iskustva treba preispitati kriterije za dodjelu bilo kakvih podsticaja za OIE. Već duže vrijeme veći dio lokalnih zajednica protivi se izgradnji malih hidroelektrana (MHE). Uzevši u obzir model investiranja i sistem podsticaja to je sasvim opravda-no. Međutim, nije opravdano tražiti zabranu izgradnje MHE. Postoje lokacije za izgradnju MHE gdje nema negativnog uticaja na okolinu kao što su vodovodi, postojeći industrijski vodozahvati (npr. termoelektrana), kanali za navodnjavanje i sl. Neophodno je postrožiti kriterije koje lokacije moraju

ispuniti i ukinuti podsticaje tj. dati ih na tržište.

vik, Zenica). Neka od ovih postrojenja zahtijevala su paru za svoje tehnološke procese. Zbog ovakve veze daljinskih grijanja i industrijskih postrojen-ja, sistemi daljinskih grijanja koji se oslanjaju na ovakva postrojenja projektovani su tako da koriste paru za dobijanje vrele i/ili tople vode za potrebe grijanja. Sistemi daljinskih grijanja postoje i u manjim sredinama gdje se uglavnom radi o malim sistemima za potrebe javnih ustanova i manjih naselja. Evidentna je koncentracija sistema dal-jinskih grijanja na područjima bazena nalazišta uglja, te je određeni broj privrednih subjekata koji pružaju uslugu isporuke toplotne energije vezan za lokalne termoelektrane koje koriste lokalno gori-vo.

U posljednjih nekoliko godina postoji trend prelas-ka na biomasu (sa tečnih goriva) kao i izgradnja nekoliko novih daljinskih grijanja na biomasu u Livnu, Gračanici, Gradiški, Prijedoru, Banja Luci i drugim gradovima. Zbog toga se potrošnja drvne sječke povećala za nekoliko puta u posljednjih pet godina.

SEKTOR ZGRADARSTVA

Sektor zgradarstva u BiH, koji uključuje domaćin-stva i objekte u kojima se pružaju javne i komerci-jalne usluge, troši oko 58 % ukupne energije. U razvijenim zemljama ta potrošnja iznosi oko 40%,

na moć kupaca je oslabila, što je daljinsko grijan-je učinilo vrlo osjetljivim na sociološka i politička pitanja.

Prema raspoloživim podacima, u 2017. godini u BiH je egzistiralo 29 većih preduzeća (11 u RS i 18 u FBiH) koja se bave snabdijevanjem potrošača toplotnom energijom, odnosno oko 32 veća sistema daljinskog grijanja. Ukupna grijana površina svih sistema daljinskog grijanja na nivou BiH u 2018. godini iznosila je oko 10 miliona m2, pri čemu su najveći sistemi locirani u Sarajevu (oko 3.000.000 m2 grijanog prostora), Banjoj Luci (oko 1.350.000 m2 grijanog prostora) i Tuzli (oko 1.000.000 m2 gri-janog prostora). Prema bilansu toplotne energije za 2015. godinu gubici u distribuciji toplotne energije iznosili su 6,53% (Okvirna energetska strategija Bosne i Hercegovine do 2035. godine, 2018). U BiH je u periodu 2011-2015. godina bio prisutan trend smanjenja proizvodnje toplotne energije u pros-jeku za 3,0% godišnje. U 2015. godini proizvedena toplotna energija iznosila je 88,45% proizvedene toplotne energije u 2011. godini, (Okvirna energets-ka strategija Bosne i Hercegovine do 2035. godine, 2018). Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA) ukupna potrošnja toplote za grijanje u BiH u 2015. godini iznosila je 71 PJ, dok je u istoj godini udio toplote iz daljinskog grijanja iznosio oko 8% (CETEOR, FBS, GAUSS, 2018).

Od goriva koriste se prirodni gas, toplota iz ter-moelektrana, biomasa i ugalj. Karakteristično za sisteme daljinskih grijanja u BiH koji su smješteni u blizini termoelektrana i industrijskih kapaciteta je da se toplotnom energijom snabdijevaju upravo iz tih postrojenja (Tuzla, Lukavac, Kakanj, Uglje-

ali zbog relativno visokih potreba za energijom (prije svega za grijanjem) postojećeg fonda zgra-da s jedne strane i nedovoljno razvijene industri-je, udio sektora u zgradarstvu je značajno veća u odnosu na razvijene zemlje. S obzirom na to jedan od prioritetnih ciljeva treba da bude pronalaženje načina kako da se smanji potrošnja energije kako u postojećim tako i novim stambenim objektima.

Glavni izvor energije za grijanje u BiH je drvna bio-masa i ugalj. Oko 88% stambenog sektora zagrija-va se individualnim kotlovima i pećima. Osnovna karakteristika ovih tehnologija konverzije energi-je i za ugalj i za biomasu je relativno nizak stepen efikasnosti, niži od 60%. Tržište kotlova i peći nije uređeno tako da neki proizvođači na tržištu nema-ju adekvatne certifikate o efikasnosti svojih proiz-voda.

S druge strane, koriste se uvozni kotlovi i peći koji nisu projektovani za domaće ugljeve što uzrokuje malu efikasnost konverzije primarne u korisnu en-ergiju i veću zagađenost zraka. Prema podacima iz Ankete o potrošnji energije u domaćinstvima koju je provela Agencija za statistiku BiH 2015. godine dominantan način grijanja je pomoću sobnih peći sa učešćem od 72,90%, putem daljinskih grijanja grije se 7,9% domaćinstava, a oko 19% domaćin-stava ima svoje sisteme centralnog grijanja - etaž-no grijanje.

Prema podacima iz Trećeg nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama (TNC) kao gorivo za sobne peći koriste se: cjepanice 77%, električna energi-ja 12%, prirodni gas 2% i ugalj 9%. Iz prethodnih podataka vidljivo je da je udio uglja u sistemima individualnog grijanja veoma mali. Razlog tome je taj što zvanična statistika ne uzima u obzir crno tržište uglja (privatne jame i krađa uglja).

POTROŠNJA ENERGIJE

Na slici 10 dato je učešće pojedinih sektora u ukup-noj potrošnji finalne energije za period 2015.-2019. godina. Vidi se dominacija rezidencijalnog sektora i sektora transporta u ukupnoj potrošnji finalne energije.

Podaci o potrošnji energije u BiH za 2017. godinu, dostupni u fazi izrade Nacionalnog plana za klimu i energiju Bosne i Hercegovine (NECP), dati su u tabeli 1. Podaci su preuzeti iz izvještaja Agencije za

statistiku BiH. Metodologija za prikupljanje poda-taka i izradu energetskih bilansa i njihova forma i sadržaj usklađeni sa standardima i preporukama

Eurostat-a.

EMISIJE STAKLENIČKIH GASOVA – PUNO DIMA, A MALO PARA

Kao članica UNFCCC-a BiH je dužna da izvještava o emisijama stakleničkih gasova. Kroz izradu prva tri nacionalna izvještaja i dva dvogodišnja izvješta-ja o emisijama urađeni su inventari emisija od 1990. godine do 2014. godine. Na taj način omogućeno je i pouzdanije prognoziranje emisija i s tim u vezi definisanje ciljeva koji proizilaze iz međunarodnih ugovora. Slika 11 prikazuje trend emisija GHG od 1990. do 2014. godine.

Najveće emisije su bile 1990. godine koja se u UNFCCC-u uzima kao bazna. Emisije su iznosile 34.040 Gg CO2ekv. Emisije su značajno smanjene tokom ratnog perioda, 1992-1995. da bi nakon toga počele da rastu. U 2001. godini su iznosile 12.030 GgCO2ekv, što je tek nešto više od jedne trećine u odnosu na baznu godinu. Nakon toga, prije sve-ga zbog rasta emisije u sektoru energije, ukupne emisije su prešle 20.000 Gg CO2ekv (u 2008. godini). Emisije drugih sektora su bile više nego prepolovl-jene u periodu 1990-2001. godina, zbog smanjenja više od 80% u industrijskim emisijama i 50% u sek-

Slika 10. Potrošnja finalne energije u periodu 2015.-2019. godina po sektorima


Tabela 1. Struktura primarne i finalne potrošnje energije po sektorima u 2017. godini (bilans prema

EUROSTAT metodologiji)

ugalj. Uzevši u obzir proizvodnju električne energi-je u termoelektranama u 2017. i 2018. godini pou-zdano se može reći da su i u tim godinama emisije veće u odnosu na 2014. godinu za skoro 2.000 Gg CO2ekv ili za oko 7%. Međutim, treba naglasiti da se tu ne radi o trendu emisija zbog relativno krat-kog perioda već uticaju promjenjivosti udjela ter-moelektrana u proizvodnji električne energije što u prvom redu zavisi od količine padavina u posma-tranoj godini.

toru poljoprivrede. Najveće emisije nakon rata su bile u 2011. godini i iznosile su 28.107 Gg CO2ekv što je oko 83% emisija iz 1990. godine. U 2012. godini je primjetan značajan pad emisija što je posljedica manjeg udjela termoelektrana u proizvodnji elek-trične energije. Emisija u 2014. godini, posljednja godina za koju je do sada urađen inventar, iznosila je 25.740 Gg CO2ekv ili za oko 25% manje u odnosu na 1990. godinu.

Na dijagramima (Slika 11) prikazani su udjeli poje-dinih sektora u ukupnim emisijama GHG u 1990. i 2014. godini.

Sa dijagrama se vidi rast udjela energetike u uk-upnim emisijama GHG sa 48% (u 1990. godini) na 56% (u 2014. godini) iako su emisije u tom sektoru niže u 2014. godini. Značajan je rast udjela trans-porta, sa 7% na 12%. Udio poljoprivrede bilježi značajan pad, dok je udio industrije ostao isti. Iz raspoloživih podataka ne vidi se koje emisije su svrstane pod „ostalo“, ali pretpostavlja se da su to emisije iz zgradarstva, HFC spojevi itd. Udio tih emisija je značajno opao. Važno je istači da se ovdje radi o udjeli u emisijama svih stakleničkih gasova, ne samo u emisijama ugljen dioksida.

Količina emisija iz bazne godine 1990. još nije dostignuta. Evidentno je da su nivoi emisija počeli rasti, zbog povećanih industrijskih aktivnosti, te uopšteno imaju trend povećanja.

Prema preliminarnim rezultatima za 2015. i 2016. godinu, bilježi se trend rasta emisija. U 2016. go-dini u pogon je ušla jedna nova termoelektrana na

24 ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI24 ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Slika 11. Udjeli emisija GHG po sektorima

Slika 12. Godišnje emisije GHG u Bosni i Hercegovini

energetskog sektora.

Obnovljivi izvori energije predstavljaju jedan od ključnih resursa Bosne i Hercegovine u ener-getskom sektoru. Njihovo korištenje je značajno uvjetovano načinom iskorištavanja i korištenim modelima biznisa. Realizacija projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije se suočava sa velikim brojem izazova (tehnički, pravni, ekonomski i sl.), te uključuju veliki broj interesnih skupina (onih koji su ZA i oni koji su PROTIV). Uspjeh projek-ta iz oblasti obnovljivih izvora energije značajno ovisi i o kapacitetima onoga ko razvija, ali onoga ko ulaže u projekat. Stoga je potrebno sistematski pristupiti u planiranju i realizaciji ovih projekata kako bi se izbjegli neželjeni troškovi koji mogu ugroziti cjelokupan projekat. Velike energetske kompanije u BiH još ne prepoznaju u potpunosti važnosti OIE, dok su sa druge strane građani vrlo motivirani za investiranje gdje objektivno postoje ogromni potencijali. Od iskorištenih potencijala u BiH najviše su prisutni vodeni tokovi i sunčeva en-ergija za generisanje električne energije, energija vjetra, te biomasa za proizvodnju konvencionalnih oblika biomase poput ogrjevnog drveta, a u zadnje vrijeme i „finijih“ oblika kao što su pelet, briket i drvna sječka, koji služe za grijanje ili proizvodn-ju toplotne energije. Pored toga, sve više pažnje se pridaje geotermalnoj energiji ili energiji okoline za grijanje i/ili hlađenje.

OBNOVLJIVCI PREUZIMAJU PRIMAT

Prijelaz sa fosilnih goriva na obnovljive izvore en-ergije ne zahtijeva samo novu energetsku infras-trukturu, već isto tako zahtijeva od potrošača da budu visoko motivirani i posebno da mijenjaju svo-je potrošačke navike kao uravnotežiti ponudu sa opskrbe nestabilnim izvorima energije i prihvatiti nove tehnologije. Prilikom postavljanja sistema za upotrebu održivog izvora energije potrebno je znati da takav sistem, uz potrebna održavanja, ima vijek trajanja od 30 godina, čime štedi vlasniku novac za

POTENCIJALI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE



IZMEĐU ČEKIĆA I NAKOVNJA

Bosna i Hercegovina ima kompleksnu ustavnu i zakonodavnu strukturu zbog činjenice da se drža-va sastoji od dva administrativna entiteta, Repub-lika Srpska (RS), Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) koja se sastoji od deset kantona i Distrikta Brčko (DB), kao zasebne administrativne jedinice. Navedena vrlo složena struktura, kao i vrlo skupi administrativni aparat otežava investiranje u ob-novljive izvore energije.

Predstavnici vlasti u BiH moraju biti svjesni da ponestaje fosilnih goriva, te da će se od vjetra i sunca morati proizvoditi mnogo više električne en-ergije uz suočavanje sa izazovom kako to uraditi bez nanošenja štete velikim industrijama. Nastale promjene se dešavaju u vremenu kada tradicional-na razlika između proizvođača energije i potrošača je prilično zamagljena, i kada u fokus pažnje ulazi jedna grupa velikih zemalja u razvoju. Danas je pitanje na koji način se može obezbijediti održiv i finansijski prihvatljiv pristup energiji, uz prom-jenu odgovora na problem i izazove zagađivanja okoliša, kao i zahtjeve za postojanjem energetske sigurnosti.

Poznato je da su neobnovljivi izvori energije iz-vori čiji je potencijal i obim ograničen utvrđenim rezervama (ili pretpostavljenim, još neotkrivenim rezervama i tehnologijama). Obnovljivi izvori en-ergije su izvori čiji se potencijal procjenjuje prema količini energije koju mogu da daju u nekom vre-menskom periodu. Obzirom na ograničene resurse fosilnih goriva, njihov pri eksploataciji štetan uti-caj po okolinu, kao i sve češće političke krize koje destabiliziraju tržište goriva, potrebno je što više se okrenuti i ulagati u obnovljive izvore energije. Razvijene zemlje su već ovo uvidjele i otišle daleko u razvoju i eksploataciji, mada je to na globalnom nivou nedovoljno.

Transformacija energetskih sistema iz fosilnih u obnovljive izvore, odnosno energetska tranzicija je globalni trend. Obnovljiva energija postaje sve obilnija - i jeftinija. No, tempo i priroda njenog širenja znatno će varirati ovisno o tržištima. Prom-jene u preferencijama potrošača prema inicijati-vama za održivost i obnovljivim izvorima energije mogli bi odigrati ,ključnu ulogu u dekarbonizaciji

Slika 13. Ogroman potencijal iskorištavanja

energije iz biomase u BiH

U Bosni i Hercegovini postoje velike količine bio-mase koji su neiskorištene. Ukupni tehnički po-tencijal biomase u RS iznosi 733.477 t/a, a u FBiH 719.017 t/a što ostavlja dovoljno prostora za ulag-anja u nove kotlovnice na biomasu odnosno drvnu sječku. Korištenje ovih resursa biomase može dalje stvarati nova radna mjesta budući da se bioma-sa prikuplja lokalno i koristi se u lokalnim pos-trojenjima za proizvodnju energije (električne i toplotne), međutim potrebno je istaknuti i potrebu za uređenjem tržišta, kako biomase kao energenta kWh/m2, odnosno 142 – 184 W/m2 svedeno na sva-

ki sat u godini.

Na 1 m2 horizontalne plohe Sunce godišnje dozrači 1.240 kWh energije na sjeveru BiH i oko 1.600 kWh

moguću kupnju dva vozila. Godišnja ušteda iznosi do 80% od trenutnog izdatka za fosilni energent, a uz to pridonosi smanjenju emisija ugljendioksida.

U biti prilkom izgradnje objekta odnosno odabi-ra KGH sistema potrebno je razumjeti zahtjeve objekta, analizirati sistem, opremu i mogućnost alternativnih izvora energije. Nakon tehno-ekon-omske analize može se dokazati, korištenjem ana-lize životnog ciklusa i strategije očuvanja energije da je objekat sa malim investicionim troškovima u današnje vrijeme, u stvari veoma skup objekat. En-ergijska efikasnost se dodatno povećava ukoliko se svi akteri u projektovanju interaktivno uključe. U razvijenim zemljama je trend izgradnja nisko en-ergetskih objekata, a razvija se i koncept zgrada sa nultom potrošnjom energije, koje same proizvode energiju iz obnovljivih izvora za svoje potrebe i en-ergy-plus objekata, koji proizvode više energije iz obnovljivih izvora nego što potroše na godišnjem nivou.

BIOMASA

Bionergija je od krucijalnog značaja za pokrivanje potreba za energijom. Bioenergija Europe (Bioener-gy Europe) je izračunala da biomasa može pokriti u potpunosti sve vrste potreba za energijom zemalja članica Europske Unije (EU 28) tokom 43 dana.


tako i opreme za njeno korištenje. Biomasa je vrlo pogodan i često korišten izvor energije za male sisteme grijanja. Glavna prednost je mogućnost sk-ladištenja i korištenja po potrebi. Na primjer, drvo može biti pohranjeno tokom dugog razdoblja sve do zime kada se javlja potreba za toplotom. Glavni ne-dostatak ovih sistema je potreba za kontinuiranom dobavom sirovine, koju treba prikupiti ili nabaviti, a zatim dovesti do postrojenja i obraditi. To je glav-na razlika u odnosu na intermitentne obnovljive iz-vore energije, kao što su sunčeva energija i vjetar,

koji imaju niže potrebe za održavanjem.

SOLARNA ENERGIJA

Ogromni potencijal sunčeve energije je teško ekonomično iskoristiti, s obzirom da se veći dio po-tencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija.

Međutim, ovo je izvor koji zasigurno dolazi. Stva-ranje prilika za razvoj i funkcionalnost održivog tržišta solarnih sistema je od velikog značaja za ekonomiju i očuvanje okoliša u BiH. BiH je go-dišnje direktno osunčana u prosječnom trajanju od 1.500 do 2.500 sati, što je u odnosu na ukupan godišnji broj sati zaista značajna vrijednost. Teo-retski potencijal Sunčeve energije na prostorima BiH iznosi oko 75 PWh.

Godišnji prosjek dnevno dozračene Sunčeve en-ergije na horizontalnu plohu u BiH iznosi 3,4 – 4,4

• Sunčeva energija je bezbuč-na, ekološki poželjna i na svakom mjestu pristupačna.• 1 m2 sunčanih ćelija može proiz-vesti 100 W električne energije.• 1 m2 sunčanih kolektora može proizvesti 700 W toplote za grijanje tople vode ili prostora.• 1 m2 kvalitetnog prozora može zgradi osigurati oko 600 W toplote za grijanje zgrade i može osigura-ti rasvjetu kvalitetniju od umjet-nih rasvjetnih tijela (izmiještajući 100W električne energije za rasv-jetu)• Na 1 m2 površine krova dolazi toliko Sunčeve energije za godinu koliko je sadržano u 100 litara lož ulja.

Slika 15. Korištenje energije sunca

Slika 14. Drvna biomasa


BITNE PREDNOSTI UPOTREBE BIOMASE SU:• Smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte• Korištenje domaćeg energenta• Ekonomske koristi u ruralnim sredinama• Podizanje svijesti upravljanja energijom lokalnih zajednica• otvaranje novih radnih mjesta

u južnim dijelovima BiH.

Imajući u vidu da su sunčane ćelije izuzetno pou-zdani, dugotrajni i tihi uređaji za proizvodnju elek-trične energije i da samo jedan kvadratni metar solarnih ćelija spojenih u modul može proizves-ti oko 100 Wh električne energije, odnosno da se na godišnjem nivou od samo jednog panela može proizvesti preko 3 kWh električne energije, dolazi se do zaključka da je ovaj vid energije veoma ispla-tiv.

GEOTERMALNA ENERGIJA

Geotermalna energija predstavlja obnovljivi izvor energije minimalnog uticaja na okolinu, a dos-tupan svugdje na Zemlji. Ne stvara emisije štetne za okolinu odnosno smanjuje se korištenje fosilnih goriva. Procjenjuje se da energija geotermalnih izvora, na globalnom nivou, iznosi 1.194.444.444 TWh te da su geotermalni resursi znazno veći en-ergijski potencijal od svih fosilnih goriva zajedno čiji je energijski ekvivalent 1.000.400 TWh . Raz-likuje se direktno i indirektno korištenje geoter-malne energije. Kod direktnog korištenja toplotne energije geotermalnog izvora najčešće se koristi za grijanje (individualni objekti i daljinsko grijanje), balneologiju (turizam, medicina, sport), agrokultu-ru (staklenici, grijanje tla) te industrijsko korišten-je (sušenje, grijanje i sl.). Indirektno korištenje energije predstavlja korištenje toplotnog efekta ge-otermalne energije uz konverziju toplotne energije u druge energijske oblike povoljnije za korištenje

ili prenos (toplotne pumpe, geotermalne elektrane i sl.). Prednost korištenja toplotne energije geoter-malnih izvora u svrhu zagrijavanja/hlađenja ili proizvodnje električne energije je smanjenje potre-be za fosilnim gorivima čime se direktno smanjuje i emisija produkata sagorijevanja fosilnih goriva odnosno smanjuje negativni uticaj na okolinu.

Što se tiče geotermalne energije u BiH, njena up-otreba trenutno je poprilično limitirana. Geoter-malna energija koristi se u agrikulturi, turizmu i tretiranju mineralne vode. Ukupno iz do sada istraženih geotermalnih izvora u BiH moguće je

proizvesti oko 328 GWh/god toplotne energije.

Primjena geotermalnih sistema (toplotnih pumpi) za grijanje i klimatizaciju prostora

Toplotne pumpe su pogodne za snabdijevanje toplotnom energijom svih vrsta zgrada: porodičnih kuća, stambenih zgrada, hotela, bolnica, škola, poslovnih zgrada i industrijskih objekata, kako u novogradnjama tako i kod modernizacije posto-jećih zgrada.

Kod ispunjavanja zahtjeva koji se postavljaju na pa-sivne kuće , teško se može izbjeći primjena toplot-nih pumpi. Kao i kod uobičajenih proizvođača toplote i toplotne pumpe su pogodne za gotovo sve slučajeve primjene. Nezavisno od njene konstruk-cione izvedbe, toplotna pumpa se može posmatra-


Slika 16. Geotermalna energija

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U BIH – SNAŽAN MOTOR, KOJI SE SPORO POKREĆE

Iskorištavanje prirodnih energetskih potencijala koji se nalaze svuda oko nas je važan dio historije Bosne i Hercegovine. Značajan razvoj energetike nastupa krajem 19. stoljeća, kada dolazi do inten-zivnog razvoja industrije i saobraćaja. Može se reći da su prva elektroenergetska postrojenja bila zas-novana upravo na obnovljivim izvorima energije, obzirom da je prva hidroelektrana u Bosni i Herce-govini izgrađena u Jajcu, 1894. godine . Međutim, do prije samo desetak godina, proizvodnja elek-trične energije se bazirala isključivo kroz rad kon-vencionalnih postrojenja – termoelektrana i velik-ih hidroelektrana. Također, sistemi za proizvodnju toplotne energije, isključivo su bila naslonjena na postojeće industrijske kapacitete ili koriste prirod-ni gas i mazut.


Slika 17. Koncept primjene toplotne pumpe za grijanje, PTV i hlađenje

ti kao uređaj koji radni medij sa nižeg tempera-turnog nivoa, uz pomoć dodatne energije diže na viši temperaturni nivo i na taj način iskorištava toplotu sadržanu u radnom mediju.

Savremene toplotne pumpe na električni pogon dobivaju cca. 3/4 toplote potrebne za grijanje iz okoline, a preostala četvrtina je električna energi-ja koja se koristi za pogon kompresora. Iz odnosa predane toplote grijanja (uključivo toplotu kom-presora koja nastaje dovođenjem struje) i utrošene električne energije, dobije se koeficijent efikasnos-ti koji opisuje efikasnost toplotne pumpe (najčešće 3,5 - 5,5).

Zamjenom starog konvencionalnog kotla toplot-nom pumpom ostvarujemo višestruku korist: povećanje energijske efikasnosti sistema grijan-ja, smanjenje potrošnje energenta za proizvodnju iste količine toplotne energije, značajno smanjen-je troškova grijanja, kao i smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu. Prepreku u primjeni toplotnih pumpi predstavljaju veći investicioni troškovi u odnosu na konvencionalne sisteme gri-janja. Međutim, ukupni troškovi pogona su mnogo manji. Troškovi ulaganja zavise od primijenjenog izvora toplotne energije i efikasnosti toplotne pumpe, dok troškovi pogona najviše zavise od ci-jene električne energije.

Jelovača, pa ukupna instalisana snaga vjetroelek-trana iznosi ukupno 87 MW. Trenutno je u izgrad-nji vjetroelektrana Podveležje, čija će instalisana snaga biti 48 MW.

Korištenje biomase i biogasa za grijanje i proizvod-nju električne energije je u uzlaznoj putanji, te je u posljednjih nekoliko godina izgrađeno nekoliko postrojenja koja koriste ovaj vid obnovljivih izvora energije. Posebno je izraženo investiranje u sisteme grijanja na biomasu kod domaćinstava i malih i srednjih preduzeća, te u sistemima daljinskih gri-janja. Trenutno u Bosni i Hercegovini postoje dvije

elektrane na biomasu i jedna na bioplin. S druge strane, do danas je izgrađeno 9 sistema daljinskog grijanja na biomasu instalisane snage 118,5 MW, što predstavlja 7% od ukupne instalisane snage . Bosna i Hercegovina posjeduje veliki potencijal

Energija vjetra uz Sunčevu energiju, predstavlja najrasprostranjeniji oblik korištenja obnovljive energije. Kao što je slučaj i sa solarnim elektra-nama, izgradnja i integracija vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini je u određenoj mjeri usporena zbog dugog perioda potrebnog za ishodovanje svih dozvola. Do 2020. godine su izgrađene dvije vjetro-elektrane na području Hercegovine – Mesihovina i

TREND INVESTICIJA U OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Prva postrojenja koja koriste obnovljive izvore en-ergije (sunce, vjetar, geotermalnu energiju, bio-masu, itd.) u svijetu su izgrađena relativno davno, ali je njihova visoka početna cijena uvjetovala da se značajniji razvoj počne dešavati tek početkom 21. stoljeća. U kontekstu potencijala korištenja ob-novljivih izvora energije, Bosna i Hercegovina pos-jeduje značajne resurse koji još uvijek nisu adek-vatno iskorišteni. Energija Sunca i vjetra, snaga vodenih tokova, te u posljednje vrijeme korištenje energije biomase, biogasa i geotermalne energije, predstavljaju važan segment energetske tranzicije.

Daleko najveći potencijal ima energija Sunca, pa se kroz ubrzani razvoj tehnologija koje iskorištavaju Sunčevu energiju, razvijaju i uvećavaju instalisani kapaciteti i u Bosni i Hercegovini. Solarni kolekto-ri se sve češće mogu vidjeti na krovovima privat-nih kuća, hotela i poslovnih prostora, dok je razvoj solarnih elektrana nešto sporiji zbog kompliko-vane zakonske regulative. Ukupno je do kraja 2019. godine izgrađeno nešto preko 22 MW instalisane snage solarnih elektrana.


• Agregat vjetroelektrane instal-isane snage 1 MW godišnje uštedi oko 2.600 tona CO2 koji bi se proiz-veli u termoelektranama• Uz proječnu potrošnju domaćin-stva u BiH od 6.000 kWh godišnje, vjetroelektrana Mesihovina može obezbijediti električnu energiju za oko 27.500 domaćinstava


Slika 19. Prikaz instalisane snage toplotne energije postrojenja na biomasu koja se koriste u sistemima centralnog grijanja u BiH

Slika 20. Udio pojedinih tehnologija obnvoljivih izvora energije u

elektroenergetskom sektoru BiH

• Po glavi stanovnika, Bosna i Hercegovina je prva u Evropi pre-ma površini šumskih resursa• 46% državne teritorije pred-stavlja poljoprivredno zemljište koje je pogodno i za razvoj stočarst-va

Slika 18. Instalisana snaga izgrađenih i vjetroelektrana u izgradnji u BiH

biomasi. Trenutno kotlovi na biomasu u sklopu sistema daljinskog grijanja postoje u Banja Luci, Prijedoru, Gradišci, Livnu, Gračanici, Srebreniku i Nemili. Obzirom na veliki hidroenergetski po-tencijal, sasvim je logično da su prvi projekti bili vezani za korištenje vodnog potencijala domaćih rijeka. Neke od ovih hidroelektrana predstavljaju prave historijske dragulje, podsjećajući na period u kojem je Bosna i Hercegovina počinjala svoj en-ergetski razvoj.

U periodu socijalizma izgrađene su najveće hidro-elektrane koje i danas čine značajan udio u ukup-nom energetskom bilansu države, dok je danas uglavnom aktuelna gradnja malih hidroelektrana na manjim brdskim i planinskim rijekama. Uticaj malih hidroelektrana na vodeni tok rijeke i okol-ni ekosistem je vrlo često inzentivan i negativan, pa su projekti ovog tipa uglavnom obavijeni ve-lom kontroverzi i jakog otpora lokalnih zajednica. Međutim, postoje i pozitivni primjeri gdje se sna-ga vodenog toka koristi bez značajnih uticaja na okolinu, poput korištenja prirodnih padova u ri-

za korištenje biomase i bioplina, obzirom da obi-luje znatnim površinama šume i poljoprivrednog zemljišta. Od 32 sistema daljinskog grijanja u Bos-ni i Hercegovini, 7 je u manjoj ili većoj mjeri na području lokacije na kojoj se nalaze, zasnovano na


Slika 22. Instalisana snaga malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini

Slika 21. Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije za period 2010 - 2019


Razvoju obnovljivih izvora energije u Bosni i Her-cegovini definitivno ide u prilog opadanje početnih cijena investicije. Smanjenjem troškova, te pov-ećanjem učinkovitosti I konkurentnosti postavlja se temelj za sve veću integraciju obnvoljviih izvora

energije.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE PROJEKATA ENERGIJSKE EFIKASNOSTI I KORIŠTEN-JA OBNOVLJIVIH IZVORAKada su u pitanju realizovani projekti obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, prisutan je ev-identan pozitivan trend u posljednjih nekoliko go-dina. Početkom protekle decenije dolazi do izgradn

ječnom koritu ili specifičnih lokacija na zahvatima vodovodnih preduzeća.

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih iz-vora energije (uključujući velike hidroelektrane) varirala je tokom protekle decenije od 25 do 49%, uglavnom zaviseći od godišnjih hidroloških karak-teristika.

Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj in-stalisanoj snazi elektroenergetskih postrojenja u Bosni i Hercegovini ima tendenciju blagog rasta u posljednjih nekoliko godina, te iznosi 6% (bez ve-likih hidroelektrana) u 2019. godini, slika 22. Miks tehnologija obnvoljivih izvora prema podacima iz 2019. godine je prikazan na slici 19.

Slika 23. Udio pojedinih tehnologija obnvoljivih izvora energije u

elektroenergetskom sektoru BiH

Slika 24. Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj instalisanoj snazi elektroenergetskih postrojenja u BiH (bez velikih HE)

ječnom koritu ili specifičnih lokacija na zahvatima vodovodnih preduzeća.

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih iz-vora energije (uključujući velike hidroelektrane) varirala je tokom protekle decenije od 25 do 49%, uglavnom zaviseći od godišnjih hidroloških karak-teristika.

Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj in-stalisanoj snazi elektroenergetskih postrojenja u Bosni i Hercegovini ima tendenciju blagog rasta u posljednjih nekoliko godina, te iznosi 6% (bez ve-likih hidroelektrana) u 2019. godini, slika 22. Miks tehnologija obnvoljivih izvora prema podacima iz 2019. godine je prikazan na slici 19.

Razvoju obnovljivih izvora energije u Bosni i Her-cegovini definitivno ide u prilog opadanje početnih cijena investicije. Smanjenjem troškova, te pov-ećanjem učinkovitosti I konkurentnosti postavlja se temelj za sve veću integraciju obnvoljviih izvora

energije.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE PROJEKATA ENERGIJSKE EFIKASNOSTI I KORIŠTEN-JA OBNOVLJIVIH IZVORAKada su u pitanju realizovani projekti obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, prisutan je evidentan pozitivan trend u posljednjih neko-liko godina. Početkom protekle decenije dolazi do izgradnje prvih solarnih elektrana, dok je kraj na-vedenog perioda obilježila izgradnja prvih vjetro parkova. U međuvremenu dolazi do ekspanzije ko-rištenja biomase i ostalih pristupačnih obnovljivih izvora.

Ono što je zanimljivo je da sve više potencijalnih investitora postaju obični građani, koji su uvidjeli prednost obnovljive energije i koristi koje mogu ostvariti. Solarna energija se pretežno koristi u Hercegovini, gdje visoka količina osunčanosti to-kom godine osigurava relativno brz povrat inves-ticije. Uglavnom se ugrađuju solarni kolektori za grijanje i potrošnu toplu vodu, dok solarne elek-trane za proizvodnju za vlastite potrebe i prodaju viška energije još uvijek nisu zakonski definisane, obzirom da trenutno nije moguće prodavati višak proizvedene energije. Solarne elektrane uglavnom grade privatni investitori ili komercijalni i indus-trijski objekti, uz prethodno ostvarivanje statusa privilegovanog proizvođača električne energije, čime se osigurava zagarantovana otkupna cijena za period od 12 (FBiH) do 15 (RS) godina (podaci iz oktobra 2020. godine). Prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini je izgrađena 2018. godine na područ-


ju općine Tomislavgrad, na lokalitetu Mesihovina. Godinu kasnije, u rad je puštena i druga vjetro-elektrana Jelovača, također u općini Tomislavgrad. Karakteristika velikih projekata poput ovih, jeste da generišu nova radna mjesta tokom i nakon izgradnje, razvijaju saobraćajnu infrastrukturu, te omogućavaju proizvodnju električne energije na prilično nepristupačnim mjestima gdje neke druge tehnologije to ne omogućavaju. Tokom izgradnje vjetroelektrane Mesihovina bilo je angažovano 300 radnika, a 14 je stalno zaposleno nakon puštanja u rad. Korištenje biomase je pretežno zastupljeno u sistemima za proizvodnju toplotne energije, dok se biomasa za proizvodnju električne energije koristi u okviru kompleksa drvne industrije u Kneževu i kao dio kogeneracijskog postrojenja Toplana u Pri-jedoru. Bioplin za proizvodnju električne energije se koristi u sklopu privatne farme na teritoriji Opš-tine Šamac.

„ZELENO“ ETNO SELO

Etno selo „Čardaci“ je turističko-ekološki kom-pleks koji se nalazi u Vitezu, u blizini magistral-nog puta M-5. Kompleks se prostire na površini od 60.000 m² , a napaja se velikim dijelom iz obnovl-jivih izvora energije. Naime, u neposrednoj blizini kompleksa nalazi se MHE „Vitez – 1“ instalisane snage 1,2 MW, , kotao na biomasu, mala vjetroelek-

trana i solarni paneli.

PROIZVOĐAČ ZNANJA I ENERGIJE IZ SUNCA

Osnovna škola „Meša Selimović“ iz Sarajeva je dokaz da obrazovne ustanove osim svoje primarne uloge, mogu aktivno sudjelovati u proizvodnji čiste energije. Na krovu škole instalisana je solarna elek-trana nazivne snage 25 kW, koja može da zadovolji potrebe škole ali i okolnih potrošača. Procijenjeni godišnji profit od elektrane je 20.000 KM, a 2% od profita će dobiti škola. Obzirom da je za potrebe solarnih sistema potreban kvalitetan i stabilan krov, ovakvi projekti u budućnosti bi mogli imati dodatnu korist, obzirom da bi uključivali i obnovu krova obrazovnih ustanova na koji se postavljaju postrojenja.

HERCEGOVAČKI VJETAR U LEĐA

Na lokaciji Proslapska planina koja je smještena na sjevernim obroncima planine Ljubuše kod Prozora, privatni investitor je 2018. godine pustio u rad pet

RAME UZ RAMEBlockchain ili ulančani blokovi je kompjuter-ska tehnologija koja se zasniva na konceptu dis-tribuirane glavne knjige (engl. distributed ledger). Blockchain je de facto mrežna baza podataka s otvorenim pristupom kojoj mogu pristupati i koju mogu ažurirati svi umreženi učesnici. Podaci se up-isuju u tzv. blokove koji su kriptografski zaštićeni, te svaki naredni blok posjeduje sve informacije od prethodnih blokova. U prevodu to znači da je skoro pa nemoguće raditi izmjenu određenog zapisa (da ne govorimo krivotvorenja) što blockchainu daje veliku primjenu u onim oblastima gdje se zahtjeva stroga regulacija (npr. tržište novca, zemljišnokn-jižna evidencija, regulacija električne energije, au-torska prava itd itd itd.). Suština blockchaina je da eliminiše potrebu za cen-tralnim autoritetom, koji u današnjim sistemima ima centralnu ulogu i ujedno, zbog svoje admin-istracije, poskupljuje cjelokupan sistem. Tako u tržištu novca centralni autoritet je centralna ban-ka, u ZK evidenciji to je Sud, u energiji to je više tijela kao što su NOS i DERK itd. Eliminisanjem ovih centralnih autoriteta se značajno smanjuju ili čak eliminišu transakcioni troškovi što čitav sistem čini jeftinijim, a projekte unutar tog siste-ma jeftinijim. Ovdje treba naglasiti da se, prema predviđanjima vodećih eksperata u oblasti block-

chaina, puna ekspanzija blockchaina očekuje u 2023. godini. Blockchain bi mogao biti obećavajuće rješenje up-ravljanja decentraliziranim energetskim sistemi-ma i mikro mrežama. U biti blockchain bi moga snažno doprinijeti rješavanju tzv. energetske trileme: uticao bi na smanjenje troškova uslijed optimizacije energetskih procesa i smanjio ener-getsko siromaštvo, zatim bi kroz podršku drugim tehnologija (naročito kroz primjenu IoT – Internet of Things) unaprijedio sigurnost snabdijevanja i za kraj kroz promovisao nisko karbonske tehnologi-je. Ovdje ću navesti samo nekoliko konkretnih mo-gućih primjena blockchaina u sektoru energije:• Naplata – putem tzv. pametnih ugovora i pametnih mjerila naplata bi se vršila automatski. Ovo bi značilo veliku uštedu distributivnim pre-duzećima. • Prodaja i marketing – prodaja energije bi se zasnivala na energetskom profilu korisnika, njegovim preferencijama i brigom za okoliš. Block-chain bi u kombinaciji sa vještačkom inteligenci-jom (AI – Artificial Inteligence) i mašinskim učen-jem (ML – Machine Learning) mogao identificirati

RAZVOJ I PRIMJENA NOVIH TEHNOLOGIJA U ENERGETSKOM SEKTORU



Slika 25. Blockchain tehnologija u decentraliziranom energetskom sistemu

šablone ponašanja potrošača i na bazi toga nuditi svoje energetske usluge.• Trgovina – blockchain omogućava dis-tribuirane platforme za trgovinu, a što će ugroziti ulogu regulatora tržišta i generalno upravljanje rizikom. Već se razvijaju blockchain platforme na kojim se trguje zelenim certifikatima.• Pametne mreže i prenos podataka – putem blockchaina se ostvaruje efikasna komunikacija pametnih uređaja, prenos podataka i skladišten-je. Pametni uređaji u pametnim mrežama podra-zumijevaju pametna brojila, napredne senzore, te sisteme za kontrolu i upravljanje energijom.• Dijeljenje resursa – blockchain se može primijeniti u sistemu naplate dijeljenih sistema između više korisnika, poput punionica za elek-trična vozila.• Konkurentnost – pametni ugovori bi mogli pojednostavit i ubrzati promjenu snabdjevača en-ergijom, što bi posljedično moglo dovesti do man-jih cijena električne energije.

ZANIMLJIVOSTBlockchain će dati veliku podršku grupi tehnologi-ja koje uključuju internet stvari (IoT), ICT teh-nologije, pametna brojila, komunikacija između mašina (M2M), kao i vještačka inteligencija (AI). U ovom primjeru zamislite kuću koja na krovu ima instalirane solarne panele koji generišu električnu energiju i skladište u baterije, a svi ostali pametni uređaji (frižider, mašine, TV itd.) su priključeni u IoT sistem, a u garaži je parkirano električno vozilo sa baterijom 100 kWh. Pala je noć i svi ukućani spa-vaju. Te noći se na tržištu javlja velika potražnja za električnom energijom i pošto je domaćin potpisao

pametni ugovor, sistem automatski preuzima en-ergiju iz baterija (baterije kuće i auta) i šalje u sistem, a domaćin u realnom vremenu to naplaću-je. Ujutro se budi, kreće na posao i primjećuje da je njegova baterija u autu na 80% umjesto 100%, ali mu to ne smeta, jer zna da je ugovorom regulisano da će uvijek imati minimalno 80% punu bateriju, a jedan ciklus pražnjenja i punjenja je dobro na-platio. Zamislite potencijal koji se krije u stotina-ma automobila i pojedinih kućanskih aparata koji mogu da skladište energiju noću.

SVUDA POĐI, KUĆI S INTERNETOM DOĐIInternet stvari (IoT – Internet of Things) povezu-je hiljade i hiljade predmeta iz našeg svakodnev-nog života (drveće, kante za otpad, uličnu rasvjetu, parking mjesta, saobraćajne znakove, ceste, bol-ničku opremu, kućne aparate, proizvodne linije, usjeve itd.), koji su opremljeni sa senzorima, pro-cesorima i komunikacijskim uređajima, sve s cil-jem da preko interneta razmjenjuju dragocjene podatke i da prema potrebi reagiraju. U osnovi, IoT omogućuje razumijevanje i upravljanje na dal-jinu s različitim predmetima, nekima od njih (npr. termostatima) daje potrebne podatke i omogućuje samoupravljanje. Kada su predmeti povezani u IoT i dobiju glas, postaju dio korisničkog iskustva, ko-jeg oblikuje interakcija između ljudi, mjesta i pred-meta, između proizvoda, prirode i života.Pametni gradovi (Smart City) predstavljaju sistem rješenja za gradove, koji polazi od ideje da se mod-erniziraju postojeće javne usluge poput parkinga,


Slika 26. Algoritam interneta stvari

javnog prijevoza, ali i javne rasvjete, zbrinjavanja otpada, kontrole kvalitete zraka i sl. U segmentu okoliša primjena IoT u pametnim gradovima se ko-risti kako bi se prikupili različiti fizički i hemijski parametri odnosno informacije o njima. Prikuplja-ju se informacije kao što su prognoza vremena, nivo zagađenosti zraka, jačina svjetla, nivo buke, vlaga, temperatura, zračenje itd. Podaci se mogu koristiti u različite svrhe, prije svega predviđanje katastrofa ili drugih neželjenih događaja. U upra-vljanju otpadom se može koristiti za optimiziranje ruta sakupljača otpada gdje pametne kante koriste kombinaciju senzora za masu i volumen otpada. Pomoću senzora prikupljanje otpada postaje puno efikasnije i smanjuju se troškovi.

PAMETNOM JE I IŠARET DOSTAVještačka inteligencija (AI – Artificial Intelligence) je inteligencija demonstrirana od strane mašina, za razliku od prirodne inteligencije koju demon-striraju ljudi i životinje. AI se najčešće definiše

kao naučna oblast u kojoj se izučavaju kompjuter-ska rješenja koja treba da omoguće sposobnosti i ponašanja slična ljudskom (percepcija, reagovanje, ponašanje, rezonovanje, zaključivanje i činjenje). AI će biti zasigurno snažna podrška svim ostalim tehnologijama, jer pomoću svih danas poznatih uređaja komunikacije AI svakodnevno evolvira, što će u konačnici dovesti do toga da će mnoga za-nimanja izumrijeti djelomično ili u cijelosti uslijed dominacije AI (npr. knjigovodstvo, recepcioneri, blagajnici, lektori, call agenti, vozači, vojnici, do-stavljači, farmeri). U segmentu energije AI će veliku primjenu naći

u predviđanju potražnje za energijom na bazi ve-like količine podataka koje će dobivati od milion uređaja (povezano sa IoT) i što će omogućiti trgov-cima energije donošenje pravovremenih odluka o kupovini/prodaji energije na otvorenom tržištu. AI svoju primjenu nalazi i u primjeru broj 2 opisanom u dijelu blockchaina. Također, u segmentu zaštite okoliša AI zajedno sa IoT će biti velika podrška pa-metnim gradovima.

SAD ME VIDIŠ, SAD ME NE VIDIŠU proširenoj stvarnosti (AR – Augmented Reali-ty) se pomoću tehnologije u realan svijet koji nas okružuje “nadograđuju“ kompjuterski stvoreni sa-držaji (slike, zvukovi) u realnom vremenu. Npr. u proširenoj stvarnosti pomoću pametnog telefona možete istraživati gradove ili prirodu, isprobati željene kombinacije namještaja prije kupovine i sl.Virtualna stvarnost (VR – Virtual Reality) omo-gućava “uranjanje“ u kompjuterski simulirano okruženje kojim se dočarava fizička prisutnost u stvarnim ili zamišljenim svjetovima. Tako možete odletjeti na Mars, prošetati se ulicama svjetskih metropola, roniti s morskim psima i sl.Tehnologije virtualne i proširene stvarnosti koris-tit će svim sektorima stvaranjem efikasnijih proce-sa, unapređenjem usavršavanja, te osiguravanjem novih načina saradnje i zajedničkog rada. AR i VR će se moći primjenjivati u svim slučajevi-ma gdje se zahtjeva fizička prisutnost određenog predmeta ili osobe, a koja se za potrebe određenog zahvata može simulirati (npr. davanje uputa u po-pravci mašina, nadzor, trening itd.).


Dana 08 septembra 2020 godine robot GPT-3 je prvi robot koji je napisao kolumnu za časopis The Guardian koristeći različite vještačku inteligenciju. Kompletnu i izvornu kolumnu možete pročita-ti nawww.theguardian.com/commen-tisfree/2020/sep/08/robot-wrote-this-article-gpt-3

Slika 27. Ilustracija proširene stvarnosti,

18 SADAŠNJE STANJE ENERGETSKOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINIDržavna regulatorna komisija za električnu en-ergiju (DERK)

30 GEOTERMALNA ENERGIJAStudija obnovljivih izvora energije s naglaskom na biomasu, geotermalnu energiju i solarnu energiju u BiH, UNDP 2019

30-31 Primjena geotermalnih sistema (toplotnih pumpi) za grijanje i klimatizaciju prostoraIzvor: JP Elektroprivreda HZHB – HE Jajce 1 i HE Jajce 2

33 TREND INVESTICIJA U OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE U BOSNI I HERCEGOVINIIzvor: Studija obnvoljivih izvora energije s naglas-kom na biomasu, geotermalnu energiju i solarnu energiju u Bosni I Hercegovini, konzorcij: Ceteor Sarajevo, ZEZ Zagreb, Excellent Sarajevo

38 RAME UZ RAME (SLIKA 25)Izvor: REIC, 2020

39 ZANIMLJIVOST (SLIKA 26)Izvor: https://www.needpix.com/photo/386563/network-iot-internet-of-things-connection-cloud-internet

40 SAD ME VIDIŠ, SAD ME NE VIDIŠ (SLIKA 27)Izvor: https://pxhere.com/en/photo/1447399

11 DRIN - PRVA GRAĐANSKA INICIJATIVU ZA SOLARNU ENERGIJU U BOSNI I HERCEGOVINI (SLIKA 1.) Izvor: (REIC, 2020)

12 DRIN - PRVA GRAĐANSKA INICIJATIVU ZA SOLARNU ENERGIJU U BOSNI I HERCEGOVINI (SLIKA 2.)Izvor: Screenshot https://www.indiegogo.com/projects/gradanska-inicijativa-za-solarnu-energiju#/

12 OSMAČANI (SLIKA 3.)Izvor: https://www.facebook.com/solarnapecka/

28. BIOMASA (SLIKA 14.)https://pixabay.com/photos/wood-biomass-trunks-825792/

29 SOLARNA ENERGIJA (SLIKA 15.)Korištenje energije sunca, Izvor: https://sustainability.uic.edu/green-campus/energy/solar-power/

30 GEOTERMALNA ENERGIJAIzvor: https://sustainability.uic.edu/green-campus/energy/geothermal-energy/

15 RAZVOJ ENERGETIKE U BOSNI I HERCEGOVINIhttps://faktor.ba/vijest/isovic-rudnici-dugu-ju-500-miliona-maraka-ovo-stanje-je-neodrzi-vo/50433

15 RAZVOJ ENERGETIKE U BOSNI I HER-CEGOVINIhttps://www.zdk.ba/vijesti/item/7155-vlada-doni-jela-odluku-o-minimalnim-koncesionim-naknad-ama-za-ugalj-korak-ka-dodjeli-koncesije-rudnici-ma-u-zdk

IZVORI


Documents

ATLAS ENERGETSKE TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI