^ASOPIS JAVNOG PREDUZE]A ZA VODNO PODRU^JE SLIVOVA …

20

06

Go

din

aX

50

ÂSOPIS JAVNOG PREDUZE]A ZA "VODNO PODRU^JE SLIVOVA RIJEKE SAVE" - SARAJEVO


"VODA I MI"âsopis Javnog preduze}a za "Vodno podru~je slivova rijeke Save" Sarajevo

hh tt tt pp :: // ww ww ww.. vv oo dd aa .. bb aa

Izdava~:JP za “Vodno podru~je slivova rijeke Save”Sarajevo, ul. Grbavi~ka 4/IIITelefon: ++387 33 20 98 27Fax: ++387 33 20 99 93E-mail: [email protected]

Glavna urednica:Dilista Hrka{, dipl. ùrn.

Savjet ~asopisa: Predsjednik Mehmed Buturovi}, direktor JP; Zamjenikpredsjednika: Faruk Meki}, predsjednik Upravnog odbora JP;

^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, Gra|evinski fakultet Sarajevo; EnesSara~, direktor Meteorolo{kog zavoda; Boò Kneèvi}; Faruk [abeta.

Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, AidaBezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}.

Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo

Priprema za {tampu i filmovanje: Zoran Buleti}

[tampa: S.Z.R. “Birograf” Sarajevo

âsopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, naukei informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od12. 03. 2001. godine.

S A D R @ A J

Autor kolor fotografija na koricama i srednjim stranama ~asopisa je Mirsad Lon~arevi}

OKTOBAR 2006. • Broj 50 • Godina X

UVODNIKD. Hrkaš

ZA[TITA VODAS. Skejovi}PLANIRANJE PROJEKATA SISTEMA ZA[TITE VODA

M. [arac, S. [arac, V. Jankovi}RAD I ODR@AVANJE URE\AJA ZA PROÎ[]AVANJEOTPADNIH VODA ZASNOVANIH NA NE-KONVENCIONALNIM TEHNOLOGIJAMA (I. DIO)

K. Memi}EKOSISTEMSKE ODLIKE HIDROAKUMULACIJE MODRAC

N. Maksumi}, V. Zupkovi}REDOXPOTENCIJAL KAO INDIKATOR ZAGA\ENOSTIPOVR[INSKIH VODOTOKA

KORI[TENJE VODAF. Ali}, J. Mulabdi}, J. Kova~NOVI STANDARDI U ANALIZI GUBITAKA VODE UVODOOPSKRBNIM SISTEMIMA

B. CirkinPRIMJENA UV-TEHNOLOGIJE U OBLASTI PITKIH VODA

ZA[TITA OD VODAH. Resulovi}IDENTIFIKACIJA RAZLIÎTIH UZROKA O[TE]ENJA TLAKAO OSNOVA ZA IZBOR SANACIONIH MJERA

@. Majstorovi}PROMJENLJIVOST VREMENA (OBORINA I TEMPERATU-RA) NA PODRU^JU BiH U POSLJEDNJIH DESET GODINA KAO POSLJEDICA KLIMATSKIH PROMJENA

@. Majstorovi}UÊ[]E NA BALWOIS KONFERENCIJI

vo nas pri malom jubileju na{eg ~asopisa,dakle u pedesetom broju od po~etka izlaè-nja, odnosno od 1996. godine kada je u mje-secu septembru iza{ao prvi broj “Voda i mi”.

Neki se mo`da ne}e sloìti sa konstatacijom ojubileju, ali eto, u najmanju ruku, nije zanemarivo dasmo u proteklih deset godina izdali 50 brojeva sa ne-koliko hiljada stranica na kojima je objavljeno vi{estotina naslova i tekstova koji su sa raznih nivoa iaspekata obra|ivali temu vode.

A sve je zapo~elo u devastiranoj poratnoj vodo-privredi sa mnogobrojnim materijalnim i kadrovskimte{ko}ama i sa osnovnom zada}om urgentne sana-cije i obnove vodoprivrednih objekata. To su bili pr-venstveno oni za vodosnabdijevanje i to iz finansij-skih sredstava koja su imala prevashodno donator-ski karakter. Dakle, nismo imali vlastitih vodoprivre-dnih novaca da bismo otvarali ili razvijali neke drugeoblike djelovanja, ali smo znali da je i va`no i potre-bno da se i taj informativni segment na neki na~in

mora ostvarivati. Iz tog polaznog saznanja se rodilaideja o pokretanju {tampanog medija u formi maga-zina ili ~asopisa, kakogod ga zvali, namijenjenog je-dnom odre|enom ~itala~kom krugu. U po~etku je taj“krug” ispunjavalo oko dvije stotine adresa (odgo-vorni nivoi vlasti od dràve, preko entiteta, do kanto-na i op}ina, te obrazovanih institucija i projektantskihku}a), da bi danas ve} u adresaru za distribuciju ~a-sopisa imali preko ~etiri stotine adresa. Svakako dasmo ponosni na tu ~injenicu, tim prije {to gotovo zasvaki broj pro{irujemo distribuciju, tj. imamo novezahtjeve za dostavu ~asopisa, a najnoviji je stigaoupravo pred zaklju~enje ovog broja i to iz Slovenijeod gospodina Zorana Stoji~a iz firme imos GEATEH.Iako mi ~asopis postavljamo i na na{ web site (nara-vno otkada smo ga otvorili), interes za dobijanje {tam-pane verzije nije nimalo opao, naprotiv, kao {to reko-smo, stalno raste.

Mo`da sve re~eno moè izgledati hvalisavo, alinam se za svo ovo vrijeme nije desilo da smo dobiliozbiljniju kritiku ili neslaganje sa sadràjem ili drugimkoncepcijiskim elementima, iako mi dobro znamo damoè i bolje i zanimljivije, ali samo u saradnji sa onimkojima je voda na ovaj ili onaj na~in zada}a, ljubav,zanimanje, perspektiva.

Stoga je poziv na saradnju, na izno{enje mi{lje-nja, stavova, reakcija i svih drugih va{ih stru~nih iljudskih zanimanja za vodu i sva de{avanja oko vo-de, stalno otvoren i dobrodo{ao, jer ra~unamo na toda nam je svima stalo da ovaj “raj na zemlji”, kakoje jedan autor napisao u svom ~lanku u ovom broju,a misle}i prije svega na na{e vodno bogatstvo, koris-timo i ~uvamo na najbolji mogu}i na~in.

Sa na{e strane, trudi}emo se da vas ne iznevje-rimo ni u narednih 50 brojeva, odnosno da, kolikogod to dozvole na{e mogu}nosti, ~asopis bude jo{zanimljiviji, korisniji i ljep{i.

Hvala svim autorima na dosada{njoj saradnji,hvala ~itateljima koji su nas pratili do ovog broja ihvala svima onima koji }e to tek postati.

PO[TOVANIÎTAOCI,

3

Uvodnik

DILISTA HRKA[

VODA I MI BROJ 49

E

Autori su u cjelosti odgovorni za sadràj i kvalitet ~lanaka.

Rijeka Una - Biha}

1. UVODoda je zajedni~ko prirodno dobro, neop-hodno za ìvot ljudi, biljaka i ìvotinja ( ~inioko 60% ~ovjekove teìne i do 95 % teìnebiljaka), neophodna je za mnoge ljudske

djelatnosti, i ograni~ena je u koli~ini. Najve}i dio ra-spoloìve pitke vode koristi se za navodnjavanje iproizvodnju hrane.Naàlost,nedostatak politi~ke vo-lje doveo je do toga da je svijet suo~en sa najve}omdo sada zabiljeènom krizom snabdijevanja vodom.Predvi|anja su prili~no mra~na.U narednih dvadesetgodina,(kako se isti~e u poslednjim Izve{tajima Uje-dinjenih Nacija), prosje~na koli~ina vode kojom }eljudi raspolagati bi}e manja za tre}inu.Postoji mogu-}nost da sredinom ovog vijeka ~ak sedam milijardiljudi bude suo~eno sa nedostatkom vode ukoliko sene preduzmu hitne mjere.Sa druge strane svakogdana se u rijeke, jezera i vodene tokove baca {estmiliona tona otpada. [est hiljada djece mla|e od petgodina svakog dana umire od bolesti prouzrokova-nih zaga|enom vodom.

1.1. Definicija zaga|enja vodaZagadjenje voda je promjena kvalitete voda ko-

ja moè nastati kao prirodna pojava, ili usljed djelo-vanja ~ovjeka, zbog ~ega one postaju teè upotrebi-ve ili neupotrebive za pojedine svrhe kori{tenja.

[ta je otpadna voda? To je upotrijebljena vodaiz naselja i industrije kojoj su promijenjena fizikalna,hemijska i biolo{ka svojstva tako da se ne moè ko-ristiti u poljoprivredi niti u druge svrhe. Takva voda sedo postrojenja za pre~i{}avanje odvodi kanalizaci-jom.

Zaga|enje dakle nastaje kao rezultat preoptere-}enja prijemnika–recipijenata (uglavnom povr{inskivodotoci), {tetnim supstancama iz otpadnih voda.

Ovaj dinami~ki proces moè da poprimi besko-na~an broj varijacija oblika, zavisno od prirode zaga-djuju}ih supstanci i mo}i vodotoka da ih snagomvlastitih prirodnih sila transformi{e.Ova prirodna mo}samo~i{}enja (autopurifikacije) igra vrlo zna~ajnuulogu u prirodi i u procesu za{tite voda.

PLANIRANJE PROJEKATA SISTEMA ZA[TITA VODA

4VODA I MI BROJ 50

V

SUAD SKEJOVI], dipl. in`. gra|.

Za{tita voda

Sl. 1. Zaga|enje voda je kontinuiran proces

Zaga|enje po vrsti moè da bude : fizi~ko ili me-hani~ko,hemijsko(organsko ili anorgansko),radioa-ktivno,mikrobiolo{ko ili kombinovano.

1.2. Definicija i zadatak za{tite vodaZa{tita voda je spre~avanje prekomjernog i ne-

kontrolisanog zaga|ivanja voda radi o~uvanja njiho-vog kvaliteta .U vezi za{tite vodotoka od zagadjiva-nja, na osnovu odluka mnogih kongresa medjunaro-dnih udruènja koja se bave problemima voda vaèjo{ preporuke koje se u principu samo modifikuju(is-te su detaljno sadràne i u Direktivi 2000/60/ECEuropskog Parlamenta i Vije}a od 23. novembra2000 kojom se uspostavlja okvir za djelovanje na po-dru~ju politike voda), a rezime ostaje u su{tini isti imoè se izraziti kroz slede}e :

• Rijeke koje su danas ~iste treba za{tititi od zaga-djivanja.

• Rijeke koje su ve} zaga|ene ne smiju se daljimzaga|ivanjem u~initi jo{ gorim,nego naprotiv,nji-hovo stanje treba pobolj{ati gdje god je to mogu}e.

• Zaga|enost rijeka na mjestu zahvata vode akoona prelazi odre|enu granicu treba smanjiti uskladu sa kona~nim programom za{tite.

Pobrojano je uzrokovano slede}im ~injenica-ma:porast stanovni{tva u svijetu, podizanje ìvotnogstandarda i pove}anje zahtjeva za dobrom vodomneizbje`no }e izazvati ve}u potrebu zahvatanja po-vr{inskih voda za potrebe stanovni{tva. Razumljivaje zabrinutost do kojeg stepena se uop{te dopu{tazagadjivanje rijeka koje sluè ili }e sluìti za potrebesnabdijevanja vodom za pi}e.

U ranijim periodima razvoja dru{tva, sa rijetkomnaseljeno{}u i malim brojem industrija odraz zaga-djivanja voda nije bio tako uo~ljiv. Recipijenti su naj-~e{}e bili u stanju da prirodnim putem savladavajuprimljeno zagadjenje. Tendencija velikog porasta po-tro{nje vode prisutna je kako u Evropi tako i u SAD,a tako|e i u svim dijelovima ostalih kontinenata.

Istovremeno sa pove}anom potro{njom vodesve je ja~e zaga|ivanje recipijenata, koji vi{e ~estonisu u u stanju da sami savladavaju zagadjenje kojeprimaju. Fenomen zagadjenja voda je de facto dio ci-jene koje moderno dru{tvo mora da pla}a za svojprogres.

Uzimaju}i u obzir ovakvo stanje i tendencije uoblasti voda, naziru se dva osnovna problema kojastoje pred cijelim svijetom, a to su :

1. Osiguranje potrebnih kolicina vode, i2. Op{ta za{tita voda od zagadjivanja.

Kada je u pitanju za{tita voda, do izraàja najvi-{e dolazi problem za{tite otvorenih vodotoka, kojinaj~e{}e istovremeno sluè (u poslednje vrijeme kodnas sve ~e{}a pojava) i kao izvori snabdijevanja vo-dom i recipijenti za dispoziciju otpadnih voda.

Pod uticajem zagadjivanja prirodni kvalitet voderecipijenata se kvari, ~ime se smanjuje i njihova upo-trebna vrijednost za razne svrhe kori{tenja. Savim jerazumljivo i sa tehni~kog i ekonomskog stanovi-{ta,da nije mogu}e o~uvati sve vodotoke ili njihovedijelove potpuno ~istim.Oni }e uvjek morati da pri-maju dio otpadnih materija. Va`no je da postoje ut-vr|eni kriteriji koji }e regulisati uslove i dozvoljenistepen uno{enja tih materija, u skladu sa prijemnomsposobno{}u recipijenata i njihovom namjenom.

Zbog sna`nog porasta razvoja gradova i brze in-dustrijalizacije nakon Drugog rata,i na{a biv{a drà-va osje}ala je probleme koji su naprijed ozna~ni kaosvjetski.

Mnoge op}ine u B&H de facto sada imaju kana-lizacione sisteme, ali oni sluè samo za prikupljanje iispu{tanje fekalnih voda direktno u otvorene kanaleili rijeke. Pretpostavlja se da je na kanalizacione sis-teme povezano oko 57% gradskog stanovni{tva.Pra-kti~no svi kanalizacioni sistemi su gravitacioni bezpumpnih stanica. Samo {est op}ina u BiH imaju pos-trojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda. Zbog ko-lapsa velikih preduze}a koji je do{ao kao posljedicaratnih razaranja (uni{teni ili devastirani industrijskikapaciteti, koji nisu obnovljeni- industrija degradira-na u procentu od 80%), zaga|ivanje iz industrijskihizvora je zna~ajno opalo, ali je problem zaga|ivanjaiz komunalnih sistema i dalje ostao. Prije rata posto-jala su 122 industrijska postrojenja za tretman otpa-dnih voda, od kojih je 40% radilo veoma dobro, ali jedanas u pogonu samo njih nekoliko. Neminovnimponovnim razvojem industrije, potrebom za pitkomvodom koje je sve manje, problem za{tite vodotokaponovo postaje aktuaelan.

Evropskom direktivom o vodama regulisano jeda sva naselja preko 2.000 stanovnika moraju imatiure|aj za pre~i{}avanje otpadnih voda i ova direkti-va je obavezuju}a za sve ~lanice Evropske Unije,kao i za budu}e ~lanice, kao {to je nadamo se Bo-sna i Hercegovina.

Vrlo rijetki su primjeri o izgradnji nekog sistemaza za{titu voda u skorijoj pro{losti.

U sklopu pridruìvanja na{e zemlje EuropskojUniji obaveza je i prihvatanje Direktive o Vodi kao ipotpisivanje mnogih konvecija koje u biti zahtijevajui poseban odnos prema ovom problemu zahtijevaju-}i temeljitije provo|enje aktivnosti planiranja odrì-vog sistema za{tite voda.

1.3. Proces planiranja odrìvog sistema za{tite voda

Pojam odrìvog razvoja u oblasti vodoprivredepodrazumijeva pove}anu brigu o vodama, krozosnovne tri oblasti vodoprivrede i to: za{tita od {te-tnog djelovanja voda, planskim kori{tenjem vodnihresursa i za{tita kvaliteta voda.

5VODA I MI BROJ 50

U okviru procesa planiranja odrìvog sistema za-{tite voda potrebno je analizirati i organizovati brojnefaktore, finansijske,prostorne,energetske, faktore ko-ji uti~u na okoli{ itd.

U nastavku }e se ukratko obrazloìti ono {to jebitno za jedan projekat za{tite voda u toku njegoverealizacije,po~ev od perioda planiranja pa zaklju~nosa fazom exploatacije.

Ovdje }emo se bazirati na postrojenje za pre~i{-}avanje otpadne vode i prate}i sistem prikupljanja –kanalisanja otpadnih voda.

Proces provedbe projekta za{tite voda (Sl. 2.) }ese pojasniti kroz slede}e naslove:

• Glavne faze realizacije projekata za{tite voda• Tro{kovi i izvori financiranja• Potrebna veli~ina lokacije i potrebna energija• Upotreba efluenta i mulja kao resursa• Uticaji na okoli{• Potrebni kadrovi za rad na sistemu• Metode za dono{enje odluka• Saradnja sa javno{}u

2. Glavne faze provedbe projektaUobi~ajeni na~in provedbe projekta za{tite voda

moè se podijeliti na slede}e faze:

• PlaniranjeIzvo|enje neophodnih istra`nih radova i izrada

preliminarnih (idejnih) rje{enja kao i izrada idejnihvarijantnih rje{enja .

• Osiguranje sredstavaNakon izrade idejnih projekata traè se i priku-

pljaju potrebna sredstva,uklju~uju}i sve mogu}eizvore finansiranja.

• Izrada glavnih projekataIzrada glavnih projekata i blià procjena tro{ko-

va za sve vrste radova.

• Ponudbena (Tender) i Ugovorna dokumentacijaIzrada ponudbene i ugovorne dokumentacije,

koja sadrì op}e ~lanove ugovora,specifikaciju po-trebnog materijala i radnog vremen te prkaz koli~ina.

• Prikupljanje Ponuda Objava(ogla{avanje)natje~aja za izgradnju,za-

htijeva za ponude,evaluacija i procjena ponuda i pre-govori s odabranim, te sklapanje i potpisivanje ugo-vora.

• GradnjaRealizacija i nadzor gradnje objekata i testovi

provjere njihove kvalitete, te obuka kadrova zaodràvanje sagra|enih objekata.Pu{tanje u pogonsistema.

• PogonRad i odràvanje sagra|enih objekata.

6VODA I MI BROJ 50

Sl. 2. Proces provedbe projekta za{tite voda

2.1. Vrijeme potrebno za realizaciju pojedinih faza

Faza osiguranja sredstava moè se provoditiuporedo sa etapama planiranja i projektovanja.Ovi-sno o sloènosti projekta koji se planira izvesti, vre-mena za izradu svake pojedine faze projekta su vari-jabilna.Tako npr. za jedno malo pro{irenje sistemaodvodnje s glavnim ure|ajem za pre~i{}avanje otpa-dnih voda sa ispustom, mogu se predvidjeti potre-bna vremena za izradu pojedinih faza projekta :

• Planiranje 2-6 mjeseciPotrebno je prvo utvrditi strategiju za{tite voda za

cijelu regiju, te je onda mogu}e fazu izrade potrebnestudije uklopiti u fazu planiranja, koja moè trajati 6-18mjeseci ili vi{e ako je potrebno obaviti neka dodatnasloèna ispitivanja kao i ostala ekolo{ka ispitivanja.

Izrada izvje{taja odnosno studije uticaja na oko-li{ moè trajati tako|e 3-12 mjeseci {to zavisi od slo-ènosti i osjetljivosti situacije.Ovi elementi faze plani-ranja op}enito se izvode istovremeno.

• Glavni projekat 2-12 mjeseci• Ugovorna dokumentacija 2-6 mjeseci• Prikupljanje i obrada ponuda 3-6 mjeseci• Izvo|enje radova 6-30 mjeseci

Za realizaciju svih ovih faza projekta bilo koje ve-li~ine objekta potrebno je minimalno razdoblje odoko 15 mjeseci.Za ve}e projekte razdoblje realizaci-je }e biti oko 3 godine, ili ~ak i ve}e ako je stvarno iopravdano izraditi ranije navedenu opse`nu studijuuticaja na okoli{.

3. Tro{kovi i izvori finansiranja

3.1. Faktori koji uti~u na investicijske i operativne tro{kove projekata za{tite voda

Investicijski i eksploatacionio tro{kovi sistemaodvodnje, obrade i ispu{tanja pre~i{}enih otpadnihvoda, te obrade i odlaganja otpadnih muljeva oviseo brojnim faktorima.

Tro{kovi gra|evinskih radova ~ine veliki dio In-vesticijskih tro{kova cijelog projekta.Obi~no je vi{eod 90 % investicijskih sredstava ovih sistema potre-bno predvidjeti za gra|evinske radove.

Pri izgradnji ure|aja za pre~i{}avanje, tro{kovigra|evinskih radova iznose 60-70 % od investicijskih(ukupnih) tro{kova gradnje ure|aja.Ve}inu gra|evin-skih radova ~ine zemljani radovi za polaganje cjevo-voda i bazena, pa su investicijski tro{kovi veoma po-vezani s terenskim uvjetima(vrste tla,visina podze-mnih voda itd).

Faktori koji uti~u na veli~inu objekta za{tite vodasu relativni odnos optere}enja one~i{}enja industrij-skih i komunalnih otpadnih voda, stepen kvalitetapre~i{}enih voda koja se mora posti}i zbog za{titerecipijenta, te obrada ,odlaganje i kori{tenje mulja.

Faktori koji uti~u na visinu eksploatacionih tro-{kova objekata za{tite voda uti~u na visinu njihovihinvesticijskih tro{kova. Za sistem odvodnje operati-vni tro{kovi ovise o duìni sistema, koli~ini otpadnihvoda, broju pumpnih stanica i visini pumpanja otpa-dnih voda.

7VODA I MI BROJ 50

Sl. 3. Postrojenje za otpadnu vodu Butila –Sarajevo, ~eka na rehabilitaciju

Iako su u nas sistemi odvodnje otpadnih vodagravitacionog tipa, u sistemima objekata za{tite vodate{ko je izbje}i crpne stanice koje se lociraju unutarsistema odvodnje ili neposredno ispred ure|aja zapre~i{}avanje. Dakle, maksimalna koli~ina otpadnihvoda, zajedno s duìnom sistema odvodnje kao iobilje`jima terena, odre|uju visinu investicijskih tro-{kova.

3.2. Tipiziranje tro{kova za projekte za{tite voda

Obzirom na navedene faktore i njihovu raznoli-kost od lokacije do lokacije vrlo je te{ko predvidjetipouzdane informacije o investicijskim i pogonskimtro{kovima koji se mogu o~ekivati za neki projekatza{tite voda.

Stoga je potrebno svaki projekat pojedina~noprocijeniti i analizirati investicijske i pogonske tro{ko-ve.

To treba u~initi ve} u po~etnoj fazi projektovanja,u fazi planiranja(idejna dokumentacija),te tokom sva-ke faze revidirati sa novim podacima, koji uti~u naove tro{kove. Na taj na~in mogu}e je ta~nije predvi-djeti veli~ine navedenih tro{kova.

Tako odre|eni jedini~ni tro{kovi samo nazna~u-ju red veli~ine tro{kova gradnje i rada nekog sistemaza{tite voda. Ovi “informativni jedini~ni tro{kovi” kojisu nazna~eni u ovom tekstu, uzeti su na temelju upo-redbe nekih evropskih i ameri~kih iskustava i poda-

taka i mogu sluìti u na{im planiranjima kao orijenta-cija.

Me|utim, ponovo se nagla{ava da ove informa-cije treba uzeti samo indikativno i ne mogu se koris-titi za detaljniju procjenu tro{kova.

Na osnovu evropske informacije o investicijskimtro{kovima, koja se temelji na podacima iz nekih ze-malja EU proizlazi da za objekte za{tite voda.

• Za ure|aje za pre~i{}avanje otpadnih voda sa stu-pnjem sekundarne obrade, radnog kapaciteta10.000-30.000 ES jedini~ni investicijski tro{koviiznose od 140-240 KM.

• Za ure|aje ve}e od 300 ES jedini~ni investicijskitro{kovi iznose 100-140 DM.

Analizom rada nekih ure|aja za pre~i{}avanjeotpadnih voda u Evropi utvr|eno je da jedini~ni tro-{kovi eksploatacije mogu biti od 0,2-1,2 KM/m3

(obra|ene otpadne vode).Uz pretpostavku da svakistanovnik ispu{ta u sistem odvodnje i pre~i{}avanjaod 30-90 m3/god otpadnih voda , na temelju dnevnespecifi~ne potro{nje voda od 80-250l/ES/dan, proizi-lazi da godi{nji specifi~ni operativni tro{kovi iznoseod 20-120 KM/ES/god.

3.3. Refundiranje tro{kova od korisnikaU racionalnom samoodrìvom sistemu za{tite

voda logi~no je da se predvidja “povrat ukupnih tro-{kova” od korisnika sistema.

8VODA I MI BROJ 50

Sl. 4. Ure|aj za obradu otpadnih voda-Manukau, Novi Zeland-Obrada 50.400m³/h (Primjena UV dezinfekcije na postrojenju za otpadne vode)

To zna~i da, a ako ne postoje neke olak{avaju}edru{tveno ekonomske okolnosti , ukupne investicij-ske i eksploatacione elemente tro{kova rada nekogsistema za{tite voda moraju nadoknaditi svi korisnicisistema, a to su ku}anstva, industrija, trgovine i osta-le institucije.

U Evropi se naknada za za{titu voda za stupanjprimarne obrade u gradskim podru~jima kre}e oko1KM/ m3, te oko 6 KM/ m3 za stupanj tercijarne obra-de u ruralnim podru~jima.

Uz pretpostavku da pojedina~na ku}anstvaispu{taju godi{nje do Q=200m3 /godi{nje te da jeprosje~ni prihod ku}anstva 20.000 KM/Godi{njeproizlazi da je naknada za{tite voda u iznosu od 2KM/m3 optere}uje prosje~ni prihod ku}anstva u EUu iznosu od 2%.

3.4. Izvori sredstava za realizaciju projekta

Obzirom da u BiH jo{ uvijek ne postoje ustanov-ljene tipske konstrukcije finasiranja i fondovi za pro-jekte iz ovoga segmenta , odgovor na ovo pitanje }e-mo traìti navode}i praksu koja se provodi u evrop-skim zemljama.

Za objekte u ovoj oblasti mogu}i su slede}i izvo-ri za investicijska ulaganja u ovoj oblasti:

• Subvencije(od regionalnih ili centralnih vladinihizvora ili od izvora Europske Unije kao {to su raznipovezuju}i fondovi)

• Gradski fondovi• Dugoro~ni i kratkoro~ni krediti od vladinih i razvoj-

nih banaka kao {to su Europska Investiciona Ban-ka, Europska banka za rekonstrukciju i razvoj i Ko-mercijalne Banke

• Privatna ulaganja kroz ugovore za finansiranje iz-gradnje ili {to je rje|e, prodaja dionica korisnicimaobjekata za{tite voda

• Od korisnika objekata za{tite voda investicijskasredstva prikupljaju se od novih korisnika ili se for-miraju od investicijskih rezervi koje nastaju krozprikupljanje naknada od postoje}ih korisnika gorepomenutih

Svaki potencijalni izvor financiranja treba analizi-rati koriste}i faktore kao {to su: vremensko razdobljeza otplatu investicije, kamatna stopa uz koju su odo-brena sredstva ili dobiven kredit, uticaj odgode ot-plate kredita pri dobivanju financijskih sredstava sobzirom na veli~inu odobrenog kredita i proces odo-brenja za tro{kove projektovanja i iznos investici-je,vanredni tro{kovi, napr. studije poput analize stu-dije uticaja na okoli{, analize tro{kova i dobiti, i sli-~no.

4. Potrebna veli~ina zemlji{ta i potrebna energija

4.1. Veli~ina lokacije potrebne za ure-|aj za pre~i{}avanje otpadnih voda

Op}enito se moè re}i {to je ve}a potro{njaenergije tokom procesa pre~i{}avanja, to je potre-bna manja povr{ina za ure|aj.

Potrebna povr{ina zemlji{ta za ure|aje za pre-~i{}avanje otpadnih voda u ruralnim podru~jima pri-bli`no iznosi 400-600m2, {to omogu}uje normalnoodràvanje i pristup pojedinim jedinicama ure|aja.

Me|utim, za ure|aje radnog kapaciteta od neko-liko hiljada ekvivalenata i vi{e, ~ija se radna tehnolo-gija temelji na konvencionalnim procesima aktivnogmulja sa sekundarnim stupnjem obrade, potrebnaspecifi~na povr{ina zemlji{ta se kre}e od 0,1 do 0,3m2/ES.

Provjereni konvencionalni proces obrade otpa-dnih voda s aktivnim muljem jeste najekonomi~niji, sobzirom na potrebnu povr{inu zemlji{ta, ali je velikipotro{a~ energije koja je potrebna za proces aeraci-je i proces povrata koli~ina aktivnog mulja.

Za ure|aje s prokapnim filtrima, potrebna povr{i-na zemlji{ta je 2-6 puta ve}a od potrebne povr{ineza ure|aje s aktivnim ugljem, dok je potro{nja ener-

9VODA I MI BROJ 50

Dio postrojenja za tretman otpadnih voda u Srebreniku

gije znatno manja. Manje intenzivni procesi obradeotpadnih voda u lagunama ili biljnim ure|ajima zahti-jevaju 5-20 puta ve}u potrebnu povr{inu ure|aja odpovr{ine koja je potrebna za konvencionalne ure|a-je s aktivnim muljem.U podru~jima s pomanjkanjemslobodnog prostora za izgradnju ure|aja za pre~i{-}avanje, slabi intenzivni procesi se ne primjenjuju,posebno na lokacijama gdje je potrebno posti}i viso-ki stepen obrade otpadnih voda.

Pri odabiru pogodne lokacije ure|aja tako|ertreba uzeti u obzir i blizinu naselja. Naime, da bi seizbjegle mogu}i nesporazumi sa gra|anima zbogbuke ili pojave neugodnih mirisa tokom rada ure|a-ja normalno je uspostaviti zonu za{tite u radijusu od100-250 metara. Ova zona se moè smanjiti ako suu okviru ure|aja sagra|eni objekti za za{titu od bukei neugodnih mirisa. Ali, po{to ove mjere za{tite zna-~ajno poskupljuju investicijske i eksploatacione uvje-te rada ure|aja, (primjenjuju samo u iznimno osjetlji-vim situacijama) vjerovatno}a je da }e se primjenji-vati prva varijanta).

4.2. Pristup regionalnom rje{avanju problema

U slu~aju da postoje odgovaraju}i recipijenti,moè se ekonomski pokazati opravdanim poveziva-nje lokalnih kanalizacija na zajedni~ki odvodni sis-tem i pre~i{}avanje svih prikupljenih voda u okvirujednog zajedni~kog postrojenja.

Regionalizacija otpadnih voda predstavlja sloè-no pitanje i potrebne su vrlo stru~ne i odgovorne stu-dije za svaki konkretan slu~aj. Kod opredjeljenja zaregionalne sisteme za{tite voda (uklju~uje regional-nu kanalizaciju i zajedni~ki ure|aj ) odluka moè dase donese imaju}i u vidu ekonomsko tehni~ke mo-mente, ekonomsko tehni~ko ekolo{ke odnosno te-hni~ko ekolo{ke(npr.izbjegavanje upu{tanja voda upojedina prirodna jezera).

U pojedinim slu~ajevima analiza sa ekonom-skog stanovi{ta moè biti nepovoljna ali ekolo{ki ci-ljevi i dobiti kroz neke druge vidove kori{tenja stav-ljaju se u prvi plan.

Naj~e{}i razlozi za uspostavljanjem regionalnihkanalizacionih sistema i postrojenja su slede}i:

• Na posmatranom prostoru ne postoje uslovi zaispu{tanje otpadnih voda jednog dijela ili ve}inenaselja /industrije(u tom prostoru nema recipijen-ta–rijeke,pa je potrebno otpadne vode iz svih na-selja prikupiti i odvesti van tog podru~ja,do mjes-ta zajedni~kog pre~i{}avaja).

• Lokalni vodoprijemnici su takvih karakteristika(mali proticaj, nizak stepen izmjene vode u jezerui dr.) da se postavljaju vrlo o{tri tehni~ki i ekonom-ski neprihvatljivi uslovi pre~i{}avanja otpadnih vo-da te se rje{enja traè na isti na~in kao u pretho-dnom slu~aju.

• Objedinjeni kanalizacioni sistem, posebno zbogpre~i{}avanja otpadnih voda u okviru zajedni~kogure|aja za pre~i{}avanje zahtijeva manji broj stru-~nog osoblja za rad na upravljanju i odràvanjukompletnog sistema. Na postrojenjima ve}eg ka-paciteta za razliku od manjih moè se angaòvatistru~nije osoblje sa vi{im kvalifikacijama {to otva-ra prednosti pri upravljanju sloènim tehnolo{kimprocesima,~ime je i sigurnost rada pogona ve}a.

• Prikupljanjem otpadnih voda iz ve}eg broja nase-lja smanjuju se oscilacije proticaja i sastava otpa-dnih voda .U prvom slu~aju mogu se smanjiti di-menzije osnovnih komponenti kanalizacionog sis-tema, zbog ravnomjernog hidrauli~kog optere}e-nja.U drugom slu~aju ravnomjerniji pogon odno-sno ravnomjerniji odnos hidrauli~kog i tereta za-ga|enja daje povoljnje efekte pre~i{}avanja. Ve}epostrojenje pruà bolje mogu}nosti i prijem udar-nih optere}enja.

• Stalnim analizama postupaka pre~i{}avanja, do-bro odabranom tehnologijom i pra}enjem uslovaispu{tanja otpadnih voda (veza ispu{tena otpa-dna voda-recipijent, uslovi mije{anja voda) moguse posti}i zna~ajne u{tede-energetske, prostorne,kemikalije i sl.)

Projekti regionalnog karaktera imaju i negativnihosobina.

• Izgradnja takvih sistema, posebno ako su u pita-nju ve}i obuhva}eni prostori (velika rastojanjaizme|u naselja) zahtijeva velika po~etna investici-ona ulaganja koja se uzimaju}i u obzir problema-tiku finansija te{ko obezbije|uju. Fazna izgradnjanije mogu}a, uz istovremeno ispunjavanje uslovau pogledu funkcionalnosti sistema.

• Obzirom da su transportne duìne kolektora veli-ke, vrijeme te~enja i zadràvanja u kanalskim vo-dovima je dugo, pa postoji mogu}nost promjenakvalitativnih svojstava otpadnih voda, {to moènepovoljno da djeluje na odvijanje tehnolo{kogprocesa u postrojenju i dovesti do smanjenja efe-kta pre~i{}avanja.

• Formiranje i izgradnja regionalnih kanalizacionihsistema traì potpuno usagla{avanje interesa kori-snika na {irem prostoru, {to moè da bude trajani vrlo mu~an proces, osobito u na{em aktuelnomtrenutku.

• Ako se otpadne vode pre~i{}avaju lokalno na ma-njim postrojenjima, javljaju se manji problemi sabukom, neugodnim mirisima i dr., nego kod veli-kih stanica.Velika postrojenja u tom smislu zahtije-vaju ve}e za{titne zone {to pove}ava tro{kovegradnje.

• Negativno kod ovih sistema je i to {to se, i poredpre~i{}avanja otpadnih voda velike koli~ine otpa-dnih voda upu{taju na jednom mjestu u recipijent.I pored velikog stepena sigurnosti moè do}i do

10VODA I MI BROJ 50

kvara na ure|aju {to moè uzrokovati {tetnim po-sljedicama.

Ipak moè se re}i da op{te opredjeljenje za regi-onalizaciju nije preporu~ljivo jer se moè do}i do ne-èljenih pojava naro~ito u seoskim sredinama. Regi-onalizacija u gusto naseljenjim regionima sa koncen-trisanom industrijom moè imati kvantitativne i kvali-tativne prednosti.

Za svaku fazu realizacije ovakvih vrsta projekataza{tite voda potrebno je uklju~iti iskusne stru~njake inapraviti temeljitije analize.

4.3. Neobi~ne lokacije i tipovi ure|ajaza pre~i{}avanje otpadnih voda

Op}enito se moè re}i da je optimalno graditi{to jednostavnije ure|aje za pre~i{}avanje, ako todopu{taju lokalne prilike.

Neki investitori su odabrali neobi~ne lokacije i ti-pove ure|aja, iako je takav pristup vrlo ~esto doveodo zna~ajnog pove}anja tro{kova.

Takvi neobi~ni pristupi niti su uobi~ajeni, a.u nor-malnim uvjetima ne bi se ni smjeli koristiti.Radi upo-tpunjavanja slike o ovom problemu nave{}emo nekekarakteristi~ne primjere.

Usled nedostatka raspoloìvog prostora, Atina isjeverozapadni dio Hongkonga “Kowloon” smjestilisu ure|aje za pre~i{}avanje na obli`njim otocima ublizini gradova.Dovod otpadne vode na lokaciju ure-|aja vr{i se izgra|enim podmorskim cjevovodom, a

odvoz suvi{nog otpadnog mulja vr{i se posebnimbrodovima.

Ure|aji nekim gradovima u Skandinaviji (Oslo,Helsinki...) smje{teni su u stjenovitom podzemlju, ~i-me je ostvarena u{teda gra|evinskog zemlji{ta, te iz-bjegnut nepovoljan utjecaj dugih zimskih razdobljana biolo{ke procese obrade otpadnih voda.

Ure|aji za pre~i{}avanje otpadnih voda u sjeve-rozapadnoj Engleskoj (Fylde Coast) na koje su pri-klju~ena obalna naselja Blackpool, Lytham, St. Aus-se’s i Fleetwood, potpuno su natkriveni i ventilirani,te opremljeni uredajima za uklanjanje (~i{}enje) ne-ugodnih mirisa. Skupe mjere za{tite primijenjene sus ciljem da se smanji {irenje buke i neugodnih miri-sa te izbjegne njihov {tetan utjecaj na procese proi-zvodnje u obli`njoj prehrambenoj industriji.

Brojni gradovi na francuskoj rivijeri smjestili suure|aje za pre~i{}avanje otpadnih voda pod ze-mljom ispod {etali{ta, centra gradova ili u neposre-dnoj blizini stambenih ill turisti~kih naselja. Radi za-{tite, odnosno osiguranja od {tetnog utjecaja ovihure|aja, izra|eni su sloèni i skupi objekti tako da senjihov utjecaj moè prihvatititi u ovim osjetljivim uvje-tima, pri ~emu su njihovi operativni tro{kovi vrlo viso-ki.

U Japanu,zemlji u kojoj ina~e vlada nedostatakprostora uredaji za pre~i{}avanje sagra|eni su uobliku visokih gra|evina. Ne samo da su njihova gra-dnja i odràvanje vrlo skupi, nego su i vrlo neprikla-dni u radu i odràvanju.

11VODA I MI BROJ 50

Sl. 5. Pu`ne pumpe postrojenja za otpadnu vodu Butila – Sarajevo

4.4. Energija potrebna za obradu otpadnih voda?

Potro{nja energije u pre~i{}avanju otpadnih vo-da u direktnoj je vezi sa visinom troskova eksploata-cije.

Energija se tro{i u zna~ajnim koli~inama pricrpljenju otpadnih voda na ulazu ure|aja, tokom in-ternih procesa obrade, odnosno za dovod zraka ilikisika u jedinice za biolo{ku obradu, kao i tokomcrpljenja i obrade izdvojenog otpadnog mulja.

Dnevna potro{nja energije tipi~nog ure|aja saktivnim muljem i sekundarnom obradom uz stabili-zaciju i ocje|ivanje suvi{nog mulja, dnevno po ekvi-valentnom stanovniku iznosi 40-80 Wh. Ova potro{-nja energije zna~ajno se smanjuje (i vi{e od 50 pos-to) ako se primijeni proces obrade s filtrom prokapni-kom bez recirkulacije.

Na ure|ajima gdje se obavlja stabilizacija suvi-{nog mulja pomo}u procesa anaerobne digestije,kao nusprodukt proizvodi se plin metan. Taj se plinmoè koristiti za grijanje vode kojom se podmirujuenergetske potrebe za odràvanje anaerobnih pro-cesa digestije, kao i grijanje objekata ure|aja u zim-skom razdoblju. Medutim, ovaj energetski potencijalproizvedenog plina moè biti ve}i od navedenih po-treba.

U skladu sa praksom u evropskim zemljama zaure|aje s radnim kapacitetom ve}im od 50.000 ES,razmatra se izgradnja energetskog objekta uz kori-{tenje plina metana.

5. Upotreba efluenta i muljaTokom procesa obrade otpadnih voda, teku}i

dio se odvaja od krutih tvari (otpadnog mulja - bio-tvari).Oba dijela faze obrade otpadne vode mogu se

transformirati u upotrebive materijale, ako se tokomprocesa njihove obrade vrijednosti njihovih fizikalnih,kemijskih i biolo{kih pokazatelja dovedu do odre|e-nog kvaliteta.

S obzirom na upotrebljiva (korisna) svojstva ovedvije komponente (otpadna voda kao izvor vode inutrienata i otpadni mulj-biotvar kao izvor nutrienatai organske tvari) postoji niz mogu}nosti za njihovoponovno kori{tenje. (Prikazano u tablici).

12VODA I MI BROJ 50

Ure|aj za tretman otpadnih voda u Srebreniku

Odvoz na privremeno odlagali{te (laguna) i namjesto upotrebe mogu biti klju~ni tro{kovni elemen-ti, koji odlu~uju ili mogu ograni~avati prednosti mo-gu}e upotrebe efluenta i otpadnih muljeva. Za upo-trebu efluenta, gradnja privremenog spremnika (la-gune) i distribucijskog sistema predstavljaju glavnetro{kove. Lokacija ure|aja za pre~i{}avanje otpa-dnih voda, pri razmatranju mogu}ih mjesta upotrebeobra|enih voda i otpadnih muljeva, kao {to su, npr.poljoprivredne povr{ine, moè biti klju~ni faktor kododre|ivanja obima svake mogu}nosti upotrebe. Akose npr, ispu{tanje pre~i{}enih otpadnih voda planiraobavljati na zelene povr{ine, onda je uputno lociratipredvi|eni ure|aj {to dalje od lokacije prirodnogispusta (u recipijent), a bliè potencijalnom mjestuupotrebe. Uvjeti izgradnje sistema dovoda, privreme-nog laguniranja i raspr{ivanja mogu predstavljati vi-talne tro{kovne elemente, koji }e kona~no odreditiekonomsku odrìvost (opravdanost) cijelog projektaupotrebe efluenta i otpadnih muljeva.

Ove potrebe upotrebe treba razmatrati kao sas-tavni dio cjelovite strategije za{tite voda za odre|enuregiju. Istraìvanje trì{ta je po~etni korak, ~ime seodre|uje potencijalna potra`nja i ekonomska koristod mogu}e upotrebe navedenih komponenti.

Stupanj sekundarne obrade i stabilizacije otpa-dnog mulja treba smatrati minimalnim uvjetom zaupotrebu pre~i{p}enih otpadnih voda i otpadnih mu-ljeva. Potreba za vi{im stupnjem obrade tako|er ceovisiti o na~inu, te mjestu upotrebe efluenta i biotva-

ri. Pomo}u dva tipa njihove obrade moè se posti}ikvalitet koji odgovara bitnim uvjetima njihove primje-ne:

- za efluent sistem obrade sa stabilizacijskim baze-nom,

- za otpadni mulj sistem s anaerobnom digestijom.

6. Uticaji na okoli{

6.1. Mogu}i uticaji sistema na okoli{Blizina lokacije za izgradnju ure|aja za pre~i{}a-

vanje otpadnih voda moè biti emotivni problem zaokolno stanovni{tvo, posebno u slu~aju kad se prviput pristupa gradnji takvih objekata. [ira javnost vrlote{ko prihva}a gradnju ure|aja u svojoj neposrednojblizini, jer shva}a to kao ometanje posjeda, zbog ~e-ga moè do}i do pada njegove vrijednosti. Premdasu ti strahovi bespotrebni i neopravdani, ipak trebavoditi o njima ra~una i planirati da izgradnja ure|ajamoè stvoriti nepopustivi otpor, posebno kod ljudikoji su natanjeni u neposrednoj blizini budu}eg ure-|aja.

Isto tako, postoje brojni slu~ajevi da je u javnos-ti bio stvoren poznati otpor gradnji sistema za{titevoda i zbog samog neznanja da }e.predloèni pla-novi za{tite dovoljno {tititi ili pobolj{ati kvalitet njiho-vog lokalnog okoli{a.

Stoga je pri planiranju projekata za{tite voda po-trebno analizirati njihove mogu}e uticaje, kako naobli`nji tako i na udaljeni okoli{. Objekti za{tite voda

13VODA I MI BROJ 50

Primjeri upotrebe obra|enih otpadnih voda i otpadnih muljeva

}e uticati na okoli{, prvobitno tokom gradnje siste-ma, te poslije u vrijeme njihove eksploatacije.

Stoga je pri planiranju projekta za{tite voda ve}od samog po~etka realizacije va`no utvrditi ciljeveza{tite okoli{a koji se planiraju posti}i, a to su:

• pobolj{anje kvaliteta vodotoka koji se u zadnje vri-jeme sve ~e{}e koriste za pi}e;

• za{tita lokalnog raslinja ili pojedinih vodenih orga-nizama;

• doprinosi estetskom ure|enju obala rijeka, jezerai mora koje se koristi za odmor i rekreaciju.

Jednom kad je sagra|en sistem odvodnje otpa-dnih voda, vi{e ne moè do}i do pojave nikakvih ne-ugodnih mirisa, ako su izvedeni objekti dobro proje-ktovani.

Uz pretpostavku da su ure|aji za pre~i{}avanje ipripadaju}i objekti korektno projektovani u cilju za-{tite ili pobolj{anja kvaliteta vodnog okoli{a, glavni

mogu}i utjecaji ure|aja na okoli{ javljaju se tokomnjegova rada.

Glavni uticaji poti~u od:neugodnih mirisa - kojiuglavnom nastaju zbog slabog projektnog rje{enja ililo{e vo|enog procesa obrade;buke - koja op}enitonije problem na ure|aju, ali tokom rada motora, tur-bina ili kompresora moè nastati prekomjerna kojamoè biti opasna za osoblje ure|aja, posebno ako jeoprema smje{tena unutar objekata;emisije gasova -uglavnom sumporovodika, koji moè {tetno uticatina odre|ene industrijske procese (prehrambena in-dustrija...) ~iji se objekti nalaze u neposrednoj bliziniure|aja;aerosola - koji nastaju u radu povr{inskihaeratora u bioaeracijskim bazenima.

Da bi se javnost uvjerila u potrebu izgradnje ure-|aja za pre~is}avanje, odnosno da bi se uklonio be-spotreban strah u javnosti od tih objekata, uputno jei za male ure|aje izraditi studiju utjecaja, premdaUredba EU predvi|a potrebu izrade studije tek zaure|aje ~iji je radni kapacitet ve}i od 150.000 ES.

14VODA I MI BROJ 50

Sl. 7. Mehani~ko-hemijsko-biolo{ko postrojenje otpadne vode

Sl. 8. Obrada mulja ocije|ivanjem –Filter presa sa prate}om opremom

6.2. Studija uticaja na okoli{ (ENVIRONMENTAL IMPACT ASSESSMENT- EIA)

Cilj studije uticaja na okoli{ (SUO) je da se prijegradnje obavi analiza mogu}ih uticaja planiranihobjekata.SUO zapravo predstavlja poku{aj predvi|a-nja problema prije njihove pojave. Odnosno, to jeproces sre|ivanja informacija o mogu}im uticajimaobjekata projekta na okoli{. O navedenom vodi ra~u-na organ nadleàn za za{titu voda i ostala interesnatijela (komisije) koje se formiraju za odobravanje pro-jekta.

Za razne objekte u odre|enim situacijama obra-|uje mogu}e interakcije i uticaje na stanovni{tvo iokoli{, ne samo u neposrednoj blizini nego i dalje odlokacije objekata studije. êsto je te{ko predvidjetiintenzitet mogu}ih utjecaja, pa se za najjednostavni-je slu~ajeve prvo izradi prethodna, okvirna studija. Unjoj se obra|uju svi mogu}i uticaji budu}ih objekataprojekta, te utvr|uje podru~je rada koje treba obradi-ti tokom izrade SUO.

Uredba EU za studije utjecaja na okolis(85/337/EEC) zahtijeva da institucije nadle`ne zaprovo|enje za{tite voda uzmu u razmatranje samoSUO koje su prethodno revidirane.

U navedenoj uredbi je ~lan popis objekata za ko-je treba izraditi SUO, te navedena obaveza izradeSUO za ure|je za pre~i{}avanje s radnim kapacite-tom ve}im od 150.000 ES. Za manje ure|aje potrebaizrade SUO prepu{tena je samostalnom odlu~ivanjupojedine nacionalne ili lokalne uprave za{tite okoli{a.

Tokom posljednjih deset godina, kao rezultat in-tenzivnog zanimanja za tu problematiku, izra|eno jei objavljeno oko stotinu proceduralnih i metodolo{kihuputa za izradu SUO.U zaklju~cima izvje{taja su sa-èti rezultati obavljenog rada u studiji utjecaja naokoli{. To je kona~ni proizvod SUO koji je ponekadpotreban u postupku odobravanja (dobivanja) sred-stava za realizaciju projekta.

Od samog po~etka procesa planiranja projektabitno je utvrditi koje }e vrste uticaja na okoli{ biti ana-lizirane i koji }e problemi nastati s obzirom na pos-tavljene ciljeve projekta (nakon realizacije projekta).U svrhu realiziranja navedenogpoèljno je svaku stu-diju utjecaja na okolis zapo~eti okvirnom (pretho-dnom) studijom. U njoj treba pregledno obraditi mo-gu}e utjecaje na okoli{, te utvrditip mogu}e proble-me.

U ovoj fazi izrade studije potrebno je obaviti kon-sultacije s javno{}u (stanovni{tvom) putem javnih ras-prava da se ve} na samom po~etku rada rasvijetlenjihove zabrinutosti, nedoumice i mogu}i prigovori.

6.3. BH regulativa vezana za SUOStudija uticaja na okoli{ je definisana Zakonom

o Za{titi okoli{a (SL.novine federacije BiH BR.33/03).

Procjena uticaja na okoli{ obuhvata identifikaci-ju, opis, procjenu, direktan i indirektan uticaj projektaili aktivnosti na:

- ljude, biljni i ìvotinjski svijet;- zemlji{te, vodu, zrak, klimu i prostor;- materijalna dobra i kulturno naslije|e,- me|udjelovanje navedenih faktora

Nadle`ni organ ne}e izdati urbanisti~ku sagla-snosti ili druge neophodne saglasnosti za projekteza koje je neophodna procjena uticaja na okoli{ uko-liko uz zahtjev nije dostavljena okolinska dozvola.Na-dle`no ministarstvo provodi postupak procjene uti-caja na okoli{. U postupku procjene uticaja na oko-li{ uklju~jue se zainteresovana tijela na kantonalnomi federalnom nivou.

7. Potrebni kadroviPotreban broj radnika za rad i upravljanje obje-

ktima sistema za{tite voda op}enito je izraèn pobroju ekvivalentnih stanovnika (ES) koji koriste te sis-teme. U Evropi na objektima za{tite voda jedan za-posleni radnik prosje~no opsluùje od 1500 do 3500korisnika (tipi~no je od 2000 ES do 2500 ES). Na ve-}im ure|ajima s radnim kapacitetom ve}im od100.000 ES, jedan zaposleni radnik opsluùje od1000 do 2500 korisnika. Ovaj odnos broja zaposle-nih moè se koristiti samo za orijentacijsko odre|iva-nje potrebnog broja zaposlenih radnika na razli~itimobjektima za{tite voda.

Broj zaposlenih radnika za rad i odràvanje sis-tema za{tite voda u nekom podru~ju ovisi o veli~inisistema odvodnje otpadnih voda, broju crpnih stani-ca, te o broju i kapacitetu ure|aja za prei~i{}ava-nje.U principu su potrebni slede}i kadrovi:

Upravitelj ure|aja za pre~i{}avanje koji moè bi-ti hemijski inènjer, ma{inski, hidro inènjer ili sani-tarni inènjer koji ima iskustvo u radu u odràvanju fi-zikalnih, biolo{kih i kemijskih procesa pre~i{}avanjaotpadnih voda..

Poèljno bi bilo da upravitelj sistema odvodnjeotpadnih voda bude Hidro gra|evinske struke sa is-kustvom u radu i odràvanju sistema odvodnje, crp-nih stanica, ki{nih preljeva, kanalizacijskih okana,kontrolnog, mjerno-regulacijskog i telemetrijskogsistema.

Jedan ili vi{e ma{inaca s iskustvom u odràva-nju svih vrsta crpki, motora, ventila i opreme ure|aja(mehani~ke re{etke, kompresori, ure|aji za mjerenjeprotoka, zgrta~i mulja, aeratori, muljne crpke, opre-ma za ocje|ivanje (centrifuge, filtarske prese..) te zasu{enje i spaljivanje otpadnog mulja.

Jedan iii vi{e elektri~ara s iskustvom na odràva-nju instalacija niskog, srednjeg i visokog napona,kontrolnih panela; opreme ure|aja za pre~i{}avanje;mjerno-regulacijske tehnike; telemetrijskih i kompju-terskih instalacija.

15VODA I MI BROJ 50

Jedan ili vi{e iskusnih predradnika za odràva-nje sustava odvodnje otpadnih voda;

8. Metode za dono{enje odlukaZa dono{enje racionalne odluke o izboru opti-

malnog sistema za{tite voda, potrebno je izraditi va-rijantnu analizu prednosti i nedostataka mogu}ih rje-{enja. U tom smislu postoji niz metoda koje se mo-gu koristiti za utvr|ivanje, vrednovanje i usporedbuprihvatljivih i neprihvatljivih specifi~nih rjesenja. Naj-~e{}e primjenjivane metode su:

• Analiza tro{kova i dobiti;• Analiza multi kriterija, • Studija uticaja na okoli{.

Ove pomo}ne metode me|usobno se dopunju-ju i svaka se moè koristiti za utvr|ivanje optimalnogrje{enja za{tite voda.

8.1. Analiza tro{kova i dobiti (Cost-Benefit analiza)

Ovom se metodom utvr|uju i uspore|uju nov~a-ne vrijednosti tro{kova i koristi od mogu}ih rje{enjaza{tite voda. u koje dru{tvo ulaze.

Me|utim, nemogu}e je uvijek sve koristi i tro{ko-ve izraziti u nov~anom obliku. Isto tako, tokom kor-{tenja ovih objekata, dolazi do pada njihove vrije-dnosti, pa i to u analizi tro{kova i koristi treba uzeti uobzir.

Najva`nije ekonomske koristi od projekata za{ti-te voda koje se mogu kvantificirati su:

• pobolj{anje privrednih djelatnosti kao {to su turi-zam ili ribarstvo,

• pobolj{anje mogu}nosti za rekreaciju, {to u nekimslu~ajevima smanjuje tro{kove u vodoosnabdije-vanju (zbog manjih tro{kova pripreme-pre~i{}ava-nja vode za pi}e),

• pobolj{anje odbrane od poplava u gradovima.

U ostale ekonomske koristi od provo|enja za{ti-te voda mogu se uklju~iti: poticanje za{tite voda uprivredi, kori{tenje efluenta i mulja u poljoprivredi,oboga}ivanje malih voda vodotoka, izgradnja malihhidroelektrana i pobolj{ani uvjeti za plovidbu, te kori-{tenje nezaposlene radne snage (otvaranje novih ra-dnih mjesta) za izgradnju i odràvanje objekata za{ti-te voda.

Jedna od koristi za{tite voda tako|er je i pobolj-{anje kvaliteta voda prijamnika (recipijenta), vodoto-ka, jezera, mora,nakon ~ega nastaju pobolj{anjakvaliteta op}eg okoli{a, ~ime se potpomaè i op}ezdravstveno stanje stanovni{tva. Primjenom razli~itihmetoda vrednovanja ove navedene koristi mogu sevrednovati i nov~ano. Me|utim, preporu~uje se, osimako su razlike izme|u pojedinih analiziranih rje{enjazanemarivo male, onda ostvarene koristi (dobiti) netreba vrednovati nego prikazivati u obliku pokazate-lja kvaliteta okoli{a i indikatora zdravstvenog stanja.

8.2. Multikriterijska analizaU nekim stiuacijama, kod odre|enih objekata

za{tite voda, postoji niz dodatnih ciljeva koje je po-trebno uskladiti s odre|enim standardima okoli{a, a

16VODA I MI BROJ 50

Sl. 9. Standardni dijagram toka procesa u postrojenju za tretman otpadne vode

koji tako|er trebaju biti uvr{teni u proces odabiranjanajpovoljnijeg rje{enja. Vrlo ~esto je te ciljeve te{konov~ano izraziti kao tro{ak ili je te{ko odrediti ostva-renu specifi~nu dobit (korist), odnosno, te{ko jeodrediti dopu{tene emisije nekog one~i{}enja.

Kod multikriterijske analize svaka se mogu}nostvrednuje (boduje) prema uspje{nosti ostvarenja do-datnih ciljeva. Dobiveni bodovi se zatim zbrajaju ka-ko bi se dobio ponder.

Me|utim, odabrano rje{enje za{tite voda ne mo-ra biti i najekonomi~nije ako se njime moè ostvaritijedan ili vi{e od sljede}ih dodatnih ciljeva:

• niski investicijski tro{kovi;• niski tro{kovi rada objekta;• minimalan broj stru~nog osoblja;• najmanja potrebna povr{ina zemlji{ta;

• najmanja potro{nja energije;• mogu}nosti kori{tenja efluenta i otpadnih muljeva;• minimalni utjecaji na okoli{;• minimalna mogu}nost pojave neugodnih mirisa.

Multikriterijska analiza omogu}uje donositeljimaodluka razmatranje vi{e ciljeva za{tite voda, te im po-maè u izboru rje{enja. Ako pojedinim razmatranimkriterijima pridodamo pondere va`nosti, multikriterij-ska analiza osigurava okvir za objedinjavanje razno-vrsnih ciljeva, a svaki od njih mogu}e je iskazati nje-govim mjernim jedinicama.U obzir se uzimaju i fakto-ri ograni~enja. Svrha multikriterijalne analize je oda-bir najpovoljnijeg rje{enja.

9. Saradnja sa javno{}uKao {to je ve} prije navedeno, izgradnja objeka-

ta za{tite voda u nekom podru~ju, osobito na po~et-ku gradnje, moè biti emotivan problem za lokalnostanovni{tvo.

Izgradnja i odràvanje sistema odvodnje i pre-~i{}avanje otpadnih voda, kao i objekata za obradumulja iziskuje znatna investicijska ulaganja i tro{koveza gradove i njihove gra|ane. U skoro svim zemlja-ma Evrope prikupljaju se zna~ajna sredstva gradnjuovoh objekata, te javnost treba biti upoznata s koris-tima rada objekata za{tite voda. Me|utim, najemoti-vniji protesti javnosti projektima za{tite voda odnosese na ure|aje za pre~i{}avanje otpadnih voda zbog:mogu}eg vizuelnog utjecaja i straha od pojave ne-ugodnih mirisa, prometa i buke s ure|aja nakon iz-gradnje, to jest tokom njegovog rada; odabrane me-tode odlaganja i kori{tenja mulja. âk i najbolja te-hnolo{ka rje{enja za{tite voda mogu u javnosti stvo-riti otpor za njihovo prihva}anje, pa se dobivanje po-dr{ke za bilo koji projekat za{tite voda ne moè una-prijed garantovati. Opravdanost gradnje predloènihobjekata za{tite voda treba biti jasno razumljiva. Sto-ga je u tome smislu idealno i korisno organizovatiotvorene javne dijaloge. U ostvarenje ovih projekatatreba angaìrati klju~ne osobe ili lokalne uprave, tepo mogu}nosti formirati komisiju za pra}enje realiza-cije projekta. [to je prije mogu}e treba zapo~eti sizradom i objavljivanjem odgovaraju}ih informacijaza javnost o projektima za{tite voda. Tokom gradnjei rada planiranih objekata za{tite voda treba biti otvo-ren prema javnosti, a nakon zavr{ene gradnje i to-kom rada sistema treba biti omogu}ena javna kon-trola ovih objekata. Ponekad je uz realizaciju proje-kta za{tite voda mogu}e ostvariti i neku drugu dru{-tvenu dobit (na primjer izgradnju puteva, javnih obje-kata i sl.) kao uzvrat za davanje odobrenja (prihva}a-nja) za gradnju objekata za{tite voda, me|utim takavpristup moè stvoriti i otpor u javnosti, osobito akose stvori mi{ljenje da }e izgradnjom navedenih obje-kata do}i do naru{avanja ili gubitka ljepote krajolikau njihovom podru~ju.

17VODA I MI BROJ 50

Ure|aj za tretman otpadnih voda u Srebreniku

1. UVODe-konvencionalne tehnologije se koriste zapro~i{}avanje gradskih otpadnih vodazbog niìh operativnih tro{kova nego {to ihimaju tradicionalne tehnologije i zbog toga

{to imaju relativno jednostavno odràvanje. Ipak, ovo NE zna~i da ove tehnologije rade na

svoj na~in. Iako su one zasnovane na najjednosta-vnijim, uglavnom prirodnim procesima, bez neopho-dne pa`nje pri radu i odràvanju bi do{lo do prekidarada.

Da bi se ispunili zadaci za rad ure|aja vrlo je bi-tan rad operatera na ure|aju za pro~i{}avanje. Na-ime, mali ne-konvencionalni ure|aji uglavnom nema-ju brojniju posadu niti zahtijevaju cjelodnevni i svako-dnevni nadzor. Zbog toga je operater uglavnom jedi-ni radnik-uposlenik koji upravlja s ure|ajem ili vi{eure|aja. Njegov osnovni zadatak je da upravlja pro-cesom pro~i{}avanja na na~in da se sirova otpadnavoda transformira u pro~i{}eni efluent pri mini-malnim tro{kovima, zadovoljavaju}i pri tom svezakonom propisane uvjete za njegovo ispu{ta-nje“. Uz to treba osigurati rad ure|aja koji ne}enegativno utjecati na okoli{ ure|aja a posebnosusjedne stambene objekte i mjesta na kojima bo-rave ljudi.

RAD I ODR@AVANJE URE\AJAZA PROÎ[]AVANJE OTPADNIHVODA ZASNOVANIH NA NE-KONVENCIONALNIMTEHNOLOGIJAMA(I. DIO)

18VODA I MI BROJ 50

N

MIRKO [ARAC, dipl. ing. gra|., SLA\ANA [ARAC, dipl. ing. tehn., VIOLETA JANKOVI], dipl. ing. agr.

Snimio: M. Lon~arevi}

2. OP]I ASPEKTI RADA I ODR@AVA-NJA URE\AJA ZA PROÎ[]AVA-NJE GRADSKIH OTPADNIH VODA

2.1. ODR@AVANJESvrha aktivnosti na odràvanju je da se osigura

da sva oprema i objekti na ure|aju za pro~i{}avanjerade ispravno.

Mogu se razlikovati razli~iti tipovi odràvanja,ovisno o njihovim zadacima:

• Preventivno odràvanje: sav rad strojeva i opre-me sa zadatkom da ih drè operativnim, preventi-vno uti~e na mogu}e kvarove ili pruà unaprijedupozorenje o njihovu doga|anju. Ovo omogu}ujeda se poprave mogu}i kvarovi prije nego {to seoni dese, te tako smanjuju tro{kove.

• Korektivno odràvanje: opravka kvarova. Koli~inakori{tenih sedstava za korektivno odràvanje je obrnu-to proporcionalna sveukupnoj kvaliteti odràvanja.

• Korekcije i pobolj{anja: osmatranje i analiza radai odràvanja je izvor informacija koje se pruàju ouo~enim gre{kama na opremi koje mogu nastatipri projektiranju ili samoj izgradnji. Analiza ovih in-formacija omogu}uje da se definiraju potrebne ko-rekcije potrebne za rje{avanje problema.

Ovisno o tipu opreme koju treba odràvati, mo-èmo razlikovati:

• Mehani~ko odràvanje• Elektri~no odràvanje• Odràvanje instrumenata• Odràvanje automatske opreme• Konzerviranje i ~i{}enje

Tipi~ne operacije uklju~ene u svaku od ovih ka-tegorija su:

Mehani~ko odràvanjepodmazivanjeizmjena uljaosmatranje stanja izmjena remenja i transmisijezamjena potro{nih dijelovapridràvanje uputa proizvo|a~a opremebojenje i povr{insko odràvanje

Elektri~no odràvanjeprovjera ~isto}e i rada: prekida~a, osigura~a, ra-zvodne table, releja, diferencijala, prekida struj-nog kola, kontakata, itd.provjera izolacija na elektrokablovima i strojevimaprovjera potro{nje strujeprovjera uzemljenja

Odràvanje instrumenataredovito provjeravanje ispravnosti opreme za mje-renje~i{}enjespecijalne radnje preporu~ene od proizvo|a~a

Odràvanje automatskih ure|ajaprovjera rada automatskih ure|aja

Konzerviranje (za{tita) i ~i{}enjeIspravno odràvanje ure|aja za pro~i{}avanje

otpadnih voda i njegova okoli{a pomaè smanjenjuuticaja na sam ure|aj. Ovo odràvanje uklju~uje:

odràvanje vrtova i ogradaodràvanje i ~i{}enje puteva i stazabojenje i ~i{}enje gra|evina i upravne zgrade

Program dobrog odràvanja je apsolutno po-treban za efikasan rad ure|aja za pro~i{}avanjeotpadnih voda.

2.2. RADRad (pogon) ure|aja za pro~i{}avanje otpadnih

voda uklju~uje sve aktivnosti koje utje~u na parame-tre rada, tako da prilagode sistem kojim sirovi mate-rijal ({to je otpadna voda) koju prima, ili pod drugimokolnostima, treba da dostigne planirane performan-se.

Rad (pogon) je posljednja faza pro~i{}avanjaotpadnih voda, a njegov osnovni cilj je da uskladiljudske resurse, opremu, objekte, energiju i reagen-se kako bi se sirova otpadna voda transformirala upro~i{}eni efluent po minimalnim tro{kovima, zado-voljavaju}i pri tom sve legalne zahtjeve za njegovoispu{tanje.

Rad obuhvata:

~i{}enje re{etki (grila) na grubim re{etkama, pjes-kolova, mastolova, re{etki itd.aktivnosti koje se odnose na svaku pojedina~nutehnologiju pro~i{}avanjauzorkovanje za laboratorijsku analizu na razli~itimmjestima u sistemu (ulaz, izlaz i izme|u)vo|enje tablica za protok otpadne vodevo|enje tablica za potro{nju elektri~ne energijevo|enje tablica za incidentne situacije

3. FUNKCIJE OPERATERA NA URE\AJU ZA PROÎ[]AVANJEOTPADNIH VODA

U ìvotu ure|aja za pro~i{}avanje otpadnih vodapostoje tri faze: projektiranje, izgradnja i kona~no,rad i odràvanje. Projektanti i izvo|a~i radova suuklju~eni samo jedno kratko vrijeme, dok su rad (po-gon) i odràvanje kontinuirano prisutni za svo vrije-me upotrebe ure|aja. Stoga je operater zavr{na ve-za, te je njegov rad bitan za postizanje ciljeva pos-tavljenih za rad ure|aja koji treba da „transformi-ra sirovu otpadnu vodu u pro~i{}eni efluent pominimalnim tro{kovima, uz zadovoljenje svih za-konom propisanih uvjeta za njegovo ispu{tanje“.

19VODA I MI BROJ 50

Me|u funkcijama koje obavljaju operateri na ure-|ajima za pro~i{}avanje gradskih otpadnih voda su:

da vr{e preventivno odràvanje elektro-mehani-~ke opreme: podmazivanje, izmjena ulja, zamje-na rezervnih dijelova, itd.da poprave male kvarove kako se oni ne bi de{a-vali i sprije~ili nastanak ve}ih kvarova koji biusljed toga mogli odmah nastatida provjeravaju funkcionira li sve ispravno u proce-sima koji se koriste na ure|aju za pro~i{}avanjeda biljeè podatke o protoku, uzimanju uzoraka ivr{e mjerenja parametara in situda zabiljeè sve incidente relevantne za ispravnofunkcioniranje ure|aja za pro~i{}avanje: promje-ne u prisustvu otpadne vode, ispade struje, velikeki{e, itd.da za{tite podru~je gdje je lociran ure|aj za pro-~i{}avanje otpadnih voda; izvr{e bojenje, poprav-ku i ure|enje zgrada, puteva, vrta, itd.da unaprijed planiraju potrebe za nabavkom zaodràvanjeda poduzmu neophodne mjere za zdravlje i sigur-nost kako bi sprije~ili potencijalne rizike na ure|a-juda objasne posjetiocima zadatke i ciljeve radaure|aja i na~in na koji radi. Kod ovih posjeta, po-javljivanje na objektima }e pokazati posjetitelji-ma koliko dobro osoblje radi svoje poslove naure|aju za pro~i{}avanje, po{to }e oni ugla-vnom upozoriti na ~isto}u i stanje popravkeopreme i pojave pro~i{}enog efluenta.

4. RAD I ODR@AVANJE URE\AJA ZAPROÎ[]AVANJE ZASNOVANIH NANE-KONVENCIONALNIM TEHNOLGIJAMA

4.1. Preljevi i by-pasiPoslovi na odràvanju preljeva i by-pasa se vr{e:

periodi~no, a u ki{noj sezoni mnogo ~e{}e, pre-ljevi u kolektorima koji dovode otpadnu vodu naure|aj i koji osiguravaju da u sistem ne ulazi vi{evode od projektiranog kapaciteta, moraju biti kon-trolirani da bi osigurali ispravno funkcioniranje iskrenuli sve prekomjerne protoke na alternativnevodotoke. Ako u preljevima ima taloga, oni se mo-raju o~istiti da im se preventivno omogu}i da ra-de po projektiranim veli~inama.isto tako, linija by-pasa mora biti redovito kontro-lirana. Linija by-pasa obi~no vodi od po~etka pre-liminarnog tretmana, ako je potrebno dopu{ta sezamjena za pojedine dijelove u lancu pro~i{}ava-nja. Liniju treba kontrolirati za zatvaranje {to bimoglo sprije~iti da se otpadna voda evakuira di-rektno, ako je potrebno bez prolaska kroz sve fa-ze tretmana.

4.2. Pumpne (crpne) stanice (jedinice)Pumpanje je potrebno kada se voda mora pre-

baciti s jedne to~ke na drugu izme|u kojih voda nemoè pre}i gravitacijom. Normalno, potopljene pum-pe se koriste u pumpnim (crpnim) bunarima (zdenci-ma) ili komorama.

Za rad pumpnih (crpnih) stanica (jedinica) supotrebni slijede}e aktivnosti kod periodi~nih servisana ure|ajima za pro~i{}avanje otpadne vode gdje seotpadna voda mora prepumpati do po~etne (inicijal-ne) faze pro~i{}avanja:

tjedno, kontrola nivoa na kojem se nalaze start istop pumpe da bi ona pravilno radilaako je uo~eno taloènje sedimenta u pumpnimkomorama, tada ga treba izvaditi da bi se sprije~i-lo za~epljenje (zamuljenje) pumpiperiodi~no, kontrola koje pumpe rade alternati-vno /u rezervi/, tako da nijedna od njih ne budeblokirana za vrijeme dok se ne koristiako se ustanovi da neka od pumpi ima abnormal-no mal protok, tada treba isklju~iti struju, a pum-pu potom zamijeniti i ispitati podru~je rada za blo-kademora biti po{tovan program odràvanja proizvo-|a~a pumpe.

Moraju se ispo{tovati sve preporuke koje su sa-dràne u dokumentaciji koju proizvo|a~ dostavlja, tesprovesti odgovaraju}e mjere sigurnosti.

4.3. Preliminarni tretmanVa`nost preliminarnog tretmana se ne treba

umanjivati, jer bilo koji nedostatak u ovoj fazi utje~ena ostatak procesa, izazivaju}i blokade (zastoje) ucijevima, ventilima i pumpama, tro{enje opreme, na-kupljanje kore, itd.

Zadatak ove faze je da iz otpadne vode ukloni di-jelove ve}e od onih koji mogu prouzro~iti operativneprobleme, uglavnom su to ve}e krute tvari, pijesak imasno}a. Uobi~ajeno je da se preliminarni tretman

20VODA I MI BROJ 50

Slika: pu`ne pumpe na ure|aju za pro~i{}avanje otpadnihvoda u Grudama

sastoji od: grube re{etke, pjeskolova, mastolova i fi-ne re{etke.

4.3.1. Grube re{etkeKoriste se za uklanjanje ve}ih ~estica iz otpadne

vode kada ona prolazi preko grube re{etke.Re{etke se klasificiraju, ovisno o {irini otvora,

kao {iroke re{etke (5 – 10 cm) ili uske re{etke (1,5 –3 cm). Ovisno o metodi uklanjanja ~estica koje se za-dràvaju na re{etki, one se tako|er, mogu razlikova-ti kao ru~ne i automatske re{etke.

Ru~ne re{etke se obi~no koriste na malim ure-|ajima za pro~i{}avanje ili da za{tite pumpne komore.

Ovaj tip re{etki se ~isti grabuljanjem (zgrtanjem)dok se otpad odlaè u kontejnere s perforiranimdnom koje dopu{ta dreniranje vode u kanale s gru-bom re{etkom.

Automatske re{etke imaju pokretni ~e{alj/zgrta~/ koji ~isti re{etku i pri tom uklanja sav otpad.

Automatske re{etke mogu biti zakrivljene (lu~ne)ili prave /ravne/. Zakrivljene (lu~ne) re{etke, se uobi-~ajeno koriste na srednje velikim ure|ajima s relati-vno niskim optere}enjem u vodi i ~iste se frontalno(su~elice). Sistem ~i{}enja se sastoji od jednog ilidva ~e{lja koji se nalaze u okviru (ramu) s gornjestrane na „ruci“ koja se okre}e oko horizontalne osi.

Ravne /prave/ re{etke se mogu ~istiti frontalno(~eono) (sa strane odakle dolazi otpadna voda) iliotpozadi, {to se uobi~ajeno koristi kod velikih insta-lacija (postrojenja) i za ve}e dubine.

Mehanizmi ~i{}enja automatskih re{etki se mo-gu kontrolirati preko:

• Vremena: rad ~e{lja za ~i{}enje se vremenski pro-gramira

• Smanjenjem optere}enja: mehanizam za ~i{}enjese aktivira kada je razlika u nivoima s jedne stranere{etke dostigla odre|enu vrijednost.

• Sistemi kombinirani s vremenom i smanjenjemoptere}enja.

Transportne trake se obi~no koriste za prebaci-vanje otpada u kontejner. Trake su u pogonu kada seaktivira mehanizam za ~i{}enje re{etke.

Re{etke trebaju biti opremljene s torziono ogra-ni~enim ure|ajem da sprije~e o{te}enje u slu~ajupreoptere}enja ili blokade koja ih sprje~ava da radeispravno.

Sada{nji trend je da treba instalirati dvostruki ka-nal za grubu re{etku, jedan s automatskom re{et-kom koji bi normalno bio u radu i paralelni kanal s ru-

21VODA I MI BROJ 50

Slike: automatska gruba re{etka na C.S. ]urilo /Regionalni kanalizacijski sustav Neum– Mljetski kanal/

Slika: Primjena transportnih traka na postrojenju u Sevilli

Pogled na re{etku i pjeskolov na postrojenju u Ljubu{kom

~nom re{etkom koji bi uskakao u upotrebu kada bido{lo do prekida struje ili kvara na sistemu ~i{}enjaautomatske linije.

Sastav rezidija (ostatka) izdvojenog na re{etka-ma je jako promjenljiv, uglavnom je organskog sas-tava, ali je ~esto pojavljivanje odje}e, vlakana, plasti-ke i drugog.

Za {ire re{etke s otvorima preko 50 mm izme|u{ipki, zapremina rezidija na 1000 stanovnika je pribli-`no izme|u 15 i 27 litara na dan.

Za uè re{etke, s otvorima od 10 – 25 mm izme-|u {ipki, na 1000 stanovnika je pribli`no od 6 – 12 li-tara na dan.

Rezidij (ostatak) s grubih re{etki se naj~e{}eodlaè na deponije.

Radnje na odràvanju za ovaj tip re{etki su slije-de}e:

grablje se koriste za ru~no ~i{}enje grubih re{et-ki. Ostatak se odlaè u perforirana korita kojaomogu}uju dreniranje prije nego {to se skupi ukontejner i po{alje na deponiju.

Veliku pa`nju treba posvetiti ~i{}enju re{etki sgrabljama. Stanje moè biti oteàno zbog vode i ma-sno}e, gubitka dovoljnog prostora ili smje{taja kon-tejnera za rezidij.

U principu, ove operacije ~i{}enja treba obavlja-ti danju, iako iskustvo iz prakse na svakom ure|ajupokazuje da se to naj~e{}e radi prekovremeno. I po-red toga, zbog izbjegavanja neprijatnih mirisa ~i{}e-nje treba biti najmanje jedanput na dan, ~ak i ako jemala koli~ina otpada.

Posebnu pa`nju treba posvetiti ~i{}enju grubihre{etki u periodu velikih ki{a, jer je tada mnogo ve}akoli~ina i variranje otpada koji se zadràva na re{et-kama.

automatske re{etke treba ~istiti dnevno. Da bi seizbjegli neprijatni mirisi prikupljeni rezidij treba od-straniti i odvesti na deponiju.operativno vrijeme ~i{}enja grabilica na re{etka-ma treba biti prilago|eno u skladu s kontrolomnjihova rada i treba biti ~e{}e u ki{nim periodima.treba po{tovati i primjenjivati program servisiranjaod strane proizvo|a~a opreme, a opremu trebaredovito podmazivati (koriste}i preporu~ena ma-ziva), a mehani~ke dijelove kontrolirati prema pro-gramu.bilo kakav ostatak koji nije uklonjen s grabilica tre-ba odstraniti ru~no grabljama, obvezno poslijeisklju~enja opreme.kada dolazi do taloènja sedimenta na dnu kana-la gdje su locirane re{etke, tada sediment trebaizvaditi i odvesti na deponiju.kada su grube re{etke u razli~itim kanalima, tadase periodi~no mora kontrolirati rad i vododrìvostzapornica koje raspore|uju vodu u kanalu koji sekoristi.

4.3.2. PjeskolovSvrha pjeskolova je uklanjanje teèg materijala

~ija je veli~ina ve}a od 0,2 mm, kako bi se sprije~ilotaloènje u kanalima i cjevovodima, a da bi se odabrazije za{titile pumpe i druga oprema.

Osim pijeska, ovom radnjom se tako|er, ukla-njaju {ljunak i mineralne ~estice, kao i lako kvarljivaorganska tvar, kao {to su zrna kave, sjemenke, kos-ti, kore vo}a, ljuske od jajeta, itd.

Razlikujemo dva tipa pjeskolova: pjeskolovi spovratnim kanalom i pravokutni aerirani pjeskolovi.

Pjeskolovi s povratnim kanalima: mogu biti srazli~itim ili fiksnim protokom. Kanali s promjenjivimprotokom se koriste u malim postrojenjima za pro-~i{}avanje i pijesak se uklanja ru~no iz podu`nog ka-nala ~iji je kapacitet skladi{tenja 4 – 5 dana.

Kanali s promjenjivim protokom imaju stalnubrzinu toka od oko 0,3 m/s, ovisno o protoku kojiprolazi kroz njih. Ovo je postignuto pode{avanjemdubine vode u kanalu {to se odraàva na promjeneprotoka. Na ovaj na~in se taloì najve}i dio neorgan-skih ~estica i najmanji mogu}i postotak organskih~estica.

U pravokutnim aeriranim kanalima, zrak seinjektira na dno kanala, te se na taj na~in dobro izmi-je{aju ~estice {to pomaè odvajanju organske mate-rije koja moè biti vezana sa ~esticama pijeska. Ovajtip pjeskolova se moè koristiti istovremeno i kaomastolov.

Sistemi za va|enje (ekstrakciju) pijeska mogubiti:

• Ru~ni: koriste se u malim ure|ajima za pro~i{}a-vanje koji su opremljeni kanalskim tipom pjesko-lova.

• Mehani~ki: oni koriste specijalne pumpe koje suinstalirane na mostu koji se kre}e naprijed i na-zad, gore i dolje u kanalu.

Koli~ina izvu~enog pijeska moè varirati izme|u1 i 15 l/stanovniku/godinu.

Sljede}e su operacije za odràvanje ovog tipapjeskolova:

kada se na dnu kanala pjeskolova istaloì zna~aj-na koli~ina sedimenta, on se mora izvaditi (od-straniti). U slu~aju vi{e kanala, ovo se vr{i otvara-njem i zatvaranjem odgovaraju}ih zapornica, izo-liraju}i kanal koji se ~isti te raspodjeljuju}i protokna drugi kanal.Akumulirani pijesak treba odstraniti s pomo}u lo-patice i skupiti u kontejner te odvesti na deponiju.Frekvencija ~i{}enja kanala pjeskolova ovisi ovremenu i mnogo je ~e{}a u ki{nim periodima. Prinormalnim uvjetima, ~i{}enje se obavlja jedanputtjedno.~i{}enje pjeskolova moè biti opasno, a opreztreba poduzeti da bi se izbjegli iskliznu}a i udarci.

22VODA I MI BROJ 50

u slu~aju pokrivenih pjeskolova, treba poduzetimjere opreza protiv mogu}ih emisija toksi~nih pli-nova za vrijeme ekstrakcije pijeska.u pjeskolovima s vi{e kanala, treba periodi~no kon-trolirati rad i vododrìvost zapornica koje raspo-djeljuju protok otpadne vode u kanale.

4.3.3. MastolovUobi~ajeno se koristi tank s vertikalnim separa-

cionim panelom kroz koji voda mora pro}i ispod dabi istekla kako bi eliminirali masno}e i flotiraju}u ma-teriju iz otpadne vode. Ovaj sistem na povr{ini hvatasvu materiju koja je lak{a od vode. Zahtijeva seodràvanje ove opreme prema slijede}em:

periodi~no o~istiti mastolov od masno}a i flotira-ju}e materije koja se skuplja na povr{ini. Na ure-|ajima s horizontalnim kanaliziranim cijevima, ci-jev treba da se rotira tako da je horizontalni `lijebpotopljen u sloju flotiraju}eg rezidija koji se izdva-ja. Ovo dopu{ta da rezidij bude prikupljen na kra-ju cijevi kada se otvori odgovaraju}i ventil. Akoovaj sistem nije instaliran ili nije u funkciji, tada }emasno}u ili flotiraju}u (plivaju}u) materiju trebatiprikupiti sa „skuplja~em li{}a“ kao {to se koristena bazenima za kupanje.

Da bi smanjili koli~inu vode koja se prebacuje,flotat treba istisnuti kada se uo~i zna~ajan sloj na po-vr{ini.

Na ovaj na~in izmje{tenu materiju treba ~uvati uspecijalnom kontejneru za skupljanje od strane ovla-{tenih posrednika.

u produènom vremenu, na zidovima mastolovana povr{ini vode formirati }e se kora masno}eskupa s ostalom materijom. Ove kore treba redo-vito uklanjati lopaticom i ~uvati u kontejneru kojise odvozi na deponiju.kada je na povr{ini mastolova vidljivo prekomjer-no pojavljivanje mjehuri}a, tada je neophodnoukloniti mulj koji se nataloìo na dnu. Za ovusvrhu bi se trebala koristiti potopljena pumpa, aizva|eni mulj s ure|aja odvesti s ure|aja ili posla-ti na anaerobnu lagunu, ako je ima na ure|aju.

4.3.4. Fine re{etkeU malim gradovima i selima, zajedni~ko je da se

koriste samo~iste}e re{etke sa {irinom otvora od 0,2do 2 mm. Oni ponekad zamjenjuju operacije pjesko-lova, a ponekad i preliminarnog tretmana. (septi~kitankovi, Imhoff tankovi, itd.).

Re{etke mogu biti stati~ne (stabilne) ili rotiraju-}e. Stabilne (fiksne) re{etke imaju re{etke (grile)od horizontalnih nehr|aju}ih ~eli~nih {ipki (pre~ki)koje mogu biti ravne ili zakrivljene, trokutne u presje-ku, smje{tene tako da se su~eljavaju prema protoku.Nagib grila ({ipki) se smanjuje progresivno od vrhaprema dolje izme|u 65° i 45°.

Otpadna voda pada s vrha, a ~estice koje su ve-}e od {irine otvora re{etke se zadràvaju. Nagib re-{etke uzrokuje hvatanje ~estica koje se potom otko-trljaju u kontejner smje{ten na dnu. Teku}i dio, kojisadrì ~estice manje od {irine otvora re{etke, prolazikroz re{etke i prikuplja se u cijevi smje{tenoj iza. Na

23VODA I MI BROJ 50

Slike: pjeskolov-mastolov i klasirer pijeska na postrojenju u Trilju

ovaj na~in se odvajaju krupnije ~estice, dreniraju iuklanjaju.

Rotacione re{etke se sastoje od cilindri~nih gri-la na horizontalnoj osi, izra|ene su od nehr|aju}eg~elika sa {ipkama trapeznog presjeka. Grile ({ipke)se okre}u polako, a pokre}e ih redukovani motor.

Na re{etke voda pada izvana. êstice ve}e od{irine otvora re{etki se uklanjaju van cilindra, odaklese odstranjuju lopaticom onako kako rotira cilindar.

Teku}i dio, skupa sa ~esticama manjim od {irineotvora re{etke prolazi preko cilindri~nih grila ({ipki) ioti~e prema izlaznom dijelu.

Eliminiranje krutih ~estica na re{etkama je izme-|u 15 i 20%.

4.4. Primarni tretmanPrimarni tretmani koji se koriste u ne-konvenci-

onalnim Tehnologijama, obi~no se sastoje od fazeprimarnog taloènja.

U bazenima primarnog taloènja se odvaja diosuspendiranih tvari iz sirove otpadne vode putemgravitacije s tim da se eliminira biolo{ki razgradljivimaterijal iz krutih tvari.

4.4.1. Bazeni (tankovi) primarnog taloènja

Prije uvo|enja bazena za taloènje u rad prviput, ili prije njihova uvo|enja u rad nakon ~i{}enjatrebalo bi provjeriti slijede}e:

rade li propisno reguliraju}i ventili na zapornica-mada li je bazen za taloènje ~ist od pijeska i otpa-dakapodmazivanje, poloàj motora i op}e stanje mo-tora za mulj i flotiraju}u tvar u sistemu za priku-pljanjeda li je ispravno rastojanje izme|u dna bazena iskrejpera (zgrta~a) mulja~isto}u bunara za prikupljanje mulja i cijevi zaodvod mulja.

24VODA I MI BROJ 50

Slike postrojenja u Grudama Slika postrojenja u Trilju

Tipi~ne radne karakteristike bazena za primarnotaloènje su prikazane u slijede}oj tabeli:

Tabela I – Tipi~ne radne karakteristike bazena za primarnotaloènje

Pored ostalih faktora, ove radne karakteristike suprouzro~ene slijede}im:

• Tipom ~estica prisutnih u otpadnoj vodi, posebnoako je visok postotak industrijskih otpadnih voda.

• Stanjem u kojem otpadna voda dolazi na ure|ajza pro~i{}avanje; septi~ke vode se taloè slabijezbog plinova koje one stvaraju.

• Varijacijom protoka s osvrtom na projektirani pro-tok.

• Mehani~kim uvjetima pod kojima radi bazen za ta-loènje i njegova ~isto}a.

Tamo gdje bazeni za taloènje imaju pridnene ilipovr{inske zgrta~e, treba izvr{iti slijede}e:

svakodnevno provjeravati da li propisno radi po-vratni mehanizam na pokretnom mostu bazenaza taloènje.da li se ~estice krute tvari, masno}a, mulj i druga ma-terija akumuliraju (zadràvaju) na stazama ili stepe-nicama, ogradama i drugim vidljivim dijelovima gra-|evine i opreme koju treba svakodnevno ~istiti.da bi zadovoljili preporuke za odràvanje od stra-ne proizvo|a~a opreme, treba redovito podmazi-vati sve dijelove koji su istaknuti u priru~nicima sodgovaraju}im mazivom, te o~istiti i zamijeniti di-jelove kako je specificirano.periodi~no grubo o~istiti deflektor panel i ispust izbazena za taloènje, gdje }e se nakon nekog vre-mena prikupljati otpad.kada je to neophodno isprazniti bazen za taloè-nje radi pregleda ili opravke, pri ~emu bi trebalozgrta~e redovito polijevati da budu mokri kako biih za{titili od pucanja ili iskrivljenja..u bazenima za taloènje koji nemaju opremu zava|enje flotata koji se prikuplja na povr{ini, flotattreba ukloniti upotrebom ~istilica koje se koristena bazenima za kupanje.

4.5. Sekundarni tretman

4.5.1. Lagune

4.5.1.1. Pu{tanje u rad sistema za pro~i{-}avanje otpadnih voda s upotre-bom laguna

Da bi uveli u rad sistem laguna, anaerobne lagu-ne bi trebalo napuniti (tako da one mogu po~eti radi-

ti) otpadnom vodom. Jedanput kada su lagune na-punjene, ne treba u njih vi{e upu{tati vodu, a one bitrebale ostati 4 – 5 dana kako bi se uspostavili uvjetiza anaerobno djelovanje, koje se moè vidjeti kadavoda potamni i pojave se mjehuri}i.

U tom trenutku, opskrba vodom anaerobnih la-guna treba ponovo dose}i projektirani dotok, a eflu-ent koristiti za punjenje Fakultativnih Laguna.

Po{to voda u ovim lagunama dosegne dubinuod 1 m’, dotok se prekida (skretanjem influenta odanaerobnih (laguna). Poslije 15 – 20 dana, biti }e vi-dljiva zelenkasta boja na povr{ini, koja je nastala dje-lovanjem mikroalgi. Potom se punjenje anaerobnimefluentom moè nastaviti sve dok se laguna napuni.

Efluent iz fakultativnih laguna se {alje u matura-cijske lagune koje }e kada se jedanput napune, od-mah zapo~eti s kontinuiranim radom.

4.5.1.2. Odràvanje i radStanje laguna, koje oosiguravaju njihovo opti-

malno funkcioniranje zahtijeva dobro odràvanje ko-je uklju~uje i osiguranje ~vrste i neprobojne ogradeoko kompleksa laguna koja }e biti barijera za ulazakìvotinja i ljudi koji ne rade na odràvanju i monitorin-gu,

osiguranje optimalne dubine vode u lagunama,• uklanjanje plutaju}ih biljaka, kao i drvenastih i

`bunastih biljaka s oboda laguna, koje bi moglezasjenjivati vodno ogledalo ili korijenjem destabili-zirati obalu i nasip oko laguna,

• vi{egodi{nji gust travnati pokriva~ na obali i kruninasipa,

• odràvanje visine i {irine krune nasipa i njihovestabilnosti.

Odràvanje preljeva, by-pasa, pumpnih jedinicai sistema preliminarnog tretmana je ve} opisano u di-jelovima 4.1., 4.2. i 4.3. Za preostale faze sistemapro~i{}avanja, slijede}i su zadaci odràvanja i rada:

Anaerobne laguneTreba redovito prazniti sediment i flotat na postro-jenjima s distribucijskim sistemom koji dopu{tada prethodno tretirana voda bude usmjerena naanaerobnu lagunu koje su u pogonu u dato vrije-me, a tako|er, treba provjeravati rad i vododrì-vost zapornica koje odre|uju broj laguna u pogo-nu.Broj anaerobnih laguna u radu se odre|uje pre-ma Projektu i informacijama koje se prikupljaju oradnim karakteristikama ure|aja za pro~i{}ava-nje.Mjerenje i biljeènje nivoa vode u laguni je dobrapraksa u sistemu rada i odràvanja. Moè se pos-taviti vodomjerna letva na odre|enu poziciju u la-guni i s nje o~itavati vrijednosti vi{e godina za re-dom ili odrediti referentno mjesto na odre|enoj

25VODA I MI BROJ 50

udaljenosti od obale. Ova letva moè posluìti i zamjerenje koli~ine mulja na dnu lagune. Poèljnoje vr{iti redovan monitoring nivoa vode u laguni ina vrijeme reagirati nadopunom ili otklanjanjemuzroka niskog vodostaja.Flotiraju}u (plivaju}u) tvar, koja se pokazuje napovr{ini laguna, treba periodi~no uklanjati upotre-bom ~istilica kao u bazenima za kupanje, koriste-}i trenutke kada vjetar nosi flotat na podru~je bli-zu stepenica. Uklonjena materija iz lagune se pri-kuplja u kontejner i odvozi na deponiju.Sav mulj koji se akumulira na dnu lagune treba iz-mjestiti, po pravilu jednom u 3 – 4 godine. Va|e-nje mulja treba vr{iti dok je voda jo{ u laguni, upo-trebom potopljenih pumpi koje se prenose prekodna ulazne lagune.

Izva|eni mulj ima odnos neorganske tvari/ispar-ljiva tvar od oko 60 : 40 i kao najjednostavnija i naj-razumnija destinacija (ako su svi uvjeti zadovoljeni)je njegova upotreba kao |ubrivo na okolnim farma-ma, po{to otpadna voda tretirana na malim postroje-njima za pro~i{}avanje obi~no ne sadrì zna~ajnekoli~ine opasnih tvari (uglavnom te{ki metali) koje bimogle {tetiti. Ako ovo rje{enje nije odrìvo, mulj iz la-guna treba poslati na ure|aj za tretman otpadnih vo-da s kapacitetima za obradu mulja.

Zemljani radovi i nasipi mogu biti o{te}eni od ki-{a i glodara. Ako je uo~eno takvo o{te}enje, tre-ba ih odmah sanirati, a sve rupe popuniti i zbiti.

Za slu~aj nepropusnih laguna s plasti~nim pokri-va~em, bilo koje cijepanje ili o{te}enje trebaodmah sanirati.Posebnu pa`nju treba posvetiti svim aktivnostimana odràvanju u kojima je neophodno hodati poplasti~noj oblozi u ovim lagunama, uz rizik okli-znu}a i pada u lagunu.

Fakultativne i maturacijske laguneU onim slu~ajevima gdje efluent iz anaerobnih la-guna doti~e skupa u distributivni sistem koji otva-

ranjem i zatvaranjem odgovaraju}ih zapornica,{alje efluent na fakultativne lagune, treba periodi-~no uklanjati sediment i flotat koji se nataloè udistributivnim sistemima, a tako|er, treba kontro-lirati rad i vododrìvost zapornica koje regulirajubroj fakultativnih laguna u radu. Ove iste operaci-je }e se tako|er izvr{iti na ure|ajima za pro~i{}a-vanje sa sistemom za distribuciju efluenta izme|ufakultativne i maturacijske faze.Kontrolirati vegetaciju u i oko vodene povr{ine.Vr{iti redovne kontrole vodenih biljaka (trska, ro-goz i sl.), koje se ukorijenjuju na obalama i pli}imdijelovima laguna i kao takve pruàju pogodneuvjete za razvoj komaraca, privla~e akvati~ne ì-votinje koje mogu stvarati {tete u i oko laguna, aostaci habitusa ovih biljaka se taloè na dno lagu-ne i izazivaju negativne posljedice na kemijskisastav vode. Ove biljke treba uklanjati prije razvo-ja korijenovog sistema (moè svojim rastom i ra-zvojem ugroziti stabilnost obale) i to mehani~kimputem, odnosno ~upanjem. Plutaju}e biljke (vo-dene le}e), koje se razvijaju na povr{ini lagunasprje~avaju prolazak sun~eve svjetlosti, {to uzro-kuje opadanje nivoa kisika, te ih treba redovnouklanjati (upotrebom ~istilica kao u bazenima zakupanje), koriste}i trenutke kada vjetar nosi flotatna podru~je blizu stepenica. Uklonjena materija izlagune se prikuplja u kontejner i odvozi na depo-niju.

Boja je izuzetno vaàn indikator stanja kod fakul-tativnih laguna. Na osnovu promjena u boji moèmodefinirati uzrok i otkloniti ga, te na taj na~in osiguratifunkcionalni rad lagune. Krajnji cilj je blistavo zelenaboja, koja indicira dobar balans pH vrijednosti i nivoakisika u vodi. Treba voditi evidenciju o promjenama uboji i mirisu vode u laguni, kao i o cvijetanju algi.

Flotat koji se pojavljuje na povr{ini ovih lagunatreba odstranjivati periodi~no. Ova operacija, ko-ja je ina~e prevencija razmnoàvanju komaraca,vr{i se ~istilicama kao na bazenima za kupanje, akoristi se vrijeme kada vjetar otpu{e flotat premarubovima laguna.Zemljani radovi i plasti~ne obloge zahtijevaju istoodràvanje kako je ve} opisano za anaerobne la-gune.U propusnim lagunama i na zemljanim radovima inasipima koji zatvaraju nivo vode (aproksimativnona 1 m’), treba preventivno sprije~iti rast biljakaupotrebom herbicida ili okopavanjem, kao pre-ventivnu mjeru protiv razmnoàvanja komaraca.odrediti krajnji recipijent pro~i{}ene vode iz laguna.

4.5.1.3. Monitoring procesaDa bi provjerili operativno stanje ure|aja za pro-

~i{}avanje i da bi sprije~ili mogu}e anomalije, mora-ju se osmatrati brojni parametri.

26VODA I MI BROJ 50

Slika: Posljedice aktivnosti glodara na podru~ju nasipa uz lagunu

Preporu~uju se dnevne posjete ure|aju i zapisi-vanje podataka koje operater vodi kroz dnevnik ra-da, gdje biljeì slijede}e podatke:

• Datum i vrijeme• Protok otpadne vode• Broj i identifikaciju anaerobnih, fakultativnih i ma-

turacijskih laguna u pogonu• Boju i pojavljivanje na anaerobnim, fakulativnim i

maturacijskim lagunama• Pojavljivanje tretiranog efluenta• Bilo koje anomalije na zemljanim radovima oko la-

guna, cesta i staza ili op}enito na gra|evinama• Datum doga|anja razli~itih zadataka: ~i{}enje

pjeskolova i mastolova, izmje{tanje flotata iz lagu-na, va|enje mulja iz anaerobnih laguna, va|enjekorova na zemljanim radovima, cestama, staza-ma, itd.

• Vremena operacije sistema ~i{}enja automatskere{etke

• Treba zabiljeìti o~itanja odgovaraju}ih mjerenjastruje ako se ure|aj za pro~i{}avanje opskrbljujestrujom za pumpanje vode, za rad dijelova preli-minarnog tretmana, za navodnjavanje tretiranimefluentom, za osvjetljenje, itd.

• U odjeljku „Osmatranje“, bilo koji zna~ajan ko-mentar o: pojavi i mirisu otpadne vode, ~ine}i po-sebne zabilje{ke o prisustvu odre|enih supstanciu vodi; mogu}oj upotrebi tretiranog efluenta odstrane lokalnih farmera; trajanje perioda velikih ki-{a, itd.

Ako sistem laguna ima mehani~ku opremu, tadaza svaki stroj pojedina~no treba zabiljeìti:

• Njegove radne karakteristike

• Sate rada• Kalendar odràvanja• Kvarove • Bilo koji relevantni komentar o toj operaciji

[to se ti~e procesa monitoringa, osmatranje po-jave i mirisa iz laguna odre|uje pribli`no da li sistemradi ispravno. U anaerobnim lagunama, crno-sivapovr{inska boja i pretjerano bubrenje ukazuju da lilaguna radi dobro. S druge strane, ako se pojave mi-kroalge ili ruì~asta boja tada u lagunu ulaze otpa-dne vode koje su manje optere}ene od projektiranih.

Zelenkasta boja i nedostatak bubrenja su sim-ptomi da fakultativne i maturacijske lagune rade do-bro, dok ruì~asta boja ukazuje da one primaju ve}eoptere}enje od projektiranog. Sljede}i simptom is-pravnosti rada ovog tipa laguna je odsustvo neugo-dnih mirisa.

4.5.1.4. Problemi u raduSistem laguna je serija vje{ta~kih posuda koje

se grade tako da im se proces samopro~i{}avanjaodvija prirodno. Dimenzioniraju se i projektiraju zaprocese koji se odvijaju pod specifi~nim uvjetima ioptere}enjem. Iako je {irok raspon ovih uvjeta, pododre|enim okolnostima mogu se de{avati odre|eneanomalije, na koje operater mora paziti i znati kakoih otkloniti.

Anomalije koje se mogu de{avati u lagunamamogu biti zbog problema s influentom (protok ili sas-tav) ili problemi mogu nastati zbog slabog odràva-nja.

Preveliko pove}anje protoka }e dovesti do vre-mena zadràvanja ispod projektiranih vrijednosti u

27VODA I MI BROJ 50

Tabela: Boja kao indikator stanja kod fakultativnih laguna

razli~itim lagunama, {to }e smanjiti efikasnost tre-tmana. Pove}anje broja anaerobnih laguna u radusmanjit }e uticaj pove}anja protoka u anaerobnoj fa-zi. Isto rje{enje se tako|er moè primijeniti ako ure-|aj ima nekoliko fakultativnih i maturacijskih laguna.Ako ure|aj ima samo jednu fakultativnu i maturacij-sku lagunu, tada se za neke objekte dopu{ta pove-}anje koli~ine vode u laguni, {to izaziva pove}anjekoli~ine vode koja se tretira i zbog toga produàvaretenzijsko vrijeme. Ako ovo nije mogu}e, jedini putza prevenciju anomalije zbog pove}anja protoka jeda se preusmjeri vi{ak protoka na izlaz anaerobnefaze.

Prekomjerno pove}anje ulaznog organskog op-tere}enja na ure|aju za pro~i{}avanje izazvat }e pre-optere}enje u razli~itim lagunama. Preoptere}enje uanaerobnim lagunama izazvat }e poja~anje nastan-ka mirisa, a u fakultativnim i maturacijskim lagunama}e se uobi~ajena zelenkasta boja promijeniti u ruì-~asto-sme|u, koja }e se vidjeti skupa s bubrenjem ineugodnim mirisima.

Slu~ajevi organskog preoptere}enja bit }e treti-rani na isti na~in kao i preoptere}enje vode, a ako seosmotre ruì~asti tonovi u fakultativnim i maturacij-skim lagunama tada bi trebalo smanjiti unos efluen-ta u lagune ili ga ~ak potpuno prekinuti i to ne bi tre-balo ponavljati sve dok ne bude vidljiva uobi~ajenazelenkasta boja.

Problemi zbog slabog odràvanja naj~e{}e su:

Pojava flotata (plivaju}e tvari): iako ovo nije uobi-~ajen problem, posljedice od flotata mogu biti pro-blem: pojava komaraca i prepreka za sun~evu pene-traciju (prodor sun~evih zraka).

Plivaju}a tvar se uklanja uz pomo} ~istilica kao ubazenima za kupanje, uzimaju}i u obzir vrijeme kadavjetar otpu{e flotat na strane lagune.

Rast korova: korov se normalno pojavljuje naunutarnjim stranama nasipa lagune i ima dva negati-vna efekta: pojava komaraca i mogu}e rupe gdje seflotat moè akumulirati.

Ovaj korov se moè eliminirati upotrebom pesti-cida ili fizi~kim uklanjanjem

Akumuliranje mulja: mulj se taloì uglavnom nadnu anaerobnih laguna. U~estalost uklanjanja muljaje jedanput u svake 3 ili 4 godine. Pojava efluenta izlaguna (i pove}anje ~estica u suspenziji) ukazuje nato kada treba vr{iti njegovo va|enje.

4.5.2. Vje{ta~ke mo~vare

4.5.2.1. Uspostavljanje sistema za pro~i{-}avanje otpadnih voda upotrebomvje{ta~kih mo~vara

Voda koja doti~e na vje{ta~ku mo~varu, kada jeona ve} jedanput zasa|ena i pripremljena za rad,pospje{uje njen rast.

Periodi~no, treba sniziti nivo plavljenja supstrata,zbog promjene visine ispusta tretiranog efluenta ka-ko bi omogu}ili biljkama njihov brì rast putem kori-jenja.

Dvije godine poslije sa|enja, korijenje }e seprostirati du` cijelog suspstrata. Za to vrijeme, nivoplavljenja raste sve do tankog sloja ispod povr{inesupstrata na takav na~in da se ne formira lokva navrhu supstrata.

Zasnivanje zajednice mo~varnih biljaka moè bi-ti kontrolirano – posebnom individualnom sadnjomkoja se praktikuje pri formiranju osnovnog “tijela” mo-~vare i spontano – naj~e{}e kasnije, razmnoàvanjem(putem rizoma ili sjemenom) ve} zasa|enih vrsta.

28VODA I MI BROJ 50

Primjer iz ê{ke

Slika: Rogoz i trska – najzastupljenije biljne vrste u vje{ta~kim mo~varama

4.5.2.2. Odràvanje i radOdràvanje mo~vara uklju~uje aktivnosti podu-

zete da bi se otklonila pogor{anja komponenti ova-kvog na~ina tretmana otpadnih voda i sanirale {tete.Redovni monitoring i odràvanje su od esencijalneva`nosti. Ako se ne vr{e redovne kontrole, glodarimogu uni{titi nasipe i vegetaciju, cijevi se mogu za-pu{iti, otpadna voda se moè prekratko zadràvati u}elijama, tako da cijeli sistem moè vrlo brzo postatineoperativan.

Odràvanje preljeva, by-pasa, pumpnih jedinicai sistema preliminarnog tretmana je ve} opisano u di-jelovima 4.1., 4.2. i 4.3. Za preostale faze sistemapro~i{}avanja, slijede}i su zadaci odràvanja i rada:

U prvih 1 – 3 godine dok se ne uspostavi zajedni-ca makrofita, kontrole korova, nivoa vode i balansvrsta su od izuzetnog zna~aja. Treba osigurati konstantan dotok i nivo vode usvim dijelovima mo~vare, kao i rotiranje izme|u}elija kod pojedinih sistema. Odràvanje optimal-nog nivoa vode u mo~vari je va`no naro~ito u hla-dnom periodu kada je potrebno pove}ati nivo vo-de zbog negativnog uticaja mraza na korijenje bi-lajaka. Tako|e, u su{nom periodu potrebno je na-dopunjavati mo~varu vodom radi spre~avanjaisu{ivanja }elija i uginu}a biljaka.

- Interne nasipe izme|u }elija redovno kontroli-rati i popravljati u cilju redovne opskrbe svake }elijevodom. Kontrola unutarnje “infrastrukture” mo~vare– nasipi, strukture za kontrolu nivoa vode i sl., se po-red redovnog reìma naro~ito mora sprovoditi nakonincidentnih doga|aja, kao {to je veliki priliv vode umo~varu nakon velikih ki{a ili nekontrolirane dinami-ke ispusta. Svako o{te}enje nastalo uru{avanjem,erozijom, djelovanjem ìvotinja ili zapu{avanjem do-vodne infrastrukture treba u najkra}em roku saniratikako bi se izbjegle {tete ve}ih razmjera i ve}i finan-cijski izdaci. Posebna pa`nja treba biti usmjerena kadistribucijskim sistemima, koji su smje{teni na po~et-ku kanala i koje treba periodi~no ~istiti. U~estalost~i{}enja ovisi o operativnim uvjetima za svaki pojedi-na~ni slu~aj.

Vodeni pacovi i druge ìvotinje, naro~ito glodari,mogu, stvaraju}i brojne podzemne rupe i hodni-ke, nanijeti velike {tete mo~varama. Njihovo pri-sustvo i aktivnost u mo~vari treba sprije~iti pos-tavljanjem ~eli~nih ìca, ograda i pe~ata – zatva-ra~a od gline i postavljanjem mamaca. Pri tome,jakom ì~anom mreòm treba za{tititi cijevi za dis-tribuciju i tako sprije~iti ulazak ovih ìvotinja u sis-tem. Ne bi trebalo {etati po supstratu na kojem rastetrska ({a{a), kako bi se sprije~ilo njegovo zbija-nje, {to bi moglo umanjiti njihovu hidrauli~ku pro-pusnost.

Osu{ene i uginule biljke redovno uklanjati i odla-gati {to dalje od kompleksa da bi se izbjegloeventualno {irenje bolesti ili patogena i {teto~inakoji je izazivaju. Prazni prostori nastali intervenci-jama uklanjanja biljaka zbog bolesti ili {teto~inatreba popuniti novim, da bi se sprije~io rast koro-va i zatravljivanje dijelova ili cijele mo~vare.Voditi ra~una o vegetativnom periodu rasta i ra-zvoja biljaka – april/travanj – oktobar/listopad, ra-di planiranja i organiziranja ètvePesticide i druga kemijska sredstva koristiti samoako su nu`na i ako nemaju alternativu u drugimmanje opasnim sredstvima ili aktivnostima, i toprimjenom s finim rasprskiva~ima na preciznoodre|ena mjesta.

Treba posje}i suhe biljke poslije njihova vegetaci-ona perioda, ukoliko se procijeni da }e bitnougroziti supstrat (oslobo|anjem njihovih zadrà-nih nutrienata), jer trajni osu{eni (stari) habitusi bi-ljaka pruàju stani{te ili povoljne uvjete za rast irazvoj mikrobiolo{kih vrsta va`nih za tretmanotpadnih voda kroz cijeli godi{nji ciklus.Treba ukloniti korov skupa s trskom, posebno uprvih nekoliko mjeseci rada. î{}enje korova tre-ba obavljati ru~no, a svo vrijeme izbjegavati herbi-cide. Tako|er, osoblje koje radi na ~i{}enju treba,koliko je to mogu}e, izbjegavati hodanje po sus-pstratu kako bi izbjegli njegovo zbijanje.Zbog bolesti treba pregledavati biljke. Ako se po-javi neka bolest, tada tretiranje treba vr{iti podnadzorom specijaliziranog osoblja.Ako se uzvodno koriste septi~ki ili Imhoff tankovi,tada treba redovito uklanjati akumulirani mulj. Zaovu svrhu treba koristiti bazen opremljen pum-pnom jedinicom. Izva|eni mulj treba poslati nastanicu za tretman mulja.Odrediti krajnji recipijent pre~i{}ene vode iz mo-~vara.

4.5.2.3. Monitoring procesaDa bi provjerili operativno stanje ure|aja za pro-

~i{}avanje i da bi sprije~ili mogu}e anomalije, mora-ju se osmatrati brojni parametri.

Preporu~uju se dnevne posjete ure|aju i zapisi-vanje podataka koje operater vodi kroz dnevnik ra-da, gdje biljeì slijede}e podatke:

29VODA I MI BROJ 50

Larva komarca

• Datum i vrijeme• Protok otpadne vode• Broj i identifikaciju kanala na ure|aju koji su u po-

gonu (ako je na ure|aju vi{e od jednog kanala)• Pojavljivanje biljaka i tretiranog efluenta • Monitoring supstrata, dna • Monitoring rasta i razvoja biljaka, gustina sklopa i

sl.• Zdravstveno stanje biljaka, koje uklju~uje – pojavu

korova, bolesti i insekata, te drugih {teto~ina (glo-dara i sl.)

• Bilo koje anomalije na cestama i stazama ili op}e-nito na gra|evinama

• Datum izvr{enja razli~itih poslova: ~i{}enje pjes-kolova i mastolova, va|enje mulja iz Imhoff tanka,uklanjanje bilja, itd.

• Treba zabiljeìti o~itanja odgovaraju}ih mjerenjastruje ako se ure|aj za pro~i{}avanje opskrbljujestrujom za rad dijelova preliminarnog tretmana, zanavodnjavanje tretiranim efluentom, za osvjetlje-nje, itd.

• U odjeljku „Osmatranje“, bilo koji zna~ajan ko-mentar o: pojavi i mirisu otpadne vode, ~ine}i po-sebne zabilje{ke o prisustvu odre|enih supstanciu vodi; mogu}oj upotrebi tretiranog efluenta odstrane lokalnih farmera; trajanje perioda velikih ki-{a, itd.

Ako sistem ima mehani~ku opremu, tada za sva-ki stroj pojedina~no treba zabiljeìti:

• Njegove radne karakteristike• Sate rada• Kalendar odràvanja• Kvarove • Bilo koji relevantni komentar o njegovu radu

4.5.2.4. Problemi u raduGlavni problem koji moè izazvati uticaj podpo-

vr{inskog toka u vje{ta~koj mo~vari je zamuljenjesuspstrata, {to moè prouzro~iti lokve na povr{iniWetlanda i nastanak anaerobnih uvjeta. Ovo dovodido smanjenja efekata rada ure|aja i pogor{anja pro-~i{}enog efluenta.

Ako je supstrat pravilno odabran, tada su nedos-taci u prethodnim tretmanima najvjerojatnije glavnirazlog za zamuljivanje.

Kod problema ovog tipa, preporu~uje se prekidunosa u wetland oko 2 tjedna. Ako su primije}eni is-ti simptomi kada se dotok ponovo uspostavi, tadatreba konsultirati izvo|a~a radova ure|aja.

Normalno je da li{}e i stabljike trske izumiru zi-mi. Ako se ovo de{ava u neko drugo doba godine iako to nije zbog nesta{ice vode, tada je razlog pri-sustvo toksi~nih supstanci u vodi koja treba da setretira.

30VODA I MI BROJ 50

Snimio: M. Lon~arevi}

Ideja o nastankua dana{nje vremenske distance gledano,cijela “pri~a” oko hidroakumulacije Mo-drac, po~ela je daleke 1957. godine. Tadaje izdato rje{enje kojim se daje vodoprivre-

dna saglasnost za izgradnju hidroakumulacije na ri-jeci Spre~i sa branom u tjesnacu Modrac. Rje{enje jeizdato od strane Uprave za vodoprivredu NR BiH Sa-rajevo od 12.01. 1957. godine. Narednih sedam go-dina bio je vremenski period u kome su zavr{eni sviradovi koji su bili predvi|eni.

U jesen 1964. godine nastaje tzv. Modra~ko jezero.

Izbor lokacijeHidroakumulacija Modrac koja je izgra|ena

1964. godine, nalazi se uzvodno od tjesnaca Mo-drac, i po njemu su objekat brane i hidroakumulaci-ja dobili naziv. Uzvodno od brane jezero plavi povr{i-nu od oko 2 200 hektara. Sadrìna u momentu formi-ranja je iznosila oko 100 miliona m3 vode ili oko 27 %od cjelokupnog godi{njeg protoka rijeke Spre~e.Duìna jezerskog basena iznosi oko 14 km, sa oko40 km slabo pristupa~ne jezerske obale.

Ovako impozantan vodeni objekat trebao je daispuni zahtjeve koji su se postavljali na podru~ju Tu-zlanskog basena kada je rije~ o potrebnim koli~ina-ma vode.

Prije formiranja hidroakumulacije Modrac, napodru~ju Tuzlanskog basena, rijeka Spre~a je sluìlakao glavni i osnovni vodotok za snabdijevanje indus-trije vodom za potrebe tehnolo{kih procesa i za pri-jem otpadnih voda, industrijskih i komunalnih.

Kako drugu polovinu XX vijeka karakteri{e ub-rzan razvoj industrije na podru~ju Tuzlanskog base-na, istovremeno se osje}a nedostatak vode, a onase nije mogla obezbijediti samo iz rijeke Spre~e. Na-ro~ito se nesta{ica osje}ala u kriti~nim godi{njimrazdobljima kada rijeka Spre~a ima izuzetno nizakproticaj. Za rje{enje ovih problema izlaz se na{ao uizgradnji hidroakumulacije u slivu rijeke Spre~e. Nataj na~in bi se omogu}ilo zadràvanje velike koli~inevode i osigurale dovoljne koli~ine vode za su{no raz-doblje.

Uz ovako prvobitno postavljen cilj namjene aku-mulacije, ona je tako|e trebala ispuniti i sljede}e ci-ljeve:

EKOSISTEMSKE ODLIKEHIDROAKUMULACIJEMODRAC

31VODA I MI BROJ 50

S

KASIM MEMI], prof. biologije

Rijeka Spre~a nizvodno od brane Modrac

Foto: M. Lon~arevi}

- obezbijediti sigurno i kontinuirano snabdijevanjedovoljnom koli~inom vode za potrebe industrijeTuzlanske regije;

- da se ublaè veliki vodeni talasi i sprije~i plavljenjevelikih obradivih povr{ina u dolini rijeke Spre~e;

- da se omogu}e melioracioni zahvati navodnjava-nja Spre~kog polja i

- da se poku{a rije{iti problem ubrzanog narastanjakoli~ina otpadnih voda iz industrijskih kapaciteta igradskih naselja kroz smanjenje stepena zaga|e-nosti vode putem ispu{tanja dijela akumulirane vo-de, {to bi u praksi zna~ilo da se izvr{i razblaènjeotpadnih voda.

Da bi izbor lokacije za hidroakumulaciju odgovo-rio ovako postavljenim ciljevima morao je imati siste-matski pristup koji }e sadràvati sljede}e bitne ele-mente:

- bilans vode u slivu,- prirodne uvjete,- maksimalni kapacitet akumulacije i proticaj vode u

funkciji zapremine i povr{ine akumulacije,- bilizinu glavnih industrijskih postrojenja – potro{a-

~a vode i- tehni~ka rje{enja u funkciji investicionih ulaganja.

Analizom vi{e varijantnih rje{enja, posebno ka-da je u pitanju zapremina budu}e hidroakumulacije,za uù lokaciju izgradnje brane izabran je tjesnacModrac. Ona je nedaleko od mjesta na kome je rije-ka Turija uticala u tok rijeke Spre~e i odlikuje seizvanredno pogodnim poloàjem. Odabrana lokacijau tom momentu skladno je objedinjavala prirodne iekonomske uvjete. Prirodnu pogodnost za podiza-nje brane u tjesnacu Modrac karakteri{e centralnipoloàj lokacije u odnosu na podru~je sliva. Onomogu}ava da se hidroakumulacijom kontrolira oko60 % slivnog podru~ja, sa stanovi{ta uravnoteènjavodenog reìma u slivnom podru~ju.

Izborom tjesnaca Modrac za lokaciju izgradnjeobjekta brane i usvajanjem optimalne kote usporabrane od 200,00 m.n.m., definirana je i lokacija hi-droakumulacije. Sa isto~ne, jugoisto~ne i dijelom ju-`ne strane jezero okruùju padine planine Konjuh.Jedan dio ju`ne strane, zatim sa jugozapada i zapa-da okruènje ~ine padine planine Ozren. Sa sjevernestrane je to brdo Tirinovac na podru~ju naselja Pro-kosovi}i, a na podru~ju naselja Bokavi}i tzv. Bokavi-}ko brdo.

Sa sjeverne strane, na potezu brdo Tirinovac –Bokavi}ko brdo, smjestio se tjesnac Modrac na ~i-jem suènju je izgra|ena brana “Modrac”. Izgra-dnjom brane formirana je hidroakumulacija na pros-toru uzvodno od tjesnaca Modrac, u pravcu rije~nihtokova rijeka Turije i Spre~e, na povr{ini koja teritori-jalno – administrativno pripada op}inama Lukavac,@ivinice i Tuzla. Zona potapanja je uglavnom bila

skoro nenaseljena.Podru~je neposredno uz hidroakumulaciju,

odnosno obale, je sljede}eg geolo{kog supstrata:

- sjeveroisto~na strana od brane prema naselju Ki-seljak: serpentin, peridotit i lerzotit;

- od Kiseljaka prema u{}u rijeke Spre~e: pje{~ar,{kriljava glina, pijesak i glina ilova~a;

- isto~na strana, jugoisto~na, jugozapadna i zapa-dna strana od naselja Kiseljak preko u{}a rijekeSpre~e sve do puta za naselje Turija: aluvij i dolin-ski diluvij;

- sjeverna strana, od puta za naselje Turija do brane:serpentin, peridotit i lerzotit.

Osnovne morfolo{ke karakteristike hidroakumulacije ModracNeposredno poslije punjenja akumulacije, pri

koti uspora od 200,00 m.n.m., osnovne morfometrij-ske karakteristike hidroakumulacije (prema projek-tnoj dokumentaciji) bile su:

- povr{ina…………………….. 17,10 km2

- ukupna zapremina………….. 98 x 106 m3

- korisna zapremina………….. 86 x 106 m3

- maksimalna dubina…………. 18,0 m- prosje~na dubina……………. 5,7 m- maksimalna duìna…………..10 700 m- maksimalna {irina…………… 1 600 m- duìna obale…………………. 33 250 m.

Danas, nakon vi{e od ~etrdeset godina eviden-tne su promjene (mjerenje iz 1985 godine) i stanjeakumulacije je sljede}e:

- povr{ina…………………………. 16,75 km2

- ukupna zapremina………………. 88 x 106 m3

- korisna zapremina………………. 76 x 106 m3

- maksimalna dubina……………... 18,0 m- prosje~na dubina………………… 5,2 m- maksimalna duìna………………10 400 m- maksimalna {irina………………. 1 780 m- duìna obale…………………….. 34 250 m.

Karakteristike podru~ja hidroakumulacije ModracPodru~je u kome je formirana hidroakumulacija

Modrac pripada zoni kontinentalne klime. S time daje prete`no antiklinalna konfigurativnost tla ~itavomprostoru dala pe~at planinske klimatologije. Usljedtoga ovo podru~je ima normalno prelivanje ~etri go-di{nja doba sa umjerenim zimama i ljetnim tempera-turama. Na taj na~in se u klimatolo{kom pogledu {i-re podru~je hidroakumulacije Modrac svrstava ukrug srednje – evropskog tipa podneblja. Mada seve} konstatuju evidentna odstupanja u pogledu ja-sno izraènih perioda trajanja pojedinih godi{njih do-ba.

32VODA I MI BROJ 50

Prema podacima na osnovu desetogodi{njegosmatranja (1980. – 1990. godine na Meteorolo{kojstanici Modrac) srednja relativna vla`nost zraka zapodru~je hidroakumulacije iznosi 85,3 %. Ovako vi-soka vrijednost ovoga parametra, svrstava ovo po-dru~je u podru~ja sa vrlo visokom vla`no{}u zraka.Koli~ina padavina iznosi 953,5 mm.

Odnos vla`nosti klime – stanje zasi}enosti atmo-sfere je humidnost, koja izraèna kroz ki{ni faktorovo podru~je svrstava u humidna podru~ja.

Pokazatelji za temperaturu zraka ovo podru~jesvrstavaju u podneblje sa umjereno toplom klimom,~ija srednja godi{nja temperatura iznosi 10,2 0C. Mi-nimalna temperatura zraka je – 15,2 0C, dok je ma-ksimalna temperatura zraka +36,0 0C.

Broj dana sa maglom iznosi u istom periodu 82dana, i ovaj podatak ima tendenciju rasta.

Sve su ~e{}e vrlo brze promjene vremenskih pri-lika sa relativno ve}im i brzim temperaturnim oscila-cijama. To je pojava koja je sve ~e{}a i {irom plane-te, i koja bi se sa te strane uklopila u sliku globalnepromjene ekolo{kih faktora. Naravno da to u ovompodru~ju ima svoje specifi~nosti.

Hidroakumulacija Modrac s obzirom na njenemorfometrijske karakteristike, povr{ina (vodno ogle-dalo) i zapremina, zajedno sa klimatskim karakteris-tikama podru~ja ima uticaja na klimatske i meteoro-lo{ke promjene. Vrlo bitan faktor u to smislu je i po-

datak koji se odnosi na isparavanje vode iz hidroaku-mulacije. Prema mjerenjima na Meteorolo{koj stani-ci Modrac, za duè vremensko razdoblje, do{lo sedo sljede}ih podataka:

- isparavanje iz hidroakumulacije u razdoblju maj –oktobar, kre}e se u rasponu od 0,79 – 4,14 mm/m2

i danu;- u prosjeku to iznosi oko 36 000 m3/dan ili 0,41

m3/sek.

Floristi~ki sastav okoline jezeraOkolina jezera u pogledu floristi~kog sastava je

primjer biljnih zajednica u brdskim predjelima. Akokrenemo sa podru~ja koje adiminstrativno pripadaop}ini Tuzla, a to je najmanji dio obalskog podru~jahidroakumulacije, moè se konstatovati da je to po-dru~je uglavnom prekriveno {umom bora koja je an-tropogenog porijekla. Manji dijelovi {umskog pokri-va~a neposredno uz obalu su stabla listopadnogdrve}a (hrast, breza, lipa…).

Prelaze}i na podru~je koje administrativno pri-pada op}ini @ivinice, dolazimo u podru~je koje seodlikuje visokim procentom vla`nosti zemlji{ta. To jemjesto u{}a rijeke Spre~e u jezero. [irok pojas kojiobuhvata tok rijeke Spre~e neposredno prije u{}a,kao i samo u{}e, ~ini predio obrastao grmovimavrbe. Ovo podru~je se znatan dio vremena u toku ka-lendarske godine nalazi pod vodom.

33VODA I MI BROJ 50

Brana Modrac

Foto: M. Lon~arevi}

Na ovo podru~je se dalje nastavljaju obradivepovr{ine. Na jednom dijelu ovih povr{ina pod antro-pogenim uticajem obrazovane su povr{ine na kojimasu vegetacije kultivisanih i selektiranih biljnih vrsta. Uprvom redu su to povrtlarske kulture, a znatno rje|esu zastupljene ìtarice. Znatniji dio ovih povr{ina ~i-ne livade. Najrasprostranjenije su dolinske i brdskelivade. Brdske livade se nalaze u uslovima razvo|ana padinama brdskih ili planinskih reljefa, na uzdi-gnutim mjestima gdje se ne osje}a dejstvo popla-vnih voda niti rije~nog toka. Ovo su odlike livadskihpovr{ina oko hidroakumulacije Modrac. Livade se to-kom godine kose ~ime se efikasno uni{tavaju mladi-ce {umskog drve}a. Na ovim livadama se tako|e na-laze razli~ite vrste pitomih doma}ih sorti vo}a. Stablaovih vo}aka se nalaze uglavnom na ivicama livada. Uzadnje vrijeme je primjetno podizanje ure|enih vo}-njaka.

Na zapadnoj strani hidroakumulacije je u{}e rije-ke Turije. Ovo je prostor koji je identi~an onome priu{}u rijeke Spre~e. On i veli~inom pribli`no odgova-ra prostoru na u{}u rijeke Spre~e. On se nalazi na te-ritoriji koja administrativno pripada op{tini Lukavac. Iovdje preovladava zajednica niskih grmova vrbe, aprisutna je i trska iz roda Phragmites i rogoz iz rodaThypha. Manji dio povr{ine na u{}u rijeke Turije je to-kom cijele godine pod vodom i poprima karakteristi-ke bare. Na razli~itoj udaljenosti od jezerske obale,kao i u cjelokupnom slivu hidroakumulacije je pojas

crnogori~nih i listopadnih {uma. Optimalni tempera-turni uslovi (sr.t. najtoplijeg mjeseca je od 13 – 23 0C)sa dosta padavina omogu}avaju bujan razvoj {uma.

Vegetacija vodenih biljakaRadi se o tipi~noj mo~varnoj i barskoj vegetaciji.

Zastupljene su tipi~ne biljke karakteristi~ne za vege-taciju slatkih voda, odnosno zajednice submerznih iflotantnih biljaka u eutrofnim sporoteku}im i staja}imvodama (Potamogeton sp., Trapa sp., Polygonumsp., Batrachium sp. ).

@ivi svijet hidroakumulacije ModracSvi ekolo{ki i biolo{ki uslovi, fizi~ka svojstva i he-

mizam vode, koli~ina fitoplanktona i zooplanktona,bentosa i vodene vegetacije, kao i prehrambeniodnosi u akumulaciji Modrac pokazuju odlike eutro-fije. Stoga je u njemu mogu} ìvot sljede}ih vrsta ri-ba: {tuka, bodorka, klijen, crvenperka, bolen, linjak,podust, krku{a, zela, deverika, {aran, mrena, vijun,som, grge~, smu|, balavac i dr.

Na podru~ju oko hidroakumulacije Modrac mo-gu se primijetiti razli~ite vrste ptica. Neke od njih seodlikuju prilago|eno{}u za ìvot u vodenim biotopi-ma. Ta prilago|enost se odlikuje kod nekih vrsta plo-vnim koìcama na nogama:

- veliki ronac - Mergus sp.- gnjurac – Podiceps sp.- crna liska - Fulica sp.- kormoran - Phalacrocorax sp.

Neposredno uz objekat brane na podru~ju loka-liteta {ume hrasta Bokavi}kog brda, je stani{te kolo-nije sive ~aplje (Ardea cinerea) . Njene duge tankenoge omogu}avaju da se kre}e po priobalju u potra-zi za hranom. Tako|e u manjem broju povremenozastupljen i galeb.

Okolne povr{ine {umskih kompleksa i brdskih li-vada su idealna stani{ta za ve}i broj vrsta ptica: go-lubovi (Columbidae), sove (Strigidae), jastrebovi (Ac-cipitridae), vrane (Corvidae), svrake (Pica sp.), fazan(Phasaianus colchicus), sjenica, lasta, ~vorak, vra-bac, kreja, crvenda} i dr.

[ume koje su u neporednoj blizini hidroakumu-lacije, siroma{ne su drugom divlja~i. Ove {ume subile meta intenzivne gradnje vikend naselja ~ime jenaru{ena njihova pogodnost prirodnoga stani{ta{umske divlja~i. U malom broju danas se mogu vi-djeti vjeverice, divlji zec, kuna, lasica. U zimskom pe-riodu, kada vjerovatno zbog potrage za hranomspusti se i do obala jezera, moè se vidjeti lisica i tovrlo rijetko. Prisustvo ostale divlja~i nije konstatova-no.

Detaljnija istraìvanja ìvog svijeta na podru~juhidroakumulacije Modrac nisu sprovo|ena u mjerikoja bi dala kompletnu sliku stanja na ovom podru-~ju.

34VODA I MI BROJ 50

Jedan pogled na Tuzlu

Foto: M. Lon~arevi}

Zaga|iva~i hidroakumulacije ModracSliv rijeke Spre~e je relativno najobimniji i najslo-

èniji bosansko - hercegova~ki recipijent otpadnihvoda i ~vrstih tvari – industrijskog i organskog porije-kla. U slivnom podru~ju hidroakumulacije, prema po-pisu povr{inskih voda, registrovano je 15 ve}ih zaga-|iva~a kao i zna~ajan broj neregistrovanih zaga|iva-~a. Oni svoje otpadne vode ispu{taju u otvorene vo-dotoke uglavnom bez pre~i{}avanja.

Registrirani zaga|iva~i su:

- Rudnici uglja (povr{inski kopovi),- Rudnici uglja (separacije),- Sto~na farma Kalesija (u me|uvremenu uga{ena),- Metalna industrija “Helios” Banovi}i,- Drvna industrija “Konjuh” @ivinice,- Metaloprera|iva~ka industrija @ivinice,- Mlinsko – pekarska industrija Tuzla,- Kanalizacija naselja: Kalesija, Banovi}i i @ivinice.

Neregistrirani zaga|iva~i su:

- Aerodrom “Dubrave”,- Poljoprivredno dobro “Spre~a”,- Zanatska proizvodnja i manji industrijski pogoni,- Kavezni uzgoj riba na hidroakumulaciji (obustav-

ljen),- Javne plaè na hidroakumulaciji,- Seoska naselja u slivu,- Urbane povr{ine u naseljima,- Saobra}ajnice i dr.

Od svih registriranih zaga|iva~a samo pogoniseparacije u Banovi}ima i \ur|eviku, kao i farma kra-va u Kalesiji, imaju izgra|ena postrojenja za pre~i{-}avanje otpadnih voda. Ona uglavnom nisu u funkci-ji zbog dotrajalosti dijela opreme ili zbog zna~ajniheksploatacionih tro{kova rada postrojenja koji opte-re}uju proizvodnju.

Prema podacima iz ranijih godina, ukupan teretzaga|enja koji se preko otpadnih voda unosio u po-vr{inske vode, odnosno u hidroakumulaciju Modracod strane zaga|iva~a u slivu akumulacije odgovaraoje teretu zaga|enja od 750 000 ES (ekvivalent stano-vnika).

Posljedica upu{tanja zna~ajnih koli~ina otpa-dnih voda u vodotoke sliva hidroakumulacije, koji seina~e prema zakonskim propisima kategori{u u II ka-tegoriju povr{inskih voda (II klasa voda), jeste da sudanas svi vodotoci u tre}oj ili ~etvrtoj klasi voda.

Normalno je o~ekivati da zaga|eni vodotoci, ko-ji se ulijevaju u hidroakumulaciju Modrac, imaju zna-~ajnog uticaja i na pogor{anje kvaliteta vode hidro-akumulacije.

Sada{nje stanje vode hidroakumulacije ModracDanas kada smo u{li u XXI vijek moèmo o ne-

kim doga|ajima koji su obiljeìli XX vijek na nekompodru~ju govoriti sa vi{e objektivnosti. De{avanja uodre|enom vremenskom periodu na nekom podru-

35VODA I MI BROJ 50

Sumrak na jezeru Modrac

Foto: M. Lon~arevi}

~ju imaju tendenciju uticaja na relativno kra}i ili duìvremenski period poslije. Slobodno se moè ista}ida jedan takav doga|aj koji je obiljeìo drugu polo-vinu XX vijeka na podru~ju op}ine Lukavac jesteodluka o izgradnji hidroakumulacije Modrac.

în dono{enja odluke o izgradnji i dalji prakti~nikoraci ka njenoj realizaciji zna~ili su da }e se desitiniz promjena na lokalitetu predvi|enom za izgradnjuhidroakumulacije Modrac.

Lokacija na kojoj se nalazi hidroakumulacija Mo-drac je sastavni dio prostrane Spre~ke doline. To jeprije izgradnje hidroakumulacije bilo plodonosno po-lje. Okolno stanovni{tvo se uglavnom bavilo zemljo-radnjom i sto~arstvom. Stanovni{tvo koje danas ìvina obalama hidroakumulacije naseljava sljede}amjesta:

1. na podru~ju op}ine Tuzla – naselje Kiseljak;2. na podru~ju op}ine @ivinice – naselja Priluk i [e-ri}i;3. na podru~ju op}ine Lukavac – naselja Poljice, Ba-

bice, Bikodè, Prokosovi}i, Modrac i Bokavi}i.

Izgradnjom hidroakumulacije, tradicionalno za-nimanje stanovni{tva sa podru~ja koje gravitira aku-mulaciji se mijenja. Zemljoradnja koja je bila izvorsredstava za egzistenciju sada je svedena na veomamale obradive povr{ine koje ~ine oku}nice doma}in-stava u naseljima oko hidroakumulacije. Izvor sred-stava za egzistenciju sada postaje industrija sa svo-jim kapacitetima u Tuzli i Lukavcu, te jednim manjimdijelom u @ivinicama. To zna~i da ista ona industrijakoja je bila uzrokom potapanja obradivih povr{ina itime ga{enja izvora sredstava za egzistenciju, sadaje ta koja treba obezbijediti ili nadomjestiti izvor sred-stava za egzistenciju.

Novi izvor sredstava za egzistenciju se pokazaokao dobro rje{enje za veliki procenat stanovni{tva. Ito je ujedno bio poticaj za dalju industrijsku ekspan-ziju na ovom podru~ju. Ono {to je u tim prvim godi-nama bilo vjerovatno u drugom planu, danas je go-ru}i problem kako hidroakumulacije tako i mogu}ihimplikacija na njenu okolinu. Radi se o problemu za-ga|enja vode hidroakumulacije Modrac.

Voda hidroakumulacije se prikuplja sa veli~inomimpozantnog slivnog podru~ja ~ija povr{ina iznosioko 1189 km2. Od toga pripada slivu rijeke Spre~e832 km2, slivu rijeke Turije 240 km2 i neposrednomslivu akumulacije 117 km2. Izneseni podaci jasnoukazuju na to da glavnina vodenog potencijala hidro-akumulacije poti~e od rijeke Spre~e i njenog sliva. Toimplicira da i zaga|enje vode hidroakumulacije ugla-vnom doti~e rijekom Spre~om.

Akumulacija se sve vi{e i brè zapunjuje nano-som. Time se smanjuje dubina jezera kao i korisnazapremina vode. O kakvom se efektu radi moè senajbolje vidjeti kada u vrijeme su{nog perioda nivovode jezera smanji. Tada se pojave povr{ine prekri-

vene muljem sa kojih se {iri neugodan miris. Ako seuzme u obzir da }e se aktivirati ponovno povr{inskikop Turija, to }e zna~iti da }e pored rijeke Spre~e i ri-jeka Turija pove}ati unos nanosa u hidroakumulaci-ju.

Sje~a {ume u slivnom podru~ju hidroakumulaci-je je ogromana po kvantitetu, a efekat toga su pusteogoljele povr{ine. Ove povr{ine su zahva}ene pro-cesom erozije tla koje se u kona~nici odnosi u veli-kom procentu u akumulaciju. [uma ima izuzetno ve-liki utjecaj na vodni reìm jezera i na kvalitet vode unjemu. Prema postoje}im podacima na~in kori{tenjazemlji{ta u slivnom podru~ju hidroakumulacije je:

- obradivo zemlji{te………………… 43,46 %- pa{njaci i livade…………………… 6,66 %- {ume……………………………….. 48,85 %- goleti………………………………. 1,03 %

Ovo su podaci koji se sada moraju uzeti sa ozbi-ljnom rezervom. Procenat podru~ja pod {umom jesigurno u zna~ajnom padu, a procenat podru~ja podgoleti u porastu. Naime oko hidroakumulacije, a i ucjelokupnom njenom slivnom podru~ju bio je formi-ran stabilan za{titni {umski pojas. U njemu je provo-|ena kontrolirana sje~a stabala, sa obaveznim po{u-mljavanjem povr{ina na kojima je izvr{ena sje~a. Tajpojas je u zadnjih petnaest godina degradiran u veli-koj mjeri, i taj se proces nesmanjenim itenzitetomnastavlja. To se ve} pokazuje kao veliki nedostatak.Zadnjih deset godina (1995 - 2005) ve} su zabiljeè-ne velike {tete od poplava, kako uzvodno od hidro-akumulacije, tako i nizvodno. A upravo jedan od ci-ljeva koji se trebao posti}i izgradnjom hidroakumula-cije je bio da se sprije~i plavljenje velikih obradivihpovr{ina i naselja u slivu akumulacije. De{avaju sevode 1/100 godina i de{ava se buji~no slivanje vode.Na mjestu gdje su bile {ume, sada su goleti tako dase vrlo malo vode za vrijeme ki{a zadràva, a znatni-ji dio se buji~no slije.

Radi ilustracije, jedana srednje dobna bukova{uma (kakve je bilo u velikom procentu u slivnompdru~ju a koja nekontrolisano nestaje) ima bolji re-tencioni faktor na jednom nagnutom terenu (terenkose ekspozicije) od poljoprivrednog zemlji{ta devetputa. To zna~i, pri jakom ljetnjem pljusku, koji naj~e{-}e podrazumijeva velike padavine, u takvim prilika-ma na tako formiranoj sastojini, voda se zadràvadevet puta bolje. Zadràva se na granama, na li{}u,deblu, te stelji koja najve}i dio oborina apsorbuje.Zato je potrebno da se posebna pa`nja posveti {u-mama, ~iji je uticaj izuzetno bitan za vodni reìm je-zera Modrac. Treba pristupiti stvaranju (obnavljanju)za{titnog {umskog pojasa.

Ako je prvobitna namjena akumulacije bila daona sluì kao rezervoar industrijske vode, danas seponovno aktueliziraju mogu}nosti njenog kori{tenja iza druge potrebe. Me|utim, prije bilo kakvog razma-

36VODA I MI BROJ 50

tranja mogu}nosti kori{tenja hidroakumulacije iuprednog kori{tenja i njene okoline, jer su to neras-kidiva dva dijela iste cjeline – ekosistema – name}ese problem degradacije ovoga kompleksa.

Efekat zaga|enja jezera Modrac se nu`no ve}reflektira i u narednom periodu }e se reflektirati zna-~ajnije na okolinu ako se tom problemu ne pri|e sve-obuhvatno. Kako se sva de{avanja na hidroakumu-laciji po pitanju zaga|enosti odraàvaju na ìvi svijetu vodi akumulacije, ìvi svijet oko akumulacije, to sesvakako odre|eni uticaj prenosi i na ljude. Premaprocjeni danas u slivu hidroakumulacije Modrac ìvioko 130 000 stanovnika. Od toga oko 20 000 direk-tno na slivu akumulacije iz ~ega proizilazi da je nase-ljenost u slivu 110 stanovnika/km2. Zato je krajnje vri-jeme da se postavi stalni nau~ni monitoring pra}enjasvih promjena na ovoj hidroakumulaciji. To bi biofundamentalno zna~ajan podatak koji bi dao smjer-nice daljnih pravaca djelovanja.

Akumulacija Modrac na uèm i {irem podru~juima uticaja na promjenu klimatskih i meterolo{kihuvjeta. Taj utjecaj se osje}a kod promjena:

- vla`nosti zraka,- sadràja vodene pare u zraku i- ~e{}im pojavama magle u neposrednoj blizini aku-

mulacije.

Iako je aktuelno “zdravstveno stanje” i najzaga-|enijih ekosistema rezultat preìvljene dinamike na-ru{avanja prirodnih uvjeta, uvijek su mogu}e i efika-sne mjere za ublaàvanje i saniranje nepoèljnihuvjeta. Neophodna je hitna i potpuna inventarizacijai definicija “katastra” svih polutanata i drugih antro-pogenih utjecaja na longitudinalnom profilu Spre-~kog sliva, respektiraju}i njihovu prostornu distribu-ciju, kvalitativne i kvantitativne pokazatelje, dinamiku,intenzitet i ritmiku kao i ostale bitne odrednice. U tomsmislu neophodno je i kompetentno normirati kom-pezacijske obaveze najdestruktivnijih industrijskihzaga|iva~a, ~ime bi se mogla obezbijediti neopho-dna glavnina materijalne podr{ke u akcijama za{titei obnove resursa hidroakumulacije.

Jezero Modrac ima svoj ekolo{ki potencijal ikonstatacija da jezero ima mogu}nost samopre~i{-}avanja zbog svoje ogromne zapremine, od blizu100 miliona m3 vode, nije ta~na. Ve} ~etrdeset godi-na, pored svoje osnovne namjene, sluì i kao talo-`nik otpadnih voda, i za deponovanje prevelikih koli-~ina ugljene pra{ine i jalovine sa povr{inskih kopova.Period od proteklih ~etrdeset godina je vrijeme u ko-me se hidroakumulacija uglavnom samo koristila, ada joj se nikako ili vrlo malo vra}alo. To je ina~e bioprepoznatljiv identitet pro{lih vremena ili bolje re~e-no nas samih. O mogu}nostima naseljavanja novihvrsta u ekosistem jezera izgleda da nije vr{eno ozbi-ljnije razmatranje (npr. pored dvije glavne pritoke, ri-jeka Spre~e i Turije, tu je ~itav niz manjih rje~ica i po-

toka koji se ulijevaju u jezero, a koje bi mogle biti sta-ni{te dabrova, vidri, vrsta riba iz porodice Salmoni-dae…).

Elementi okolice kao {to su zrak, voda, zemlja,vegetacija, objekti stvoreni ljudskim radom i drugouvijek se nalaze u nekom prostoru i svojim me|uso-bnim djelovanjem ~ine cjelinu sa odre|enim vrjedno-snim karakteristikama. To je na ovim prostorima hi-droakumulacija Modrac koja uskoro zbog nepoduzi-manja nikakvih mjera na sanaciji i za{titi u cilju nje-nog o~uvanja moè lahko izgubiti svoje upotrebne inezamjenjljive vrijednosti.

Biodiverzitet po~iva na biolo{koj taksonomskojraznolikosti, pa ekologiju uvijek prati ekonomija ~ijiodnos po~iva na uzajamnosti, da bi se odrào eko-lo{ki ekvilibrijum.

Zaklju~akS obzirom na ~injenicu da za oko 40 godina

postojanja hidroakumulacije, nikada nisu provedenacjelovita istraìvanja njenog ìvog svijeta, te strate{kuva`nost hidroakumulacije Modrac, u centar pa`njeistraìvanja bi trebalo postaviti utvr|ivanje sada{njegstanja ekosistema akumulacije i njenog ìvog svijeta.Definirati najve}e zaga|iva~e (stalne i povremene) inaj~e{}e zaga|uju}e materije i odrediti pravce djelo-vanja i mjere za{tite.

U perspektivi, na akumulaciji Modrac bi trebalonapraviti jednu hidrobiolo{ku stanicu, na kojoj bi sesvakodnevno pratili osnovni hemijski i fizi~ki parame-tri kvaliteta vode i registrovale sve uo~ene promjene.

Istovremeno sa pra}enjem fizi~ko – hemijskihkarakteristika kvalitete vode, neophodno je usposta-viti permanentni monitoring ìvog svijeta u skaldu sapostoje}im Zakonom o vodama i okvirnim preporu-kama i Evropskom direktivom za vode (Water Fra-mework Direktive – 2000).

37VODA I MI BROJ 50

UVODagli razvoj tehnologije i tehni~ke civilizacijenesumnjivo da korjenito mijenja ~ovjekovodnos prema prirodi i prirodnim okvirimaìvota. Nevi|eni porast proizvodnih snaga

dru{tva ima obilje`je nau~no tehnolo{ke revolucijekoja obuhvata sve sfere ìvota.

Prirodna voda je bogata raznim primjesama,anjena koli~ina i kvalitet zavise od mjesta izvori{ta ipa`nje koja se posve}uje njenoj za{titi. Ranije ~estepojave epidemija, naro~ito u ve}im naseljenim po-dru~jima, primorali su ljude da razrade metode ~i{-}enja i dezinfekcije vode.

Jedna od razvijenijih i naj~e{}e kori{tenih meto-da je oksidaciono - redukciona.

Oksidaciono-redukcione reakcije imaju veliki te-oretski i prakti~ni zna~aj. Ti procesi izazivaju mnogepojave u hemiji, biologiji i tehnici.

Tako se, napr.mnogi metodi pre~i{}avanja priro-dnih i otpadnih (zaga|enih) voda, baziraju na oxida-ciono-redukcionim reakcijama. Takve metode su: bi-olo{ko pre~i{}avanje otpadnih voda, kataliti~ko ra-zaranje organskih materija sa kiseonikom iz vazdu-ha, izdvajanje kiseonika iz vode za proizvodnju ener-getske pare, izdvajanje èljeza i mangana iz vode,dezinfekcija vode,dehlorinacija vode hemijskim i fizi-~ko-hemijskim metodama i dr.

Tako|er na oxidaciono-redukcionim reakcijamabaziraju se analize prirodnih i otpadnih voda kao {toje npr. odre|ivanje koncentracije rastvorenog kise-onika u vodi, oxidativnost vode, sadràj ukupnog è-ljeza, aktivnog hlora i drugih materija koje zaga|ujuvodu

Voda je izvor ~itavog ìvota na Zemlji i jo{ uvijekje osnova na{eg postojanja. Naravno, tako }e biti i ubudu}nosti,i ne postoji ni{ta {to je moè zamijeniti.Ako je ovo spoznaja koja je veoma va`na za ìvot ~o-vjeka na ovoj planeti, na{ je zadatak da ovom proble-mu posvetimo posebnu pa`nju.

Ovoga puta }emo vi{e pa`nje posvetiti specifi~-nim zaga|iva~ima povr{inskih vodotoka,koji mogu ug-roziti i podzemne vodotoke, a time i direktno zdravlje~ovjeka.

Veliku opasnost predstavlja hemijska industrijakoja prema nekim podacima svoju prizvodnju svakegodine dvostruko pove}ava, a u tome posebno veli-ki problem predstavlja proizvodnja novih spojeva ko-ji su, naàlost, nerijetko veoma toksi~ni.

Voda se smatrala kao neograni~en recipijent, teje zbog takvog mi{ljenja godinama tretirana kaoodlagali{te za otpadne industrijske vode, {to je nakraju rezultiralo naglim opadanjem kvaliteta povr{in-skih vodotoka. Jedan od va`nih indikatora zaga|e-nosti povr{inskih vodotoka je i redox potencijal, na-ro~ito te{kim metalima

REDOX potencijalPri toku reakcije II reda javlja se redox potencijal

izme|u oksidacione i redukcione forme materije. Naprimjer, potapanjem metala u rastvor njegove solijavlja se odre|eni potencijal izme|u jona metala,kojise nalaze u rastvoru i samog metala. Takav procesmoè se prikazati reakcijom kao {to je ova:

Me0 -oxidacija -ne -Men+ ++ne ------- redukcija

REDOXPOTENCIJALKAO INDIKATOR ZAGA\ENOSTIPOVR[INSKIH VODOTOKA SAPOSEBNIM OSVRTOM NA PRISUSTVO TE[KIH METALA

38VODA I MI BROJ 50

N

Mr. NA\IJA MAKSUMI], dipl. ing. hemije, Dr. VLADIMIR ZUPKOVI], dipl. in`. hemije

Oxidaciono-redukcione reakcije imaju veliki zna-~aj za identifikaciju kvaliteta vode.

Mjerenje vrijednosti redoxpotencijala koja da-ju informacije o redox-oksidacionim karakteristi-kama u uzorcima vode, daje nam veoma va`ne in-formacije o zaga|enosti povr{inskih vodotoka.Tako, ako su prisutne samo organske tvari, npr.proteini, takvi agensi reaguju brzo toksi~no, sli-~no amonijaku ili nitratima.

Reduktivni agensi smanjuju redox potencijal.Utakvim slu~ajevima veoma su bitni oksidacioni agen-si kao {to su kisik ili vi{e intenzivni ozon.

Nasuprot ovoj konstataciji, ozon moè biti dobradegradacija ili sterilizacija,gdje je redox potencijal in-dikator za stepen degradacije. Neko vrijeme pri vrije-dnostima redox potencijala od oko 200mV traje bi-olo{ki rat gdje pri 300mV ostaje samo 10% od prisu-tnih formacija,a pri 400mV, samo1% pojavit }e se or-ganskih formacija neophodnih za sistem.

Veoma visok redox potencijal ukazuje na apso-lutnu sterilnost, {to nije preporu~ljivo za vodene ekosisteme.

Redox reakcije moèmo staviti u odre|eni niz,prema nastalom oxido-redukcionom potencijalu utzv, naponski niz.

Eo - odre|ene su u odnosu na potencijal nor-malne vodonikove elektrode.

Oxidaciona forma materije sa ve}im potencija-lom je oxidans za reduciranu formu sa niìm poten-cijalom i obratno, redukciona materija je reducentoxidacione forme sa vi{im oxidacionim potencijalom.

Npr. molekularni kiseonik u kiseloj sredini imapotencijal Eo = 1,23 V, prema navedenom kiseoniksa ovim potencijalom moè biti oxidans za sve pro-cese koji imaju manji oxidaciono redukcioni potenci-jal.

Kao primjer, navest }emo veoma izraàjan redoxpotencijal na rijeci Spre~i, gdje se prema prikazanimpodacima moè zaklju~iti da se odvija veoma inten-zivan oxido redukcioni proces.

Prisustvo te{kih metala moè biti veoma intenzi-vno, a preko vode i ribljeg fonda veoma lako moèbiti pogubna za ~ovjeka.

Po{to se radi o veoma ozbiljnoj problematici po-ku{at }emo prezentirati rezultate redox potencijalakoji se u najnovije vrijeme mjeri i daje rezultate prekoautomatskih stanica.

Na tabeli su prikazani redox potencijali rijeke Dri-ne paralelno sa rijekom Bosnom i rijekom Spre~om

Ra~unanje oxiredukcionog potencijalaOxidisane i redukcione forme bilo koje materije,

koja se nalazi u vodenoj sredini, tako kad se uspos-tavljanja dinami~ke fizi~ko-hemijske ravnoteè u da-tom sistemu imamo odnose;

39VODA I MI BROJ 50

U praksi se ~e{}e koriste odnosi izme|u jonavodonika i molekularnog vodonika. Na osnovu tih re-zultata moè se zaklju~iti da li se odvijaju aerobni ilianaerobni procesi.Dakle redox potencijal je veomavaàn kod analize povr{inskih vodotoka.

Diskusija i rezultatiStandardni oxido-redukcioni potencijali daju mo-

gu}nost ili nemogu}nost postojanja ove ili one mate-rije u datoj sredini; npr u vodi u prisustvu rastvore-nog kiseonika ne moze egzistirati sumporvodonik,sulfiti i druge materije sa manjim oksidaciono –redu-kcionim potencijalom.

Na tabelama su prikazani uzastopni mjese~ni(dnevni) rezultati redox potencijala jedne veoma za-ga|ene lokacije rijeke Bosne na automatskoj staniciReljevo.Mjerenja su prezentirana svakodnevno za je-dan mjesec i moè se zaklju~iti slijede}e:

Na stanici Reljevo su rezultati koji nam daju in-formaciju da se intenzivno odvijaju redox reakcije naosnovu ~ega moèmo zaklju~iti o veoma te{koj za-gadjenosti rijeke. Maximalna vrijednost redox poten-cijala na ovoj stanici je veoma visoka, {to ukazuje navrlo te{ku situaciju, ~emu bi se moralo pristupiti ve-oma ozbiljno, obzirom da sistem za pre~i{}avanje ri-jeke Miljacke u Butilama ne funkcioni{e.

Analiziraju}i druge automatske stanice, tako|er,se moè zaklju~iti da se odvijaju oxidaciono-redukci-oni procesi, {to nas upu}uje na potrebu detaljnijeanalize povr{inskih vodotoka, naro~ito zbog realneopasnosti od prisustva te{kih metala.

Te{ki metali imaju veoma toksi~no dejstvo, apreko ribljeg fonda unosi se direktno u ~ovjekov or-ganizam gdje moè do}i do veoma te{kih komplika-cija. Rezultati su paralelno prikazani i dijagramski i tomaximalne koncentracije za svaku rijeku pojedina~no.

Reljevo

40VODA I MI BROJ 50

Spre~a

Drina

Toxi~no dejstvo nekih te{kih metala.

@ivaPoznato je da je ìva veoma toksi~na i akumuli-

ra se u ~ovjekovom organizmu.Da bi izbjegli trovanje ìvom potrebno je pozna-

vati njene izvore iz kojih dospijeva u povr{inske vo-dotoke.

Mehnizam dejstva ìve na organizam nije dovo-ljno prou~en. Dugotrajno uno{enje ovog toksika dje-luje neurotoksi~no i u slici hroni~nog oboljenja ì-vom, preovla|uju znaci o{te}enja centralnog ner-vnog sistema. Vezivanjem ìve za enzimske sistemedolazi do poreme}aja tubularne reapsorpcije

U te{kim slu~ajevima prouzrokovanim peroral-nim uzimanjem ìvinog sublimata dolazi do o{te}e-nja bubrega sa znacima akutne bubre`ne insuficijen-cije. Tako|er, ako se proces duè nastavi, moè do-}i i do ispadanja zuba.

Trovanje moè biti akutno i hroni~no.

Krom[tetni efekti kroma i njegovih jedinjenja mogu se

podijeliti na toksi~ne,alergijske i kancerogene.Toxi}ni efekti manifestuju se promjenama na ko-

ì i nosnoj sluzokoì. Na koì se mogu pojaviti ulce-racije karakteristi~nog izgleda koje li~e na pti~ije o~i.

Imaju}i u vidu kakve posljedice mogu da izazo-vu ovakva zaga|enja vode, neobi~no je va`no ovimpitanjima posvetiti du`nu pa`nju i brigu, i , koliko godje to mogu}e, takve pojave prevenirati, odnosno ka-da ve} se dogode, neodlo`no i hitno sanirati.

Kako u na{oj zemlji jo{ uvijek nije dovoljno razvi-jena svijest o potrebi o~uvanju prirode, a naro~itopovr{inskih vodotoka, gdje su neki pretvoreni ~ak udeponije razli~itog otpada, neophodno je vr{iti stalnuedukaciju stanovni{tva o ovim pitanjima, naro~itopreko elektronskih medija kao o~igledno najuticaj-nih, ali i preko vaspitno-obrazovnih institucija o pri-marnoj va`nosti ìvljenja u zdravoj i ~istoj prirodnojsredini.

Literartura;1. Patil, U., Shirsh, R, (2003.), Kaushal “GIS based

AIR Polution Surfrace Modeling”, the Annual Infor-mational Conference New Delhi.

2. Rao, M. N, Rao,V. N, (2001.), “Airr polution”, TataMacGraw Publising Compani Limited, pgs 269-27,New Delhi

3. Bar Giora, Sh., Sela; “La poluttion ptentialleet real-le des etablesbetails (Gaallilee et Golan) pour leseauh du lacKinnerte”, Israel, Jerushalaim

4. Borrough, P. A. (1988.); “Principales of Geographi-cal Information Systems”, McDonnell, R. A.Ooxford University Press Inc, New York.

41VODA I MI BROJ 50

Saètakedan od najzna~ajnijih ~inilaca u gospoda-renju vodom u javnim vodoopskrbnim sis-temima je svo|enje gubitaka vode na real-ni i ekonomski minimum. Gubici vode se

pojavljuju u svim vodoopskrbnim sistemima a koli~i-na gubitaka ovisi o starosti sustava, konfiguraciji ivrsti terena, vrsti i kvaliteti materijala cjevovoda i os-talih elemanata, vrsti i broju potro{a~a (priklju~aka),pritisku u sistemu, stupnju tehnolo{kog razvoja iopremljenosti poduze}a koje upravlja sisitemom, or-ganizaciji, edukaciji itd.

Radi uspje{nijeg rje{avanja problematike gubi-taka vode u vodoopskrbnim sistemima nu`no je za-po~eti sa primjenom najnovijih svjetskih standardakoji omogu}uju odre|ivanje stvarnog stanja u siste-mu a time i realno planiranje potrebnih mjera, ciljeva,pra}enje uspje{nosti realizacije i uspore|ivanje sadrugim sistemima.

Klju~ne rije~i: bilans vode, stvarni gubici, neiz-bje`ni gubici, ILI indikator

Dosada{nja praksa prikaza gubitakaDosada{nja praksa podrazumjeva prikaz gubita-

ka u % u odnosu na ukupni ulaz vode u sistem i ne-fakturisane koli~inu vode (engl. NRW – Non-RavenueWater), razlika izme|u zahva}ene/kupljene koli~ine iprodane/fakturisane koli~ine vode.

Me|utim ovaj na~in prikaza gubitaka ne dajepravu sliku uspje{nosti rje{avnja problema gubitakatj. efikasnost upravljanja vodoopskrbnim sistemom sgledi{ta gubitaka vode.

Problemati~nost prikaza gubitaka u % sve je vi-{e prepoznata i u pojedinim zemljama u svijetu kre-nulo se na utvr|ivanje novih standarda koji bi omo-gu}ili kavalitetniju analizu, odre|ivanje prioriteta,pra}enje u~inkovitosti i usporedbu izme|u pojedinihvodoopskrbnih sistema.

Za primjer nepouzdanosti i netransparentnostiprikaza gubitaka u % kao primjer moèmo navestivodoopskrbne sisteme gdje je velika oscilacija po-tro{nje tijekom godine (npr. gradovi uz more – porastpotro{nje tijekom ljetnih mjeseci). Iako su stvarna cu-renja vode iz cjevovodnog sustava tj. gubici gotovopodjednaki tijekom cijele godine, % gubitaka tijekomljeta se zna~ajno smanjuje a {to je uvjetovano veli-kim pove}anjem prodane koli~ine vode, naravno uzimskom razdoblju je suprotna situacija.

Na grafikonu, prikazanom na slijede}oj strani, jejasno uo~ljivo smanjenje % gubitaka vode tijekomljetnih mjeseci u svim zonama (lijevi grafikon) a {to jeu direktnoj vezi sa prodanom koli~inom vode u tomrazdoblju (desni grafikon).

Nova metoda – Bilans vodeVa`no je razumjeti odnosno ustanoviti strukturu

potro{nje vode tj. bilans vode. Osnovna razdioba ko-ju predstavljamo ustanovljena je i priznata od straneme|unarodnih institucija (IWA, International WaterAssociation; me|unarodna asocijacija za vode,American Water Works Association; ameri~ka asoci-jacija za vode, WHO; svjetska zdravstvena organiza-cija, World Bank,; svjetska banka; engleski nazivWater Balance) i u slu`benoj primjeni je tek posljed-njih nekoliko godina (cca od 2000. godine)

NOVI STANDARDIU ANALIZI GUBITAKA VODE UVODOOPSKRBNIM SISTEMIMA

42VODA I MI BROJ 50

J

Mr. FUAD ALI], dipl. in`., JASMIN MULABDI], dipl. in`. gra|., JURICA KOVA^

Kori{tenje voda

Osjen~ana polja ukazuju na strukturu nepriho-dovane vode (nefakturisane vode) koja se uobi~aje-no predstavlja kao gubici (engl. NRW – Non RevenueWater). Pojam neprihodovane vode (NRW) }e mo-`da za neke biti novina i stoga predstavljamo i ~e{}ipojam koji se koristi u na{oj praksi a to je nefakturi-sana voda.

Opis izabranih komponenti bilance vode

Ulazna koli~ina vode koli~ina vode zahva}ena iz vo-dozahvata (izvora) i uvedenau vodovodni sistem (tako|erulaz vode iz drugih sistema –kupljena voda)

Ovla{tena potro{nja koli~ina potro{ene vode (mje-rene i nemjerene) od straneregistriranog korisnika, samogvodovoda i ostalih ovla{tenihkorisnika (vatrogasci, parko-vi, ~isto}a...)

Gubici vode razlika izme|u ulazne koli~i-ne vode i ovla{tene potro{nje(sastoji se od stvarnih i privi-dnih gubitaka)

Stvarni gubici voda koja je fizi~ki izgubljenaiz vodovodnog sistema tije-kom transporta od vodoza-hvata (ulaza) do potro{a~a

(gubici na cjevovodima, rezer-voarima, ku}nim priklju~cima)

Prividni gubici voda koja je izgubljena zbogneovla{tene potro{nje (ilegal-ni priklju~ci i kra|a vode na-primjer s hidranata), zbog ne-to~nosti mjernih ure|aja i vo-domjera potro{a~a.

Tek po{to su poznati pojedini segmenti nefaktu-risane vode mogu}e je i planiranje pojedinih mjera iaktivnosti s ciljem smanjenja gubitaka vode.

• Nefakturiranu mjerenu koli~inu vode potrebno jeobavezno uvesti u bilansu vode (~est je slu~aj davodovodi zanemaruju ovu koli~inu vode u za-vr{nom godi{njem obra~unu)

• Nefakturirana nemjerena koli~ina vode u kona~ni-ci predstavlja stvarnu potro{nju i potrebno je pro-vesti mjere koje }e omogu}iti njenu kvantifikacijua time i umanjiti koli~inu stvarnih gubitaka vode.

• Prividni gubici tako|er predstavljaju stvarnu potro-{enu koli~inu vode ali koja nije pravilno evidentira-na i ukoliko nema to~nih pokazatelja potrebno jebarem izvr{iti okvirnu procjenu. Naravno i rje{ava-nje ovog dijela gubitaka vode traì poseban pris-tup (metodologija i tehnologija) {to }e rezultiratipove}anjem prodane koli~ine vode.

• Stvarni gubici, tj. voda koja je fizi~ki izgubljena izvodoopskrbnog sistema (curenja, preljevanja) je

43VODA I MI BROJ 50

ono na {to se misli kada se govori o rje{avanjugubitaka i stoga je neophodno znati to~nu koli~i-nu (koja }e evidentno biti manja od koli~ine kojase dobivala ukoliko se primjenjivao standardnioblik obra~una sa prikazom u %).

Stvarni gubici vode u vodoopskrbnom sistemuVa`no je primjenjivati pravilne indikatore gubita-

ka vode i u na{oj praksi se primjenjuju razli~iti na~ini(gubici po potro{a~u, gubici po km cjevovoda, itd.).

Kada se nakon izvedene bilance vode odredestvarni gubici, radi lak{eg prikaza i mogu}nosti uspo-re|ivanja sa drugim sistemima (ili vlastitim podsiste-mima) u svjetskoj praksi (moèmo to nazvati i novametoda) ustanovljena su dva osnovna na~ina prika-za stvarnih gubitaka vode (i podrazumjevaju vrije-dnost u vremenu kada je sistem pod pritiskom) ipredstavlja se skra}enicom CARL (engl. Current an-nual real losses, Postoje}i godi{nji stvarni gubici).

• prikaz stvarnih gubitaka u m3 / km cjevovoda / dan(u primjeni uglavnom u slu~ajevima kada imamobroj priklju~aka <20 / km cjevovoda)i

• prikaz stvarnih gubitaka u litra / priklju~ni vod / dan(u primjeni uglavnom u slu~ajevima kada imamobroj priklju~nih vodova >20 / km cjevovoda)

Istjicanja vode iz sistema uvjetovana su sa neko-liko poznatih ~inilaca. Jedan vrlo vaàn je broj pri-klju~aka u sistemu. U novoj metodi va`no je ista}i dase koristi pojam priklju~ak i on predstavlja samo prvipriklju~ak tj. vodomjer iza kontrolnog ventila koji jespojen sa jednom priklju~nom cijevi (iza ugradbenegarniture ili direktnog priklju~ka na uli~ni cjevovod),jer je to i dio cjevovoda pod ingerencijom poduze}akoje odràva sistem. Ukoliko iz glavnog vodomjerapostoji vi{e internih vodomjera oni se ne uzimaju ukalkulaciju stvarnih gubitaka (isti je slu~aj ukoliko uoknu nakon uli~nog cjevovoda ima vi{e vodomjeraali samo jedan priklju~ni cjevovod).

Ovaj na~in prikaza gubitaka vjernije prikazujeproblem gubitaka a i planiranje smanjenja gubitakaodnosno pra}enje efikasnosti provo|enja programaje preglednije.

Jo{ napredniji na~in prikaza stvarnih gubitkauklju~uje i primjenu faktora pritiska u sistemu jer onjemu zna~ajno ovise gubici u sistemu.

Neizbje`ni gubici vode u vodoopskrbnom sistemuJedan od va`nih koraka za utvr|ivanje ciljeva u

smanjunju stvarnih gubitaka je utvr|ivanje neizbje-`nih ili pozadinskih gubitaka (engl. Background los-ses ili UARL – Unavoidable annual real losses, neiz-

bje`ni godi{nji stvarni gubici). Ovo su uglavnom gu-bici vode koji nastaju usljed istjecanja vode na cjevo-vodima ali veoma malog intenziteta koje je gotovonemogu}e prona}i primjenom uobi~ajenih metoda iure|aja osim slu~ajno ili kada se njihov intenzitet svremenom pove}a (tako|er u njih se ubraja i dio pro-pu{tanja koji se moè detektirati).

Provedenim me|unarodnim istraìvanjima u 27razli~itih vodoopskrbnih sustava u 19 zemalja (izvorWHO – Svjetska zdravstvena organizacija) utvr|enoje da su ovi gubici izme|u 20 i 142 litre /priklju~ak /dan (pri sljede}im prosje~nim okolnostima: pritisaku sistemu od 2 do 6 bara, gusto}a priklju~aka od 20do 100 po km cjevovoda, vodomjer potro{a~a uda-ljen od 0 do 20 metara od uli~nog cjevovoda.

Pored predstavljenog prosje~nog podatka neiz-bje`nih gubitaka u sistemu njih je mogu}e i to~nijeprocjenjivati na temelju sljede}e formule koja je usta-novljena od strane IWA WLTF – Water Loss Task For-ce (grupa za rje{avanje gubitaka vode pri Me|unaro-dnom udruènju za vode) a koja je i prakti~no pot-vr|ena provedenim analizama u posljednjih nekolikogodina na vi{e stotina vodoopskrbnih sistema {iromsvijeta:

UARL (litra / priklju~ak / dan) = ((18 x Lm + 0,8 xNc + 25 x Lp) x P) / Nc

ili

UARL (m3 / km / dan) = ((18 x Lm + 0,8 x Nc + 25 x Lp) x P) / Lm

UARL = neizbje`ni gubici; Lm = duljina cjevo-voda (km); Nc = broj priklju~aka; Lp = duljina cje-vovoda od granice zemlji{ta korisnika do vodomjera(km); P = prosje~an tlak (m)

Lp kao veli~ina moè biti nepoznata ali sa na-pretkom u rje{avanju problematike gubitaka i deta-ljnijem utvr|ivanju stanja sistema i nju je mogu}e to-~nije utvrditi (tj. procjeniti).

Uklju~ivanje ovog podatka (UARL) u prora~unstvarnih gubitaka va`no je iz razloga planiranja real-no ostvarivih u{teda odnosno tro{kova radi postiza-nja zadanih ciljeva.

Indikator uspje{nosti rje{avanja problema stvarnih gubitaka vode – ILI indikatorRanije obja{njeni indikatori stvarnih gubitaka vo-

de mogu se primjeniti u slu~ajevima analize cjeloku-pnih vodoopskrbnih sistema i radi usporedbe sa dru-gim sli~nim sistemima (sistemu koji djele zajedni~kespecifi~nosti poput vrste potro{a~a, posebnosti tere-na, uvjeta rada, itd.).

Me|utim ukoliko se èli izvr{iti usporedba sadrugim vodoopskrbnim sistemima koji nemaju spe-

44VODA I MI BROJ 50

cifi~nosti na{eg sistema tada to nije jednostavno aniti dovoljno to~no. Usporedba primjenom % nije ta-ko|er zadovoljavaju}a (prema specifikaciji svih ~ini-laca nefakturisane vode to je jasno vidljivo).

Tako|er ukoliko su i u vlastitom vodoopskrbnomsistemu velike razlike u specifi~nostima po podsus-tavima ova metoda primjene indikatora nije dovoljna(ve}e razlike u pritiscima, potro{a~ima, mreì, po-tro{nji).

U me|unarodnoj praksi zadnjih je nekoliko godi-na u primjeni tzv. ILI indikator uspje{nosti rje{avanjastvarnih gubitaka u vodoopskrbnom sistemu (engl.Infrastructure Leakage Index).

ILI indikator daje informaciju kako se dobroodràva vodoopskrbni sistem (odràvanje, popravci,rekonstrukcije, unapre|enja) s ciljem kontrole i sma-njenja stvarnih gubitaka vode.

ILI indikator predstavlja odnos izme|u CARL(postoje}a godi{nja koli~ina stvarnih gubitaka) iUARL (neizbje`ni godi{nji gubici u sistemu).

Odnos ILI indikatora i i ostalih ~inilaca u~inkovi-tog rje{avanja problema stvarnih gubitaka predstav-ljeno je i na gornjoj slici. Predstavljeni prikaz pravo-kutnika postoje}ih godi{njih koli~ina stvarnih gubita-ka (CARL) teì pove}anju kako sistem stari, me|utimutjecaj na stanje sistema koje je prikazano sa 4 stre-lice teì ka smanjenju ovih gubitaka. Crni kvadrat ko-ji predstavlja dio stvarnih gubitaka – Neizbje`ni stvar-ni gubici (UARL), pravokutnik je namjerno smje{tenu gornji dio kvadrata CARL jer on ovisi o trenutnompritisku u sistemu i utjecaj na njegovo smanjenje jemogu}e izvr{iti jedino kroz kontrolu odnosno sma-njenje pritiska (prikaz strelice u dva smjera upozora-va da ukoliko se dozvoli pove}anje pritiska moè seo~ekivati i pove}anje gubitaka).

Ekonomski nivo gubitaka (ELL – engl. EconomicLevel of Leakage) predstavljen je isprekidanom linijomi on daje informaciju do koje mjere je realno o~ekivatismanjivanje stvarnih gubitaka vode tj. ispod te grani-ce ulaganja nisu ekonomski isplativa ili opravdana).

U na{oj regiji ima malo podataka koji podrazu-mjevaju predloène metode izra~una indikatora us-pje{nosti rje{avanja problema stvarnih gubitaka uvodoopskrbnim sistemima. Djelomi~no je tome ra-zlog op}enito slabo razvijeni programi smanjenja gu-bitaka (samim time i teoretski dio problema je slaboobra|en) a djelom je razlog i u tome {to èlimo im-plementirati relativno nove na~ine rje{avanja proble-ma stvarnih gubitaka (i sa teoretskog i sa prakti~nogaspekta).

U mogu}nosti smo zahvaljuju}i uznapredova-lom rje{avanju problematike stvarnih gubitaka vodeu svijetu predstaviti komparativnu analizu ILI indika-tora za neke reprezentativne vodoopskrbne sisteme:

45VODA I MI BROJ 50

Iz navedene tablice je vidljivo da postoje}i nivogubitaka vode kada je izraèn u postocima moè bi-ti zadovoljavaju}i (primjer Philadelphia), me|utim ka-da promatramo ILI indikator tada je evidentno da us-pje{nost rje{avanja problema stvarnih gubitaka nijezadovoljavaju}a. Isto tako moèmo predstaviti pri-mjer Bukhara, Uzbekistan, gdje je postotak gubitaka24,6 %, me|utim uspje{nost rje{avanja stvarnih gu-bitaka je veoma slaba (ILI=92,2).

Tako|er prikazujemo i podatke dobivene izvr{e-nim analizama nekoliko vodoopskrbnih sistema izna{e regije (anlize izvr{ene od strane tvrtke IMGD Za-greb).

Kao veoma indikativan podatak predstavljamoodnose dvaju vodoopskrbnih sistema, njihove godi{-nje stvarne gubitake vode i indikatore uspje{nostirje{avanja problematike gubitaka vode. Sustav br. 4i br. 11 imaju sli~ne postotke Neprihodovane vode(nefakturirane vode -NRW) po ~emu bi se zaklju~iloda su im i problemi oko gubitaka vode sli~ni. Me|u-tim usporedbom ILI indikatora evidentno je da je sus-tav br. 4 gotovo 2 puta u~inkovitiji od sustava br. 11(veli~ina stvarnih godi{njih gubitaka vode u odnosuna neizbje`ne godi{nje stvarne gubitka vode; ILI).

Pristup rje{avanju stvarnih gubitakavode u vodoopskrbnom sistemuPored ranije prikazane generalne 4 grupe akti-

vnosti koje omogu}uju uspje{no rje{avanje proble-

matike stvarnih gubitaka vode potrebno je ista}i slje-de}e mjere koje je nu`no implementirati u vodoop-skrbnom sistemu:

• Analiza vodoopskrbnog sistemao Detaljna analiza postoje}eg stanja i podataka o

sistemu – Bilans vodeo Mjerenja protoka i pritiska u pojedinim segmen-

tima u sistemuo Izrada plana aktivnosti s prijedlogom primjene

tehnologije i metodologijeo Odre|ivanje ciljeva, rokova i organizacije unutar

poduze}a

• Podjela sustava u zone i uvo|enje daljinskog nad-zora potro{nje vode i pritiskao Ostvarivanje uvjeta detaljnog nadzora svih dije-

lova sistema i pravodobna reakcija kod pojavenovih propu{tanja

• Implementacija mjera regulacije pritiska u sistemuo Regulacijom pritiska utje~e se na smanjenje in-

tenziteta istjecanja vode na postoje}im mjesti-ma propu{tanja

o Regulacijom pritiska utje~e se na smanjenje po-jave novih propu{tanja u sustavu

• Utvr|ivanje mjesta propu{tanja u sistemuo Neposredna ispitivanja i utvr|ivanja mjesta pro-

pu{tanja u sistemu uz primjenu ure|aja i opre-me za detekciju

46VODA I MI BROJ 50

Zaklju~akOvim inicijalnim tekstom namjeravamo promovirati svjetske trendove u domeni gubitaka vode. U sljede-}em

razdoblju }emo objavljivati implementirane prakti~ne primjere koji su temeljeni na novim standardima i meto-dama. Tako|er namjeravamo objaviti prevode originalnih pisanih materijala koji promi~u novu metodu aobjavljeni su u ~asopisu Water 21 izdanom od strane IWA-e (www.iwapublishing.com).

Reference:IWA WLTF objavljeni materijali i dokumenti – Water 21:http://www.iwapublishing.com/template.cfm?name=w21jun03http://www.iwapublishing.com/template.cfm?name=w21aug03 http://www.iwapublishing.com/template.cfm?name=w21oct03http://www.iwapublishing.com/template.cfm?name=w21dec03http://www.iwapublishing.com/template.cfm?name=w21feb04http://www.iwapublishing.com/template.cfm?name=w21aug04IMGD analize i Izvje{taji

47VODA I MI BROJ 50

Jesen u kanjonima na{ih planinskih rijeka

Foto: M. Lon~arevi}

tehnologija kao na~in dezinfekcije vode zapi}e nalazi na sve ve}u primjenu u svijetu.Veliki broj vodosnabdijevnih sistema umnogim velikim gradovima koriste ovu

tehnologiju za potrebe dezinfekcije. Patogene bak-terije, virusi i paraziti, npr. Cryptosporidi i Giardia, seinaktiviraju primjenom UV-svjetlosti. Uvo|enje dezin-fekcije UV-tehnologijom na svjetskoj razini vodi kaporastu otpora prema primjeni hemijskih na~ina tret-mana vode za pi}e. Za razliku od hemijskog tret-mana, kroz primjenu hlora i ostalih metoda dezinfek-cije, ovaj fizi~ki dezinfekcioni tretman obezbje|ujekvalitetnu i ispravnu vodu za pi}e, bez promjene mirisai okusa iste. Njenom primjenom pozitivno djelujemoi na podzemne vode, povr{inske vode i sve ostalo ucikli~nom kruènju ovog veoma va`nog ìvotnog re-sursa. UV-tehnologija umanjuje primjenu hemikalija~ime direktno pospje{uje kvalitetnom pobolj{anjueko-sustava na{e planete.

Na osnovu izvr{enih testiranja primjene ove teh-nologije, koja su vr{ena u Njema~koj i SAD, UV dezin-fekcija se pokazala kao najuspje{nija metoda uni{-tavanja opasnih parazita (npr. Cryptosporidi i Giardia)u vodi za pi}e.

Nebrojene zdravstvene ustanove {irom svijeta pre-poru~uju primjenu tehnologije UV-dezinfekcije stoga{to ona svojom primjenom ne uzrokuje {tetne efekte.

UV-dezinfekcija sa niskotla~nim Spektrothermlampama (glavno zra~enje kod 254 nm) ne uti~e{tetno na ukus i miris vode za pi}e.

Voda zadràva svoj prirodni kvalitet. Nema {tet-nih sporednih proizvoda kao {to je mogu}e primje-

nom hlora (npr. pojava haloformnih materija kojeposjeduju i karcinogeno svojstvo) i srednjotla~nihUV-lampi koje uzrokuju formiranje nitrita, proizvodnjuasimiliraju}eg organskog ugljendioksida i formiranjegenotoksicnih supstanci. Primjena niskotla~nihSpektrotherm lampi je u porastu i zbog izbjegavanjavjerovatno}e rekontaminacije.

UV dezinfekcija je bazirana na prekidu DNK-vezamikroorganizama pomo}u fotonsko-hemijske razgrad-

PRIMJENA UV-TEHNOLOGIJE U OBLASTI PITKIH VODASigurnost UV-dezinfekcije sa fluencom od 400 J/m2

48VODA I MI BROJ 50

UV

BEHZAD CIRKIN

nje strukture mikroorganizma. Taj prirodni postupak,UV-tehnologija kao preslikan sun~ev efekat na stan-je mikrosvijeta u pitkim vodama, uklanja mogu}nostobnavljanja mikroorganizama primjenom odgovara-ju}e doze UV-zra~enja. Ta odgovaraju}a doza UV-zra~enja se obezbje|uje niskotla~nim lampama kodvalne duìne svjetlosti od 254 nm.

Vi{e od deset godina je poznato da dnevna svjet-lost moè aktivirati odre|ene enzime koji mogu nado-knaditi ili zamjeniti o{te}ene DNK u nekim bakterija-ma. Virusi se ne obnavljaju pod uticajem svjetlosti. Iztih razloga se vodospremnici lociraju u zatamnjenimprostorima. Fotoreaktivizacija igra odre|enu ulogu,pri dnevnoj svjetlosti, koju imamo na mjestima na ko-jima su slavine za vodu.

U kvalitetu zahtjevnosti razvoja UV sistema uNjema~koj i Austriji je prisutan izuzetno osjetljiv pris-tup temi fotoreaktivizacije. Ispitivanja na univerziteti-ma u Bonu i Be~u su demonstrirala da fluenca (dozaUV-zra~enja) od 400 J/m2 inaktivira sve patogene mikro-organizme.

Stoga se pravilnicima u Austriji, od 1996-te go-dine (ÖNORM M5873 -1), i u SR Njema~koj, od 1997.godine (DVGW Arbeitsblatt W 294), propisuje primje-na UV-tehnologija, kao dezinfiktanta vode za pi}e,koja je biodozimetrijski ispitana da daje dozu UV-zra~enja u vrijednosti od 400 J/m2. Niè doze UV-zra~enja su kod pitkih voda tim pravilnicima skrozisklju~ene. Ovo pravilo za primjenu UV-tehnologije,kao dezifektanta vode za pi}e, je usvojeno i u Nor-ve{koj i u [vajcarskoj. Isto predstavlja za~etak EU-norme za primjenu ove tehnologije u oblasti vode zapi}e.

Rezultati ispitivanja iz Japana, gdje UV-dezinfek-cija jo{ nije na{la povjerenje u primjeni kod dezinfek-cije pitke vode proizilazi iz razli~itosti kroz primjenu

niskotla~nih i sredjnotla~nih UV-lampi. Kod tamo{-njih ispitivanja se i{lo sa veoma niskim dozama UV-zra~enja u rasponu vrijednosti od 10 do 70 J/m2 kojene posjeduju internacionalnu relevantnost kao gorenavedeni primjeri. Pored toga, kroz ispitivanja sasrednjotla~nim lampama, podru~je zra~enja nije isfil-trirano van polja raspona istog od 200 do 240 nm. Uovom valnom podru~ju zra~enja moèmo posti}iefekat dezinfekcije, ali te valne duìne mogu izazvatistvaranje sporednih {tetnih produkata u samoj vodiza pi}e, te stoga njihova primjena nije odobrena.

U ranim devedesetim godinama pokazale sustudije na Univerzitetu u Bonu da se primjenom dozeUV-zra~enja u vrijednosti od 400 J/m2 garantovanouni{tavaju svi patogeni mikroorganizmi bez obzirana to primjenjuju li se niskotla~ne ili srednjotla~neUV-lampe.

Biodozimetrijski ispitana doza UV-zra~enja od400 J/m2 garantovano inaktivira sve patogene mikro-organizme i onemogu}ava njihovu naknadnu reak-tivizaciju u pitkoj vodi. Hiljade instalisanih niskotla~-nih UV-lampi to uspje{no potvr|uju u svakodnevnojpraksi tretmana voda za pi}e gradova kao {to su toHelsinki, Stokholm, Mülheim, Bonn, ...

Prema njema~kim i austrijskim normama (DVGWund ÖNORM) certificirano je, biodozimetrijski, vi{eod 98% svih UV-sistema koji su opremljeni sa izuzet-no ekonomi~nim niskotla~nim WEDECO Spektrothermlampama.

WEDECO AG je vode}i svjetski proizvo|a~ teh-nologija koje, bez primjene hemije, vr{e procese de-zinfekcije i oksidacije koje koriste ultravioletne zrakei ozon. Vi{e od 200.000 sistema {irom na{e plave pla-nete zamjenjuju godi{nju potrebu za hlorom za vi{eod 160.000 tona {to je vrlo zna~ajan doprinos za{titiljudskog zdravlja i okoli{a.

49VODA I MI BROJ 50

WEDECO UV sistem tipa K za dezinfekciju pitke vode (Wahnbachtalsperre, Njema~ka), biodozimetrijski verifikovano premaDVGW W294 i ÖNORM M5873-1 sa UV-dozom od 400 J/m2

UVODlo dolazi medju najva`nije prirodne resur-se. Njegove funkcije su kompleksne,odnosno razlikuju se ekolo{ke i tehni~kefunkcije (B l u m, 1998, 1999). Ovi razli~iti

na~ini njegovog kori{tenja dovela su i do mnogo-brojnih o{te}enja. Posebno, kod kori{tenja tla u vidutehni~kih funkcija. Ovaj problem pritiska mnoge ze-mlje u svijetu, {to ima za posljedicu da se zemlji{nifond svijeta svake godine smanjuje za cca 7 milionahektara. U Bosni i Hercegovini ovi gubici iznose oko3.000 ha godi{nje. Kao rezultat neracionalnog kori-{tenja tla do{lo je i do formiranja i zna~ajnih pov{ri-na pustinja, tzv. Tehni~kih pustinja. Mjere koje se pri-mjenjuju danas nisu dovoljne za eliminaciju posljedi-ca. Postavlja se pitanje, je li mogu}e elminisati ovenepovoljne tendencije. Odgovor je – apsolutne mje-re ne postoje, ali postoje neke mogu}nosti da sesmanje ova o{te}enja, posebno, kada je u pitanju tlodobrog kvaliteta. U ovim akcijama sanacije o{te}e-nja naro~ito je va`no izna}i uzroke raznih o{te}enja.Sa ovakvom identifikacijom mogu}e je rije{iti uspje-{nije ove probleme sanacije. U ovom radu problemesmo fokusirali na slijede}e:

- stanje zemlji{nih resursa i njihova kvaliteta u Bosnii Hercegovini,

- identifikacija uzroka i posljedica o{te}enja tla,- formiranje tehnogenih pustinja,- neka iskustva na sanaciji o{te}enja tla u Bosni i

Hercegovini.

1. Stanje zemlji{nih resursa i njihova kvaliteta u BiH

Bosna i Hercegovina se karakteri{e sa velikimu~e{}em brdsko-planinskog reljefa, koji obuhvata vi-{e od 80% povr{ine. Veliki dio je prisutan na nagibi-ma vi{e od 13%. Od ukupne povr{ine BiH, koja izno-si 5,112.900 ha, na poljoprivredni prostor dolazi49,4%, a na {umski 45,6% na gole terene (bez vege-tacije) dolazi 5,0%. Hidromorfna tla tj. tla koja su poduticajem suvi{nog vlaènja dolazi 16,1%, a na teres-tri~na tla (tj. tla koja se navlaùju samo pod uticajemoborina dolazi cca 80%). U odnosu na reakciju veli-ko je u~e{}e kiselih tala, koje iznosi 49%. Na plitkatla, sa dubinom manjom od 30 cm, dolazi 13% ili670.000 ha. Tla bez vegetacije zauzimaju prostor odcca 500.000 ha (kra{ki tereni).

Kvalitetnih tala u BiH ima malo. Za prve tri boni-tetne kategorije povr{ine iznose samo 14%, ako seuklju~i i IV bonitetna kategorija (klasa), ukupne po-vr{ine pod kvalitetnim tlima iznose 32%, odnosnomanje od 1/3 teritorije Bosne i Hercegovine.

Po jednom stanovniku poljoprivrednog zemlji{tadolazi 0,58 ha, a obradivog 0,27 ha/stanovniku. Ovipodatci se odnose na period do 1991. godine. Me-djutim, nakon rata u BiH, kada je do{lo do velikogstradanja stanovni{tva, i posebno njegove emigraci-je, broj stanovnika se veoma zna~ajno promijenio.Prema podacima B o { n j e v i } a broj stanovnika u1996. godini se smanjio. Ovo smanjenje je dovelo ido izmjene u odnosu prema poljoprivrednom i obra-

IDENTIFIKACIJA RAZLIÎTIHUZROKA O[TE]ENJA TLAKAO OSNOVA ZA IZBOR SANACIONIH MJERA

50VODA I MI BROJ 50

T

Prof. dr HUSNIJA RESULOVI]

Za{tita od voda

divom fondu. Tako u 1996. godini odnos poljoprivre-dnog fonda iznosi 0,70 ha, a obradivog 0,32 ha.

U odnosu na klimatske uslove u BiH se mogu iz-dvojiti tri odvojene regije, odnosno karakteristi~neklimatske zone, kao {to su: Sjeverna zona sa 800mm oborina, Centralna zona sas 1000 mm, i Ju`nazona sa 2000 mm, oborina. Kao prosje~na koli~inaoborina za BiH moè se uzeti 1.200 mm godi{nje.

2. Identifikacija uzroka i posljedice o{te}enja tla

Uzroci i posljedice o{te}enja tla manifestuju sena razli~ite na~ine. Za izbor mjera za sanaciju va`noje poznavati uzroke njihovog nastanka.

Glavne grupe uzroka koje su dovele do razli~itihvidova o{te}enja tla, mogu se izdvojiti 4 osnovnegrupe, i to:

- infekcija tla- kontaminacija tla- antropogena degradacija- destrukcija tla (pedocid).

Glavne karakteristike navedenih grupa su:

- Infekcija predstavlja uno{enje u tlo razli~itih formaparazita, bakterija i virusa.

Ovaj fenomen je naro~ito prisutan u urbanim isuburbanim podru~jima. Proces je veoma uznapre-dovao drànjem sve ve}eg broja doma}ih ljubimaca(pasa i ma~aka), i njihovog kretanja po parkovima idrugim zemlji{nim povr{inama. Takodje ovom dopri-nosi i kori{tenje te~nog stajnjaka, kao i komunalnogotpada.

Prema podacima Z u k o Almedina i O m e r a -g i } a, u tlu su naro~ito prisutne slijede}e forme pa-razita:

Isospora: canis, ochinosisToxocara: canis, cati, leoninaLarvas i eggs iz familija: Trichuris, Caplaridae.

- Kontaminacija tla ozna~ava uno{enje u tlo razli~i-tih polutanta u razli~itim stanjima agregacije. Ovajoblik o{te}enja tla je posljedica uno{enja u tlo te-{kih metala, pesticida, radionuklida i td. Mogu}esu posljedice kontaminacije tla i putem kiselih ki-{ta. Neka istraìvanja, koja je proveo Zavod zaagropedologiju iz Sarajeva na zemlji{nim povr{ina-ma u urbanoj zoni, kao i blizini saobra}ajnica, supokazala da je do{lo do poja~anja koncentracijeposebno olova i mangana na ovim povr{inama, ~i-je koli~ine prelaze grani~ne dozvoljene veli~ine.

- U tabeli 1 navode se podatci o sadràju te{kih me-tala u urbanoj zoni Sarajeva.

51VODA I MI BROJ 50

Slika 1: Butmir-Sarajevo: Aluvijalno tlo (fluvisol) – srednje duboko dijelom antropogenizirano.

Foto: H. Resulovi}

Pomalo neobi~an teren uz Tu{ilova~ku rijeku na Bjela{nici

Foto: M. Lon~arevi}

Tabela 1.

52VODA I MI BROJ 50

- Antropogena degradacija tla, u uèm smislu, oz-na~ava o{te}enja tla koja se odigravaju u uslovimakori{tenja tla u poljoprivredi. Posljedice se mani-festuju u pogor{anju fizi~kih svojstava tla, kao {tosu: stvaranje zbijenosti, smanjenje propusnosti zavodu, stvaranje povr{inske i brazdaste erozije, do-lazi do stagnacije povr{inskih voda. Takodje dolazido pogor{anja i hemijskih svojstava, kao {to su:smanjenje sadràja humusa, acidifikacije, konta-minacija i da sadràj humusa se smanjuje za okopolovine. Usljed nepravilne obrade na nagibimadolazi do intenziviranja povr{inske i brazdaste vo-dne erozije. Ovim {tetnim procesima obuhva}enoje vi{e od 1 milion hektara obradivih povr{ina, i ukrajnjem slu~aju dovodi i do opadanja plodnosti.

- Destrukcija tla – to je oblik o{te}enja tla koji dovo-di do najteìh posljedica. U ovim uslovima dolazido fizi~kog nesanka tla, odnosno do njegovog pe-docida. U ovoj grupi o{te}enja se mogu podijelitina podgrupe:

- privremeno isklju~enje tla iz poljoprivredne proi-zvodnje i

- tlo se trajno isklju~uje iz poljoprivredne proizvodnje.

U podgrupu privremenog isklju~enja tla iz proi-zvodnje dolaze slijede}i uzroci: povr{inska eksplo-atacija raznih sirovina, deponije raznog otpada. Utrajno isklju~enje tla iz proizvodnje dolaze: izgradnjanaselja, industrija, saobra}ajnica, vje{ta~ke vodneakumulacije i dr.

Usljed destrukcije tla u Bosni i Hercegovini sva-ke godine se gubi cca 3.000 ha tla.

3. Industrijske (tehnogene) pustinje u Bosni i Hercegovini

Kao posljedica razli~itih na~ina kori{tenja tlaizvan sfere poljoprivrede i {umarstva u BiH do{lo jedo formiranja zna~ajnog fonda ovakvih povr{ina.Pod ovim povr{inama nalazi se preko 20.000 ha po-dru~ja. U povr{ine ovih tehnogenih pustinja dolazeslijede}e:

- o{te}enja tla kod povr{inske eksploatacije raznihsirovina

- odlaganje raznog otpada (komunalni, industrijski,medicinski).

Slika 2: Djurdjevik – Vi{}a: deponija tla – odlaganjem krovine nastale povr{inskom eskploatacijom uglja. Mogu}a direktna rekultivacija. Oznaka tla Deposol.

Na povr{inama koje su zahva}ene povr{inskomeksploatacijom raznih sirovina rekultivacija je izvedenasamo na cca 2000 ha. Na ovim rekultivisanim povr{i-nama danas se nalaze: vo}njaci, orani~ne povr{ine,travnjaci. Na jednom dijelu su povr{ine pod {umom(primjer Banovi}i). U uslovima kada se tlo trajno gubi,zna~ajno je poznavati kvalitetu tla (bonitet) prije po-~etka promjene namjene. To zahtijeva da se raspola-

è pedolo{kim i bonitetnim kartama za ova podru~ja.Ove karte se moraju raditi u krupnijem mjerilu, kao {toje 1:10.000, 1:5.000 i jo{ krupnijem. Prema postoje}imzakonima u BiH se ne mogu koristiti tla boniteta od I – III.Naàlost mora se ista}i da se u ve}ini slu~ajeva ne pri-dràva slova Zakona, te se i dalje uni{tavaju i gubi se tlonajboljeg kvaliteta. Ra~una se da je u posljednjem peri-odu izgubljeno vi{e desetaka hiljada hektara dobrog tla.

53VODA I MI BROJ 50

Slika 3: Kakanj – deponija pepela i {ljake iz rada termoelektrane zauzima zna~ajne povr{ine. Potrebno nano{enje plodnog sloja tla, cca 25-30 cm. Oznaka tla: Cinerosol.

Slika 4: Mostar – Buna: deponija crvenog mulja nastalog u proizvodnji glinice. Potrebno nano{enje plodnog sloja tla cca 25-30 cm. Oznaka tla je: Rhodic tehnosol.

4. Miniranost zemlji{nih povr{inaSpecijalni problem u BiH je miniranost podru~ja.

Za vrijeme 4-godi{njeg rata do{lo je, pored stradanjastanovni{tva, devastiranja naselja, industrije i doo{te}enja tla izgradnjom bunkera, nasipa, izgra-dnjom privremenih puteva, kretanjem vojne tehnike,do{lo je do erozije, sje~om {umskog pokrova (ve-oma ~esto i golih sje~a), vodne erozije. Posebmi pro-blem predstavlja miniranost gdje je pod minama pri-sutno cca 4% ukupne teritorije, {to odgovara205.000 ha. Tu je prisutno preko 1 milion mina sa30.000 minskih polja. Ova podru~ja pored opasnos-ti za stanovni{tvo, predstavljaju i velike ekonomskegubitke. Tako npr. ove povr{ine su nedostupne zaobradu, a ne mogu se koristiti ni povr{ine pod {u-mom. Ove minirane povr{ine su danas obrasle tra-vom i `bunjem. Gubici usljed nemogu}nosti kori{te-nja ovih miniranih podru~ja godi{nje iznose i preko20 miliona dolara. Naàlost procesi deminiranja seodvijaju vrlo sporo i zahtijevaju mnogo nov~anihsredstava. Ra~una se da proces ~i{}enja od minatrajati do 2050 godine.

5. Neka iskustva u borbi protiv o{te}enja tla

Kao {to smo naveli u BiH su prisutni razni vidovi o{-te}enja tla (soil) i zemlji{nog prostora (land), nastala podraznim uzrocima. Broj uzroka se kontinuirano pove}a-va. Danas, je zahva}eno o{te}enjim preko 20.000 ha.

U domenu sanacije o{te}enih i uni{tenih zemlji-{ta nije mnogo u~injeno. Mjere za{tite tla se mogupodijeliti u dvije grupe:

- preventivne mjere- rekultivacione mjere.

U preventivne mjere se uklju~uje slijede}e:

- inventarizacija zemlji{nog fonda- izrada karata upotrebne vrijednosti- izrada aplikativnih karata za razli~ite svrhe- kontrola plodnosti tla- zakonske regulative

5.1. Preventivne mjere za{tite tlaU okviru ovih mjera do danas je uradjeno slijede-

}e:

- izradjena je pedolo{ka karta za cijelo podru~je BiHu mjerilu 1:50.000. Za neka podru~ja izradjene sukarte i u krupnijem mjerilu 1:25.000 i 1:10.000. Kar-te u mjerilu 1:25.000 izradjene su za cca 60% po-ljoprivrednih povr{ina.

Karte kontaminacije tla izvr{ene su na cca 30%poljoprivrednih zemlji{ta.

- Kontrola plodnosti tla radi se samo za ve}e far-me. U manjim slu~ajevima su uklju~eni i manji far-meri.

- Zakonska regulativa – u ovom domenu problemivezani sa za{titu tla i njegovu sanaciju uklju~enesu u Zakon o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta. Uovom Zakonu nagla{ene su mjere za{tite dobrihzemlji{ta (klase I,II i III). Navedene su i odredjenemjere u dekontaminaciji tla, posebno kod sadràjate{kih metala.

54VODA I MI BROJ 50

Slika 5: Sarajevo – Bu}a potok: deponija komunalnog otpada. Potrebno nano{enje plodnog sloja tla cca 25-30 cm. Mogu}i procesi infekcije i kontaminacije. Oznaka tla: Garbisol.

5.2. Rekultivacione mjereU okviru ovih mjera koriste se slijede}e:

- kalcifikacija- rekultivacija

Kalcifikacija tla BiH predstavlja zna~ajnu mjeru.Naime, u BiH preko 49% ukupnih povr{ina sa kise-lom reakcijom. Primjenom ove mjere do{lo je dosmanjenja aciditeta tla, do pove}anja stabilnosti stru-kture i do pove}anja plodnosti.

Rekultivacija jo{ se sprovodi u skromnim raz-mjerama. Iako je o{te}eno preko 20.000 ha mjeramarekultivacije obuhva}eno je cca 2.000 ha ili 5% o{te-}enih povr{ina.

Na manjim povr{inama izvedena je rekultivacijana deponijama pepela {ljake (Tuzla, Kakanj). Tako-dje je na manjim povr{inama izvedena rekultivacija icrvenog mulja (iz industrije glinice) gdje su manjepovr{ine rekultivisane na podru~ju Aluminijskogkombinata u Mostaru. Na ovim povr{inama izvedenarekultivacija nastiranjem sloja prirodnog tla, do dubi-ne cca 25 cm.

Na kraju ovog prikaza èlimo naglasiti da briguo tlu, odnosno njegovoj za{titi treba intenzivirati. Na-gla{avamo da dobrog tla u BiH nema mnogo, i datreba voditi ra~una da se posebno sa~uvaju najvrije-dnija tla. Treba imati na umu da je tlo neobnovljiviresurs, odnosno da se veoma sporo stvara (npr.1000 godina za 1 cm tla na kre~nja~kim stijenama).

55VODA I MI BROJ 50

Slika 6: Sarajevo – Betanija: na jednom dijelu povr{ina do{lo je do klizanja (dublji slojevi laporovita glina). Dolazi do o{te}enja tla i vegetacije (rascijepljeno stablo {ljive).

Slika 7: Djurdjevik – Vi{}a: na jednom dijelu o{te}enih povr{ina izvedena je direktna rekultivacija. Oznaka tla: Rekultisol sa ostacima uglja

ZAKLJU^CIU radu su analizirana neka pitanja vezana za sta-

nje zemlji{nih resursa u Bosni i Hercegovini, kao i nji-hova kvaliteta. Istaknuto je zna~aj identifikacije uzor-ka i posljedica raznih o{te}enja tla. Procesi o{te}e-nja tla doveli su do stvaranja tzv. Tehnogenih pusti-nja.

U BiH se gubi cca 3.000 ha tla godi{nje. Ve} jestvoren fond od preko 20.000 tehnogenih pustinja.Mjerama rekultivacije zahva}eno samo 2000 ha.

Potrebno je izvr{iti kartiranje svih o{te}enih po-vr{ina. Ova kartiranja treba raditi na kartama krupni-jeg mjerila (1:10.000 i krupnijem), radi velike disper-giranosti o{te}enih povr{ina. Potrebno je ubrzati ra-dove na rekultivaciji o{te}enih zemlji{ta i koristitipostoje}e zakone za izvodjenje obaveza onih koji sudoveli do takvih negativnih procesa.

Smatramo da bi trebalo ubrzati dono{enje pose-bnog Zakona o kori{tenju i za{titi tla.

Kori{tena literaturaBlum, W.E.H. (1998): Degradation caused by industrialisa-

tion and urbanisation. Advances in Geoecology, 31,Gatena Verlag.

Blum, W.E.H. (1999): Sustainable land use and environ-ment protection . Spec. Publikacija, Akademije naukai umjetnosti BiH. Vol. 16, Sarajevo.

Hamblim, M. (1991): Environmental Indicators for susta-inable Agriculture. Report on a National Workshoip,Canbera.

Kuntze, H. Roeschman, G., Schwerdtfegere, G. (1994):Bodenkunde, Verlag Eugen Erlicher, Stuttgart.

Omeragi}, J. (1999): Infekcija tla sa razvijenim formamaparazita. Spec. Publikacija, Veterinarski fakultet, Sara-jevo.

Resulovi}, H. (1991): O{te}ena tla – problemi njihovog is-traìvanja. Simpozium Akademija nauka i umjetnosti,sarajevo.

Zuko, Almedina (1998): Kontaminacija tla sa parazitima.Specijalna publikacija. Veterinarski fakultet, Sarajevo.

56VODA I MI BROJ 50

Slika 8: Sarajevo – Pofali}i: stambenom izgradnjom dolazi do trajnog isklju~enja tla iz poljoprivredne proizvodnje.Prostor se ozna~ava kao Urbiland a tla izmedju stambenih blokova se nazivaju Urbisol.

Uvodsnovna posljedica efekta staklenika je po-rast srednje globalne temperature za 0.7oC u posljednjih 100 godina. Pri tome tre-ba naglasiti da je taj trend brì u oblastima

bliè sjevernom i ju`nom polu, a sporiji kada su u pi-tanju oblasti bliè ekvatoru. U ovom trenutku to nijeveliko pove}anje i ono pribli`no odgovara gradijentutemperature na svakih 100 metara nadmorske visineu uvjetima standardne atmosfere. Medjutim, klimato-loge vi{e brinu ve} sada uo~ljive posljedice ovogtrenda kao sto su topljenje polarnih kapa ili porast ni-voa mora, a posebno porast broja katastrofa u svije-tu izazvanih meteorolo{kim prilikama (uragani, tor-nada, poplave, su{e i dr.). To se pripisuje upravo po-ve}anom prisustvu toplinske energije u atmosferi, tjpove}anim temperaturnim gradijentima (prostornim ivremenskim) i paralelno sa tim, pove}anoj promjen-ljivosti vremena u svijetu. Sve je to pra}eno pove-}anjem broja katastrofa sa velikim ljudskim `rtvamai materijalnim {tetama. To je bio razlog da je od stra-ne Svjetske meteorolo{ke organizacije (WMO) ovegodine progla{ena akcija pod nazivom: “Prevencijai ublaàvanje prirodnih katastrofa”.

Na teritoriji BiH jo{ uvijek nije uo~ljiv trend poras-ta ove vrste katastrofa i ljudske `rtve su veoma rijet-ke, ali je itekako prisutna pove}ana promjenljivostvremena, koja se o~ituje u slijede}em:

- Dekada 1996.-2005. je najtoplija u posljednjih pe-deset godina.

- Tri godine iz te dekade su me|u deset najtoplijih od1888. godine

- Srednje mjese~ne temperature su ~esto ekstremneu pore|enju sa referentnim periodom 1961.-1990.

- Apsolutne maksimalne i minimalne temperature suzabiljeène u vi{e navrata, tako|e u pore|enju saperiodom 1961.-1990.

- Sume oborina tako|er variraju i biljeè se ekstre-mne vrijednosti u kratkim vremenskim intervalima

Veliki utjecaj ovakve promjenljivosti vremena naljudsko zdravlje i razli~ite oblike svakodnevnih ljud-skih aktivnosti je povod da poku{amo procijeniti broji intenzitet ovih varijacija u posljednjih deset godinau razli~itim oblastima Bosne i Hercegovine.

PROMJENLJIVOST VREMENA(OBORINA I TEMPERATURA)NA PODRU^JU BiH U POSLJEDNJIH DESETGODINA KAO POSLJEDICA KLIMATSKIH PROMJENA

57VODA I MI BROJ 50

O

@ELJKO MAJSTOROVI] dipl. fizi~ar i suradnici

Detalj sa planine Vranica kod Fojnice

Foto: M. Lon~arevi}

Temperaturni ekstremiIstraìvanja sa mjese~nim i dekadnim vrijednos-

tima nisu dala odgovaraju}e rezultate, jer su ekstre-mno topli i ekstremno hladni periodi kra}eg trajanja.Stoga smo se odlu~ili za pentadne vrijednost (peri-odi od pet dana) i uporedili ih sa odgovaraju}im vri-jednostima iz niza 1961.-1990. godina. Metod penta-da se pokazao dovoljno osjetljiv da otkrije prisustvoveoma toplih i veoma hladnih perioda, kao i kratkihperioda sa ekstremno velikim sumama oborina.

Dekada 1996.-2005. je najtoplija na podru~juBosne i Hercegovine u posljednjih 50 godina . Ali,ona nije karakteristi~na samo po visini temperature,ve} i po pojavi vrlo toplih i vrlo hladnih kratkih peri-oda sa ~estim naglim izmjenama, a tako|e i po ek-stremnim oborinama u kratkim vremenskim intervali-ma. U svrhe istraìvanja ovog fenomena koristili smopodatke sa slijede}ih meteoroloskih stanica:

Mostar, Sanski Most, Sarajevo-Bjelave i Bjela{ni-ca, kao predstavnike razli~itih klimatskih zona u Bo-sni i Hercegovini.

Istraìvali smo pentadne vrijednosti suma sre-dnje temperature, pentadnih maksimalnih i minimal-nih temperatura, te pentadne sume oborina.

Za ilustraciju metode su uzeti podaci sa mete-orolo{ke stanice Sarajevo-Bjelave . Na slici.1. su pri-kazane oscilacije srednjih pentadnih temperatura nastanici Sarajevo tokom 2000. godine, koja je bila je-dna od najtoplijih od 1888. godine.Plave ta~ke supentadne srednje vrijednosti temperature za 2000.godinu i ima ih 72 koliko ima pentada u jednoj godi-ni. Brojali smo to~ke koje prelaze slijede}e grani~nevrijednosti: t+sd (toplo), t+2*sd (veoma toplo), t-sd(hladno) i t-2sd (veoma hladno). Ovdje je sa “sd”ozna~ena standardna devijacija navedenog parame-tra. Za 2000. godinu karakteristi~an je upravo ljetnjiperiod gdje se vidi koliko ta~aka prelazi granicu usmislu maksimalnih vrijednosti, ali isto tako su vidlji-ve i sna`ne izmjene toplih i hladnih pentada, ~ak ipreko deset stupnjeva, {to je veoma velika izmjenakada je rije~ o srednjim vrijednostima.

58VODA I MI BROJ 50

Sl. 1.

Primjenjeno na svih deset godina ovako izgledaju oscilacije srednjih pentadnih vrijednosti temperature(720 pentada) prikazane na slici 2:

Sl. 2.

Tu se uo~avaju grupe izrazito toplih pentada iizrazito hladnih, ali isto tako i ~este izmjene hladnih itoplih perioda.

Sli~ne oscilacije smo konstatovali i kod oborina.(slika 3.)

59VODA I MI BROJ 50

Sl. 3.

Da bi odredili intenzitet i broj ovih oscilacija pri-mjenili smo uslove: t+sd, t+2*sd, t-sd, t-2*sd, ipodvrgli analizi 720 vrijednosti pentadne temperatu-re iz niza 1996. – 2005. (slovom t smo ozna~ili srednjupentadnu vrijednost temperature za niz 1961. – 1990.)

Dobijeni rezultati su prikazani u tabelama od 1 do 3.Iz tabele 1 je vidljivo da je najvi{e ekstremnih pen-

tada evidentirano u Mostaru, a najmanje na Bjela{nici.Da bi analizirali temperaturne ekstreme, uporedi-

li smo maksimalne pentadne vrijednosti posljednjihdeset godina sa apsolutnim pentadnim maksimumi-ma iz niza 1961.-1990., tj primjenili uslov: max.temp> aps.max or : min.temp>aps.min. (tabela 3.).

Broj pentada sa rekordnim temperaturama je, ta-ko|er, ujedna~en. Evidentna je razlika u broju apso-

lutnih maksimuma i apsolutnih minimuma, {to je io~ekivano s obzirom da je protekla dekada (1996. –2005.) bila veoma topla. Broj apsolutnih minimumaje, ipak, relativno velik i ukazuje na velike oscilacijetemperature, te veliku promjenljivost vremena u pro-tekloj dekadi.

OborineDa bismo promatrali promjenljivost reìma obo-

rina primjenili smo uvjete > R+sd ili R+2*sd ilimax.precip., gdje smo sa R ozna~ili srednje penta-dne sume oborina iz niza 1961. – 1990., a samax.precip. maksimalne pentadne sume oborina izniza 1961. – 1990. , a sa “sd” standardne devijacijepentadnih suma oborina. Rezultati analize su prika-

Iz tabele 2 se vidi da je broj vrlo toplih pentada ujedna~en na svim stanicama. Isto se moè re}i i za brojvrlo hladnih pentada, osim na Bjela{nici gdje je taj broj gotovo jednak broju vrlo toplih pentada.

zani u tabeli 4. Broj ki{nih pentada je neujedna~enza promatrane stanice, pribli`no je jednak u San-skom Mostu i Sarajevu, dok je ne{to manji u Mosta-ru i na Bjela{nici. Broj vrlo ki{nih pentada je ujedna-~en na svim stanicama osim na Bjela{nici, gdje jene{to ve}i. Isto se moè re}i i za broj ekstremno ki-{nih pentada. I ovaj broj je relativno veliki i ukazujena promjenu reìma oborina. Ovdje nismo analiziralisu{ne periode, premda neke do sada obavljene ana-lize (ref 5.) pokazuju da je i njihov broj u porastu. Ovoukazuje na pove}anje promjenljivosti reìma obori-na, iako godi{nje sume oborina za duì vremenskiperiod pokazuju relativnu stabilnost .

Reìm oborina u BiH i su{ni periodi bi}e temana{eg narednog rada.

Zaklju~akPromatraju}i pentadne vrijednosti srednje tem-

perature, ekstremnih temperatura i ekstremnih obo-rina u posljednjih deset godina, te pore|enjem saodgovaraju}im vrijednostima iz niza 1961.-1990. go-dina, uo~ili smo preko stotinu rekordnih vrijednos-ti, kako u pogledu srednjih pentadnih vrijednostitemperature, apsolutnih maksimuma i minimuma, ta-ko i u pogledu ekstremnih pentadnih suma oborina.Treba konstatirati da su od ovih ekstremnih vrije-dnosti vi{e od tre}ine novi stogodi{nji rekordi, alizbog po{tivanja klimatolo{kih metoda prou~avanja,odlu~ili smo se za tridesetogodi{nji niz, jer osim me-teorolo{ke stanice Sarajevo- Bjelave, sve ostale sta-nice imaju prekide stogodi{njih nizova u toku tri ratau pro{lom stolje}u. Promjenljivost vremena je u po-rastu zadnjih decenija, i to je trend koji se nastavlja.U toku ove godine je zabiljeèno novih desetak re-korda, koji nisu u{li u ovu statistiku. To je ~injenicakoju trebaju uvaìti i politi~ari, i ljekari, i inènjeri ra-zli~itih profila, pripadnici bezbjedonosnog sustavadru{tva, te svi ostali koji se bave djelatnostima kojezavise od vremena. Jer, to predstavlja nove nove iza-zove za ljudski organizam, za biljni i ìvotinjski svijet,za gra|evinske materijale, za saobra}aj, za klima-sis-teme, za energetiku, i za bezbroj drugih ljudskih akti-vnosti koje nemogu}e sve pobrojati na ovom mjestu.

Mjere za smanjenje efekta staklenika putemsmanjenja emisije {tetnih gasova su ne{to {to pred-stavlja mogu}e rje{enje za budu}nost. U me|uvre-menu, sve se vi{e name}e potreba da se dru{tvo or-ganizuje i pripremi za ìvot u skladu sa klimatskimpromjenama i posljedicama koje one donose. U svi-

jetu ve} oko 7 do 8 tisu}a ljudi gubi ìvote u katastro-fama izazvanim meteorolo{kim prilikama, a materijal-ne {tete se mjere stotinama milijardi dolara. Dio rje-{enja je predloèn u ovogodi{njoj akciji WMO kojusmo spomenuli na po~etku, a to je neprestano pra-}enje vremenskih i klimatskih promjena i blagovre-meno obavje{tavanje javnosti, za {ta su zaduènimeteorolozi, i preduzimanje odgovaraju}ih mjera naza{titi ljudi i materijalnih dobara (uklju~uju}i i vanre-dne mjere kao {to je evakuacija stanovni{tva) za {tasu zaduèni ostali segmenti dru{tva. S tim u vezi tre-balo bi jo{ vi{e uloìti u razvoj i modernizaciju siste-ma osmatranja vremena (izme|u ostalog i moderni-zaciju i pove}anje broja meteorolo{kih stanica) i nje-govog uvezivanja u sistem sa ostalim segmentimadru{tva. Jer, uragani su za sada daleko, ali se pribli-àvaju. “Raj na zemlji”, kako se sa klimatolo{ke ta-~ke gledi{ta moè ocijeniti podru~je na{e zemlje sobzirom na katastrofe u drugim dijelovima svijeta,sve se vi{e naru{ava klimatskim promjenama.

Literatura: 1. @eljko Majstorovi}, Dènan Zulum, Ismira Ahmovi},

Ibrahim Hadìsmajlovi}: Warm and cold waves andprecipitation variability on territory BiH in last tenyears comparative with row 1961-1990, BalwoisOhrid 2006. (fp-110, www.balwois.com/fulpapers)

2. @eljko Majstorovi}: Sarajevski stogodi{nji niz:analiza trendova temperature, padavina i indeksasu{e, Vode i mi, Broj 24, str. 41-47, Sarajevo (No-vembar, 2001)

3. @.Majstorovi}, A. Toromanovi}, S. Halilovi}: Tren-ds of climatic changes considering over years1894-1993 and 1894-2003 for Sarajevo, Balwois,Ohrid 2004.

4. M. James Salinger, Climate Variability and Chan-ge: Past, Present and Future-An Overview, Re-print from Climatic Change Volume 70, Nos. 1-2,2005

5. Marc Morell, Climate changes, January 2001.6. @. Majstorovi}, A. Toromanovi}, L. Gabela, Chan-

ges in precipitation regime in Sarajevo (1894-2003), ICAM-MAP, Zadar 2005. p. 667-668

7. Kalkstein, L. S., and K. M. Valimont. 1987. Clima-te effects on human health. EPA Science andAdvisory Committee Monograph no. 25389, 122-52. Washington, D.C.: U.S. Environmental Pro-tection Agency.

60VODA I MI BROJ 50

Ohridu (Makedonija) - Hotel Desaret Pe{-tani je od 23. do 26. maja ove godineodràna Druga BALWOIS (Water observa-tion and information system for decision

support) konferencija. Ciljevi te konferencije bili suda na nivou Balkana inicira:

- sastanak koji }e ubrzati proces razmjene znanja upoljima nau~nog istraìvanja, edukacije, politike irazvojnih aktivnosti o pitanjima vezanim za klimat-ske promjene, vodne resurse, zadatke u vezi satim, izbjegavanje rizika i kori{tenje i za{titu vodnihresursa.

- stvaranje atmosfere koja }e u~vrstiti vezu izmedjustvaralaca i korisnika znanja vezanih za vodu.

- forum za slobodnu raspravu o novim idejama i is-traìvanjima, razvoju, te tehnikama i metodama dase stimuli{e dalji rad.

U~estvovalo je vi{e od 200 nau~nika iz 29 razli-~itih zemalja (104 oralne prezentacije i 48 postera). Uodnosu na Balwois 2004. smanjen je broj radova izostalih zemalja svijeta, a pove}an broj radova iz Bal-kanskih zemalja, tako da je ukupan broj radova pre-{ao 300 (sl.1.). To ukazuje na pove}an interes stru~-njaka Balkanskih zemalja za saradnju i razmjenuznanja.

Glavne teme Konferencije su bile:

- Klima i okoli{- Hidrolo{ki reìmi i vodni balans- Su{a i poplave- Jedinstveni menad`ment vodnih resursa- Za{tita voda i ekohidrologija- Jezera i vla`na zemlji{ta

- Hidrolo{ko modeliranje- Informacioni sistemi za podr{ku

Slika 1.

U vezi sa tim na Konferenciji je razmatrano slije-de}e:

Za{tita vodnih resursa i potreba za novim pobolj-{anim pristupom tehnologijama, te za preduzimanjeciljanih zajedni~kih akcija i njihovoj implementaciji.

Potreba za razvijanje dalje saradnje izmedju na-cionalnih instituta i istraìva~a na nacionalnom i in-ternacionalnom nivou svakako postoji, kao {to jepreporu~eno na Balwois 2004. Imali smo pozitivneprimjere takve saradnje, kao i namjeru da se poja~apostoje}a saradnja. Rasprave su stvorile atmosferukoja je ohrabrila uspostavljanje novih veza izme|urazli~itih organizacija koje se bave tematikom voda:hidrometeorolo{ki zavodi, instituti, fakulteti, vodopri-vredne zajednice, dràvni organi, nevladine organi-zacije.

UÊ[]ENA BALWOISKONFERENCIJI

61VODA I MI BROJ 50

U

@ELJKO MAJSTOROVI], dipl. fizi~ar

Posebnu pa`nju treba obratiti na u~estvovanje ikvalitetne prezentacije mladih istraìva~a, {to je ciljove Konferencije, kao i preporuka Balwois 2004.

Na kraju sastanka date su sljede}e preporuke:

- Dalji napori bi se trebali uloìti da bi se poja~ale ve-ze i dalja saradnja nauka o vodama izme|u Bal-kanskih zemalja ohrabruju}i saradnju izme|u istra-ìva~kih timova, vlada i odgovaraju}ih institucija.

- Stvaranje osmatra~kih mreà uz upotrebu jedin-stvene metodologije hidrolo{kih mjerenja, kao ibiolo{kih, hemijskih i fizikalnih metodologija.

- Saradnja izme|u istraìva~a u oblasti razli~itih dis-ciplina, poput hidrologije, meteorologije, ekologije,{to }e omogu}iti povezivanje podataka, razumije-vanje procesa, inerpretaciju podataka, te pove}atimogu}nost uspje{nog kori{tenja vodenih resursa.

- Trebaju se uspostaviti i socijalno- ekonomski aspe-kti naro~ito za istraìvanje aktivnosti orijentisanihka programima za{tite voda.

- Pove}avanje mogu}nosti da rezultati Balwois bu-du vidljivi i {ire, ne samo na regionu Balkana. To semoè posti}i organizovanjem serija internacional-nih konferencija, te objavljivanjem ~lanaka o konfe-renciji u internacionalnom ùrnalima i nacionalnimùrnalima.

U toku idu}e dvije godine, projekat Balwois setreba razviti u aktivnu mreù nau~nika i osmatra~akoji rade na Balkanu na polju klimatskih promjena,kori{tenja i za{tite vodenih resursa i rizika vezanih zavodu (poput poplava i su{a), tako {to }e:

- ponuditi stalnu razmjenu informacija izme|u par-tnera koji imaju sli~an interes

- dati im priliku da se susre}u (sastanci, putovanja,nau~ne posjete, itd)

- omogu}iti pouzdane informacije o aktivnostima ve-zanim za vodu na Balkanu

- razmatrati informacije koje se odnose na specifi-~ne teme

- pripremati novu konferenciju BALWOIS 2008.

To }e se sprovoditi pobolj{anjem sistema infor-macija koji je ve} dostupan na stranicama:

www.balwois.net i www.balwois.org

Organizatori Konferencije su bili:

- Institut za istraìvanje i razvoj (Francuska)- Hidrometeorolo{ki zavod (Makedonija)- Hidrobiolo{ki institut u Ohridu

Na kraju treba re}i da je interesovanje institucija ipojedinaca u BiH bilo daleko od onog u ostalim zem-ljama Balkana. Dok su Makedonija, Bugarska, Srbi-ja, Crna Gora, Hrvatska, Rumunija, Moldavija i Turskaimale po desetak i vi{e prijavljenih radova, kao i u~e-snika na Konferenciji, iz BiH je na Prvoj konferenciji bi-lo prijavljeno dva rada, a na Balwois 2006. samo jedan.

Trebalo bi popularizirati ove ideje i pokazati ve}iinteres za tre}u Balwois konferenciju (2008). U tomsmislu trebali bi se angaòvati i pojedinci i institucije.Korist bi bila vi{estruka – treba imati na umu da BiHima zajedni~ke vodotoke sa ~etiri zemlje regiona.

62VODA I MI BROJ 50

Jesenska magla na planini

Foto: M. Lon~arevi}


9 7 7 1 5 1 2 5 3 2 0 0 6

ISSN 1512 - 5327

Documents

^ASOPIS JAVNOG PREDUZE]A ZA VODNO PODRU^JE SLIVOVA …