Atematska sprezidba, ope napomene Atematskoj sprezidbi pripadaju glagoli 2., 3., 5., 7., 8. i 9. razreda. Nastavci se dodaju izravno na korijen ili sufiks bez posredstva tematskoga ili veznoga samoglasnika. U 2. licu imperativa aktiva nastavak -dhi dodaje se na osnovu koja svrava suglasnikom dok se nastavak -hi dodaje na osnove koje svravaju samoglasnikom. U atematskoj se sprezidbi razlikuju jaka i slaba osnova. Kod jake je osnove naglasak na samoglasniku korijena ili sufiksa koji prelazi u vii prijevojni stupanj dok je u slabim oblicima naglasak na nastavku zbog ega korijenski samoglasnik ostaje nepromijenjen. Jaka se osnova nalazi u prva tri lica jednine aktiva indikativa (prezenta i imperfekta), u svim prvim licima imperativa kao i u treem licu jednine aktiva imperativa. Optativ ima samo slabu osnovu. Optativ ima posebne nastavke koji se dodaju izravno na osnovu. U aktivu je optativni znak -y- na koji se dodaju sekundarni nastavci, u 3. l. mn. -- ispada ispred -u. U mediju je optativni znak --, ispred nastavaka koji zapoinju samoglasnikom -y-. Nastavci za optativ u atematskoj konjugaciji parasmaipada (aktiv) tmanepada (medij)

jedn. dv. mno. jedn. dv. mno.

1. -ym -yva -yma -ya -vahi -mahi

2. -y -ytam -yta -th -ythm -dhvam

3. -yt -ytm -yu -ta -ytm -ran

Drugi prezentski razred (razred AD, jesti) Korijenski samoglasnik u slaboj osnovi ostaje nepromijenjen dok u jakoj prelazi u prijevojni stupanj gua. DVI mrziti: jaka osnova dve-, slaba dvi-; VID znati: osnove ved-, vid-; DUH musti: osnove doh- i duh-; LIH lizati: osnove leh-, lih-. Zato to se nastavci dodaju izravno na korijen, u drugome razredu dolazi do unutarnjega sandhia kada i osnova i nastavak zavravaju na suglasnik ili samoglasnik. Tako DUH musti ima prva tri lica prezenta jednine aktiva doh-mi, dhok-i prema .. i .., dog-dhi prema .., prva tri lica jednine prezenta medija duh-e, dhuk-e, dug-dhe. Glagol LIH lizati ima prva tri lica prezenta jednine aktiva leh-mi, lek-i prema .. i .., i le-hi prema .., prva tri lica jednine prezenta medija lih-e, lik-e, l-he.

Paradigma sprezidbe glagola DVI, 2. mrziti, jaka osnova dve-, slaba dvi-: Indikativ prezenta

parasmaipada (aktiv) tmanepada (medij)

jedn. dv. mno. jedn. dv. mno.

1. dvemi dviva dvima dvie dvivahe dvimahe

2. dveki1 dviha dviha dvike dvithe dvihve2

3.

dvei3 dvia dvianti dvie dvite dviate

Indikativ imperfekta

parasmaipada (aktiv) tmanepada (medij)

jedn. dv. mno. jedn. dv. mno.

1. adveam adviva advima advii advivahi advimahi

2. adve4 adviam advia advih advithm advihvam

3. adve advim advian5 advia advitm adviata

Imperativ

parasmaipada (aktiv) tmanepada (medij)

jedn. dv. mno. jedn. dv. mno.

1. dvei dveva dvema dveai dvevahai dvemahai

2. dvihi dviam dvia dvikva dvithm dvihvam

3. dveu dvim dviantu dvim dvitm dviatm

Optativ

parasmaipada (aktiv) tmanepada (medij)

jedn. dv. mno. jedn. dv. mno.

1. dviym dviyva dviyma dviya dvivahi dvimahi

2. dviy dviytam dviyta dvith dviythm dvidhvam

3. dviyt dviytm dviyu dvita dviytm dviran

1 Zavrno - u slonidbi i sprezidbi ispred -s postaje -k. Glas -s iz nastavka celebralizira se u - ako mu prethode samoglasnici osim -a- i -- (ak i kada izmeu njih stoje visarga ili anusvra) ili suglasnici -r- i -k-, a slijede samoglasnici ili glasovi t, th, n, m, y ili v. Vidi .. i .. 2 Zavrno - u pauzi postaje -, ispred -dh s ozvuuje i postaje -; -dh se zatim cerebralizira u h prema fn. 4 i .. 3 Cerebralni sibilant - iz osnove cerebralizirao je dental t- iz nastavka. Vidi .. 4 Zavrno - u pauzi postaje -, nastavci -s i -t u drugome i treem licu elidiraju se prema pravilu po kojem u pauzi ne mogu stajati dva ili vie suglasnika na kraju rijei. 5 Glagol DVI, kao i glagoli koji zavravaju na - mogu u treem licu mno. imperfekta aktivnoga imati i nastavak -u (advian / adviu mrzili su)

Nepravilni glagoli drugoga prezentskoga razreda AS, 2. biti kao pomoni glagol ima samo parasmaipadu:

Indikativ imperfekta

1. sam sva sma 2. s stam sta 3. st stm san

Imperativ 1. asni asva asma 2. edhi stam sta 3. astu stm santu

Optativ 1. sym syva syma 2. sy sytam syta 3. syt sytm syu

I ii, jaka osnova e-, slaba i-, ispred samoglasnikih nastavaka y-

Indikativ prezenta 1. emi iva ima 2. ei itha itha 3. eti ita yanti

Indikativ imperfekta 1. yam aiva aima 2. ai aitam aita 3. ait aitm yan

Imperativ 1. ayni ayva ayma 2. ihi itam ita 3. etu itm yantu

Optativ 1. iym iyva iyma 2. iy iytam iyta 3. iyt iytm iyu

U mediju se glagol I, 2. javlja samo s prefiksom adhi- u znaenju uiti. Osnova ispred nastavaka koji zapoinju suglasnikom glasi adh-, adhy- ispred samoglasnikih nastavaka, u imperfektu adhai- i adhaiy-. Prezent prva tri lica jednine:

adhy-e, adh-e, adh-te, 3. l. mno. adhy-ate; imperfekt prva tri lica jednine: adhaiy-i, adhai-th, adhai-ta. Vddhi u jakoj prezentskoj osnovi.

a) Svi glagoli drugoga razreda koji svravaju na -u u jakoj osnovi imaju stupanj vddhi umjesto stupnja gua ispred suglasnikih nastavaka, dok MJ brisati ima vddhi uvijek u jakoj osnovi. YU spojiti yau-mi, yau-i (..), yau-ti, ali 1. l. jed. P imperfekta ayo+am>ayavam (2. i 3. lice ayau, ayaut). STU hvaliti staumi, staui, stauti, prva tri lica jednina P imperfekta astvam, astau, astaut. Glagol MJ brisati: jaka osnova mrj-, slaba mj-. Prva tri lica jednine prezenta P: mrj-mi, mrk-i, mr-i, 3. l. mno. prez. P mj-anti.

Slabljenje slabe prezentske osnove. a) Glagol VA eljeti podlijee saprasrai (..) u slaboj osnovi. Jaka

osnova va- (3. l. sg. prez. P vai6

b) Glagol HAN udariti ima jaku osnovu han-. Prva tri lica jednine prezenta aktiva glase: han-mi, ha-si, han-ti. Slaba osnova glasi han- ispred nastavaka na m-, v- i y- (1. l. mno. prezenta aktiva han-ma udarimo), dok pred nastavcima na t- i th- korijensko -n- ispada pa osnova tada glasi ha- (2. l. mno. prezenta aktiva ha-tha udarite). Ispred svih samoglasnikih nastavaka osnova slabi u ghn- (3. l. mno. prez. P ghn-anti udare). Drugo lice imperativa jednine aktiva glasi jahi (udari).

, eli), slaba u- (3. l. mno. prez. P u-anti ele).

Umetanje samoglasnika i polusamoglasnika a) Glagoli AN disati, JAK jesti, RUD plakati, VAS disati i

SVAP spavati ubacuju ispred suglasnikih nastavaka (osim nastavaka koji zapoinju na y-) vezni samoglasnik -i-, karakteristian za sprezidbu vremena i naina izvan prezentskoga sustava. U 2. i 3. licu impf. jed. P ubacuju se - ili -a. Glagol RUD plakati ima jaku osnovu rod-; 3. l. jed. P prezenta rod-i-ti (plae), 3. l. jed. prezenta rud-i-te; 3. l. jed. P imperfekta arod--t ili arod-a-t (plakao je).

b) Deponentni glagoli hvaliti i vladati, gospodariti ubacuju vezni samoglasnik -i- ispred nastavaka koji zapoinju glasovima -s i -dh. Prva tri lica prezenta jednine glagola : -e, -i-e, -e7

c) Glagol BR govoriti ispred suglasnikih nastavaka u jakoj osnovi ubacuje -- ispred kojega dolazi do sandhia prema . br>bro (jaka osnova u gui)+>brav- (prva tri lica jed. P prezenta: bravmi, bravi, bravti

. Drugo lice jednine prezenta glagola -i-e, 2. lice mnoine prezenta -i-dhve, 2. l. imperativa jedn. -i-ve.

6 Korijensko - ispred nastavaka na t- i th- prelazi u -. Vidi ...Zatim se t- i th- cerebraliziraju u - i h-. 7 Vidi ...

(govorim, govori, govori), 3. l. jed. prezenta brte; 3. l. jed. P imperfekta abravt (govorio je).

d) Deponentni glagol I leati, koji ima samo medijalne oblike, u 3. licu mnoine indikativa i imperativa ubacuje -r- izmeu osnove i nastavaka -ate, -ata i -atm. Prva tri lica jednine prezenta: ay-e (e+e>ay8

Odreen broj redupliciranih glagola drugoga razreda uzima nastavke treega razreda.

-e), e-e, e-te, 3.

lice mnoine e-r-ate. Prvo lice jednine optativa: ayye (e+ye>ay-ye). Tree lice mnoine imperativa e-r-atm. Prva tri lica jednine imperfekta: aayi (ae+i>aay-i), aeth, aeta, 3. lice mnoine ae-r-ata.

a) Glagoli CAKS, sjati, JAK9

b) Glagol S, narediti uzima iste nastavke, ali ispred suglasnikih nastavaka u slabim oblicima ima osnovu i-. Prvo lice jed. prezenta aktivnoga s-ti, ali 1. l. mno. prez. aktivnoga i-ma.

, jesti, JG biti budan i DARIDR biti jadan uzimaju nastavke -ati za 3. l. mno. prezenta aktiva, -atu za 3. l. mno. imperativa aktiva i -u za 3. l. mno. imperfekta aktiva.

Ostale posebnosti a) Glagol AD jesti ima u 2. i 3. licu jednine imperfekta aktivnoga nastavke -

a i -at (da, dat jeo si, jeo je). b) Glagol CAK govoriti ispred medijalnih nastavaka koji zapoinju

dentalom ili glasom s- ima osnovu ca-. Tree lice jednine prezenta medijalnoga cae govori.

8 U unutarnjem sandhiu e- ispred samoglasnika ide u ay-. Vidi ... 9 Zapravo je to slaba osnova s prijevojnom prazninom redupliciranoga korijena GHAS jesti (*ja-ghs>jak-)