Anestezija, analgezija i eutanazija malih laboratorijskih životinjamalih laboratorijskih životinja

Doc. dr. sc. Vesna BenkovićZavod za animalnu fiziologijug j

Biološki odsjekPrirodoslovno-matematički fakultet

Rooseveltov trg 6g10000 Zagreb

Anestezija i analgezijaAnestezija i analgezija anestezija - smanjena osjetljivost cijelog ili pojedinih dijelova tijela

postiže se sredstvima koja vrše depresiju živčanog tkiva lokalno ilipostiže se sredstvima koja vrše depresiju živčanog tkiva lokalno ilisredišnjeg živčanog sustava u potpunosti.

- Bolni eksperimenti trebaju se izvodi u lokalnoj ili općoj anesteziji.Bolni eksperimenti trebaju se izvodi u lokalnoj ili općoj anesteziji.

Analgezija - odsutnost boli

- kod laboratorijskih životinjama teško utvrditi primjerenost anestezije ilianalgezije.- prevencija razvoja osjetljivosti perifernog i središnjeg živčanog sustava irazvoja boli.- intenzitet i trajanje boli životinja će se smanjiti te ubrzati njihov

oporavak.

- prikupljanje podataka tijekom anestezije - procjena potencijalnihinterakcija između prikupljenih podataka i samih anestezijskih postupaka

Znakovi boli:smanjena aktivnosti,smanjena aktivnosti,potištenost,promjene ponašanja (agresivnost, uzmicanje),opiranje pregledu,p j p g ,promjena načina kretanja (tromosti, neuobičajen stav ili položaj tijela),grizenje ili lizanje bolnog dijela,anoreksija,jsalivacije,tahikardije,znojenja.

Bihevioralni znaci vrlo su varijabilni i ovise o temperamentu životinje -individualni pristup svakoj pojedinoj vrsti životinja

VrsteVrste anestezijaanestezija

Opća anestezija Opća anestezija- nesvjesno stanje karakterizirano kontroliranom, reverzibilnom

depresijom CNS-a.

-bezopasna, reverzibilna neosjetljivost

-redoslijed depresije nije pravilan, poslije kore velikog mozga, preskačuj p j j p , p j g g , pse medularni centri, a depresija zahvaća ganglije i mali mozak te nakraju medularne centre

- karakteristike: analgezija, hipnoza, mišićna relaksacija i gubitakrefleksa.

Lokalna anestezija- gubitak osjeta u ograničenom dijelu tijela.

T h ik l k l t ij htij j i j k iliTehnike lokalne anestezije ne zahtijevaju primjenu skupe ilikomplicirane opreme.

omo ućava smanjenje potrebne dubine opće anestezije- omogućava smanjenje potrebne dubine opće anestezije.

- kemijski spojevi - reverzibilna blokalna ili regionalna neosjetljivost uzočuvanje svijestiočuvanje svijesti- mogu se primijeniti u obliku gela, krema, otopina ili aerosola.

Sedacija označava centralnu depresiju i pospanost, a životinja nijesvjesna okoline.svjesna okoline.

Narkoza je farmakološki izazvano stanje dubokog sna iz kojeg životinjunije lako probuditi.j p

TipoviTipovi općeopće anestezijeanestezije

injekcijska (ubrizgavanje otopina anestetika)

- I.v. injekcija - najsigurniji put - prilagodba dozej j j g j p p gPrecizna kontrola dubine anestezije - kontinuiranainfuzija i trenutna primjena specifičnihantagonista ili drugih lijekova.g g j

- I.p. injekcija - često se koristi- I.m. injekcije treba izbjegavati - mogu izazvati nepotrebna oštećenja

mišića i bol.- S.c. injekcija - lako je izvesti i manje bolna od i.m. injekcije

brzina apsorpcije često usporediva s onom nakon i.m. injekcija.

i h l ij k ( di j t tičkih li ili ki ik ) inhalacijska (udisanje anestetičkih plinova ili para s kisikom)

anestetik primijenjen na sluznicu u ustima ili rektumi bj nj b ln inj k ij ili n p s dn-izbjegavanje bolne injekcije ili neposredno

Metaboliziranje anestetika u jetri koje se javljanakon oralne i intraperitonealne primjene

lijek miš zamorčić štakor kunić6

Injekcijski anestetici i njihova primjena (doze u mg/kg i način aplikacije)

Ketamine - - - 20-60IM

Ketamine (K) + 90-150 K7 5-16 X

40-75 K5-10 X

40-75 K5-10 X

22-50 K2 5-10 XXylazine (X) 7.5 16 X

IP5 10 X

IP5 10 XIP, IM

2.5 10 XIM

Ketamine (K) +Diazepam (D) - - -

60-80 K5-10 DDiazepam (D) IM

Ketamine +Xylazine +

60-100 K7-20 X0 6 3 A

61 K7 X

0 6 A

30-40 K5-6 X1 2 Ay

Acepromazine (A) 0.6-3 AIP

0.6 AIP

1-2 AIP, IM -

P nt b bit l

30-90IP 30-60 15-40 20-60Pentobarbital (5 mg/kg

u neonatalnih)IP IP, IV IV

Thiopental - 20-40IV - -p IV

Propofol® - 7.5-10IV - -

1000-1500 1500Urethane - 1000 1500IP, SQ

1500IP, IV -

Tribromoethanol 125-250IP - - -

Inhalacijska anestezija

d ći ži ti j kih t- pogodna za većinu životinjskih vrsta.

Prednosti: brza anestezija brzi oporavak, mogućnost preciznog kontroliranja dubine anestezijepreciznog kontroliranja dubine anestezije

Nedostatci: skupa aparatura, izloženost ljudi, rizik od predoziranja ako se koristi otvoreni sustav,

j i ij k t i k i tl ksmanjena respiracijska rata i krvni tlak

- halogenirani ugljikovodici (halotan), - halogenirani eteri (izo-, des-, en-, sevoflurana),g ( z , , , f u ),- anorganski plinovi (N2O).

- poboljšavaju inhibitorni neurotransmiter GABA i t k iji s GABAA t i CNSu interakciji s GABAA receptorima u CNS-u.

Indukcijska konc. (u 100% kisika)

Održavanje konc.

.

)

Isofluran 3-4% 1.5-3%Sevofluran: do 8% 3-5%Halotan: 3-4% 1-2%

- strojevi za anesteziju i isparivači - precizno doziraju količinu anestetika

- indukcijska komora (glodavci, mačići, štenci, prasad, ptice i druge male životinje ne j (g p p g jnavikli na držanje)

- maska za lice (kod životinja koje su navikle na rukovanje)

AnesteziološkiAnesteziološki postupcipostupci

- Izbor odgovarajućih tehnika anestezije (inhalacijska, injekcijska)

- Izbor anestezijskog protokola radi se za svaku pojedinu životinju, aovisi o vrsti životinje, kliničkom statusu, planiranom zahvatu,dostupnosti pojedinih preparata ili opreme za anesteziju (aparat zap p j p p p j ( pinhalacijsku anesteziju).

Anesteziološki postupci dijele se na:1. premedikaciju,2 d k2. indukciju anestezije,3. održavanje anestezije4. oporavak ili buđenje iz anestezije.

PREMEDIKACIJA

• vrijeme prije uvoda u anesteziju u kojem se primjenjuju određeni analgetici,sedativi, antikolinergični lijekovi i antibiotici

l i i lij k i k ji j j b l i d ik- analgetici- lijekovi koji smanjuju bol i dozu anestetika

- sedativi - lijekovi koji uzrokuju umirenje, smanjuju dozu anestetika

- antikolinergički lijekovi – blokiraju parasimpatičku stimulaciju srčano-dišnogsustava, sekreciju sline, koriste se u kombinaciji sa sedativima i analgeticima.(atropin)

- hipnotici - lijekovi koji uzrokuju spavanje

- neuroleptici - lijekovi koji uzrokuju specifičan oblik umirenja sa ukočenošćuneuroleptici lijekovi koji uzrokuju specifičan oblik umirenja, sa ukočenošću,pojačanim tonusom skeletne muskulature i nezainteresiranošću za okolinu(svijest životinje je potpuno očuvana, ali se ona nalazi u stanju kataleptičkenepokretnosti), tjelesna temperatura je u pravilu snižena.

- Neki lijekovi u ovisnosti od primijenjene doze (npr. barbiturati) uzrokuju svestupnjeve depresije CNS-a, od blagog umirenja pa sve do kome.

N j ž iji d i i hi i iNajvažniji sedativi–hipnotici:

•Tiazini (a-2-adrenergički agonisti) - sedacija, analgezija i relaksacija skeletnemuskulaturemuskulature

•Benzodiazepini - sedativni, hipnotički, anksiolitički, antikonvulzivni učinak irelaksacije skeletne muskulature;

•Barbiturati - sedativno, hipnotičko, opće anestetičko i antikonvulzivno djelovanje

•Fenotiazini -(blokiraju dopaminske receptore u CNS-u) većina se primjenjujeFenotiazini (blokiraju dopaminske receptore u CNS u) većina se primjenjujesamo kod pasa, mačaka i konja, a samo neki se primjenjuju i kod goveda i svinja.

INDUKCIJA ANESTEZIJE

- period u kojem životinja gubi svijest.

- započinje nakon što je uočljiv učinak premedikacije (minimalno 10započinje nakon što je uočljiv učinak premedikacije (minimalno 10minuta nakon intramuskularne primjene te 20 minuta nakon potkožneprimjene).

- u pojedinim slučajevima premedikacija i indukcija anestezije seprimjenjuju istovremeno.

• injekcijskim ili inhalacijskim anestetikom.

• injekcijski anestetik za indukciju anestezije, vrlo često nakon njegaj j j j j gobavljamo endotrahealnu intubaciju i započinjemo primjenuinhalacijskog anestetika.

• inhalacijski anestetik, preko maske ili u indukcijskoj komori.• indukcija inhalacijskim anestetikom životinje se boje maske,

neugodan miris inhalacijskog anestetika

Stupnjevi opće anestezije prema Guedallu (1920. god.):

Praćenje tijeka anestezije - opažanja neuromuskularnih znakova

I. stupanj- stupanj voljnih pokreta- vrijeme od početka davanja anestetika do gubitka svijesti- frekvencija bila i disanja ubrzana, refleksi su prisutni

li ij k j i d f k ij č č j- salivacija, mokrenje i defekacija često se uočavaju

II. stupanj - delirij - stupanj nevoljnih pokreta- počinje gubitkom svijesti i traje do pojave pravilnog disanjapočinje gubitkom svijesti i traje do pojave pravilnog disanja- depresija kortikalne kontrole - stimulacija (glasni zvukovi i sl.) dovodi do

mišične hiperaktivnosti, hiperventilacije ili prestanka disanja.- refleksi - još uvijek prisutni, životinja žvače i guta, zjenice su proširene

i j j lreagiraju na svjetlost

III. stupanj - kirurška anestezija- nesvjesno stanje progresivna depresija refleksa pojava pravilnog i laganognesvjesno stanje, progresivna depresija refleksa, pojava pravilnog i laganog

disanja

IV. stupanj - stupanj paralize disanjad ij t di j CNS t k di j č i t- depresija centra za disanje u CNS-u, prestanka disanja, srčanim arestom,krvni tlak pada, zjenice su proširene, popuštanje sfinktera anusa i mokračnogmjehura.

- refleksna aktivnost prestaje.refleksna aktivnost prestaje.- može se ispraviti brzom ventilacijom, smanjenje koncentracije anestetika u

plućima i krvotoku.

Pedalni refleksRefleks pritiska repa

ODRŽAVANJE ANESTEZIJE

- dovoljno duboko za izvođenje određenog operacijskog zahvata- dovoljno duboko za izvođenje određenog operacijskog zahvata.

Za vrijeme održavanja anestezije dolazi do miorelaksacije, daljnjeg gubitka refleksa(palpebralni refleks, uočava se depresija dišnog i kardiovaskularnog sustava.

izvodi se korištenjem inhalacijskog anestetika ili injekcijskog anestetika.

• praćenje vitalnih funkcija: održavanje odgovarajuće oksigenacije održavanje tjelesne• praćenje vitalnih funkcija: održavanje odgovarajuće oksigenacije, održavanje tjelesnetemperature, održanju ravnoteže tjelesnih tekućina, sprečavanje hipotermije

-održavanje anestezijeć k - pomoću maske

- endotrahealne cijevi

Praćenje anestezije

Respiratorni sustav

• Anestetici deprimiraju disanje – važno pratiti ratu respiracije Zbog prirodno visoke rate respiracije već nekoliko sekundi apneje može biti letalno

• Promatranje pomicanja prsnog koša

• procjena dišne funkcije pomoću puls oksimetera; oksimetar sonda može bitiprocjena dišne funkcije pomoću puls oksimetera; oksimetar sonda može biti stavljena na jezik miša.

• Pojava blijedo ružičaste do plave boje u albino životinja vidljiva na ušima i njušci -l ž l kritično nedovoljna respiracija. Respiratorni zastoj može biti ispravljen

pritiskanjem prsiju (60 kompresija u minuti) ili primjenom doxaprama (jedna kap na jezik).

- Kardiovaskularni sustav

• Broj otkucaja i srčani ritam, arterijski puls i krvni tlak• Tjelesna temperatura - rektalni termometar

- Mišićni tonus•Čeljust i udovi, analni sfinkterOd n b ln p d ž j (štip nj )•Odgovor na bolne podražaje (štipanje)

- Refleksi- Oči - micanje očima, veličina zjenica, odgovor na svjetlo, suzenje, cornealni refleks

OPORAVAK - BUĐENJE

• započinje kada se koncentracija anestetika u mozgu počne smanjivati

• Većina anestetika metabolizira se u jetri, a metaboliti se izlučujumokraćom.Neki lijekovi se ne metaboliziraju te se izlučuju nepromijenjeni prekob bbubrega.Kod korištenja barbiturata koncentracija anestetika u mozgu smanjuje seredistribucijom anestetika u druga tkiva (masno tkivo i mišići).

• Inhalacijske anestetike iz mozga odvodi krv te se izlučuju putem pluća.

• povratak pojedinih refleksa gubitak miorelaksacije• povratak pojedinih refleksa gubitak miorelaksacije.

• Životinjama treba pružiti odgovarajuću postoperativnu njegu - primjenaanalgetika antibiotika rehidracije i parenteralne prehraneanalgetika, antibiotika, rehidracije i parenteralne prehrane.

Post-operativna njega

• životinje promatrati do potpunog oporavka od anestezije• životinje promatrati do potpunog oporavka od anestezije • Kisik treba dostavljati do normaliziranja disanja

• životinje treba držati u toplom uz dodatak fiziološke tekućine supkutano tij k ih 24 ti k h ttijekom prvih 24 sati nakon zahvata.

• Povećati udobnost životinja u kavezima (papirnate posteljine manje prianjaju uz svježe rane)

Analgezija u periodu oporavka• Smanjenje boli važan dio oporavka - kod miševa bol smanjuje unos hrane –Smanjenje boli važan dio oporavka kod miševa bol smanjuje unos hrane

praćenje tjelesne mase • osigurati analgeziju prvih 24 sata

Analgetici (doze u mg/kg; način aplikacije; učestalost primjene)

lijek miš zamorčić štakor kunićj

Morphine2-10SQ4 h

2-10SQ, IM

4 h

2-10SQ, IM

4 h

2-5SQ, IM

4 h

Buprenorphine0.05-0.1

SQ8-12 h

0.01-0.05SQ

8-12 h

0.01-0.05SQ

8-12 h

0.01-0.05IM, SQ6-12 h

1 2 2 0 1 0 5Butorphanol

1-2SQ4 h

2SQ

2-4 h-

0.1-0.5IM, SQ

4 h2.5 1.1 - 2.5 1 – 2 1.0

Flunixin SQ12 h

do 3 dana

SQ12 h

do 3 dana

SQ12 h

do 3 dana

SQ12 h

do 3 dana5 5 5 4

Carprofen5

SQ12-24 h

5SQ

12-24 h

5SQ

12-24 h

4SQ

12-24 h5 5 5 3

Ketoprofen5

SQ12-24 h

5SQ

12-24 h

5SQ

12-24 h

3SQ

12-24 h

5-10 1 1 – 2 0.2

Meloxicam5-10

SQ, PO12-24 h

1SQ

12-24 h

1 2SQ, PO12-24 h

SQ24 h

do 3 dana

EUTANAZIJA

- postupak izazivanja smrti bez boli i patnje životinja

- uključuje brzi gubitak svijesti, nepovratnu depresiju CNS

- Postupak eutanazije potrebno je provesti na što humaniji način- Postupak eutanazije potrebno je provesti na što humaniji način

Ovisno o vrsti životinje koriste se:-farmakološko-kemijske metode (predoziranje injekcijskim ili inhalacijskimanesteticima) veće životinje

-mehaničko-fizikalne metode kod malih laboratorijskih životinja (glodavci:CO2 cervikalna dislokacija)CO2, cervikalna dislokacija).

- CO2 je općenito prihvaćen način eutanazije malih laboratorijskih životinja akose primjenjuje na primjeren način

Euthanazija pomoću CO2 (odrasli miševi)

• Prednost - CO2 omogućava brzu narkozu; nije zapaljiv i eksplozivan• Prednost - CO2 omogućava brzu narkozu; nije zapaljiv i eksplozivan.

• Nedostatci - CO2 je teži od zraka nepotpuno popunjena komora životinje penjanjem i skakanjem izbjegavaju CO2 stres (pred-punjenje komore) penjanjem i skakanjem izbjegavaju CO2 stres (pred punjenje komore)

• Stres zbog iritacije mukozne membrane dišnog sustava i stimulacije respiratornih centara u mozgu

• Smrt mora biti potvrđena nakon eutanazije i prije odlaganja životinja.

• Komora ne smije biti pretrpana (miješanje različitih vrsta životinja u istom Komora ne smije biti pretrpana (miješanje različitih vrsta životinja u istom spremniku nije dozvoljeno)

• Primjereni izvor CO2 (boca), obučeno osobljej j

• Potvrđivanje smrti životinja : cervikalna dislokacija, obostrana torakotomija, iskrvarenje, dekapitacija, injekcija kalij klorida

•Koncentracija CO2 - 100% CO2 (pomiješan sa zrakom u komori)- brzi gubitak svijesti

- Mješavina 70% CO2 i 30% O2.

• Neonatalni miševi (manji od 10 dana starosti)

• ne mogu biti anestezirani samo pomoću CO2 - tolerancija na visoke koncentracije CO2 zbog intrauterinog života

• Neonatalne miševe smjesti se u plastičnu vrećicuiz koje je izvučen zrak, vrećica se napuni s CO2

• Nakon što se miševi prestanu micati i disati (10-15 min) dekapitacija se vrši odmah nakon vađenja