Anketa - HZZ · Anketa poslodavaca istraživanje je tržišta rada koje jednom godišnje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom,

ISSN 1847-683X

Anketaposlodavaca

2010.

HRVATSKI ZAVOD ZA

ZAPOŠLJAVANJE

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ANKETA

POSLODAVACA

2010.

ISSN1847-683X

Zagreb, svibnja 2010.

Nakladnik:

Za nakladnika:

Uredništvo:

Grafičko oblikovanje i tisak:

Naklada:

Glavna urednica:

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, Radnička cesta 1Telefon: 00385 1 61 26 000Telefaks: 00385 1 61 26 038E-mail: [email protected] stranice: http://www.hzz.hr

Ankica Paun Jarallahravnateljica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje

Marina Augustinović, Dubravko Bacalja, Anđelin Ivić, Darko Oračić

Birotisak d.o.o., Zagreb

400 primjeraka

Marica Barić

IMPRESUM

PREDGOVORUVOD

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

SAŽETAK

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

. . . . . . . . . . . . . . . . 30

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

Gospodarsko okruženje

Svrha, cilj i predmet istraživanja

Metodologija istraživanja i uzorak

Veličina poslodavaca

Oblik vlasništva poslodavaca

Područja djelatnosti anketiranih poslodavaca

Regionalna zastupljenost anketiranih poslodavaca

Obuhvat anketiranja po županijama

Struktura zaposlenosti kod anketiranih poslodavaca

Promjene u zaposlenosti tijekom 2009. godine

Struktura novoga zapošljavanja tijekom 2009. godine

Prestanak rada radnika u 2009. godini - struktura i razlozi

Poteškoće pri zapošljavanju radnika

Način traženja radnika za zapošljavanje

Poteškoće pri zapošljavanju

Potrebe za dodatnim obrazovanjem radnika

Vrsta i struktura potrebnih znanja i vještina

Struktura planiranog zapošljavanja prema statusu zaposlenosti

Struktura planiranog zapošljavanja prema obliku vlasništva

Struktura planiranog zapošljavanja prema područjima djelatnosti

Struktura planiranog zapošljavanja prema zanimanjima

Regionalni raspored planiranoga zapošljavanja

Planirano zapošljavanje pojedinih skupina radnika

Struktura promjena u zaposlenosti prema djelatnostima

Regionalni raspored promjena u zaposlenosti

Razlozi smanjenja broja radnika

Obilježja radnika potencijalnih viškova

Broj radnika potencijalnih viškova prema zanimanjima

Struktura anketiranih poslodavaca

Zaposlenost i zapošljavanje u prethodnoj godini

Planirano zapošljavanje u 2010. godini

Promjene u zaposlenosti i potencijalni viškovi

Očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2010. godineSuradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje

Prilozi - Tablice iPopis tablicaPopis slika

Opseg korištenja usluga Zavoda

Zadovoljstvo dobivenim uslugama

Upitnik za poslodavce

SADRŽAJ

Zadovoljstvo mi je predstaviti rezultate Ankete poslodavaca koju Hrvatski zavod zazapošljavanje već petu godinu za redom provodi.

Hrvatski zavod za zapošljavanje preko stotinu godina radi kao posrednik pri zapošljavanjuna hrvatskome tržištu rada i svojim aktivnostima potpomaže njegov razvoj i otvaranje.

Također, Zavod kontinuirano prati i analizira kretanja na tržištu rada, a sagledavanjucjelokupnih pojava i potreba uvelike doprinosi ova anketa kojom se izravno od poslodavacaprikupljaju informacije o prethodnoj zaposlenosti i zapošljavanju te budućim planovima ipotrebama.

Zahvaljujem se svim poslodavcima koji su sudjelovali u anketi i svojim odgovorimadoprinijeli kvalitetnijim rezultatima, koji Zavodu daju smjernice za adekvatnu pripremuza savjetovanje i usmjeravanje nezaposlenih osoba prema potrebama tržišta rada.Takvim zajedničkim aktivnostima ključnih aktera doprinosimo oporavku i razvojuhrvatskoga tržišta rada.

Provedbi Ankete poslodavaca podršku su dali i pridruženi partneri: Hrvatska gospodarskakomora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca kojima se ovomprilikom zahvaljujem.

U pripremi i provedbi ankete sudjelovale su sve jedinice Zavoda, kako Središnja službatako i Područne službe s pripadajućim ispostavama. Izvješća o rezultatima anketepripremljena su za nacionalnu, regionalne i županijske razine i dostupna su u svimpodručnim službama Zavoda, a u ovom izvješću predstavljamo cjelovite rezultate zarazinu Republike Hrvatske.

Koristim priliku da i kroz prikaz rezultata Ankete poslodavaca 2010. godine ukažem nadoprinos, značaj i ulogu Zavoda na hrvatskome tržištu rada.

Ankica Paun Jarallah

Ravnateljica

PREDGOVOR

4

Anketa poslodavaca istraživanje je tržišta rada koje jednom godišnje provodi Hrvatskizavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom,Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca.Anketa poslodavacaove je godine, međutim, provedena u bitno drukčijim okolnostima nego u prethodnimgodinama.

Nakon višegodišnjeg razdoblja razmjerno snažnog gospodarskog rasta, te pod utjeca-jem međunarodne financijske i gospodarske krize, u 2009. godini došlo je do bitnogpada inozemne i domaće potražnje za hrvatskim proizvodima. Značajno se smanjio nesamo izvoz, već i priljev inozemnog financijskog kapitala, što je u uvjetima fiksnogtečaja dovelo do smanjenja novčane mase i povećanja kamatnih stopa, a time i doopadanja domaće potražnje. Realni izvoz roba i usluga smanjio se 16,2 %, realnebruto investicije u fiksni kapital 11,8 %, a realna potrošnja kućanstava 8,5 %. Padpotražnje doveo je do bitnog smanjenja proizvodnje, osobito u nekim djelatnostima.Tako se realna dodana vrijednost u industriji smanjila 8,5 %, u građevinarstvu 6,1 %, au trgovini čak 14,3 %. Ukupan realni bruto domaći proizvod pao je 5,8 %. Hrvatsko jegospodarstvo, dakle, u 2009. godini ušlo u duboku recesiju.

Podaci dobiveni anketom poslodavaca omogućuju uvid u prethodna i buduća odnosnoočekivana kretanja zaposlenosti odnosno zapošljavanja i viškova radnika, u eventualnepoteškoće koje su poslodavci imali prilikom pokušaja popunjavanja slobodnih radnihmjesta i njihove razloge, u potrebe poslodavaca za izobrazbom radnika, te u zadovoljstvoposlodavaca uslugama HZZ-a. Rezultati ankete služe kao osnova za oblikovanje,usmjeravanje i unaprjeđivanje usluga posredovanja na tržištu rada i mjera aktivnepolitike zapošljavanja, te za praćenje i predviđanje potreba tržišta rada u pogledu znanja ivještina radnika, osobito na lokalnoj i regionalnoj razini. Osim toga, anketa je i oblikuspostavljanja odnosno održavanja kontakta područnih službi HZZ-a s poslodavcima.Anketom poslodavaca za 2010. godinu prikupljeni su sljedeći podaci:

naziv, adresa, matični broj, šifra osnovne djelatnosti ioblik vlasništva;

:• promjene u zaposlenosti tijekom godine (ulasci, izlasci, stanje),• struktura novozaposlenih radnika temeljem ugovora o radu - prema trajanju

zaposlenja, trajanju radnog vremena, razini obrazovanja,• zapošljavanje temeljem ugovora o djelu,• struktura radnika koji su prestali raditi tijekom prethodne godine;

Gospodarsko okruženje

Svrha, cilj i predmet istraživanja

I.

II.

Osnovni podaci o poslodavcu:

Zapošljavanje u prethodnoj godini (prema spolu)

UVOD

5

III.

IV.

V.

VI.

Poteškoće pri zapošljavanju radnika:

Planirano zapošljavanje i potencijalni viškovi radnika u tekućoj godini:

Potrebe za dodatnim obrazovanjem radnika:

Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje:

• način traženja radnika za zapošljavanje u prethodnoj godini,• eventualne poteškoće u pronalaženju radnika te razlozi poteškoća;

• planirani broj zapošljavanja u 2010. godini prema statusu zaposlenosti (neod-ređeno i određeno vrijeme, puno i nepuno radno vrijeme, sezonski poslovi,pripravnici),

• najčešća zanimanja potrebnih radnika,• očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2010. godine,• razlozi eventualnoga smanjenja broja radnika te obilježja radnika potencijalnih

viškova;

• eventualne potrebe za osposobljavanjem, usavršavanjem, dokvalifikacijom,prekvalifikacijompostojećih radnika radi njihovog zadržavanja u radnomodnosu,

• vrste znanja i vještina u kojima postoji potreba za dodatnim obrazovanjem;

• opseg korištenja usluga HZZ-a pri zapošljavanju radnika,• zadovoljstvo dobivenim uslugama prema vrsti usluga.

Anketa predstavlja najefikasniji i najzastupljeniji način prikupljanja podataka, stoga je iod strane Zavoda odabrana kao najadekvatnija metoda prikupljanja informacija o tržišturada.Upitnik kreiran 2007. godine postupno je dorađivan i modificiran, a ove se godinedorada očituje u preciznijem definiranju razine obrazovanja, odnosno stupnja stručnostiza zanimanja koja se navode kod planiranog zapošljavanja, nedostatka radnikaodgovarajućeg zanimanja te potencijalnih viškova radnika.Anketa je provedena na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske putem upitnika kojije poštom dostavljen poslodavcima ili osobno od strane radnika Zavoda, ponajprijesavjetnika za zapošljavanje, koji su izravnim kontaktom s poslodavcima pomogliispunjavanje upitnika. Upitnik je, također, bio dostupan na web stranici HZZ-a(www.hzz.hr) te se mogao ispuniti online.Provedba ankete trajala je šest tjedana, tijekom siječnja i veljače 2010. godine.Osnovni skup za odabir poslodavaca za anketiranje bila je interna baza poslodavacaHrvatskoga zavoda za zapošljavanje koja se temelji na podacima dobivenima odHrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje i Državnoga zavoda za statistiku.Veličinu populacije iz koje je formiran uzorak poslodavaca činili su svi gospodarskisubjekti (poduzeća, ustanove, obrti) s pet i više zaposlenika, iz svih djelatnosti izuzevjavne uprave.Pri strukturiranju anketnog uzorka primijenjen je stratificirani proporcionalni uzorak.Osnovni stratumi na koje su gospodarski subjekti grupirani u strukturiranju ovogauzorka jest njihova podjela prema djelatnosti sukladno Nacionalnoj klasifikaciji

Metodologija istraživanja i uzorak

6

djelatnosti te raspodjela na male (1-49), srednje (50-249) i velike (>250) poslodavceovisno o broju zaposlenika, a sukladno Zakonu o računovodstvu čiji su kriterijiodređivanja veličine poduzetnika usklađeni s onima Europske unije. U ovom slučajunisu korištena dodatna dva kriterija - ukupna aktiva i prihodi poduzeća.Proporcionalnost je osigurana na regionalnoj (županijskoj) razini po dimenzijamadjelatnosti i broja zaposlenih, na razini preciznosti ±10%.U uzorak za anketiranje 2010. godine uključen je relativno veliki broj poslodavaca - njih15.128 s ukupnim brojem zaposlenih od 818.381, što čini 53,5 % ukupne zaposlenostiu Republici Hrvatskoj. Uzorkom je obuhvaćeno 11.735 trgovačkih društava iliustanova (77,6 %) te 3.393 poslodavca obrtnika (22,4 %).

Na adrese poslodavaca diljem Republike Hrvatske sredinom siječnja distribuirano jeukupno 15.128 anketnih upitnika s pozivom za sudjelovanjem u anketi. Tijekomšestotjednoga razdoblja provedbe anketiranju se odazvalo 12.620 poslodavaca, tj.83,4 % od uzorkovanoga broja.Kod anketiranih su poslodavaca bila zaposlena 676.894 radnika, što čini udio od 82,7 % uodnosu na uzorak te 44,2 % u odnosu na ukupni broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Uzorkom poslodavaca za anketiranje obuhvaćeno je 11.735 trgovačkih društava iliustanova (77,6 %) i 3.393 poslodavca obrtnika (22,4 %). Vrlo slična bila je i strukturaanketiranih poslodavaca: upitnik za anketiranje ispunilo je 9.875 poslodavaca izsektora trgovačkih društava i ustanova, što čini 78,2 % od ukupnoga broja anketiranih,te 2.745 obrtnika ili 21,8 % anketiranih.

Prema veličini poslodavaca, uzimajući u obzir broj zaposlenih, najveći su broj anketi-ranih mali poslodavci (do 49 zaposlenih) – 9.969 ili 79,0 % od ukupnoga broja, a odtoga su 2.704 obrtnika (27,1 %). Nadalje, 2.199 anketiranih su srednji poslodavci (od50 do 249 zaposlenih), s udjelom od 17,4 % (39 obrtnika ili 1,8 %) te 452 (3,6 %) velikaposlodavca (s više od 250 zaposlenih).

U svim su županijama mali poslodavci bili zastupljeni s udjelom većim od 71 %, srednjiposlodavci od 10 do 24 %, a veliki poslodavci od 1 do 4 %. Izuzetak je bio Grad Zagrebgdje je udio anketiranja malih poslodavaca iznosio 57,7 %, srednjih 30,5 % i velikih11,7 % zbog veće koncentracije srednjih te velikih tvrtki i ustanova sa sjedištem uZagrebu, i u slučajevima kad ti subjekti svoje poslovanje obavljaju diljem RepublikeHrvatske.

Veličina poslodavaca

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Struktura anketiranih poslodavaca

7

Unutar područja djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, poslo-vanja nekretninama, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti te ostalih uslužnihdjelatnosti anketiranjem su uglavnom obuhvaćeni mali poslodavci (s više od 90 %udjela), dok su veliki poslodavci, odnosno „veliki sustavi“ najzastupljeniji u područjuopskrbe energentima (s udjelom od 21,5 %), financijskim djelatnostima (8,8 %),zdravstvenoj zaštiti (8,5 %) te prerađivačkoj industriji (6,5 %).

Broj i struktura anketiranih poslodavaca prema veličini(s obzirom na broj zaposlenih)

Mali poslodavac - do 49 zaposlenih

Srednji poslodavac - 50 do 249 zaposlenih

Veliki poslodavac - od 250 zaposlenih

Ukupno

Brojanketiranih

poslodavaca

Struktura%

Trgovačka društva Obrti

Broj BrojUdio Udio

9.969 79,0 7.265 72,9 2.704 27,1

2.199 17,4 2.160 98,2 39 1,8

452 3,6 450 99,6 2 0,4

12.620 100,0 9.875 78,2 2.745 21,8

8

Državno/javno

18,9 %

Nema vlasništva - 1,9 %

Pretežito državno - 1,6 %

Pretežito privatno - 1,8 %

Privatno - 75,0 %

Zadružno - 0,7 %

Struktura anketiranihposlodavaca premaobliku vlasništva

Oblik vlasništva poslodavacaS obzirom na oblik vlasništva poslodavaca koji su sudjelovali u anketi, njih 9.693 ili76,8 % je privatnog ili pretežito privatnog vlasništva, a 2.590 ili 20,5 % su poduzeća iustanove u državnom ili pretežito državnom vlasništvu. Od ukupnoga broja anketiranihposlodavaca, 93 ili 0,7 % zadružnog je oblika vlasništva, a 244 (1,9 %) su udruge,zajednice i sl.

Prema kriteriju broja zaposlenih, najveći je obuhvat radnika kod poslodavaca uprivatnom ili pretežito privatnom vlasništvu (58,8 ili 397.791 radnik), zatim udržavnom ili pretežito državnom (272.893 ili 40,3 %) te zadružnome vlasništvu (1.915ili 0,3 %). Kod poslodavaca bez vlasništva (udruge, zajednice i sl.) zaposleno je 4.295osoba ili 0,6 obuhvaćenih anketiranjem.

%

%

Broj i struktura anketiranih poslodavaca i brojazaposlenih prema obliku vlasništva

Državno/javno 2.383 18,9 236.413 34,9 98.266 41,6 138.147 58,4

Pretežito državno 207 1,6 36.480 5,4 24.237 66,4 12.243 33,6

Privatno 9.470 75,0 371.496 54,9 212.900 57,3 158.596 42,7

Pretežito privatno 223 1,8 26.295 3,9 15.510 59,0 10.785 41,0

Zadružno 93 0,7 1.915 0,3 1.036 54,1 879 45,9

Nema vlasništva 244 1,9 4.295 0,6 1.770 41,2 2.525 58,8

Ukupno 12.620 100,0 676.894 100,0 353.719 52,3 323.175 47,7

Broj zaposlenih radnika 31.12.2009.

Ukupno Struktura % Muškarci Udio Žene UdioOblik vlasništva

Brojposlodavaca

Struktura%

Dakle, uspoređujući strukturu broja anketiranih poslodavaca i broja zaposlenihradnika privatni sektor ima znatno manji udio zaposlenih (58,8 %) od udjela brojaposlodavaca (76,8 %) u odnosu na državni sektor gdje je udio zaposlenih (40,3 %) većiod udjela broja poslodavaca (20,5 %). Očigledno je da poduzeća i ustanove državnogavlasništva pojedinačno zapošljavaju veći broj radnika od poslodavaca iz sektoraprivatnog vlasništva.

Promatrano prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007, u istraživanjuje sudjelovalo najviše poslodavaca iz područja:• prerađivačke industrije - 1.965 ili 15,6 %,• trgovine na veliko i malo - 1.957 ili 15,5 %,• građevinarstva - 1.443 ili 11,4 %,• obrazovanja - 1.350 ili 10,7 %, te

djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane - 1.104 ili 8,7 %.

Područja djelatnosti anketiranih poslodavaca

•

9

Regionalna zastupljenost anketiranih poslodavaca

Obuhvat anketiranja po županijama

U istraživanje su bili uključeni poslodavci iz svih županija u Republici Hrvatskoj.Najveći je broj anketiranih poslodavaca bio u sljedećim županijama:

Grad Zagreb - 1.329 ili 10,5 %,Splitsko-dalmatinska - 1.226 ili 9,7 %,Primorsko-goranska - 1.057 ili 8,4 %,Osječko-baranjska - 766 ili 6,1 % teDubrovačko-neretvanska - 686 ili 5,4 %.

Cjeloviti prikaz broja i strukture anketiranih poslodavaca po županijama dajemo uidućoj tablici na str. 11.

Gledamo li broj anketiranih u odnosu na broj uzorkovanih poslodavaca, rezultatipokazuju značajne razlike u postignutome obuhvatu po pojedinim županijama. Tako jenajveći obuhvat poslodavaca bio na području: Dubrovačko-neretvanske (98,6 %),Šibensko-kninske (96,2 %), Bjelovarsko-bilogorske (94,7 %), Virovitičko-podravske(94,6 %) te Krapinsko-zagorske županije (93,9 %), a najmanje iz: Istarske (48,5 %),Varaždinske (65,0 %), Grada Zagreba (71,2 %), Osječko-baranjske (79,5 %) iKoprivničko-križevačke županije (79,7 %).

•••••

Područje djelatnosti NKD 2007.Broj

poslodavacaStruktura

%Područje djelatnosti NKD 2007.

Brojposlodavaca

Struktura%

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 518 4,1 Informacije i komunikacije 335 2,7

Rudarstvo i vađenje 68 0,5Financijske djelatnosti i djelatnostiosiguranja 240 1,9

Prerađivačka industrija 1.965 15,6 Poslovanje nekretninama 107 0,8

Opskrba električnom energijom,plinom, parom i klimatizacija 79 0,6

Stručne, znanstvene i tehničkedjelatnosti 791 6,3

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenje otpadom tedjelatnosti sanacije okoliša

247 2,0Administrativne i pomoćne uslužnedjelatnosti 336 2,7

Građevinarstvo 1.443 11,4 Obrazovanje 1.350 10,7

Trgovina na veliko i na malo; popravakmotornih vozila i motocikala

1.957 15,5Djelatnosti zdravstvene zaštite isocijalne skrbi 613 4,9

Prijevoz i skladištenje 631 5,0 Umjetnost, zabava i rekreacija 308 2,4

Djelatnosti pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane 1.104 8,7 Ostale uslužne djelatnosti 513 4,1

Ukupno 12.620 100,0

Broj i struktura anketiranih poslodavaca prema područjima djelatnosti

10

ŽupanijaBroj


%Županija

Brojposlodavaca

Struktura%

Broj i struktura anketiranih poslodavaca po županijama

Zagrebačka 568 4,5 Brodsko-posavska 465 3,7

Krapinsko-zagorska 554 4,4 Zadarska 632 5,0

Sisačko-moslavačka 579 4,6 Osječko-baranjska 766 6,1

Karlovačka 461 3,7 Šibensko-kninska 580 4,6

Varaždinska 487 3,9 Vukovarsko-srijemska 595 4,7

Koprivničko-križevačka 381 3,0 Splitsko-dalmatinska 1.226 9,7

Bjelovarsko-bilogorska 496 3,9 Istarska 330 2,6

Primorsko-goranska 1.057 8,4 Dubrovačko-neretvanska 686 5,4

Ličko-senjska 247 2,0 Međimurska 574 4,5

Virovitičko-podravska 352 2,8 Grad Zagreb 1.329 10,5

Požeško-slavonska 255 2,0 Ukupno 12.620 100,0

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000 Obuhvat anketiranja poslodavaca po županijama

11

Promatrajući obuhvat broja zaposlenih kod anketiranih poslodavaca prema ukupnomebroju zaposlenih županijskoga područja (podaci Hrvatskoga zavoda za mirovinskoosiguranje sa stanjem 31. prosinca 2009.) razlike obuhvata kreću se u rasponu od 58,4 %u Krapinsko-zagorskoj županiji, preko 56,6 % u Međimurskoj, 56,1 % u Požeško-slavonskoj, 53,7 % u Sisačko-moslavačkoj, 52,0 % u Virovitičko-podravskoj, 51,4 % uŠibensko-kninskoj županiji itd. ... do najnižih 24,4 % u Istarskoj, te 31,1 % u Zagrebačkoj,39,8 % u Splitsko-dalmatinskoj, 40,4 % u Varaždinskoj županiji i 44,3 % u GraduZagrebu.

Kod anketiranih su poslodavaca 31. prosinca 2009. godine bila zaposlena ukupno676.894 radnika.Redoslijed zastupljenosti pojedinih područja djelatnosti s obzirom na broj zaposlenihradnika nešto je drukčiji u odnosu na sam broj poslodavaca, što je prethodnoprikazano. No, prerađivačka industrija je i u pogledu broja zaposlenih radnika (kao ibroja poslodavaca) na vodećem mjestu, s udjelom od 22,2 % u ukupnoj anketiranojzaposlenosti (149.969 radnika), a potom slijede: trgovina s 11,3 % (76.274 radnika),obrazovanje s 10,3 % (69.827 radnika), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbis 10,3 % (69.781 radnik), građevinarstvo s 8,5 % (57.476 radnika) itd.

Struktura zaposlenosti kod anketiranih poslodavaca

Zaposlenost i zapošljavanje u prethodnoj godini

Područje djelatnosti NKD 2007.Broj


%Područje djelatnosti NKD 2007.

Brojposlodavaca

Struktura%

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Informacije i komunikacije

Rudarstvo i vađenjeFinancijske djelatnosti i djelatnostiosiguranja

Prerađivačka industrija Poslovanje nekretninama

Opskrba električnom energijom,plinom, parom i klimatizacija

Stručne, znanstvene i tehničkedjelatnosti


Administrativne i pomoćne uslužnedjelatnosti

Građevinarstvo Obrazovanje


Djelatnosti zdravstvene zaštite isocijalne skrbi

Prijevoz i skladištenje Umjetnost, zabava i rekreacija

Djelatnosti pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane

Ostale uslužne djelatnosti

Ukupno

23.229 3,4 9.809 1,4

6.037 0,9 36.750 5,4

149.969 22,2 3.189 0,5

11.319 1,7 18.536 2,7

18.724 2,8 23.151 3,4

57.476 8,5 69.827 10,3

76.274 11,3 69.781 10,3

50.516 7,5 14.518 2,1

29.032 4,3 8.386 1,2

676.894 100,0

Broj i struktura zaposlenih radnika kod anketiranihposlodavaca prema područjima djelatnosti

12

Istodobno, anketirani su poslodavci s područja Grada Zagreba imali kudikamo najvećibroj zaposlenih - 204.483 ili 30,2 %. Potom je Splitsko-dalmatinska županija sudjelovala uukupnoj anketiranoj zaposlenosti s 8,8 % (59.484 radnika), Primorsko-goranska s 8,3 %(56.252 radnika) te Osječko-baranjska županija sa 6,4 % (43.249 radnika).

ŽupanijaBroj


%Županija

Brojposlodavaca

Struktura%

Zagrebačka Brodsko-posavska

Krapinsko-zagorska Zadarska

Sisačko-moslavačka Osječko-baranjska

Karlovačka Šibensko-kninska

Varaždinska Vukovarsko-srijemska

Koprivničko-križevačka Splitsko-dalmatinska

Bjelovarsko-bilogorska Istarska

Primorsko-goranska Dubrovačko-neretvanska

Ličko-senjska Međimurska

Virovitičko-podravska Grad Zagreb

Požeško-slavonska Ukupno

22.872 3,4 17.881 2,6

20.499 3,0 22.628 3,3

23.188 3,4 43.249 6,4

16.837 2,5 14.829 2,2

25.689 3,8 21.062 3,1

17.419 2,6 59.484 8,8

17.715 2,6 20.502 3,0

56.252 8,3 20.318 3,0

6.590 1,0 22.738 3,4

11.748 1,7 204.483 30,2

10.911 1,6 676.894 100,0

Broj i struktura zaposlenih radnika kod anketiranihposlodavaca po županijama

Promjene u zaposlenosti tijekom 2009. godineGospodarska kriza koja je 2009. godine zahvatila hrvatsko gospodarstvo očitovala senegativnim promjenama u zaposlenosti kod anketiranih poslodavaca, pa je ostvarenmanji broj novog zapošljavanja od broja otpuštanja odnosno prestanka rada radnika.

Promjene u zaposlenosti anketiranih subjekata tijekom 2009. godine

Promjena u zaposlenosti2009/2008. - razlikaPromjena u zaposlenosti2009/2008. - %

Broj zaposlenih 31.12.2008.

Zaposleno tijekom 2009.

Udio zapošljavanja 2009.

Prestalo raditi tijekom 2009.

Udio prestanka rada 2009.

Broj zaposlenih 31.12.2009.

Muškarci Žene

Broj Udio Broj Udio

693.826 367.795 53,0 326.031 47,0

115.063 58.451 50,8 56.612 49,2

16,6 15,9 - 17,4 -

131.995 72.527 54,9 59.468 45,1

19,0 19,7 - 18,2 -

676.894 353.719 52,3 323.175 47,7

-16.932 -14.076 - -2.856 -

-2,4 -3,8 - -0,9 -

13

Ukupno

Naime, tijekom 2009. godine anketirani su poslodavci zaposlili ukupno 115.063 radnika,što čini 16,6 % u odnosu na prethodnu zaposlenost (31.12.2008.) anketiranih subjekata,dok je istodobno prestalo raditi 131.995 radnika ili 19,0 % od ukupnoga brojazaposlenih.Krajem 2009. godine broj zaposlenih bio je manji za 16.932 radnika ili 2,4 % u usporedbi sprethodnom godinom. Broj zaposlenih žena smanjio se za 2.856 ili 0,9 %, dok jeznatno veće bilo smanjenje broja zaposlenih muškaraca za 14.076 ili 3,8 Tako je nakraju godine kod anketiranih subjekata bilo zaposleno 323.175 žena (ili 47,7 i353.719 muškaraca (52,3

, %.%)

%).

Negativne su se promjene u zaposlenosti odvijale pretežito u privatnome sektoru, jer jeglavnina ukupnoga smanjenja zaposlenosti (14.059 ili 83,0 %) ostvarena kodposlodavaca koji dolaze iz privatnog sektora vlasništva.Pad zaposlenosti ostvaren je u dvanaest područja djelatnosti, dok je u ostalima ipakzabilježen porast broja zaposlenih.Najveći pad zaposlenosti bio je u sljedećim područjima djelatnosti: građevinarstvo (za8,2 %), prerađivačka industrija (6,7 %), prijevoz i skladištenje (4,1 %), rudarstvo ivađenje (3,5 %) te trgovina na veliko i malo (2,2 %).Veći broj zaposlenih na kraju 2009. godine u usporedbi s prethodnom godinomostvaren je u poslovanju nekretninama (12,6 %), obrazovanju (3,4 %), admini-strativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (1,7 %), zdravstvenoj zaštiti i socijalnojskrbi (1,0 %), financijskim djelatnostima (0,7 %) i dr.S obzirom na regionalni raspored, porast broja zaposlenih u 2009. godini ostvaren je uLičko-senjskoj županiji (za 1,0 %), dok je u svim ostalim županijama smanjen broj

14

Novozaposleni - 16,6%

Prestali raditi - 19,0%

Promjene u zaposlenostitijekom 2009. godine

(postotak u odnosu na ukupnuzaposlenost krajem prethodne godine)

zaposlenih, a najviše u: Sisačko-moslavačkoj i Koprivničko-križevačkoj (4,6 %), Osječko-baranjskoj (4,5 %), Varaždinskoj (3,9 %) te Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj (3,8 %).

Kao što je već spomenuto, tijekom 2009. godine anketirani su poslodavci temeljemugovora o radu zaposlili ukupno 115.063 radnika, i to: 56.612 žena (49,2 %) te 58.451(50,8 %) muškarca. Struktura novoga zapošljavanja bila je sljedeća:• na neodređeno vrijeme - 26,3 %• na određeno vrijeme - 73,7 %• na sezonskim poslovima - 17,7 %• puno radno vrijeme - 95,0 %• nepuno radno vrijeme - 5,0 %.

Dakle, većina novoga zapošljavanja ostvarena je na određeno vrijeme (84.803 radnika),a znatno je manji broj zapošljavanja na neodređeno vrijeme (30.260 radnika). Također,uobičajeno je bilo zapošljavanje u punom radnom vremenu (109.342 radnika), dok jemanjina zaposlena na nepuno radno vrijeme (5.721 radnik).Anketirani su poslodavci tijekom 2009. godine zaposlili 20.352 radnika na sezonskimposlovima (17,7 % od ukupnoga zapošljavanja) te 140 osoba s invaliditetom (0,1 %).Prema obrazovnoj strukturi novozaposlenih radnika gotovo dvije trećine radnika je sazavršenim srednjoškolskim obrazovanje (63,7 % ili 73.261 osoba). Udio zaposlenih sazavršenim fakultetom bio je 13,6 % (15.690 osoba) te s višom školom 5,4 % (6.255osoba). Nadalje, 15,0 % zaposlenih imalo je osnovnu školu (17.271 osoba), a tek 2,2 %zaposlenih osoba nema završenu osnovnu školu (2.586 osoba).

Struktura novoga zapošljavanja tijekom 2009. godine

15

Nezavršena osnovna škola - 2,2%

Osnovna škola

15,0%

Srednja škola

63,7%

Viša škola5,4%

Fakultet

13,6%

Obrazovna struktura zaposlenihtemeljem ugovora o radu

tijekom 2009. godine

Temeljem ugovora o radu najviše se radnika zaposlilo kod poslodavaca iz područjaprerađivačke industrije (21.640 ili 18,8 % od ukupnoga broja zaposlenih), trgovine naveliko i malo (15.275 ili 13,3 %), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme iusluživanja hrane (14.937 ili 13,0 %), građevinarstva (11.300 ili 9,8 %) te obrazovanja(11.114 ili 9,7 %). -Nadalje, najviše je radnika zaposleno kod poslodavaca s područja Grada Zagreba(26.187 ili 18,8 %) te Splitsko-dalmatinske (10.961 ili 9,5 %), Primorsko-goranske(10.934 ili 9,5 %) i Osječko-baranjske županije (8.796 ili 7,6 %). -Kod anketiranih su poslodavaca u 2009. godini zaposlena i 14.762 radnika

Ovaj oblik zapošljavanja najviše je bio zastupljen u djelatnostima obrazovanja (3.447ili 23,4 %), poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (2.809 ili 19,0 %), zdravstvene zaštite isocijalne skrbi (1.350 ili 9,1 %), prerađivačke industrije (1.208 ili 8,2 %) i djelatnostipružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (1.080 ili 7,3 %). -Promatrano po županijama, temeljem ugovora o djelu najviše je zaposlenih napodručju Grada Zagreba (3.485 ili 23,6 %), Osječko-baranjske (2.684 ili 18,2 %),Primorsko-goranske (1.319 ili 8,9 %) i Dubrovačko-neretvanske županije (868 ili 5,9 %). -

Tijekom 2009. kod anketiranih je poslodavaca prestalo raditi ukupno 131.995 radnikaili 19,0 % od ukupnoga broja zaposlenih na kraju 2008. godine. Među radnicima koji suprestali raditi bilo je 59.468 žena (ili 45,1 %) te 72.527 muškaraca (54,9 %).Unutar „velikih“ područja djelatnosti, kao što su: prerađivačka industrija, trgovina,građevinarstvo, pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane, obrazovanje,bilježimo najveću fluktuaciju radnika. U tim je djelatnostima bilo najbrojnijezapošljavanje, ali i otpuštanje, pa je u prerađivačkoj industriji prestalo raditi 32.411radnika (24,6 % od ukupnoga broja), u trgovini 17.016 radnika (12,9 %), ugrađevinarstvu 16.424 radnika (12,4 %), u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme iposluživanja hrane 15.434 radnika (11,7 %) te u obrazovanju 8.843 radnika (6,7 %). -

Kod anketiranih poslodavaca s područja Grada Zagreba tijekom 2009. godine prestalasu raditi 31.073 radnika (23,5 % od ukupnoga broja), zatim u: Splitsko-dalmatinskojžupaniji 11.988 radnika (9,1 %), Primorsko-goranskoj županiji 11.964 (9,1 %),Osječko-baranjskoj županiji 10.838 (8,2 %), Istarskoj 5.630 (4,3 %), Dubrovačko-neretvanskoj, Zadarskoj itd. -Razlozi prestanka rada radnika bili su sljedeći:

• istek ugovora o radu na određeno vrijeme (47,9 %),• sporazumni raskid ugovora o radu (20,4 %),• otkaz od strane poslodavca (13,8 %),• umirovljenje (7,0 %),• otkaz od strane radnika (6,4 %) te• neki drugi razlozi (4,5 %).

T3, str. 39.

T4, str. 40.

.

T3, str. 39.

T4, str. 40.

T5, str. 41.

T6, str. 42.

temeljem

ugovora o djelu

Prestanak rada radnika u 2009. godini – struktura i razlozi

16

Poteškoće pri zapošljavanju radnika

Način traženja radnika za zapošljavanje

Većina se poslodavaca (5.577 ili 44,2 %) izjasnila da su, između ostaloga, radniketražili posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. S obzirom da su poslodavcina ovo pitanje mogli dati više odgovora, strukturu dobivenih odgovora glede načinatraženja radnika za zapošljavanje dajemo u sljedećem grafikonu.

17

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

Dakle, 33,8 % dobivenih odgovora odnosi se na posredovanje Hrvatskoga zavoda zazapošljavanje kao najučestaliji način traženja radnika za zapošljavanje. Nadalje, zna-tan broj poslodavaca zapošljavao je radnike putem osobnih poznanstava (4.158 ili25,2 %), oglašavanjem u medijima (3.241 ili 19,6 %), korištenjem vlastite bazeživotopisa (2.647 ili 16,0 %), a tek 1,9 % anketiranih poslodavaca (306) koristilo jeusluge privatnih agencija za zapošljavanje. -

Anketom smo, među ostalim, istraživali jesu li poslodavci imali poteškoća s pronala-ženjem radnika i njihovim zapošljavanjem u prethodnoj godini. Od 12.620 anketiranihposlodavaca, na ovo je pitanje odgovorilo, bilo potvrdno ili negativno, 10.328 posloda-vaca. Njih 2.561 ili 24,8 % izjasnilo se potvrdno, tj. susretali su se s poteškoćama prizapošljavanju radnika.S obzirom na ponuđene razloge poteškoća, odgovori su poslodavaca bili sljedeći: 38,2 %odgovora odnosi se na nedostatak radnika traženog zanimanja (veći značajpoteškoća u 86,2 % slučajeva, odnosno u 13,8 % slučajeva poteškoće su bile manjega

T7, str. 43.

Poteškoće pri zapošljavanju

značaja); 21,2 % odgovora čini nedostatak radnika s traženim radnim iskustvom te18,7 % nezainteresiranost ili nemotiviranost radnika za prihvaćanje ponuđenogzaposlenja. U nešto manjoj mjeri iskazane su poteškoće u pogledu nedostatka radnikas potrebnim socijalnim vještinama (9,2 %), s traženim znanjem stranog jezika (6,2 %) iznanjem rada na računalu (4,9 %).

18

Veći Manji

Nedostatak radnika traženog zanimanja 38,2 86,2 13,8

Nedostatak radnika s traženim radnim iskustvom 21,2 75,3 24,7

Nedostatak radnika s traženim znanjem na računalu 4,9 31,1 68,9

Nedostatak radnika s traženim znanjem stranog jezika 6,2 46,2 53,8

Nedostatak radnika s potrebnim socijalnim vještinama 9,2 61,5 38,5

Nezainteresiranost ili nemotiviranost radnika 18,7 74,9 25,1

Nešto drugo 1,6 69,2 30,8

Ukupno 100,0 - -

Razlog poteškoćaStrukturaodgovora

%

Značaj poteškoća

Struktura odgovora poslodavaca o poteškoćama pri zapošljavanju radnikaprema razlozima poteškoća

Nedostatak radnika traženog zanimanja najučestaliji je razlog poteškoća, pa uzimajućiu obzir odgovore 2.561-oga poslodavca prikazujemo najčešća zanimanjanedostajućih radnika po pojedinim područjima djelatnosti:

zidar (372), tesar (326), armirač (179), stolar (101), zavarivač(79), diplomirani građevinski inženjer (53), građevinski inženjer (28);

konobar (791), kuhar (401),sobarica (115), slastičar (69), kuhinjski radnik (57);

šivač (206), bravar (136), pekar (85), kovinotokar (71),diplomirani strojarski inženjer (45), diplomirani inženjer elektrotehnike (37),elektroinstalater (29), brodomonter (21);

učitelj/nastavnik/profesor matematike (178), učitelj/nastavnik/profesorengleskoga jezika (91), profesor/učitelj njemačkoga jezika (82), učitelj/nastavnik/profesor fizike (88);

prodavač (181), trgovac (20);

zaštitar (505), šivačica (206), doktor medicine (126), sobarica (115), medi-cinska sestra (87), pekar (85), magistar farmacije (79), zavarivač (79) te radnikbez zanimanja (76).

Ovdje treba napomenuti da je navedeni poredak djelatnosti i zanimanja rezultatsumarnih podataka na državnoj razini, no te se poteškoće i potrebe razlikuju po poje-

• građevinarstvo:

• pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane:

• prerađivačka industrija:

• obrazovanje:

• trgovina:

• ostalo:

dinim područjima Republike Hrvatske s obzirom na različitu regionalnu zastupljenostodređenih djelatnosti te razlike u ponudi i potražnji radnika na tim područjima.

Poslodavci su iznosili svoje mišljenje u pogledu potreba za dodatnim obrazovanjemradnika (osposobljavanje, usavršavanje, dokvalifikacija, prekvalifikacija) radinjihovoga zadržavanja u radnom odnosu te u kojim vrstama znanja i vještina postojipotreba za dodatnim obrazovanjem.Tako se 2.695 poslodavaca (22,7 % od ukupnog broja odgovora) izjasnilo da imapotrebu za dodatnim obrazovanjem postojećih radnika, dok je velika većinaposlodavaca, njih 9.164 (77,3 %) odgovorilo da nema takvih potreba.

Struktura odgovora o vrsti znanja i vještina u kojima je potrebno obrazovanje radnika jesljedeća: uža strukovna i tehnička znanja (26,2 % od ukupnih odgovora) i to u većojmjeri, zatim znanje rada na računalu (19,2 %), vještine timske suradnje i komunikacije(17,8 %), znanje stranih jezika (16,7 %) te vještine ophođenja s klijentima (16,5 %).

Potrebe za dodatnim obrazovanjem radnika

Vrsta i struktura potrebnih znanja i vještina

19

Većoj Udio Manjoj Udio

Uža strukovna i tehnička znanja 1.380 26,2 839 60,8 541 39,2

Znanja rada na računalu 1.014 19,2 476 46,9 538 53,1

Znanje stranih jezika 878 16,7 448 51,0 430 49,0

Vještina ophođenja s klijentima 869 16,5 523 60,2 346 39,8

Vještina timske suradnja i komunikacije 938 17,8 564 60,1 374 39,9

Neka druga 192 3,6 114 59,4 78 40,6

Ukupno odgovora 5.271 100,0

Vrsta znanja ili vještinaU kojoj mjeri:

Broj i struktura odgovora poslodavaca o potrebi dodatnog obrazovanjaradnika prema vrsti znanja i vještina

Brojodgovora

Struktura%

Planirano zapošljavanje u 2010. godini

Jedno od ključnih poglavlja strukturiranih u upitniku za poslodavce odnosi se naplanirano zapošljavanje radnika i njegovu strukturu u pogledu trajanja zaposlenja,trajanja radnog vremena, namjeri zapošljavanja pojedinih kategorija radnika (sezonskiradnici, pripravnici, osobe s invaliditetom) te potrebnim zanimanjima budućih radnika.Anketirani su poslodavci prognozirali da će u 2010. godini zaposliti ukupno 52 820radnika što ukazuje na stopu planiranog zapošljavanja (postotak u odnosu na ukupnibroj zaposlenih kod anketiranih poslodavaca) od 7,8

.,

%.

Struktura planiranog zapošljavanja prema statusu zaposlenostiVećina planiranoga zapošljavanja s udjelom od 78,5 (41.466 radnika) predviđa sena određeno vrijeme, dok je 21,5 % udio planiranog zapošljavanja na neodređenovrijeme (11.354 radnika). Značajan dio zapošljavanja na određeno vrijeme obuhvaćarad na sezonskim poslovima 20.504 radnika, što čini 38,8 % od ukupnoga planiranogzapošljavanju Istodobno, planirano se zapošljavanje uglavnom odnosi na rad upunom radnom vremenu 50.767 radnika ili 96 1

%

–.

( , %).

20

Broj Struktura %

UKUPNO 52.820 100,0

Neodređeno vrijeme 11.354 21,5

Određeno vrijeme 41.466 78,5

Određeno - na sezonskim poslovima 20.504 38,8

Puno radno vrijeme 50.767 96,1

Nepuno radno vrijeme 2.053 3,9

Osoba s invaliditetom 77 0,1

Pripravnika 2.677 5,1

Broj i struktura planiranog zapošljavanja prema statusuzaposlenosti u 2010. godini

Struktura planiranog zapošljavanja prema obliku vlasništva

Struktura planiranog zapošljavanja prema područjima djelatnosti

S obzirom na strukturu vlasništva anketiranih poslodavaca koji planiraju novo zapo-šljavanje u 2010. godini, kudikamo najveće potrebe za zapošljavanjem iskazali suposlodavci iz privatnog ili pretežito privatnog sektora (38.533 radnika ili 73,0 %), dokunutar državnog ili pretežito državnog sektora obuhvat ukupnoga planiranog zapo-šljavanja iznosi 25,7 (13.557 radnika).

Potrebe za novim zapošljavanjem iskazali su poslodavci iz svih područja djelatnosti, aprema predviđanjima anketiranih, najveći bi se broj radnika mogao zaposliti udjelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (11.874 ili 22,5 % odukupnoga predviđenog zapošljavanja), prerađivačkoj industriji (7.987 ili 15,1 %),

% - Slika, str. 21.

trgovini na veliko i malo (5.801 ili 11,0 %), administrativnim i pomoćnim uslužnimdjelatnostima (4.395 ili 8,3 %), građevinarstvu (4.250 ili 8,0 obrazovanju (3.673 ili7,0 te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (3.605 ili 6,8

%),%) %).

21

Djelatnost NKD-a 2007.Broj

radnika %

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Informacije i komunikacije

Rudarstvo i vađenjeFinancijske djelatnosti i djelatnostiosiguranja

Prerađivačka industrija Poslovanje nekretninama

Opskrba električnom energijom,plinom, parom i klimatizacija

Stručne, znanstvene i tehničkedjelatnosti


Administrativne i pomoćne uslužnedjelatnosti

Građevinarstvo Obrazovanje


Djelatnosti zdravstvene zaštite isocijalne skrbi

Prijevoz i skladištenje Umjetnost, zabava i rekreacija

Djelatnosti pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane


Ukupno

Planirano zapošljavanje prema područjima djelatnosti u 2010. godini

Djelatnost NKD-a 2007.Broj

radnika %

3.605 6,8 15,5

200 0,4 3,3

7.987 15,1 5,3

137 0,3 1,2

1.085 2,1 5,8

4.250 8,0 7,4

5.801 11,0 7,6

1.440 2,7 2,9

11.874 22,5 40,9

494 0,9 5,0

797 1,5 2,2

326 0,6 10,2

1674 3,2 9,0

4.395 8,3 19,0

3.673 7,0 5,3

3.296 6,2 4,7

1.035 2,0 7,1

703 1,3 8,4

52.820 100,0 7,8

Stopaplaniranog

zapo ljavanjaš

Stopaplaniranog

zapo ljavanjaš

privatno

66,4% državno/javno

20,4%

nema vlasništva - 0,8%

pretežito državno - 5,3%

pretežito privatno - 6,6%

zadružno

0,6% Struktura planiranogzapošljavanja u 2010.prema obliku vlasništvaposlodavaca

Uzimajući u obzir odnos broja planiranoga zapošljavanja i ukupnoga broja zaposlenihpo pojedinim djelatnostima, iskazano u relativnim pokazateljima, kudikamo najvišastopa novoga zapošljavanja u 2010. godini prognozirana je u djelatnosti:• pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - 40,9

ok se više stope zapošljavanja od prosječne na državnoj razini (koja iznosi 7,8predviđaju i u ovim djelatnostima:• administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti - 19,0• poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - 15,5• poslovanje nekretninama - 10,2• stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti - 9,0 % te• ostale uslužne djelatnosti - 8,4Najniže stope zapošljavanja prognozirane su u djelatnostima opskrbe električnomenergijom, plinom i parom (1 2 ), financijskim i djelatnostima osiguranja (2,2 %),prijevozu i skladištenju (2,9 %) te rudarstvu i vađenju (3 3

Poslodavci su u anketi istaknuli najčešća zanimanja s pripadajućim brojem radnikakoje namjeravaju zaposliti u 2010. godini.Prema iskazanim planovima, a grupirano po djelatnostima, najviše će se zapošljavatiosobe sljedećih zanimanja:

konobar (3.145), sobarica(2.294), kuhar (1.666), kuhinjski radnik (875), recepcionar (462)

zidar (802), radnik visokogradnje (436), tesar (403), bravar (365),zavarivač (312), radnik niskogradnje (306), stolar (247), armirač (174), diplomiranigrađevinski inženjer (154)

radnik na proizvodnoj liniji (1.264), šumski radnik (541),šivač (492), bravar (365), diplomirani strojarski inženjer (156), pekar (152),elektroinstalater (139) diplomirani inženjer elektrotehnike (132),

odgajatelj predškolske djece (609), učitelj razredne nastave (285),nastavnik(117), učitelj/nastavnik/profesor hrvatskog jezika (175), učitelj/nastavnik/profesor profesor matematike (153), učitelj/nastavnik/profesor njemačkog jezika(101)

prodavač (3.098), skladišni radnik (244), trgovac (205), komercijalist(182)

čistačica (1.711), zaštitar (1.399), radnik na proizvodnoj liniji (1.264), radnikbez zanimanja (991), medicinska sestra (756), vozač teretnog vozila (437), diplo-mirani ekonomist (416), doktor medicine (390), poljoprivredni radnik (305).

Dobiveni rezultati unutar anketiranog broja poslovnih subjekata ukazuju na neravno-mjeran regionalni raspored prognoziranog zapošljavanja po pojedinim područjimaRepublike Hrvatske.

%,d %)

%,%,

%,

%.

, %, %).

;

;

;

;

;

Struktura planiranog zapošljavanja prema zanimanjima

Regionalni raspored planiranoga zapošljavanja

• pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane

• građevinarstvo:

• prerađivačka industrija:

• obrazovanje:

• trgovina:

• ostalo:

:

22

Promatrano u apsolutnim pokazateljima, najveći se broj planiranoga zapošljavanjaodnosi na poslodavce s područja Grada Zagreba (10 383 ili 19,7 % od ukupnog plani-ranog zapošljavanja , zatim Primorsko-goranske (6.159 ili 11,7 %), Splitsko-dalmatinske(5.197 ili 9,8 %), Istarske (4.099 ili 7,8 %) te Dubrovačko-neretvanske (3.333 ili 6,3 %) iOsječko-baranjske županije (3.220 ili 6,1 %). Najmanji apsolutni broj zapošljavanjaplanirali su poslodavci iz Požeško-slavonske (773 ili 1,5 , Koprivničko-križevačke(805 ili 1,5 %) i Ličko-senjske županije (813 ili 1,5

.)

%)%).

23

ŽupanijaBroj

radnika % ŽupanijaStopa planiranog

zapošljavanja

Zagrebačka Brodsko-posavska

Krapinsko-zagorska Zadarska

Sisačko-moslavačka Osječko-baranjska

Karlovačka Šibensko-kninska

Varaždinska Vukovarsko-srijemska

Koprivničko-križevačka Splitsko-dalmatinska

Bjelovarsko-bilogorska Istarska

Primorsko-goranska Dubrovačko-neretvanska

Ličko-senjska Međimurska

Virovitičko-podravska Grad Zagreb

Požeško-slavonska Ukupno

Planirano zapošljavanje po županijama u 2010. godini

Brojradnika %

Stopa planiranogzapošljavanja

1.133 2,1 5,0

917 1,7 4,5

1.359 2,6 5,9

947 1,8 5,6

1.204 2,3 4,7

805 1,5 4,6

871 1,6 4,9

6.159 11,7 10,9

813 1,5 12,3

1.696 3,2 14,4

773 1,5 7,1

1.399 2,6 7,8

3.034 5,7 13,4

3.220 6,1 7,4

2.063 3,9 13,9

2.226 4,2 10,6

5.197 9,8 8,7

4.099 7,8 20,0

3.333 6,3 16,4

1.189 2,3 5,2

10.383 19,7 5,1

52.820 100,0 7,8

Međutim, ako opseg planiranoga zapošljavanja promatramo u odnosu na ukupni brojzaposlenih kod anketiranih poslodavaca, uočavamo da su potrebe za zapošljavanjemnajizraženije u poslodavaca s područja:• Istarske županije – gdje stopa planiranog zapošljavanja iznosi 20,0 %,• Dubrovačko-neretvanske županije – 16,4 %,• Virovitičko-podravske županije - 14,4 %,• Šibensko-kninske županije - 13,9 %,• Zadarske županije - 13,4 %,• Ličko-senjske županije - 12,3 %,• Primorsko-goranske županije – 10,9 % itd.

Najniže stope planiranog zapošljavanja zabilježene su u poslodavaca na područjuKrapinsko-zagorske županije (4,5 %), Koprivničko-križevačke županije (4,6 %),Varaždinske županije (4,7 %), Bjelovarsko-bilogorske županije (4,9 %), Zagrebačkežupanije (5,0 %), Grada Zagreba (5,1 %) te Međimurske županije (5,2 %).

Planirano zapošljavanje pojedinih skupina radnika

sezonskih radnika

pripravnika

osoba s

invaliditetom

Na temelju prikupljenih podataka analizirana je i strukturu prognoziranog zapošlja-vanja u 2010. godini.Anketirani su poslovni subjekti prognoziralida će u 2010. godini imati potrebu za zapošljavanjem 20.504 radnika na sezonskimposlovima, što je 38,8 % od ukupnoga prognoziranog zapošljavanja.Promatrano po područjima djelatnosti sezonski će radnici biti potrebni u: djelatnostipružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (9.960 radnika ili 48,6 %), prerađi-vačkoj industriji (2.031 ili 9,9 %), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima(1.905 ili 9,3 %), trgovini (1.737 ili 8,5 %), poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (1.719 ili8,4 %), građevinarstvu (629 ili 3,1 %), itd.Planirano zapošljavanje sezonskih radnika najbrojnije je u turističkim područjimaRepublike Hrvatske. Tako su najviše potreba za sezonskim radnicima iskazali poslo-davci iz ovih županija: Istarske (3.462 ili 16,9 %), Primorsko-goranske (3.194 ili 15,6 %),Dubrovačko-neretvanske (2.398 ili 11,7 %), Splitsko-dalmatinske (2.214 ili 10,8 %),Zadarske (2.027 ili 9,9 %) i Šibensko-kninske (1.332 ili 6,5 %). Niz priobalnih županijaprate i dvije kontinentalne županije s visokim udjelom sezonskoga zapošljavanja:Grad Zagreb (1.570 ili 7,7 %) i Osječko-baranjska županija (1.461 ili 7,1 %).

Nadalje, anketirani su poslodavci prognozirali da će u 2010. godini 2.677 potreba zanovim radnicima, tj. 5,1 % od ukupnoga planiranog broja, zadovoljiti zapošljavanjem

Najveći je broj pripravnika planiran unutar djelatnosti zdravstvenezaštite i socijalne skrbi (1.303 ili 48,7 %) te obrazovanja (336 ili 12,6 %) i prerađivačkeindustrije (232 ili 8,7 %), a teritorijalno 949 osoba ili 35,5 % planiranog broja pripravnikamoglo bi se zaposliti u Gradu Zagrebu, zatim 296 osoba (11,1 %) u Primorsko-goranskoj te 176 osoba (6,6 %) u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Kod anketiranih je poslodavaca iskazana i namjera zapošljavanja 77, što je 0,1 % od ukupnoga prognoziranog zapošljavanja. Veći broj tih

radnika planiraju zaposliti poslodavci iz privatnog sektora (41 ili 53,2 %), a 32 osobe sinvaliditetom (41,6 %) planiraju zaposliti tvrtke iz državnog ili javnog sektora. PremaNacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007, zapošljavanje osoba s invaliditetom najčešćeje planirano u obrazovanju (16 ili 20,8 %), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatno-stima (8 ili 10,4 %), prerađivačkoj industriji (7 ili 9,1 %) te administrativnim i pomoćnimuslužnim djelatnostima (7 ili 9,1 %). Gledano po županijama, 23 osobe s invaliditetom(29,9 %) planiraju zaposliti poslodavci Grada Zagreba, poslodavci Splitsko-dalmatinske županije 9 osoba (11,7 %), 8 osoba (10,4 %) u Zadarskoj županiji, 7 osoba(9,1 %) u Varaždinskoj županiji, itd. -

.

T11 i 12, str. 47 - 48.

24

Promjene u zaposlenosti i potencijalni viškovi

Anketiranjem poslodavaca nastojali smo, između ostaloga, utvrditi i očekivanja poslo-davaca u pogledu promjena u zaposlenosti na kraju 2010. u odnosu na 2009. godinu teu slučaju očekivanoga smanjenja broja zaposlenih radnika istražiti razloge smanjenja iobilježja radnika potencijalnih viškova.Ukupno je 3.438 poslodavaca (53,4 % od ukupno danih odgovora) potvrdno odgo-vorilo na ovo pitanje, tj. očekuju povećani broj zaposlenih radnika na kraju godine, i to uapsolutnome prirastu od 15.534 radnika. Istodobno su 3.002 poslodavca (46,6 %)odgovorila da očekuju smanjenje broja radnika, s procjenom od 17.770 radnika poten-cijalnih viškova (2,6 % od ukupnoga broja zaposlenih radnika u anketiranim subjek-tima).

25

Očekivano smanjenje broja radnika prema oblikuvlasništva poslodavaca na kraju 2010. godine

Očekivano povećanje broja radnika prema obliku vlasništvaposlodavaca na kraju 2010. godine

Oblik vlasništvaBroj


%Broj

radnika

602 17,5 2.104 13,5

45 1,3 354 2,3

48 1,4 407 2,6

2.666 77,5 12.495 80,4

13 0,4 38 0,2

64 1,9 136 0,9

3.438 100,0 15.534 100,0

53,4

državno/javno

pretežito državno

pretežito privatno

privatno

zadružno

nema vlasništva

Ukupno

- postotak odgovora

Oblik vlasništvaBroj

poslodavacaBroj

radnika

državno/javno 392 13,1 3.193 18,0

pretežito državno 57 1,9 830 4,7

pretežito privatno 86 2,9 724 4,1

privatno 2.405 80,1 12.753 71,8

zadružno 26 0,9 103 0,6

nema vlasništva 36 1,2 167 0,9

Ukupno 3.002 100,0 17.770 100,0

- postotak odgovora 46,6

Struktura%

Struktura%

Struktura%

Struktura promjena u zaposlenosti prema djelatnostimaPovećanje, ali i smanjenje broja radnika prognoziraju poslodavci iz svih djelatnosti, apromatramo li zbirne promjene na razini područja djelatnosti uočavamo da će u većininjih ipak doći do povećanja broja zaposlenih. Najveće povećanje očekuje se uadministrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (za 1.273 radnika), obrazovanju(za 528 radnika), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (za 463 radnika), trgovini (za 321radnika), informacijama i komunikacijama (za 164 radnika) i dr. Smanjeni broj radnikapredviđa se u ovim područjima: građevinarstvo (za 1.775 radnika), prerađivačkaindustrija (za 1.636 radnika), financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (za 973radnika), prijevoz i skladištenje (za 485 radnika), ostale uslužne djelatnosti (za 181radnika), itd.

26

Povećanje Smanjenje Razlika

582 517 65

105 85 20

3.250 4886 -1.636

63 62 1

278 380 -102

2.039 3814 -1.775

2.203 1882 321

613 1098 -485

841 903 -62

384 220 164

580 1553 -973

166 39 127

611 607 4

1.687 414 1.273

923 395 528

801 338 463

170 172 -2

222 403 -181

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Rudarstvo i vađenje

Prerađivačka industrija

Opskrba električnom energijom, plinom,parom i klimatizacija

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacijeokoliša

Građevinarstvo


Prijevoz i skladištenje

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme iusluživanja hrane

Informacije i komunikacije

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

Poslovanje nekretninama

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

Obrazovanje

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Umjetnost, zabava i rekreacija


Ukupno 15.534 17.770 -2.236

Očekivane promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavacana kraju 2010. u

premapodručjima djelatnosti odnosu na 2009. godinu

Djelatnost NKD 2007.Broj radnika

Regionalni raspored promjena u zaposlenostiPozitivne promjene u zaposlenosti tijekom 2010. godine predviđaju se na područjuVaraždinske (za 400 radnika), Splitsko-dalmatinske (za 179 radnika), Zadarske (za130 radnika), Ličko-senjske (za 111 radnika), Požeško-slavonske (za 70 radnika),Koprivničko-križevačke (za 16 radnika), Vukovarsko-srijemske (za 11 radnika) iKarlovačke županije (za 6 radnika), na što ukazuje razlika između predviđenog pove-ćanja i smanjenja broja radnika kod poslodavaca koji su odgovorili na ovo anketnopitanje.Istodobno, u većem broju županija negativna je razlika između predviđenog povećanjai smanjenja broja radnika, a najveća je na području Grada Zagreba (za 743 radnika) teZagrebačke (za 580 radnika), Osječko-baranjske (za 579 radnika), Primorsko-goranske (za 321 radnika), Sisačko-moslavačke (za 227 radnika) i Bjelovarsko-bilogorske županije (za 207 radnika).

27

Povećanje Smanjenje Razlika

Zagrebačka 523 1.103 -580

Krapinsko-zagorska 563 651 -88

Sisačko-moslavačka 543 770 -227

Karlovačka 442 436 6

Varaždinska 829 429 400

Koprivničko-križevačka 479 463 16

Bjelovarsko-bilogorska 416 623 -207

Primorsko-goranska 1.261 1.582 -321

Ličko-senjska 240 129 111

Virovitičko-podravska 383 385 -2

Požeško-slavonska 257 187 70

Brodsko-posavska 650 694 -44

Zadarska 546 416 130

Osječko-baranjska 998 1.577 -579

Šibensko-kninska 355 400 -45

Vukovarsko-srijemska 746 735 11

Splitsko-dalmatinska 1.169 990 179

Istarska 282 390 -108

Dubrovačko-neretvanska 492 541 -49

Međimurska 565 731 -166

Grad Zagreb 3.795 4.538 -743

Ukupno 15.534 17.770 -2.236

Očekivane promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavacapo županijama na kraju 2010. u odnosu na 2009. godinu

ŽupanijaBroj radnika

Razlozi smanjenja broja radnikaGospodarski razlozi (kao npr. reorganizacija proizvodnje, odnosno radnog procesa,smanjenje proizvodnje, gubitak tržišta i sl.) navedeni su kao prioritetni uzrok smanjenjabroja radnika.Od ukupnoga broja odgovora (3.317), njih 2.265 ili 68,3 % odnosi se na gospodarskerazloge smanjenja broja zaposlenika, a najčešće u ovim djelatnostima: prerađivačkaindustrija (479 poslodavaca), građevinarstvo (450 poslodavaca) i trgovina (434poslodavca).Istodobno, tehničke razloge koji bi mogli uzrokovati smanjenje broja radnika navelo je97 poslodavaca, od kojih su 33 iz prerađivačke industrije, 16 iz područja trgovine, 12 izgrađevinarstva i dr. Organizacijske razloge za smanjenja broja radnika većinom sunaveli poslodavci iz prerađivačke industrije (45 poslodavaca) te trgovine i obrazovanja(po 31 poslodavac); prestanak rada 52 poslodavca; a neki drugi razlozi mogli bi bitiuzrok smanjenja broja radnika u obrazovanju (113 poslodavaca), prerađivačkoj indu-striji (95 poslodavaca), trgovini (77 poslodavaca), građevinarstvu (65 poslodavaca),itd.

28

Razlog smanjenja Broj odgovora Struktura %

Gospodarski 2.265 68,3

Tehnički 97 2,9

Organizacijski 220 6,6

Prestanak rada poslodavca 52 1,6

Drugi razlog 683 20,6

Ukupno 3.317 100,0

Očekivano smanjenje broja radnikau 2010. godiniprema razlozima smanjenja

Obilježja radnika potencijalnih viškova

Broj radnika potencijalnih viškova prema zanimanjima

Istaknuta obilježja radnika koji bi se mogli pojaviti kao višak u 2010. godini su: starijadob (s obuhvatom danih odgovora od 19,3 %), niža razina stručnosti (18,4 %), neza-interesiranost za stjecanje novih znanja (14,2 %), neodgovarajuće zanimanje (10,9 %),zastarjela znanja i vještine (6,5 %) te neka druga obilježja (30,7 %).

Zanimanja radnika koji bi se mogli najčešće pojaviti kao višak su: prodavač (864), radnikvisokogradnje (704), administrativni službenik (678), radnik bez zanimanja (670),

radnik na proizvodnoj liniji (574), radnik niskogradnje (398), čistačica (269), vozačteretnoga vozila (265), konobar (258), zidar (227), bravar (200), i dr.U tablici je prikazano dvadeset zanimanja s najvećim brojem potencijalnih viškovaradnika.

29

Obilježje Broj odgovora Struktura %

Neodgovarajuće zanimanje 294 10,9

Niže razine stručnosti 497 18,4

Starije dobi 521 19,3

Zastarjelih znanja i vještina 174 6,5

Nezainteresirani za stjecanje novih znanja 382 14,2

Nešto drugo 828 30,7

Ukupno 2.696 100,0

Struktura odgovora poslodavaca o obilježjima radnika potencijalnihviškova u 2010. godini

Broj radnika potencijalnih viškova premazanimanjima u 2010. godini

Naziv zanimanjaBroj

poslodavaca/odgovora

Broj radnika

prodavač/prodavačica 262 864

radnik/radnica visokogradnje 74 704

administrativni službenik/administrativna službenica 104 678

radnik/radnica bez zanimanja 109 670

radnik/radnica na proizvodnoj liniji 70 574

radnik/radnica niskogradnje 56 398

čistačica 63 269

vozač/vozačica teretnog vozila 97 265

konobar/konobarica 138 258

zidar/zidarica 42 227

bravar/bravarica 47 200

transportni radnik/transportna radnica 36 170

drvoprerađivački radnik/drvoprerađivačka radnica 24 169

pomoćni bravar/pomoćna bravarica 19 166

ekonomski službenik/ekonomska službenica 38 148

elektroinstalater/elektroinstalaterka 34 141

šivač/šivačica 20 127

PT - šalterski službenik/PT - šalterska službenica 1 120

skladišni radnik/skladišna radnica 19 116

radnik betonirac/radnica betonirka 20 108

Očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2010. godine

Kao što je vidljivo iz sljedeće tablice, poslodavci očekuju blago smanjenje ukupnog brojazaposlenih do kraja 2010. godine (-0,3 %). Ukupno očekivano smanjenje broja zapo-slenih vrlo je malo, ali postoje značajne razlike između poslodavaca iz različitihdjelatnosti. Najveće postotno smanjenje broja zaposlenih očekuje se u građevinarstvu(-3,1 %), financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (-2,6 %), te u ostalimuslužnim djelatnostima (-2,2 %). Daljnje smanjenje zaposlenosti očekuje se i u prera-đivačkoj industriji (-1,1 %), te u djelatnostima prijevoza i skladištenja (-1,0 %).Nasuprot tome, poslodavci u djelatnosti poslovanja nekretninama veoma su optimi-stični, te očekuju bitno povećanje broja zaposlenih (4,0 %) unatoč negativnimkretanjima u građevinarstvu. Veoma su optimistični i poslodavci u administrativnim ipomoćnim uslužnim djelatnostima (5,5 %). Premda, dakle, ukupna očekivana promjenazaposlenosti do kraja 2010. godine nije velika, poslodavci u nekim djelatnostima očekujuznačajno smanjenje zaposlenosti, dok u nekim drugim djelatnostima očekuju bitnopovećanje zaposlenosti.

30

Broj %

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 23.229 65 0,3

Rudarstvo i vađenje 6.037 20 0,3

Prerađivačka industrija 149.969 -1.636 -1,1Opskrba električnom energijom, plinom, paromi klimatizacija 11.319 1 0,0

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacijeokoliša

18.724 -102 -0,5

Građevinarstvo 57.476 -1.775 -3,1Trgovina na veliko i na malo; popravakmotornih vozila i motocikala 76.274 321 0,4

Prijevoz i skladištenje 50.516 -485 -1,0Djelatnosti pružanja smještaja te pripremei usluživanja hrane 29.032 -62 -0,2

Informacije i komunikacije 9.809 164 1,7

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 36.750 -973 -2,6

Poslovanje nekretninama 3.189 127 4,0

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 18.536 4 0,0

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 23.151 1.273 5,5

Obrazovanje 69.827 528 0,8

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 69.781 463 0,7

Umjetnost, zabava i rekreacija 14.518 -2 0,0

Ostale uslužne djelatnosti 8.386 -181 -2,2

Ukupno 676.894 -2.236 -0,3

Djelatnost NKD 2007.Broj radnikakrajem 2009.

Promjene tijekom 2010.

Broj i postotak očekivane promjene u zaposlenosti premadjelatnostima NKD-a tijekom 2010. godine

Što se tiče očekivane promjene zaposlenosti po županijama, postoje također bitnerazlike između poslodavaca iz različitih županija. Tako poslodavci iz Zagrebačke župa-nije očekuju značajno smanjenje zaposlenosti do kraja 2010. godine (-2,5 %), doknezanemarivo povećanje očekuju poslodavci iz Varaždinske (1,6 %) i Ličko-senjskežupanije (1,7 %). U Karlovačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji poslodavci ne očekujupromjenu broja zaposlenih.

31

Broj radnikakrajem 2009. Broj %

Zagrebačka

Krapinsko-zagorska

Sisačko-moslavačka

Karlovačka

Varaždinska

Koprivničko-križevačka

Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska

Ličko-senjska

Virovitičko-podravska

Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska

Vukovarsko-srijemska

Splitsko-dalmatinska

Istarska

Dubrovačko-neretvanska

Međimurska

Grad Zagreb

Ukupno

Broj i postotak očekivane promjene u zaposlenostipo županijama tijekom 2010. godine

ŽupanijaPromjena tijekom 2010.

22.872 -580 -2,5

20.499 -88 -0,4

23.188 -227 -1,0

16.837 6 0,0

25.689 400 1,6

17.419 16 0,1

17.715 -207 -1,2

56.252 -321 -0,6

6.590 111 1,7

11.748 -2 0,0

10.911 70 0,6

17.881 -44 -0,2

22.628 130 0,6

43.249 -579 -1,3

14.829 -45 -0,3

21.062 11 0,1

59.484 179 0,3

20.502 -108 -0,5

20.318 -49 -0,2

22.738 -166 -0,7

204.483 -743 -0,4

676.894 -2.236 -0,3

Može se zaključiti da poslodavci očekuju gotovo zanemarivo smanjenje ukupnezaposlenosti do kraja 2010. godine, ali i da između poslodavaca iz različitih djelatnosti ižupanija postoje značajne razlike u pogledu smjera i opsega promjene zaposlenosti.Prema očekivanjima poslodavaca, dakle, opadanje ukupne zaposlenosti zbog gospo-darske krize trebalo bi se bitno usporiti ili gotovo zaustaviti do kraja 2010. godine.

Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje

Opseg korištenja usluga Zavoda

Zadovoljstvo dobivenim uslugama

Anketom smo željeli dobiti uvid u opseg i kvalitetu suradnje poslodavaca s Hrvatskimzavodom za zapošljavanje. Tražili smo odgovore na pitanja o tome jesu li pri zapošlja-vanju radnika koristili usluge Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, a ukoliko jesu, kojesu vrste usluga koristili i jesu li zadovoljni dobivenim uslugama.Ukupno je 12.335 poslodavaca dalo odgovore na ova pitanja, a od toga je 7.207 poslo-davaca ili 58,4 % izjavilo da su pri traženju i zapošljavanju radnika koristili uslugeHZZ-a, dok 5.128 (41,6 %) anketiranih poslodavaca nije preko Zavoda tražilo radnike.Daljnji rezultati pokazuju u kojoj su mjeri poslodavci koristili pojedine usluge Zavoda.Redoslijed dobivenih odgovora je sljedeći:

objava potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a – 4.807 ili 30,1 %,

objava potrebe za radnikom u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj pločiHZZ-a – 4.503 ili 28,2 %,

ciljano posredovanje (upućivanje odgovarajućih kandidata na slobodna radnamjesta) – 3.033 ili 19,0 %,

mjere za poticanje zapošljavanja (sufinanciranje zapošljavanja i/ili obrazovanjaradnika) – 1.594 ili 10,0 %,

predstavljanje tvrtke i slobodnog radnog mjesta nezaposlenim osobama uprostorijama Zavoda – 1.206 ili 7,5 %,

stručna pomoć kod zbrinjavanja tehnološkog viška – 522 ili 3,3 % te

profesionalna selekcija kandidata za zapošljavanje koja uključuje psihologijskotestiranje, liječnički pregled i intervju – 172 ili 1,1 %.

Možemo konstatirati da su anketirani poslodavci općenito zadovoljni dobivenim uslu-gama od strane Zavoda. Od ukupnoga broja odgovora, u 97,0 % slučajeva (15.500odgovora) poslodavci su zadovoljni potpuno ili djelomično, a tek 3,0 % odgovora (485)ukazuje na nezadovoljstvo korištenim uslugama. U najvećoj se mjeri izražavazadovoljstvo uslugama objave potrebe za radnikom u dnevnom biltenu, dnevnom listuili oglasnoj ploči HZZ-a (99,2 %), te na web stranici HZZ-a (99,0 %). Visok postotakzadovoljstva naglašen je i u sljedećim uslugama Zavoda: profesionalna selekcijakandidata (97,1 %), ciljano posredovanje (96,5 %), predstavljanje tvrtke i slobodnogradnog mjesta nezaposlenim osobama u prostorijama Zavoda (95,8 %), stručnapomoć kod zbrinjavanja tehnološkog viška (92,0 %) te korištenje mjera za poticanjezapošljavanja (87,8 %).

•

•

•

•

•

•

•

32

SAŽETAK

U Anketi poslodavaca za 2010. godinu uzorkom je obuhvaćeno 15.128 poslodavaca(trgovačka društva, obrtnici, ustanove), a sudjelovanju u anketi odazvalo se 12.620poslodavaca (83,4 %), od čega 9.875 trgovačkih društava i ustanova (78,2 %) te 2.745obrtnika (21,8 %). Obuhvat broja zaposlenih kod anketiranih poslodavaca bio je 82,7 % uodnosu na uzorak te 44,2 % u odnosu na ukupnu zaposlenost u Republici Hrvatskoj.Anketirani su poslodavci svih oblika vlasništva, iz svih područja djelatnosti i iz svihžupanija Republike Hrvatske. U anketi su pretežito sudjelovali mali poslodavci (smanje od 50 zaposlenih) - 9.969 ili 79,0 %, a većina anketiranih poslodavaca je privatnogili pretežito privatnog vlasništva (9.693 ili 76,8 %) s apsolutnom većinom zaposlenih(397.791 ili 58,8 %). S obzirom na djelatnosti, u istraživanju je sudjelovalo najvišeposlodavaca iz područja prerađivačke industrije (1.965 ili 15,6 %), trgovine (1.957 ili15,5 %) te građevinarstva (1.443 ili 11,4 %). Nadalje, anketi se odazvalo najvišeposlodavaca iz Grada Zagreba (1.329 ili 10,5 %), Splitsko-dalmatinske (1.226 ili 9,7 %),Primorsko-goranske (1.057 ili 8,4 %) i Osječko-baranjske županije (766 ili 6,1 %).

33

89,9 89,473,8

80,787,2

67,8 71,1

9,1 9,8

22,015,8

9,9

24,1 16,6

1,0 0,8 4,2 3,5 2,9 8,0 12,2

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Obja

va p

otre

be z

a ra

dnik

om n

a w

ebst

rani

ci H

ZZ-a

Obja

va p

otre

be z

a ra

dnik

om u

dne

vnom

bilte

nu, d

nevn

om li

stu

ili o

glas

noj p

loči

HZZ-

a

Pred

stav

ljanj

e tv

rtke

i sl

obod

nog

radn

ogm

jest

a ne

zapo

slen

im o

soba

ma

upr

osto

rijam

a HZ

Z-a

Cilja

no p

osre

dova

nje-

upuć

ivan

jeod

gova

raju

ćih

kand

idat

a na

slo

bodn

ara

dna

mje

sta

Prof

esio

naln

a se

lekc

ija k

andi

data

-ps

ihol

ogijs

ko te

stira

nje,

lije

čnič

ki p

regl

ed i

inte

rvju

Stru

čna

pom

oćko

d zb

rinja

vanj

ate

hnol

oško

g vi

ška

Koriš

tenj

e m

jera

za

potic

anje

zap

o šlja

vanj

a(s

ufin

anci

ranj

e za

pošl

java

nja

i/ili

obra

zova

nja

radn

ika

Potpuno zadovoljni Djelomično zadovoljni Nisu zadovoljni

Zadovoljstvo dobivenim uslugama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje

Gospodarska kriza koja je 2009. godine zahvatila hrvatsko gospodarstvo očitovala senegativnim promjenama u zaposlenosti kod anketiranih poslodavaca, pa je ostvarenmanji broj novoga zapošljavanja od broja otpuštanja, odnosno prestanka rada radnika.Naime, tijekom 2009. godine anketirani su poslodavci zaposlili ukupno 115.063radnika, što čini 16,6 % u odnosu na prethodnu zaposlenost (31.12.2008.) anketiranihsubjekata, a istodobno je prestalo raditi 131.995 radnika ili 19,0 % od ukupnoga brojazaposlenih. Krajem 2009. godine broj zaposlenih bio je manji za 16.932 radnika ili 2,4 % uusporedbi s prethodnom godinom. Smanjenje broja zaposlenih žena, za 2.856 ili 0,9 %,bilo je manje od smanjenja zaposlenosti muškaraca, koji je iznosilo 14.076 ili 3,8 %. Takoje na kraju 2009. godine broj zaposlenih kod anketiranih poslodavaca iznosio 676.894, svećomzastupljenosti muškaraca (353.719 ili 52,3 %) od žena (323.175 ili 47,7 %).Većina se poslodavaca (5.577 ili 44,2 % anketiranih) izjasnila da su, između ostalog,radnike tražili posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Cjelovita strukturadobivenih odgovora glede načina traženja radnika, također ukazuje na posredovanjeHZZ-a kao najučestaliji način traženja radnika za zapošljavanje (33,8 %). Potom slijedezapošljavanja putem osobnih poznanstava (25,2 %), oglašavanjem u medijima (19,6 %)te korištenjem vlastite baze životopisa (16,0 %). Poteškoće sa zapošljavanjem radnikaimalo je 24,8 % (2.561) anketiranih poslodavaca, a najčešći razlozi poteškoća bili su:nedostatak radnika traženog zanimanja (38,2 %), nedostatak radnika s traženim radnimiskustvom (21,2 %) te nezainteresiranost i nemotiviranost radnika za prihvaćanjeponuđenoga zaposlenja (18,7 %).Poslodavci su iznosili svoje mišljenje i u pogledu potrebe za dodatnim obrazovanjemradnika (osposobljavanje, usavršavanje, dokvalifikacija, prekvalifikacija) radi njihovogazadržavanja u radnom odnosu. Potrebu za dodatnim obrazovanjem postojećih radnikaiskazalo je 2.695 poslodavaca (22,7 % od ukupno anketiranih), i to za: uža strukovna itehnička znanja (26,2 % od ukupnih odgovora), znanje rada na računalu (19,2 %),vještine timske suradnje i komunikacije (17,8 %), znanje stranih jezika (16,7 %) te vještineophođenja s klijentima (16,5 %).Što se tiče zapošljavanja u 2010. godini, anketirani su poslodavci prognozirali da će utekućoj godini zaposliti ukupno 52.820 radnika, što ukazuje na stopu planiranogzapošljavanja (postotak u odnosu na ukupni broj zaposlenih kod anketiranih posloda-vaca) od 7,8 %. Većina planiranoga zapošljavanja s udjelom od 78,5 % predviđa se naodređeno vrijeme, dok je 21,5 % udio planiranog zapošljavanja na neodređeno vrijeme.Značajan udio zapošljavanja na određeno vrijeme obuhvaća rad na sezonskimposlovima - 20.504 radnika, pa udio sezonskog zapošljavanja u ukupnom planiranomzapošljavanju iznosi 38,8 %. Istodobno, planirano se zapošljavanje uglavnom odnosina rad u punom radnom vremenu (96,1 %).Poslovni subjekti svih oblika vlasništva planirali su novo zapošljavanje u 2010. godini,a kudikamo najveće potrebe za zapošljavanjem iskazali su poslodavci iz privatnog ilipretežito privatnog sektora (73,0 %).Promatrano po županijama, najveće zapošljavanja planiraju poslodavci s područjaGrada Zagreba (10.383 ili 19,7 % od ukupnog planiranog zapošljavanja), Primorsko-goranske (6.159 ili 11,7 %), Splitsko-dalmatinske (5.197 ili 9,8 %), Istarske (4.099 ili

34

7,8 %), Dubrovačko-neretvanske (3.333 ili 6,3 %) te Osječko-baranjske županije(3.220 ili 6,1 %). Međutim, ako se opseg planiranoga zapošljavanja promatra u odnosuna ukupni broj zaposlenih kod anketiranih poslodavaca, potrebe za zapošljavanjempostaju najizraženije kod poslodavaca s područja Istarske županije (stopa planiranogzapošljavanja iznosi 20,0 %), zatim Dubrovačko-neretvanske (16,4 %), Virovitičko-podravske (14,4 %), Šibensko-kninske (13,9 %), Zadarske (13,4 %), Ličko-senjske(12,3 %) itd. Najniže stope planiranog zapošljavanja zabilježene su u poslodavaca napodručju Krapinsko-zagorske (4,5 %), Koprivničko-križevačke (4,6 %), Varaždinske(4,7 %), Bjelovarsko-bilogorske (4,9 %) te Zagrebačke županije (5,0 %) i Grada Zagreba(5,1 %).Istodobno, gledano prema područjima djelatnosti NKD-a, najviša stopa novogazapošljavanja u 2010. godini (kao udio prognoziranog zapošljavanja u ukupnojzaposlenosti pojedinog područja) predviđa se u djelatnostima pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane (40,9 %). Nešto niže stope zapošljavanja prognoziraju seu administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (19,0 %), poljoprivredi, šumarstvui ribarstvu (15,5 %) te poslovanju nekretninama (10,2 %).U pogledu očekivanih promjena u zaposlenosti na kraju godine, ukupno je 3.438poslodavaca (53,4 % od ukupnih odgovora) izjavilo da očekuje povećani brojzaposlenih radnika i to u apsolutnome prirastu od 15.534 radnika. Istodobno su 3.002poslodavca (46,6 %) odgovorila da očekuju smanjenje broja radnika, s procjenom od17.770 radnika, potencijalnih viškova (2,6 % od ukupnoga broja zaposlenih radnika uanketiranim subjektima).Gospodarski razlozi (kao npr. reorganizacija proizvodnje, odnosno radnog procesa,smanjenje proizvodnje, gubitak tržišta i sl.) navedeni su kao prioritetni uzrok smanjenjabroja radnika (2.265 ili 68,3 % od ukupnog broja odgovora). Najčešća obilježja radnikakoji bi se mogli pojaviti kao višak su starija dob (s obuhvatom danih odgovora od 19,3 %),niža razina stručnosti (18,4 %) i nezainteresiranost za stjecanje novih znanja (14,2 %).Dakle, poslodavci očekuju gotovo zanemarivo smanjenje ukupne zaposlenosti dokraja 2010. godine (za 0,3 %), ali između različitih djelatnosti i županijapostoje značajne razlike u pogledu smjera i opsega promjene zaposlenosti. Premaočekivanjima poslodavaca opadanje ukupne zaposlenosti zbog gospodarske krizetrebalo bi se bitno usporiti ili gotovo zaustaviti do kraja 2010. godine .Jedan od ciljeva ankete bio je dobiti uvid u opseg i kvalitetu suradnje poslodavaca sHrvatskim zavodom za zapošljavanje. Ukupno je 7.207 poslodavaca ili 58,4 % (odukupnog broja odgovora) izjavilo da su pri traženju i zapošljavanju radnika koristiliusluge HZZ-a. Najčešće korištene usluge su: objava potrebe za radnikom na webstranici HZZ-a (30,1 %), objava potrebe za radnikom u dnevnom biltenu, dnevnom listuili na oglasnoj ploči HZZ-a (28,2 %), i ciljano posredovanje - upućivanje odgovarajućihkandidata na slobodna radna mjesta 19,0 %. Anketirani su poslodavci općenito bilizadovoljni dobivenim uslugama od strane Zavoda. Od ukupnoga broja odgovora, u97,0 % slučajeva (15.500 odgovora) poslodavci su zadovoljni potpuno ili djelomično, atek 3,0 % odgovora ukazuje na nezadovoljstvo korištenim uslugama.

poslodavaca iz

(485)

35

PRILOZI - Tablice i Upitnik za poslodavce

37

Bro

j a

nk

eti

ran

ih p

os

lod

av

ac

a i

bro

j za

po

sle

nih

ra

dn

ika

pre

ma

dje

latn

os

tim

a i

ob

lik

u v

las

niš

tva

Poljo

priv

reda

, šum

arst

vo i

ribar

stvo

Rud

arst

vo i

vađe

nje

Prer

ađiv

ačka

indu

strij

aO

pskr

ba e

lekt

rično

m e

nerg

ijom

, plin

om,

paro

m i

klim

atiz

acija

Ops

krba

vod

om; u

klan

janj

e ot

padn

ih v

oda,

gosp

odar

enje

otp

adom

te d

jela

tnos

tisa

naci

je o

koliš

a

Gra

đevi

nars

tvo

Trgo

vina

na

velik

o i n

a m

alo;

pop

rava

km

otor

nih

vozi

la i

mot

ocik

ala

Prije

voz

i skl

adiš

tenj

eD

jela

tnos

ti pr

užan

ja s

mje

štaj

a te

prip

rem

ei u

služ

ivan

ja h

rane

Info

rmac

ije i

kom

unik

acije

Fina

ncijs

ke d

jela

tnos

ti i d

jela

tnos

tios

igur

anja

Posl

ovan

je n

ekre

tnin

ama

Stru

čne,

zna

nstv

ene

i teh

ničk

e dj

elat

nost

i

Adm

inis

trativ

ne i

pom

oćne

usl

užne

djel

atno

sti

Obr

azov

anje

Dje

latn

osti

zdra

vstv

ene

zašt

ite i

soci

jaln

esk

rbi

Um

jetn

ost,

zaba

va i

rekr

eaci

jaO

stal

e us

lužn

e dj

elat

nost

i

UKU

PNO

Ukupno

Trgovačkadruštva

Obrtnici

Državno/javno

Pretežitodržavno

Pretežitoprivatno

Privatno

Zadružno

Nemavlasništva

Ukupno

Struktura%

Žene

Udiožena%

518

369

149

626

1140

039

023

.229

3,4

6.07

926

,268

608

44

600

06.

037

0,9

696

11,5

1.96

51.

475

490

2723

3818

6710

014

9.96

922

,258

.572

39,1

7979

5911

27

00

11.3

191,

72.

244

19,8

247

246

115

617

171

11

18.7

242,

83.

525

18,8

1.44

398

845

523

834

1373

50

57.4

768,

55.

862

10,2

1.95

71.

548

409

2414

2218

8412

176

.274

11,3

44.9

7759

,0

631

426

205

6016

1354

11

050

.516

7,5

14.2

6928

,2

1.10

449

161

344

1934

1001

33

29.0

324,

316

.766

57,8

335

322

1324

1520

274

11

9.80

91,

44.

204

42,9

240

231

943

234

160

82

36.7

505,

425

.526

69,5

107

104

320

63

780

03.

189

0,5

1.23

538

,7

791

718

7378

1028

673

02

18.5

362,

78.

717

47,0

336

294

4233

12

298

20

23.1

513,

47.

986

34,5

1.35

01.

336

1411

3323

018

82

469

.827

10,3

54.1

1177

,5

613

592

2134

64

619

41

6269

.781

10,3

55.3

5079

,3

308

304

419

910

156

240

14.5

182,

18.

611

59,3

513

288

225

461

033

56

125

8.38

61,

24.

293

51,2

12.6

209.

875

2.74

52.

383

207

223

9.47

093

244

676.

894

100,

032

3.17

547

,7

Podr

učje

djel

atno

sti N

KD20

07.

ANKE

TIR

ANI P

OSL

OD

AVCI

BRO

JZA

POSL

ENIH

RAD

NIK

A, 3

1.12

.200

9.BR

OJ

POSL

OD

AVAC

AO

BLIK

VLAS

NIŠ

TVA

T1

38

Ukupno

Trgovačkadruštva

Obrtnici

Državno/javno

Pretežitodržavno

Pretežitoprivatno

Privatno

Zadružno

Nemavlasništva

Ukupno

Struktura%

Žene

Udiožena%

Zagr

ebač

ka56

848

187

973

1045

52

122

.872

3,4

9.90

843

,3

Krap

insk

o-za

gors

ka55

434

920

590

511

441

52

20.4

993,

010

.827

52,8

Sisa

čko-

mos

lava

čka

579

407

172

111

1215

429

210

23.1

883,

410

.713

46,2

Karlo

vačk

a46

135

910

210

63

1432

94

516

.837

2,5

7.38

043

,8

Vara

ždin

ska

487

368

119

877

937

43

725

.689

3,8

14.2

2055

,4

Kopr

ivni

čko-

križe

vačk

a38

127

710

471

74

283

115

17.4

192,

68.

241

47,3

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka49

638

011

610

35

737

05

617

.715

2,6

7.84

344

,3

Prim

orsk

o-go

rans

ka1.

057

880

177

184

2620

803

321

56.2

528,

326

.522

47,1

Ličk

o-se

njsk

a24

718

562

738

415

81

36.

590

1,0

2.97

445

,1

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

352

233

119

597

527

52

411

.748

1,7

5.23

244

,5

Pože

ško-

slav

onsk

a25

517

481

533

419

23

10.9

111,

65.

248

48,1

Brod

sko-

posa

vska

465

328

137

798

1035

63

917

.881

2,6

7.18

940

,2

Zada

rska

632

488

144

132

75

473

87

22.6

283,

311

.078

49,0

Osje

čko-

bara

njsk

a76

661

215

416

113

1554

09

2843

.249

6,4

19.3

2544

,7

Šibe

nsko

-kni

nska

580

407

173

964

1145

64

914

.829

2,2

7.00

947

,3

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

595

420

175

112

1312

438

146

21.0

623,

19.

647

45,8

Split

sko-

dalm

atin

ska

1.22

61.

008

218

218

2912

917

644

59.4

848,

827

.034

45,4

Ista

rska

330

303

2799

49

216

220

.502

3,0

10.9

3353

,3

Dubr

ovač

ko-n

eret

vans

ka68

652

915

713

413

1550

47

1320

.318

3,0

9.46

246

,6

Međ

imur

ska

574

438

136

564

950

03

222

.738

3,4

10.0

2944

,1

Gra

d Za

greb

1.32

91.

249

8026

226

2296

11

5720

4.48

330

,210

2.36

150

,1

UKU

PNO

12.6

209.

875

2.74

52.

383

207

223

9.47

093

244

676.

894

100,

032

3.17

547

,7

Župa

nija

OBL

IK V

LASN

IŠTV

ABR

OJ

POSL

OD

AVAC

A

BRO

J ZA

POSL

ENIH

RAD

NIK

A31

.12.

2009

.

ANKE

TIR

ANI P

OSL

OD

AVCI

Bro

j an

keti

ran

ih p

oslo

davaca i b

roj za

po

sle

nih

rad

nik

a p

ožu

pan

ijam

a i o

bliku

vla

sn

ištv

aT2

Anketiraniposlodavci

Poslodavci kojisu zapošljavali

radnike

Udio %

Žene

Udiožena %

Na neodređenovrijeme

Na određenovrijeme

Puno radnovrijeme

Nepuno radnovrijeme

Osobe sinvaliditetom

Na sezonskimposlovima

Poljo

priv

reda

, šum

arst

vo i

ribar

stvo

518

407

78,6

4.76

04,

11.

745

36,7

1.16

43.

596

4.71

149

31.

881

2.80

919

,0Ru

dars

tvo

i vađ

enje

6849

72,1

602

0,5

9015

,032

627

659

84

042

40,

0Pr

erađ

ivač

ka in

dust

rija

1.96

51.

524

77,6

21.6

4118

,89.

646

44,6

4.69

516

.945

21.3

8625

428

2.12

81.

208

8,2

Opsk

rba

elek

tričn

om e

nerg

ijom

,pl

inom

, par

om i

klim

atiza

cija

7950

63,3

241

0,2

4518

,713

510

622

318

124

450,

3

Opsk

rba

vodo

m; u

klan

janj

e ot

padn

ihvo

da, g

ospo

dare

nje

otpa

dom

tedj

elat

nost

i san

acije

oko

liša

247

212

85,8

2.38

32,

151

921

,846

81.

915

2.37

76

247

212

30,

8

Gra

đevi

nars

tvo

1.44

31.

137

78,8

11.2

999,

887

27,

73.

287

8.01

311

.121

179

1184

721

61,

5Tr

govi

na n

a ve

liko

i na

mal

o; p

opra

vak

mot

orni

h vo

zila

i mot

ocik

ala

1.95

71.

431

73,1

15.2

7513

,38.

837

57,9

3.84

611

.429

14.5

9368

24

1.52

741

82,

8

Prije

voz

i skl

adiš

tenj

e63

144

570

,53.

944

3,4

957

24,3

1.11

72.

827

3.89

450

238

767

54,

6Dj

elat

nost

i pru

žanj

a sm

ješt

aja

tepr

ipre

me

i usl

uživ

anja

hra

ne1.

104

932

84,4

14.9

3713

,09.

024

60,4

2.06

512

.872

14.7

1422

33

9.30

61.

080

7,3

Info

rmac

ije i

kom

unik

acije

335

233

69,6

1.43

61,

263

544

,288

355

31.

391

4511

538

22,

6Fi

nanc

ijske

dje

latn

osti

i dje

latn

osti

osig

uran

ja24

014

460

,04.

490

3,9

2.73

761

,02.

123

2.36

73.

956

534

442

965

6,5

Posl

ovan

je n

ekre

tnin

ama

107

7166

,496

20,

834

135

,473

822

495

210

414

300,

2St

ručn

e, z

nans

tven

e i t

ehni

čke

djel

atno

sti

791

484

61,2

2.85

72,

51.

397

48,9

866

1.99

12.

714

143

262

747

23,

2

Adm

inis

trativ

ne i

pom

oćne

usl

užne

djel

atno

sti

336

283

84,2

8.89

47,

73.

630

40,8

3.13

85.

756

8.39

849

69

2.11

831

82,

2

Obra

zova

nje

1.35

01.

244

92,1

11.1

149,

79.

077

81,7

2.86

48.

250

8.37

72.

737

1042

3.44

723

,4Dj

elat

nost

i zdr

avst

vene

za š

tite

iso

cija

lne

skrb

i61

352

185

,06.

773

5,9

5.18

476

,51.

663

5.11

06.

614

159

4115

01.

350

9,1

Umje

tnos

t, za

bava

i re

krea

cija

308

228

74,0

2.06

41,

81.

180

57,2

490

1.57

41.

980

842

493

712

4,8

Osta

le u

služ

ne d

jela

tnos

ti51

335

368

,81.

332

1,2

674

50,6

375

957

1.28

646

322

850

23,

4

UKU

PNO

12.6

209.

761

77,3

115.

063

100,

056

.612

49,2

30.2

6084

.803

109.

342

5.72

114

020

.352

14.7

6210

0,0

Podr

učje

dje

latn

osti

NKD

200

7.

ZAPOSLENITEMELJEM

UGOVORA O RADU

Struktura %

Od

toga

:

ZAPOSLENITEMELJEM

UGOVORA O DJELU

BRO

JPO

SLO

DAV

ACA

BRO

J ZA

POSL

ENIH

RAD

NIK

A TI

JEKO

M 2

009.

GO

DIN

E

Struktura %

Bro

j rad

nik

a ko

je s

u p

osl

od

avci

zap

osl

ili t

emel

jem

ug

ovo

ra o

rad

u i

ug

ovo

ra o

dje

lu p

o d

jela

tno

stim

a i s

tatu

su z

apo

slen

ost

i

39

T3

40

4.08

5

3.05

5

3.58

8

2.27

6

3.34

5

2.32

6

3.05

3

10.9

34

1.31

0

2.33

4

1.99

5

3.46

3

5.09

3

8.79

6

3.90

9

4.95

1

10.9

61

5.28

7

4.99

3

3.12

2

26.1

87

568

554

579

461

487

381

496

1.05

7

247

352

255

465

632

766

580

595

1.22

6

330

686

574

1.32

9

12.6

20

470

404

445

350

361

287

385

848

187

261

179

351

495

602

440

477

929

280

464

411

1.13

5

9.76

1

82,7

72,9

76,9

75,9

74,1

75,3

77,6

80,2

75,7

74,1

70,2

75,5

78,3

78,6

75,9

80,2

75,8

84,8

67,6

71,6

85,4

77,3

115.

063

3,6

2,7

3,1

2,0

2,9

2,0

2,7

9,5

1,1

2,0

1,7

3,0

4,4

7,6

3,4

4,3

9,5

4,6

4,3

2,7

22,8

100,

0

1.71

4

1.53

6

1.71

7

963

1.85

1

1.04

4

1.39

4

5.67

2

601

1.26

4

914

1.27

5

2.62

4

3.61

2

2.00

3

2.21

8

5.66

7

3.07

2

2.71

4

1.41

5

13.3

42

56.6

12

42,0

50,3

47,9

42,3

55,3

44,9

45,7

51,9

45,9

54,2

45,8

36,8

51,5

41,1

51,2

44,8

51,7

58,1

54,4

45,3

50,9

49,2

1.54

3

869

625

637

740

612

755

2.04

9

449

413

495

825

914

2.31

8

932

1.43

9

2.21

6

694

1.18

2

737

9.81

6

30.2

60

2.54

2

2.18

6

2.96

3

1.63

9

2.60

5

1.71

4

2.29

8

8.88

5

861

1.92

1

1.50

0

2.63

8

4.17

9

6.47

8

2.97

7

3.51

2

8.74

5

4.59

3

3.81

1

2.38

5

16.3

71

84.8

03

3.82

5

2.86

0

3.46

3

2.04

3

3.10

9

1.99

2

2.89

3

10.4

86

1.16

7

2.24

8

1.95

6

3.30

3

4.91

5

8.45

6

3.81

4

4.66

1

10.3

45

5.10

7

4.87

6

2.94

2

24.8

81

109.

342

260

195

125

233

236

334

160

448

143 86 39 160

178

340 95 290

616

180

117

180

1.30

6

5.72

1

17 6 7 4 6 6 5 8 1 0 0 8 3 5 3 3 10

1 6 3 38 140

77 70 50 119

124

113 72

2.88

5

370

774

141

287

1.84

2

2.20

7

1.18

7

658

2.40

2

2.99

3

2.24

6

252

1.48

3

20.3

52

408

197

347

130

184

400

286

1.31

9

104

529

434

375

406

2.68

4

740

285

743

350

868

488

3.48

5

14.7

62

2,8

1,3

2,4

0,9

1,2

2,7

1,9

8,9

0,7

3,6

2,9

2,5

2,8

18,2 5,0

1,9

5,0

2,4

5,9

3,3

23,6

100,

0

Anketirani

poslodavci

Poslodavci koji

su zapošljavali

radnike

Udio %

Žene

Udiožena %

Na neodređeno

vrijeme

Na određeno

vrijeme

Puno radno

vrijeme

Nepuno radno

vrijeme

Osobe s

invaliditetom

Na sezonskim

poslovima

Zagr

ebač

ka

Krap

insk

o-za

gors

ka

Sisa

čko-

mos

lava

čka

Karlo

vačk

a

Vara

ždin

ska

Kopr

ivni

čko-

križe

vačk

a

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Ličk

o-se

njsk

a

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

Pože

ško-

slav

onsk

a

Brod

sko-

posa

vska

Zada

rska

Osje

čko-

bara

njsk

a

Šibe

nsko

-kni

nska

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

Split

sko-

dalm

atin

ska

Ista

rska

Dubr

ovač

ko-n

eret

vans

ka

Međ

imur

ska

Grad

Zag

reb

UKU

PNO

Struktura %

BROJ

ZAP

OSLE

NIH

RAD

NIK

A TI

JEKO

M 2

009.

GOD

INE

Župa

nija

BROJ

POS

LODA

VACA

ZAPOSLENITEMELJEM

UGOVORA O DJELU

ZAPOSLENITEMELJEM

UGOVORA O RADU

Struktura %

Od to

ga:

Bro

j rad

nik

a ko

je s

u p

osl

od

avci

zap

osl

ili t

emel

jem

ug

ovo

ra o

rad

u i

ug

ovo

ra o

dje

lu p

ožu

pan

ijam

a i s

tatu

su z

apo

slen

ost

iT4

Bro

j ra

dn

ika

ko

ji s

u p

res

tali

ra

dit

i ti

jek

om

20

09

. g

od

ine

po

dje

latn

os

tim

a i r

azl

ozi

ma p

resta

nka r

ad

a

Žene

Udiožena %

Otkaz od straneposlodavca

Otkaz od straneradnika

Sporazuminiraskid ugovora

o radu

Istek ugovora oradu na

određeno

Umirovljenje

Neki drugirazlog

Poljo

priv

reda

, šum

arst

vo i

ribar

stvo

518

405

78,2

4.85

63,

71.

618

33,3

299

226

542

3.07

141

730

1Ru

dars

tvo

i vađ

enje

6855

80,9

819

0,6

9311

,418

252

187

320

6117

Prer

ađiv

ačka

indu

strij

a1.

965

1.65

884

,432

.411

24,6

13.7

1542

,37.

901

2.47

44.

894

12.6

7524

222.

045

Opsk

rba

elek

tričn

om e

nerg

ijom

,pl

inom

, par

om i

klim

atiza

cija

7957

72,2

268

0,2

4215

,78

341

4691

79

Opsk

rba

vodo

m; u

klan

janj

e ot

padn

ihvo

da, g

ospo

dare

nje

otpa

dom

tedj

elat

nost

i san

acije

oko

liša

247

222

89,9

2.58

32,

051

620

,015

770

368

1.32

136

530

2

Gra

đevi

nars

tvo

1.44

31.

226

85,0

16.4

2412

,41.

051

6,4

2.64

11.

809

4.02

36.

177

981

793

Trgo

vina

na

velik

o i n

a m

alo;

pop

rava

km

otor

nih

vozil

a i m

otoc

ikal

a1.

957

1.52

277

,817

.016

12,9

9.47

255

,71.

917

1.43

64.

410

7.49

488

487

5

Prije

voz

i skl

adiš

tenj

e63

149

578

,46.

095

4,6

1.71

728

,21.

581

234

1.46

92.

021

517

273

Djel

atno

sti p

ruža

nja

smje

štaj

a te

prip

rem

e i u

služ

ivan

ja h

rane

1.10

493

885

,015

.434

11,7

9.19

859

,698

464

51.

952

11.3

2035

617

7

Info

rmac

ije i

kom

unik

acije

335

242

72,2

1.40

71,

163

144

,827

087

587

324

7168

Fina

ncijs

ke d

jela

tnos

ti i d

jela

tnos

tios

igur

anja

240

186

77,5

4.22

33,

22.

670

63,2

589

144

1.66

71.

277

146

400

Posl

ovan

je n

ekre

tnin

ama

107

7267

,360

60,

524

340

,121

925

196

127

354

Stru

čne,

zna

nstv

ene

i teh

ničk

edj

elat

nost

i79

150

463

,72.

757

2,1

1.33

748

,524

717

379

61.

194

246

101

Adm

inis

trativ

ne i

pom

oćne

usl

užne

djel

atno

sti

336

277

82,4

8.50

96,

43.

537

41,6

565

561

2.52

14.

532

283

47

Obra

zova

nje

1.35

01.

183

87,6

8.84

36,

77.

091

80,2

166

117

1.29

16.

037

1112

120

Djel

atno

sti z

drav

stve

ne z

a štit

e i

soci

jaln

e sk

rbi

613

467

76,2

6.09

14,

64.

686

76,9

157

212

1.21

83.

322

986

196

Umje

tnos

t, za

bava

i re

krea

cija

308

215

69,8

2.08

41,

61.

075

51,6

156

6938

11.

260

176

42Os

tale

usl

užne

dje

latn

osti

513

357

69,6

1.51

31,

175

149

,620

312

935

964

410

771

UKU

PNO

12.6

2010

.094

80,0

131.

995

100,

059

.468

45,1

18.2

468.

468

26.9

1463

.198

9.25

85.

911

Podr

učje

dje

latn

osti

NKD

200

7.

BRO

J R

ADN

IKA

KOJI

SU

PR

ESTA

LI R

ADIT

I TIJ

EKO

M 2

009.

GO

DIN

E

UKUPNO

Struktura %

Od

toga

:

BRO

J PO

SLO

DAV

ACA


Broj poslodavacakod kojih je biloprestanka radatijekom 2009.

Udio %

41

T5

Žene

Udiožena %

Otkaz od straneposlodavca

Otkaz od straneradnika

Sporazuminiraskid ugovora o

radu

Istek ugovora oradu na

određeno

Umirovljenje

Neki drugirazlog

Zagr

ebač

ka56

849

687

,34.

869

3,7

1.62

733

,41.

042

393

1.43

41.

631

297

72

Krap

insk

o-za

gors

ka55

442

676

,93.

624

2,7

1.75

248

,349

928

11.

080

1.29

030

117

3

Sisa

čko-

mos

lava

čka

579

477

82,4

4.70

03,

61.

863

39,6

1.05

447

958

12.

050

319

217

Karlo

vačk

a46

137

280

,72.

621

2,0

1.11

242

,450

715

150

31.

076

266

118

Vara

ždin

ska

487

383

78,6

4.37

93,

32.

285

52,2

1.01

753

182

91.

436

362

204

Kopr

ivni

čko-

križe

vačk

a38

128

775

,33.

171

2,4

1.38

443

,680

325

950

71.

418

156

28

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka49

639

880

,23.

753

2,8

1.51

040

,239

132

057

61.

789

345

332

Prim

orsk

o-go

rans

ka1.

057

882

83,4

11.9

649,

15.

838

48,8

815

609

2.49

96.

513

833

695

Ličk

o-se

njsk

a24

719

177

,31.

244

0,9

518

41,6

121

6320

467

611

169

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

352

259

73,6

2.80

32,

11.

161

41,4

340

143

372

1.62

522

598

Pože

ško-

slav

onsk

a25

520

178

,82.

148

1,6

927

43,2

293

252

221

1.14

815

876

Brod

sko-

posa

vska

465

366

78,7

4.00

53,

01.

391

34,7

554

580

638

1.67

834

021

5

Zada

rska

632

483

76,4

5.11

53,

92.

542

49,7

548

347

673

3.16

231

372

Osje

čko-

bara

njsk

a76

660

679

,110

.838

8,2

3.99

836

,91.

218

535

1.73

45.

445

764

1.14

2

Šibe

nsko

-kni

nska

580

455

78,4

4.21

33,

21.

958

46,5

669

215

541

2.51

118

196

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

595

483

81,2

4.98

33,

81.

947

39,1

806

366

617

2.70

037

611

8

Split

sko-

dalm

atin

ska

1.22

696

178

,411

.988

9,1

5.71

047

,61.

224

643

1.94

87.

035

701

437

Ista

rska

330

282

85,5

5.63

04,

33.

271

58,1

299

182

567

4.15

228

114

9

Dubr

ovač

ko-n

eret

vans

ka68

648

570

,75.

228

4,0

2.47

747

,451

413

31.

374

2.83

623

613

5

Međ

imur

ska

574

440

76,7

3.64

62,

81.

577

43,3

746

346

794

1.24

430

920

7

Grad

Zag

reb

1.32

91.

161

87,4

31.0

7323

,514

.620

47,1

4.78

61.

640

9.22

211

.783

2384

1.25

8

UKU

PNO

12.6

2010

.094

80,0

131.

995

100,

059

.468

45,1

18.2

468.

468

26.9

1463

.198

9.25

85.

911

Župa

nija

BROJ

RAD

NIKA

KOJ

I SU

PRE

STAL

I RAD

ITI T

IJEK

OM 2

009.

GOD

INE

UKUPNO

Struktura %

Od to

ga:

BROJ

POS

LODA

VACA


Broj poslodavacakod kojih je biloprestanka radatijekom 2009.

Udio %

Bro

j ra

dn

ika

ko

ji s

u p

res

tali

ra

dit

i ti

jek

om

20

09

. g

od

ine

pre

ma

žup

an

ija

ma

i r

azl

ozi

ma

pre

sta

nk

a r

ad

a

42

T6

PosredovanjemHrvatskogazavoda za

zapošljavanje

Posredovanjemprivatnih agencijaza zapošljavanje

Oglašavanjem umedijima

(inernet, novine,radio, TV)

Uvidom u vlastitubazuživotopisa

Putem osobnihpoznanstava

Posjetomobrazovnimustanovama

Neki drugi način

Zagr

ebač

ka56

84,

585

230

220

189

127

201

49

Krap

insk

o-za

gors

ka55

44,

467

226

65

129

8217

25

13

Sisa

čko-

mos

lava

čka

579

4,6

727

284

812

910

518

35

13

Karlo

vačk

a46

13,

761

422

45

9810

715

49

17

Vara

ždin

ska

487

3,9

638

217

714

711

213

61

18

Kopr

ivni

čko-

križe

vačk

a38

13,

049

919

37

8782

120

46

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka49

63,

959

522

36

9795

164

19

Prim

orsk

o-go

rans

ka1.

057

8,4

1.51

446

334

333

198

406

1565

Ličk

o-se

njsk

a24

72,

027

911

44

4429

781

9

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

352

2,8

383

140

256

5897

327

Pože

ško-

slav

onsk

a25

52,

027

192

345

3882

38

Brod

sko-

posa

vska

465

3,7

548

151

310

411

115

77

15

Zada

rska

632

5,0

943

336

1812

717

427

56

7

Osje

čko-

bara

njsk

a76

66,

197

832

58

205

185

209

541

Šibe

nsko

-kni

nska

580

4,6

663

226

985

105

217

516

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

595

4,7

741

225

212

613

823

43

13

Split

sko-

dalm

atin

ska

1.22

69,

71.

479

534

3226

620

637

413

54

Ista

rska

330

2,6

485

154

811

710

099

7

Dubr

ovač

ko-n

eret

vans

ka68

65,

475

222

99

114

128

251

1011

Međ

imur

ska

574

4,5

686

256

512

995

180

813

Gra

d Za

greb

1.32

910

,52.

183

623

111

614

372

369

3559

UKU

PNO

12.6

2010

0,0

16.5

025.

577

306

3.24

12.

647

4.15

815

042

3

Župa

nija

Ukupnoodgovora

NAČ

IN T

RAŽ

ENJA

RAD

NIK

A


Udio %

Bro

j i

str

uk

tura

od

go

vo

ra p

os

lod

av

ac

a o

nač

inu

tra

žen

ja r

ad

nik

a z

a z

ap

oš

lja

va

nje

po

žup

an

ija

ma

43

T7

Broj

Struktura%

Udio

Poljo

priv

reda

, šum

arst

vo i

ribar

stvo

518

783,

015

,144

243

49

447

Ruda

rstv

o i v

ađen

je68

70,

310

,36

21

12

30

Prer

ađiv

ačka

indu

strij

a1.

965

404

15,8

20,6

303

225

5753

7617

39

Opsk

rba

elek

tričn

om e

nerg

ijom

,pl

inom

, par

om i

klim

atiza

cija

792

0,1

2,5

22

00

01

0

Opsk

rba

vodo

m; u

klan

janj

e ot

padn

ihvo

da, g

ospo

dare

nje

otpa

dom

tedj

elat

nost

i san

acije

oko

liša

247

170,

76,

912

61

11

50

Gra

đevi

nars

tvo

1.44

331

512

,321

,825

417

932

3047

101

4Tr

govi

na n

a ve

liko

i na

mal

o; p

opra

vak

mot

orni

h vo

zila

i mot

ocik

ala

1.95

735

513

,918

,120

516

039

3181

179

11

Prije

voz

i skl

adiš

tenj

e63

184

3,3

13,3

5448

713

1532

1Dj

elat

nost

i pru

žanj

a sm

ješt

aja

tepr

ipre

me

i usl

uživ

anja

hra

ne1.

104

321

12,5

29,1

220

149

3157

7715

98

Info

rmac

ije i

kom

unik

acije

335

491,

914

,626

3112

1220

131

Fina

ncijs

ke d

jela

tnos

ti i d

jela

tnos

tios

igur

anja

240

180,

77,

59

100

06

60

Posl

ovan

je n

ekre

tnin

ama

107

160,

615

,011

81

35

70

Stru

čne,

zna

nstv

ene

i teh

ničk

edj

elat

nost

i79

170

2,7

8,8

4640

148

1222

7

Adm

inis

trativ

ne i

pom

oćne

usl

užne

djel

atno

sti

336

803,

123

,853

2812

1719

432

Obra

zova

nje

1.35

044

017

,232

,640

631

1445

2132

10Dj

elat

nost

i zdr

avst

vene

za š

tite

iso

cija

lne

skrb

i61

320

17,

832

,816

750

910

2742

11

Umje

tnos

t, za

bava

i re

krea

cija

308

210,

86,

818

71

87

41

Osta

le u

služ

ne d

jela

tnos

ti51

382

3,2

16,0

3437

710

2450

6

UKU

PNO

12.6

202.

561

100,

020

,31.

871

1.03

824

130

344

991

778

Podr

učje

dje

latn

osti

NKD

200

7.


Posl

odav

ci k

oji s

uim

ali p

oteš

koća

pri

zapo

šlja

vanj

u ra

dnik

atij

ekom

200

9. g

odin

e

RAZ

LOG

PO

TEŠK

OĆA

(br

oj o

dgov

ora)

Nedostatakradnika traženog

zanimanja

Nedostatakradnika s

traženim radnimiskustvom

Nedostatakradnika s traženimznanjem rada na

računalu

Nedostatakradnika s traženimznanjem stranog

jezika

Nedostatakradnika spotrebnimsocijalnimvještinama

Nezainteresi-ranost ili

nemotivira-nost radnika

Nešto drugo

Bro

j po

slo

dav

aca

koji

su im

ali p

ote

ško

ća p

ri z

apo

šlja

van

ju r

adn

ika

po

dje

latn

ost

ima

i raz

lozi

ma

po

tešk

oća

44

T8

Broj

Struktura%

Udio

Zagr

ebač

ka56

812

24,

821

,598

6914

1826

533

Krap

insk

o-za

gors

ka55

410

84,

219

,582

476

718

412

Sisa

čko-

mos

lava

čka

579

114

4,5

19,7

8150

811

1131

3

Karlo

vačk

a46

199

3,9

21,5

7443

89

1326

5

Vara

ždin

ska

487

923,

618

,980

3715

1725

334

Kopr

ivni

čko-

križe

vačk

a38

189

3,5

23,4

7032

38

1736

2

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka49

696

3,7

19,4

7530

613

1331

4

Prim

orsk

o-go

rans

ka1.

057

259

10,1

24,5

192

117

2839

4411

017

Ličk

o-se

njsk

a24

755

2,1

22,3

4115

65

815

0

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

352

642,

518

,249

258

89

202

Pože

ško-

slav

onsk

a25

550

2,0

19,6

3920

56

1015

0

Brod

sko-

posa

vska

465

953,

720

,462

256

1114

359

Zada

rska

632

128

5,0

20,3

9947

1010

1636

0

Osje

čko-

bara

njsk

a76

614

15,

518

,410

860

1719

3057

5

Šibe

nsko

-kni

nska

580

127

5,0

21,9

7339

89

1938

3

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

595

101

3,9

17,0

8344

1013

1032

3

Split

sko-

dalm

atin

ska

1.22

622

78,

918

,514

876

1119

3261

9

Ista

rska

330

823,

224

,867

3511

2018

200

Dubr

ovač

ko-n

eret

vans

ka68

612

44,

818

,188

3911

1315

370

Međ

imur

ska

574

117

4,6

20,4

8750

1214

1954

2

Gra

d Za

greb

1.32

927

110

,620

,417

513

838

3482

136

5

UKU

PNO

12.6

202.

561

100,

020

,31.

871

1.03

824

130

344

991

778

Nedostatakradnika straženim

znanjem stranogjezika

Nedostatakradnika spotrebnimsocijalnimvještinama

Nezainteresi-ranost ili

nemotivira-nost radnika

Nešto drugo

RAZ

LOG

PO

TEŠK

OĆA

(br

oj o

dgov

ora)

Nedostatakradnika straženim

znanjem rada naračunalu

Župa

nija

Anketirani poslodavci

Posl

odav

ci k

oji s

u im

ali

pote

škoć

a pr

iza

pošl

java

nju

radn

ika

tijek

om 2

009.

god

ine

Nedostatakradnika traženog

zanimanja

Nedostatakradnika s

traženim radnimiskustvom

Bro

j p

oslo

davaca k

oji s

u im

ali p

ote

ško

ća p

ri z

ap

ošljavan

ju r

ad

nik

a p

ožu

pan

ijam

a i r

azl

ozi

ma p

ote

šk

oć

a

45

T9

Po

treb

e p

osl

od

avac

a za

do

dat

nim

ob

razo

van

jem

rad

nik

a p

o d

jela

tno

stim

a i v

rsta

ma

znan

ja i

vješ

tin

a

46

T10

Poljo

priv

reda

,šum

arst

vo i

ribar

stvo

Ruda

rstv

o i v

ađen

jePr

erađ

ivač

ka in

dust

rija

Opsk

rba

elek

tričn

om e

nerg

ijom

, plin

om,

paro

m i

klim

atiza

cija

Opsk

rba

vodo

m; u

klan

janj

e ot

padn

ih v

oda,

gosp

odar

enje

otp

adom

te d

jela

tnos

tisa

naci

je o

koliš

a

Gra

đevi

nars

tvo

Trgo

vina

na

velik

o i n

a m

alo;

pop

rava

km

otor

nih

vozil

a i m

otoc

ikal

aPr

ijevo

z i s

klad

ište

nje

Djel

atno

sti p

ruža

nja

smje

štaj

a te

prip

rem

ei u

služ

ivan

ja h

rane

Info

rmac

ije i

kom

unik

acije

Fina

ncijs

ke d

jela

tnos

ti i d

jela

tnos

tios

igur

anja

Posl

ovan

je n

ekre

tnin

ama

Stru

čne,

zna

nstv

ene

i teh

ničk

e dj

elat

nost

iAd

min

istra

tivne

i po

moć

ne u

služ

nedj

elat

nost

iOb

razo

vanj

eDj

elat

nost

i zdr

avst

vene

zaš

tite

i soc

ijaln

esk

rbi

Umje

tnos

t, za

bava

i re

krea

cija

Osta

le u

služ

ne d

jela

tnos

ti

UKU

PNO

Ukupnoodgovora

Uža strukovna itehnička znanja

Znanje rada naračunalu

Znanje stranihjezika

Vještinaophođenja s

klijentima

Vještina timskesuradnje i

komuniakcije

Neka druga znanjai vještine

518

742,

714

,311

237

2220

1212

968

100,

414

,710

62

21.

965

449

16,7

22,8

958

279

185

183

140

136

35

7916

0,6

20,3

2811

82

33

1

247

612,

324

,710

936

2112

1719

4

1.44

332

412

,022

,545

626

458

3637

4912

1.95

734

312

,717

,573

414

314

312

216

614

416

631

108

4,0

17,1

207

5841

3629

3310

1.10

419

07,

117

,240

775

5710

191

776

335

101

3,7

30,1

219

5033

2942

5411

240

521,

921

,714

021

2322

3731

6

107

301,

128

,056

159

89

96

791

179

6,6

22,6

367

101

7171

5155

18

336

973,

628

,922

341

4446

4841

3

1.35

024

18,

917

,942

860

147

6042

9920

613

197

7,3

32,1

379

7776

3772

9324

308

823,

026

,616

131

3645

1927

351

313

95,

227

,126

773

3644

5254

8

12.6

202.

695

100,

021

,45.

271

1.38

01.

014

878

869

938

192

VRST

E ZN

ANJA

I VJ

EŠTI

NA

(bro

j odg

ovor

a)

Podr

učje

dje

latn

osti

NKD

200

7.


Poslodavci koji suiskazali potrebe za

dodatnim obrazovanjemradnika

Struktura %

Udio %

Na neodređenovrijeme

Na određenovrijeme

Na sezonskimposlovima

Na nepunoradno vrijeme

Na puno radnovrijeme

Pripravnika

Osoba sinvaliditetom

Poljo

priv

reda

, šum

arst

vo i

ribar

stvo

518

277

53,5

3.60

56,

8250

710

4125

6417

1962

3543

931

Ruda

rstv

o i v

ađen

je68

2942

,620

00,

477

123

231

199

70

Prer

ađiv

ačka

indu

strij

a1.

965

882

44,9

7.98

715

,11.

622

6.36

52.

031

647.

923

232

7Op

skrb

a el

ektri

čnom

ene

rgijo

m, p

linom

,pa

rom

i kl

imat

izaci

ja79

3341

,813

70,

353

8415

313

424

3

Opsk

rba

vodo

m; u

klan

janj

e ot

padn

ihvo

da, g

ospo

dare

nje

otpa

dom

tedj

elat

nost

i san

acije

oko

liša

247

142

57,5

1.08

52,

125

083

549

619

1.06

618

2

Gra

đevi

nars

tvo

1.44

363

143

,74.

250

8,0

1.05

83.

192

629

604.

190

103

5Tr

govi

na n

a ve

liko

i na

mal

o; p

opra

vak

mot

orni

h vo

zila

i mot

ocik

ala

1.95

782

842

,35.

801

11,0

1.08

04.

721

1.73

715

95.

642

145

4

Prije

voz

i skl

adiš

tenj

e63

126

642

,21.

440

2,7

303

1.13

743

611

1.42

924

2Dj

elat

nost

i pru

žanj

a sm

ješt

aja

tepr

ipre

me

i usl

uživ

anja

hra

ne1.

104

666

60,3

11.8

7422

,550

811

.366

9.96

011

711

.757

606

Info

rmac

ije i

kom

unik

acije

335

121

36,1

494

0,9

232

262

942

452

380

Fina

ncijs

ke d

jela

tnos

ti i d

jela

tnos

tios

igur

anja

240

7631

,779

71,

536

842

940

8071

773

0

Posl

ovan

je n

ekre

tnin

ama

107

4239

,332

60,

619

712

926

232

49

3St

ručn

e, z

nans

tven

e i t

ehni

čke

djel

atno

sti

791

259

32,7

1.67

43,

249

31.

181

465

129

1.54

513

28

Adm

inis

trativ

ne i

pom

oćne

usl

užne

djel

atno

sti

336

201

59,8

4.39

58,

31.

372

3.02

31.

905

252

4.14

334

7

Obra

zova

nje

1.35

079

959

,23.

673

7,0

1.49

42.

179

2983

92.

834

336

16Dj

elat

nost

i zdr

avst

vene

za š

tite

iso

cija

lne

skrb

i61

336

559

,53.

296

6,2

868

2.42

888

174

3.12

21.

303

6

Umje

tnos

t, za

bava

i re

krea

cija

308

149

48,4

1.03

52,

019

284

360

814

1.02

128

4Os

tale

usl

užne

dje

latn

osti

513

207

40,4

703

1,3

131

572

264

2368

018

3

UKU

PNO

12.6

205.

982

47,4

52.8

2010

0,0

11.3

5441

.466

20.5

042.

053

50.7

672.

677

77

Podr

učje

dje

latn

osti

NKD

200

7.


Poslodavci kojiplaniraju zapošljavanjeradnika tijekom 2010.

godine

Udio %

BRO

J PL

ANIR

ANO

G Z

APO

ŠLJA

VAN

JA R

ADN

IKA

UKUPNO

Struktura %

Od

toga

:

Bro

j rad

nik

a ko

je p

osl

od

avci

pla

nir

aju

zap

osl

iti u

201

0. g

od

ini p

o d

jela

tno

stim

a i s

tatu

su z

apo

slen

ost

i

47

T11

Na neodređeno

vrijeme

Na određeno

vrijeme

Na sezonskim

poslovima

Na nepuno radno

vrijeme

Na puno radno

vrijeme

Pripravnika

Osoba s

invaliditetom

Zagr

ebač

ka56

822

940

,31.

133

2,1

392

741

5269

1.06

442

1

Krap

insk

o-za

gors

ka55

423

742

,891

71,

728

763

024

5186

682

0

Sisa

čko-

mos

lava

čka

579

279

48,2

1.35

92,

627

91.

080

160

621.

297

144

4

Karlo

vačk

a46

122

047

,794

71,

822

672

116

243

904

982

Vara

ždin

ska

487

227

46,6

1.20

42,

350

170

372

101

1.10

342

7

Kopr

ivni

čko-

križe

vačk

a38

117

947

,080

51,

528

252

314

756

749

644

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka49

619

138

,587

11,

618

169

078

6680

514

2

Prim

orsk

o-go

rans

ka1.

057

552

52,2

6.15

911

,798

55.

174

3.19

411

76.

042

296

1

Ličk

o-se

njsk

a24

713

353

,881

31,

519

461

940

231

782

242

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

352

178

50,6

1.69

63,

240

91.

287

758

331.

663

493

Pože

ško-

slav

onsk

a25

512

147

,577

31,

523

553

886

123

650

125

0

Brod

sko-

posa

vska

465

226

48,6

1.39

92,

644

095

912

214

81.

251

942

Zada

rska

632

328

51,9

3.03

45,

732

72.

707

2.02

754

2.98

041

8

Osje

čko-

bara

njsk

a76

637

849

,33.

220

6,1

553

2.66

71.

461

743.

146

124

1

Šibe

nsko

-kni

nska

580

261

45,0

2.06

33,

922

31.

840

1.33

216

2.04

735

4

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

595

286

48,1

2.22

64,

251

21.

714

665

117

2.10

910

30

Split

sko-

dalm

atin

ska

1.22

654

644

,55.

197

9,8

798

4.39

92.

214

250

4.94

717

69

Ista

rska

330

182

55,2

4.09

97,

817

63.

923

3.46

246

4.05

344

2

Dubr

ovač

ko-n

eret

vans

ka68

634

249

,93.

333

6,3

269

3.06

42.

398

293.

304

401

Međ

imur

ska

574

236

41,1

1.18

92,

324

894

111

820

1.16

991

1

Gra

d Za

greb

1.32

965

149

,010

.383

19,7

3.83

76.

546

1.57

054

79.

836

949

23

UKUP

NO12

.620

5.98

247

,452

.820

100,

011

.354

41.4

6620

.504

2.05

350

.767

2.67

777

Poslodavci koji planiraju

zapošljavanje radnika

tijekom 2010. godine

Udio %

Župa

nija


BRO

J PL

ANIR

ANO

G Z

APO

ŠLJA

VAN

JA R

ADN

IKA

UKUPNO

Struktura %

Od

toga

:

Bro

j ra

dn

ika

ko

je p

os

lod

av

ci p

lan

iraju

zap

osliti

u 2

010. g

od

ini p

ožu

pan

ijam

a i s

tatu

su

zap

osle

no

sti

48

T12

Gospodarski

Tehnički

Organizacijski

Prestanak radaposlodavca

Drugi razlig

Poljo

priv

reda

, šum

arst

vo i

ribar

stvo

518

23.2

2916

732

,258

22,

510

820

,851

72,

231

410

406

211

Ruda

rstv

o i v

ađen

je68

6.03

718

26,5

105

1,7

1826

,585

1,4

6816

1324

Prer

ađiv

ačka

indu

strij

a1.

965

149.

969

587

29,9

3250

2,2

562

28,6

4.88

63,

34.

120

287

1133

125

1357

Ops

krba

ele

ktrič

nom

ene

rgijo

m, p

linom

,pa

rom

i kl

imat

izac

ija79

11.3

1920

25,3

630,

617

21,5

620,

515

80

36

Ops

krba

vod

om; u

klan

janj

e ot

padn

ihvo

da, g

ospo

dare

nje

otpa

dom

tedj

elat

nost

i san

acije

oko

liša

247

18.7

2477

31,2

278

1,5

6024

,338

02,

025

95

782

108

Gra

đevi

nars

tvo

1.44

357

.476

392

27,2

2039

3,5

499

34,6

3.81

46,

63.

655

189

128

2665

1Tr

govi

na n

a ve

liko

i na

mal

o; p

opra

vak

mot

orni

h vo

zila

i m

otoc

ikal

a1.

957

76.2

7452

927

,022

032,

951

426

,31.

882

2,5

1.62

099

230

6222

3

Prije

voz

i skl

adiš

tenj

e63

150

.516

166

26,3

613

1,2

167

26,5

1.09

82,

289

325

820

116

168

Dje

latn

osti

pruž

anja

sm

ješt

aja

tepr

ipre

me

i usl

uživ

anja

hra

ne1.

104

29.0

3225

523

,184

12,

925

423

,090

33,

160

68

6414

143

Info

rmac

ije i

kom

unik

acije

335

9.80

910

029

,938

43,

963

18,8

220

2,2

193

2850

226

Fina

ncijs

ke d

jela

tnos

ti i d

jela

tnos

tios

igur

anja

240

36.7

5054

22,5

580

1,6

4518

,81.

553

4,2

419

206

1303

1321

1

Posl

ovan

je n

ekre

tnin

ama

107

3.18

931

29,0

166

5,2

1615

,039

1,2

311

18

Stru

čne,

zna

nstv

ene

i teh

ničk

edj

elat

nost

i79

118

.536

182

23,0

611

3,3

196

24,8

607

3,3

388

1610

872

145

Adm

inis

trativ

ne i

pom

oćne

usl

užne

djel

atno

sti

336

23.1

5111

935

,416

877,

360

17,9

414

1,8

348

625

3050

Obr

azov

anje

1.35

069

.827

327

24,2

923

1,3

193

14,3

395

0,6

6210

95

214

Dje

latn

osti

zdra

vstv

ene

zašt

ite i

soci

jaln

e sk

rbi

613

69.7

8121

935

,780

11,

172

11,7

338

0,5

6711

460

245

Um

jetn

ost,

zaba

va i

rekr

eaci

ja30

814

.518

7123

,117

01,

244

14,3

172

1,2

141

510

70

38O

stal

e us

lužn

e dj

elat

nost

i51

38.

386

117

22,8

222

2,6

112

21,8

403

4,8

225

613

418

84

UKU

PNO

12.6

2067

6.89

43.

438

27,2

15.5

342,

33.

002

23,8

17.7

702,

613

.425

1.13

53.

782

404

3.94

2

Udio %

Poslodavci koji očekujuPOVEĆANJE broja

radnika

Udio %

OČEKIVANOPOVEĆANJE BROJA

RADNIKA

Podr

učje

dje

latn

osti

NKD

200

7.


Broj zaposlenih radnikakod anketiranih

poslodavaca

Raz

lozi

sm

anje

nja

broj

a ra

dnik

a

Poslodavci koji očekujuSMANJENJE broja

radnika

Udio %

OČE

KIVA

NO

SM

ANJE

NJE

BR

OJA

RAD

NIK

A

UKUPNO

Udio %

Oče

kiva

no

po

veća

nje

te

sman

jen

je b

roja

rad

nik

a ti

jeko

m 2

010.

go

din

e p

o d

jela

tno

stim

a i r

azlo

zim

a sm

anje

nja

49

T13

Gospodarski

Tehnički

Organizacijski

Prestanak radaposlodavca

Drugi razlig

Zagr

ebač

ka56

822

.872

137

24,1

523

2,3

150

26,4

1.10

34,

897

443

241

211

8Kr

apin

sko-

zago

rska

554

20.4

9917

030

,756

32,

718

032

,565

13,

252

610

441

134

Sisa

čko-

mos

lava

čka

579

23.1

8816

628

,754

32,

316

728

,877

03,

352

60

3510

226

7Ka

rlova

čka

461

16.8

3713

328

,944

22,

613

128

,443

62,

631

812

100

789

Vara

ždin

ska

487

25.6

8915

531

,882

93,

211

924

,442

91,

737

324

446

83Ko

priv

ničk

o-kr

ižev

ačka

381

17.4

1911

429

,947

92,

711

028

,946

32,

741

58

3612

31Bj

elov

arsk

o-bi

logo

rska

496

17.7

1510

821

,841

62,

312

124

,462

33,

556

719

6117

91Pr

imor

sko-

gora

nska

1.05

756

.252

261

24,7

1.26

12,

224

523

,21.

582

2,8

1.22

613

830

741

718

Ličk

o-se

njsk

a24

76.

590

8132

,824

03,

653

21,5

129

2,0

8719

150

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

352

11.7

4810

630

,138

33,

389

25,3

385

3,3

332

016

416

6Po

žešk

o-sl

avon

ska

255

10.9

1167

26,3

257

2,4

7328

,618

71,

712

46

137

59Br

odsk

o-po

savs

ka46

517

.881

149

32,0

650

3,6

119

25,6

694

3,9

638

446

1523

6Za

dars

ka63

222

.628

154

24,4

546

2,4

108

17,1

416

1,8

321

4199

038

Osj

ečko

-bar

anjs

ka76

643

.249

232

30,3

998

2,3

220

28,7

1.57

73,

61.

260

5825

618

452

Šibe

nsko

-kni

nska

580

14.8

2912

120

,935

52,

411

820

,340

02,

730

144

106

1411

7Vu

kova

rsko

-srij

emsk

a59

521

.062

176

29,6

746

3,5

135

22,7

735

3,5

635

3595

739

Split

sko-

dalm

atin

ska

1.22

659

.484

292

23,8

1.16

92,

024

019

,699

01,

775

72

8210

152

Ista

rska

330

20.5

0283

25,2

282

1,4

7522

,739

01,

918

013

221

55Du

brov

ačko

-ner

etva

nska

686

20.3

1816

323

,849

22,

410

415

,254

12,

743

86

103

234

Međ

imur

ska

574

22.7

3815

226

,556

52,

514

425

,173

13,

264

552

494

123

Gra

d Za

greb

1.32

920

4.48

341

831

,53.

795

1,9

301

22,6

4.53

82,

22.

782

601

2.02

613

489

0

UKU

PNO

12.6

2067

6.89

43.

438

27,2

15.5

342,

33.

002

23,8

17.7

702,

613

.425

1.13

53.

782

404

3.94

2Udio %

OČE

KIVA

NO

SM

ANJE

NJE

BR

OJA

RAD

NIK

A

UKUPNO

Udio %

Raz

lozi

sm

anje

nja

broj

a ra

dnik

a

Župa

nija


Broj zaposlenih radnika kod

anketiranih poslodavaca

Poslodavci koji očekuju

SMANJENJE broja radnika

Poslodavci koji očekuju

POVEĆANJE broja radnika

Udio %

OČEKIVANO POVEĆANJE

BROJA RADNIKA

Udio %

Oč

ek

iva

no

po

ve

ća

nje

te

sm

an

jen

je b

roja

ra

dn

ika

tij

ek

om

20

10

. g

od

ine

po

žup

an

ija

ma

i r

azl

ozi

ma

sm

an

jen

ja

50

T14

Vrst

e us

luga

Hrv

atsk

oga

zavo

da z

a za

pošl

java

nje

koje

su

posl

odav

ci k

oris

tili p

ri z

apoš

ljava

nju

radn

ika

požu

pani

jam

a

Zagr

ebač

ka

Krap

insk

o-za

gors

ka

Sisa

čko-

mos

lava

čka

Karlo

vačk

a

Vara

ždin

ska

Kopr

ivni

čko-

križe

vačk

a

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Ličk

o-se

njsk

a

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

Pože

ško-

slav

onsk

a

Brod

sko-

posa

vska

Zada

rska

Osje

čko-

bara

njsk

a

Šibe

nsko

-kni

nska

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

Split

sko-

dalm

atin

ska

Ista

rska

Dubr

ovač

ko-n

eret

vans

ka

Međ

imur

ska

Grad

Zag

reb

UKUP

NO

51

T15

UKUPNOODGOVORA

ObjavapotrebezaradnikomnawebstraniciHZZ-a

Objavapotrebezaradnikomudnevnombilternu,

dnevnomlistuilinaoglasnojpločiHZZ-a

Predstavljanjetvrtkeislobodnogradogmjestanezaposlenimosobamau

pristorijamaHZZ-a

Ciljanoposredovanje-upućivanjeodgovarajućih

kandidatanaslobodnaradnamjesta

Profesionalnaselekcijakandidatazazapošljavanjekojauključujepsihologijskotestiranje,liječničkipregled

iintervju

Stručnapomoćkodzbrinjavanjatehnološkog

viška

Korištenjemjerazapoticanjezapošljavanja

(sufinanciranjezapošljavanjai/ili

Ostaleusluge

568

302

53,2

748

234

225

6013

20

3360

4

554

358

64,6

874

253

254

7914

03

4889

8

579

326

56,3

772

214

209

3819

217

1868

16

461

315

68,3

815

260

223

4517

73

2670

11

487

302

62,0

668

200

174

5212

80

3177

6

381

262

68,8

555

171

167

4610

22

851

8

496

307

61,9

689

205

187

6111

820

2855

15

1.05

761

157

,81.

299

475

352

9024

21

3793

9

247

151

61,1

317

119

8921

471

533

2

352

213

60,5

426

103

113

3371

424

717

255

147

57,6

313

7598

3254

512

361

465

229

49,2

469

151

131

3886

511

443

632

409

64,7

886

335

277

5613

51

2357

2

766

468

61,1

1.06

528

125

795

206

648

166

6

580

333

57,4

760

206

213

6713

234

2975

4

595

272

45,7

611

182

192

3412

510

359

6

1.22

672

859

,41.

526

458

448

9130

231

3914

413

330

178

53,9

417

121

123

3781

517

321

686

338

49,3

673

181

177

5814

310

2367

14

574

334

58,2

712

147

198

6316

99

711

54

1.32

962

447

,01.

390

436

396

110

251

552

132

8

12.6

207.

207

57,1

15.9

854.

807

4.50

31.

206

3.03

317

252

21.

594

148

Žup

anija


Poslodavci koji su prizapošljavanju radnika koristili

usluge HZZ-a

Udio %

VRST

A US

LUGA

HRV

ATSK

OG Z

AVOD

A ZA

ZAP

OŠLJ

AVAN

JE (b

roj p

oslo

dava

ca)

52

53

54

55

56

57

1. Broj i struktura anketiranih poslodavaca prema veličini (s obzirom na brojzaposlenih)

2. Broj i struktura anketiranih poslodavaca i broja zaposlenih prema oblikuvlasništva

3. Broj i struktura anketiranih poslodavaca prema područjima djelatnosti

4. Broj i struktura anketiranih poslodavaca po županijama

5. Broj i struktura zaposlenih radnika kod anketiranih poslodavaca premapodručjima djelatnosti

6. Broj i struktura zaposlenih radnika kod anketiranih poslodavaca po županijama

7. Promjene u zaposlenosti anketiranih subjekata tijekom 2009. godine

8. Struktura odgovora poslodavaca o poteškoćama pri zapošljavanju radnikaprema razlozima poteškoća

9. Broj i struktura odgovora poslodavaca o potrebi dodatnog obrazovanja radnikaprema vrsti znanja i vještina

10. Broj i struktura planiranog zapošljavanja prema statusu zaposlenosti u 2010.godini

11. Planirano zapošljavanje prema područjima djelatnosti u 2010. godini

12. Planirano zapošljavanje po županijama u 2010. godini

13. Očekivano povećanje broja radnika prema obliku vlasništva poslodavaca nakraju 2010. godine

14. Očekivano smanjenje broja radnika prema obliku vlasništva poslodavaca nakraju 2010. godine

15. Očekivane promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca premapodručjima djelatnosti na kraju 2010. u odnosu na 2009. godinu

16. Očekivane promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca po županijamana kraju 2010. u odnosu na 2009. godinu

17. Očekivano smanjenje broja radnika prema razlozima smanjenja u 2010. godini

18. Struktura odgovora poslodavaca o obilježjima radnika potencijalnih viškova u2010. godini

19. Broj radnika potencijalnih viškova prema zanimanjima u 2010. godini

20. Broj i postotak očekivane promjene u zaposlenosti prema djelatnostima NKD-atijekom 2010. godine

21. Broj i postotak očekivane promjene u zaposlenosti po županijama tijekom2010. godine

POPIS TABLICA:

Tablice u prilogu:

22. Broj anketiranih poslodavaca i broj zaposlenih radnika po djelatnostima i oblikuvlasništva

23. Broj anketiranih poslodavaca i broj zaposlenih radnika po županijama i oblikuvlasništva

24. Broj radnika koje su poslodavci zaposlili temeljem ugovora o radu i ugovora odjelu po djelatnostima i statusu zaposlenosti

25. Broj radnika koje su poslodavci zaposlili temeljem ugovora o radu i ugovora odjelu po županijama i statusu zaposlenosti

26. Broj radnika koji su prestali raditi tijekom 2009. godine po djelatnostima irazlozima prestanka rada

27. Broj radnika koji su prestali raditi tijekom 2009. godine po županijama irazlozima prestanka rada

28. Broj i struktura odgovora poslodavaca o načinu traženja radnika zazapošljavanje po županijama

29. Broj poslodavaca koji su imali poteškoća pri zapošljavanju radnika podjelatnostima i razlozima poteškoća

30. Broj poslodavaca koji su imali poteškoća pri zapošljavanju radnika požupanijama i razlozima poteškoća

31. Potrebe poslodavaca za dodatnim obrazovanjem radnika po djelatnostima ivrstama znanja i vještina

32. Broj radnika koje poslodavci planiraju zaposliti u 2010. godini po djelatnostima istatusu zaposlenosti

33. Broj radnika koje poslodavci planiraju zaposliti u 2010. godini po županijama istatusu zaposlenosti

34. Očekivano povećanje te smanjenje broja radnika tijekom 2010. godine podjelatnostima i razlozima smanjenja

35. Očekivano povećanje te smanjenje broja radnika tijekom 2010. godine požupanijama i razlozima smanjenja

36. Vrste usluga Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koje su poslodavci koristilipri zapošljavanju radnika po županijama

58

59

POPIS SLIKA:

1. Struktura anketiranih poslodavaca prema obliku vlasništva

2. Obuhvat anketiranja poslodavaca po županijama

3. Promjene u zaposlenosti tijekom 2009. godine (postotak u odnosu na ukupnuzaposlenost krajem prethodne godine)

4. Obrazovna struktura zaposlenih temeljem ugovora o radu tijekom 2009.godine

5. Način traženja radnika tijekom 2009. godine

6. Struktura planiranog zapošljavanja u 2010.prema obliku vlasništva poslodavaca

7. Zadovoljstvo dobivenim uslugama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

BILJEŠKE:

Documents

Anketa - HZZ · Anketa poslodavaca istraživanje je tržišta rada koje jednom godišnje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom,