ANALIZE - Guest HomepageSVEUČILIŠTE U RIJECI, EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA TRGOVANJE DEVIZAMA PRIMJENOM TEHNIČKE ANALIZE DIPLOMSKI RAD PREDMET: Financijski ...oliver.efri.hr/zavrsni/735.B.pdf ·

SVEUČILIŠTE U RIJECI,

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

DAMIR DUDOVIĆ

TRGOVANJE DEVIZAMA PRIMJENOM TEHNIČKE

ANALIZE

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI,

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

TRGOVANJE DEVIZAMA PRIMJENOM TEHNIČKE

ANALIZE

DIPLOMSKI RAD

PREDMET: Financijski menadžment

MENTOR: Prof. Dr. Sc. Mira Dimitrić

STUDENT: Damir Dudović

SMJER: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081124272

RIJEKA, KOLOVOZ 2014.

SADRŽAJ:

Stranica

1. UVOD...................................................................................................................1

1.1. Predmet i problem istraživanja..................................................................1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja.........................................................................1

1.3. Istraživačke metode i struktura rada.........................................................2

2. UVODNO O TRGOVANJU DEVIZAMA.......................................................3

2.1. Osnove trgovanja devizama......................................................................3

2.2. Fundamentalna analiza deviznog tržišta...................................................6

2.3. Filozofija tehničke analize.......................................................................11

3. GLAVNI KONCEPTI TEHNIČKE ANALIZE............................................13

3.1. Dow-teorija..............................................................................................13

3.2. Vrste grafikona........................................................................................15

3.3 . Alati tehničke analize..............................................................................17

3.4. Analiza grafikona svjećica......................................................................39

4. UPRAVLJANJE NOVCEM I RIZIKOM I ISPITIVANJE

TRGOVAČKOG SUSTAVA U PRAKSI........................................................41

4.1. Rizici i uspješnost trgovanja....................................................................41

4.2. Primjer testiranja trgovačkog sustava......................................................43

4.3. Automatizirani trgovački sustavi.............................................................52

5. ZAKLJUČAK....................................................................................................54

LITERATURA....................................................................................................56

POPIS SLIKA......................................................................................................58

POPIS GRAFIKONA..........................................................................................60

PRILOG...............................................................................................................61

1

1.UVOD

Uvod se sastoji od slijedećih dijelova: 1) problem i predmet istraživanja, 2) svrha i

ciljevi istraživanja i 3) istraživačke metode i struktura rada.

1.1. Problem i predmet istraživanja

Trgovanje devizama ili valutama na tržištu FOREX, pojavom interneta doživljava sve

veću popularnost, jer omogućava i malim privatnim ulagačima da se okušaju na ovom

najlikvidnijem financijskom tržištu svijeta (Kofnas, 2008., p.9). Obujam trgovanja se

tako konstantno iz godine u godinu povećava, a prema izvještaju banke za međunarodna

poravnanja iz 2013., u travnju iste godine dnevni promet na FOREX-u iznosio je

prosječno 5,3 milijardi dolara, te se navodi da trgovanje privatnih trgovaca zauzima već

visokih 3,5% ukupnog trgovanja (http://www.bis.org/publ/rpfx13fx.pdf). Razvoj

trgovačkih platformi kao Metatrader 4 i novija verzija Metatrader 5, koje su standardni

trgovački software većine privatnih ulagača, uveliko je olakšalo pristup za

neinstitucionalne ulagače, tako da i u budućnosti možemo očekivati daljnji porast malih,

privatnih investitora. Međutim, često se spominje podatak kako 95% trgovaca gubi

novac na FOREX-u. Iako je stvarno stanje vjerojatno ipak malo svjetlije,

činjenica je, da je trgovanje na FOREX-u visokorizično i zahtjeva određeno teoretsko

znanje kao i iskustvo (http://marketstudent.hubpages.com/hub/Do-95-percent-of-all-

traders-lose). Analiza kretanja valutnih tečajeva se provodi fundamentalnom i

tehničkom analizom, a uobičajeno je da se ove dvije metode koriste kombinirano.

Problem i predmet istraživanja ovog diplomskog rada je trgovanje devizama isključivo

tehničkom analizom, odnosno ispitivanje uspješnosti takvog pristupa.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja ovog rada je upoznati se s temeljima trgovanja na deviznom tržištu

primjenom tehničke analize, koja je, kako je već spomenuto, jedan od dva osnovna

načina za predviđanje kretanja tečajeva na financijskim tržištima. Fundamentalna

analiza ima određene specifičnosti za različita financijska tržišta pa tako i na tržištu

deviza, na kojem se uglavnom koriste makroekonomske varijable za procjenjivanje

fundamentalnih vrijednosti deviznih tečajeva. Kako bi se dobilo cjelovitu sliku o

trgovanju devizama, predstavljena je ukratko isto tako i fundamentalna analiza, posebno

2

zbog toga kako bi se prezentirala razlika u odnosu na tehničku analizu i tako bolje

prikazao teorijski koncept tehničke analize.

Cilj rada je istražiti učinkovitost trgovanja isključivo tehničkom analizom na deviznom

tržištu i predstaviti cjelokupni postupak trgovanja tehničkom analizom. Osim toga, rad

obrađuje mogućnosti tehničke analize u pogledu stvaranja automatiziranih sustava za

trgovanje.

1.3. Istraživačke metode i struktura rada

Istraživačka metoda korištena u ovom radu je uglavnom eksperimentalna metoda,

kojom se želi istražiti učinkovitost vrlo jednostavnog trgovinskog sustava, baziranog

isključivo na tehničkoj analizi u obliku metode slučaja. Pri tome su korištene osnovne

statističke i matematičke operacije. Tematika diplomskog rada o trgovanju na FOREX-u

primjenom tehničke analize, predstavljena je u pet međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, uvodu, navedeni su problem i predmet istraživanja, svrha i ciljevi istog,

korištene istraživačke metode te struktura rada. U drugom dijelu predstavljene su

osnove deviznog tržišta, osnove fundamentalne analize za tržište deviza kao i temeljne

pretpostavke, odnosno filozofija iza koncepta tehničke analize. U trećem dijelu,

prikazani su osnovni alati koji se koriste u tehničkoj analizi.U četvrtom dijelu razrađen

je pojam „upravljanje rizikom i kapitalom“. Osim toga, prikazan je primjer postupka

stvaranja vlastitog trgovinskog sustava, te se ukazuje na pojavu automatiziranih

trgovinskih sustava u FOREX-u i na mogućnosti koje u tom pogledu pruža tehnički

koncept analize deviznih tečajeva. Peti dio obuhvaća kratki sažetak ovog rada, osvrt na

iznesene činjenice te konačan zaključak.

3

2.UVODNO O TRGOVANJU DEVIZAMA

U ovom poglavlju predstavljene su slijedeće tematske jedinice: 1) osnove trgovanja

devizama, 2) fundamentalna analiza deviznog tržišta i 3) filozofija tehničke

analize.

2.1. Osnove trgovanja devizama

Novac se u povijesti čovječanstva prvi puta pojavio u obliku robnog novca kao

primjerice maslinovo ulje, stoka, školjke, bakar, zlato ili srebro (Samuelson i Nordhaus,

2007., p. 511-512). Međutim, kao transakcijsko sredstvo takav oblik novca imao je

određene mane, kao nedjeljivost ili poteškoće rukovanjem takvim novcem. Do 18.

stoljeća se zbog toga gotovo sav robni novac ograničio na metale. Novac u obliku

kovanica poznat je već u antičko doba, prvi put ga spominje Herodot

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Lidija). Papirni novac po prvi puta se pojavljuje u Kini oko

1000-te godine (http://croatian.cri.cn/348/2013/07/23/142s67323.htm). Većina

današnjeg novca postoji u obliku bankarskog novca, a s pojavom interneta omogućeno

je i stvaranje elektroničkog novca.

U međunarodnoj razmjeni bilo je potrebno uspostaviti međuodnos između pojedinih

valuta (Samuelson i Nordhaus, 2007., p. 610-613). Prvi značajni sistem novijeg doba,

koji je regulirao međuodnos valuta bio je zlatni standard, koji je s prekidima postojao od

1717.- 1933. godine. Po ovom sustavu svaka zemlja određivala je vrijednost svoje

valute prema fiksnom iznosu zlata kojeg je posjedovala, i koje je služilo kao pokriće za

izdane novčanice. Ukoliko bi jedna zemlja u međunarodnoj razmjeni s nekom drugom

zemljom ostvarila deficit, bilo je potrebno otpremiti zlato u zemlju prema kojoj postoji

dug čime bi se po kvantitativnoj teoriji smanjila ponuda novca u zemlji koja je pokrila

svoje dugovanje. Smanjena ponuda novca uzrokovala bi deflaciju, odnosno cijene i

dohotci bi se smanjili. Time zemlja koja je živjela iznad svojih mogućnosti, više ne bi

mogla uvoziti istu količinu dobara kao prije, a s druge strane, njezini izvozni proizvodi

postali bi jeftiniji i tako bi došlo do automatske prilagodbe odnosno uravnotežene

razmjene između dviju zemalja. U modernoj makroekonomskoj teoriji, kretanje

proizvodnje i zaposlenosti određuju cijene i nadnice u mehanizmu prilagodbe.

4

Tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća nakon ekonomske krize toga vremena,

ekonomisti, među kojima je najpoznatiji John Maynard Keynes, smatraju kako je zlatni

standard u doba krize previše nefleksibilan i ne može pridonijeti rješavanju nastale

ekonomske situacije. Godine 1944., krajem drugog svjetskog rata, uvođen je

bretonvudski sustav, po kojem se za svaku valutu uspostavio paritet prema zlatu i

američkom dolaru. Sjedinjene Države pri tome su se obvezali da će garantirati

konverziju dolara u odnosu od 35$ za uncu zlata. Međutim, sporazum od strane SAD-a

nije ispoštovan (https://www.britannica.com/nobelprize/article-247599).

1971.-1973. SAD napušta bretonvudski sustav, nakon što je Nixon obznanio da količina

dolara u opticaju premašuje zlatne rezerve SAD-a prema dogovorenom odnosu.

Nakon toga nastaje sistem slobodno fluktuirajućih deviznih tečajeva, prema kojem

isključivo ponuda i potražnja za valutama određuje kretanje tečaja. Ovaj sistem

prigodan je za velike zemlje, a osim njega postoji sistem upravljanih ali fluktuirajućih

tečajeva, prema kojem država intervencijama utječe na tečaj ukoliko je potrebno, i

sistem fiksnih deviznih tečajeva koji pretežno koriste manje zemlje vezujući svoju

valutu za neku drugu ili za košaricu nekoliko valuta. U svakom od ovih sistema, država

naravno može intervenirati ukoliko se uspostavi da su tečajevi daleko od fundamentalne

vrijednosti. Kako međunarodna razmjena raste, potreba za razmjenom valuta isto tako

sve više raste. Kao što je u uvodu navedeno, tržište deviza, danas je najveće financijsko

tržište svijeta s dnevnim prometom oko 5,3 milijardi dolara.

Danas, u doba interneta tržište deviza odnosno FOREX lako je dostupno i za privatne

ulagače ili špekulante. Brokeri pri tome besplatno nude trgovačke platforme pomoću

kojih je moguće uključiti se na FOREX. Najpoznatija platforma za trgovanje preko

interneta je MetaTrader 4 i novija inačica, MetaTrader 5. O njima je više rečeno u

četvrtom poglavlju, u kojem su spomenuti automatizirani trgovinski sustavi. Trgovac

tako zapravo treba samo računalo i internet kako bi se uključio na tržište FOREX.

Trgovanje je prilično jednostavno, ali je početniku potrebno ipak određeno vrijeme da

se upozna s postupkom trgovanja. Demo računi, koji internet- brokeri nude besplatno,

idealni su za upoznavanje FOREX-a i postupak trgovanja, a osim toga i za testiranje

vlastitih strategija za naprednije trgovce. Trgovanje se ukratko odvija na sljedeći način.

Nakon što trgovac otvori račun kod brokera i uplati određenu svotu na račun, pri čemu

5

se valuta na koju glasi račun ne mijenja, moguće je ulagati na valutne parove kao na

primjer EURUSD. Nalog može biti buy ili duga pozicija, odnosno sell ili kratka

pozicija. Konkretno, ukoliko trgovac odluči otvoriti račun u eurima, on znači ne prodaje

svoje eure kako bi kupio dolare nego uvijek ulaže u valutne parove. Kod buy-naloga za

valutni par EURUSD trgovac očekuje porast eura prema dolaru, a kod sell-naloga pad

eura prema dolaru. Nakon što se nalog ili „trade“ zatvori, dobitak ili gubitak iskazuje se

u valuti na koju glasi račun. Znači, bez obzira na koji valutni par trgovac ulaže,

promjena na računu uvijek se iskazuje isključivo u valuti koju je trgovac odabrao pri

otvaranju računa. Pomaci tečaja nekog valutnog para broje se u pips-evima. Jedan pip je

zapravo pomak tečaja u iznosu od 0,0001. Na primjer, porast tečaja EURUSD sa 1,3865

na 1,3885 predstavlja porast eura prema dolaru od 20 pips-eva odnosno porast od 0,002.

Temeljna jedinica kojom se trguje na FOREX-u je lot. Jedan lot je 100000 jedinica

valute na koju glasi račun. Ukoliko račun trgovca znači glasi na eure, jedan lot iznosio

bi 100000 eura. Osim toga postoji mini-lot=10000 jedinica, micro-lot=1000 jedinica i

nano-lot = 100 jedinica (https://de.tradimo.com/tradipedia/Lot_1093/).

Brokeri uobičajeno nude trgovanje na marginu, odnosno nude polugu čak do 1:500.

Trgovanje visokim polugama može donijeti velike dobitke ili gubitke pa i potpuni

gubitak. Stoga dva kratka primjera za trgovanje uz polugu:

Slučaj A (Poluga 1:100): Slučaj B (Poluga 1:100):

Početno stanje na računu: 1000 eura Početno stanje na računu: 1000 eura

Volumen trgovanja: 1 lot Volumen trgovanja: 1 lot

Nalog: buy za EURUSD Nalog: buy za EURUSD

Pomak tečaja: sa 1,3865 na 1,3765 Pomak tečaja: sa 1,3865 na 1,3965

Završno stanje na računu: 0 eura Završno stanje na računu: 2000 eura

6

Na ovom primjeru, vidi se kako je trgovanje uz polugu vrlo riskantno. Tako poluga od

1:100 omogućava trgovcu da ulazi u trade s 100 puta većim iznosom nego što zapravo

ima na računu. Pomak od jednog pip-a u gornjem slučaju uz polugu, u novcu iznosi 10

eura dok bi bez poluge iznosio tek 10 centi.

2.2. Fundamentalna analiza deviznog tržišta

Prethodno navedeni primjer pokazao je koliko je važno analizirati tečaj nekog valutnog

para prije nego trgovac otvara dugu ili kratku poziciju. Dva osnovna pristupa

analiziranja tečajeva na tržištu deviza, ali i općenito na financijskim tržištima, su

fundamentalna analiza koja je predmet ovog podpoglavlja i tehnička analiza, glavni

predmet ovog diplomskog rada. Svaki trgovac devizama trebao bi biti upoznat s

fundamentalnom analizom, osim toga znanje o istoj olakšava razumijevanje tehničkog

pristupa.

Fundamentalna analiza ukratko nastoji spoznati intrinzičnu vrijednost nekog

financijskog instrumenta, odnosno pravu ili realnu vrijednost (Murphy, 2007., p.28).

Kako bi se došlo do spoznaje o intrinzičnoj vrijednosti, potrebno je evaluirati čimbenike

koji utječu na pravu vrijednost nekog financijskog instrumenta. Čimbenici koji utječu

na vrijednost neke valute mogu biti makroekonomski pokazatelji, monetarna politika,

fiskalna politika ali i dnevnopolitički događaji. Za bolje razumijevanje u nastavku

navedenih pokazatelja fundamentalne analize na tržištu deviza, nužno je spomenuti

neke ekonomske teorije za bolje razumijevanje.

Teorija kamatnog pariteta, koju je osmislio John Maynard Keynes, objašnjava

kretanje tečajeva u kratkom i srednjem roku

(http://blog.dnevnik.hr/print/id/1626957424/teorija-kamatnog-pariteta.html). Prema

ovoj teoriji, investitor kada odlučuje gdje investirati svoj novac, bira zemlju s najvećom

renditom. Rendita je definirana kao godišnji prihod od dividendi ili kamata neke

vrijednosnice, izražen kao postotak tržišne cijene te vrijednosnice (http://www.moj-

bankar.hr/Kazalo/R/Rendita). Ukoliko promatramo primjer dviju zemalja, ako realna

kamatna stopa u jednoj zemlji poraste, investitor, koji je do tada držao ili investirao u

valutu ove druge zemlje, nastoji ulagati u zemlju u kojoj je došlo do porasta realne

kamatne stope i kupuje valutu te zemlje, čime povećava potražnju za tom valutom dok

7

se istodobno smanjuje potražnja za valutom koju je prije držao. Valuta zemlje u kojoj je

porasla kamatna stopa time aprecira, odnosno postaje skuplja i tako se smanjuje rendita

ili realna kamatna stopa sve dok ne dođe do nove ravnoteže između valuta dviju

zemalja. U ovom modelu i očekivanja ulagača o padu ili porastu tečaja u budućnosti,

utječu na njihove odluke.

Paritet kupovne moći objašnjava kretanje valutnih ili deviznih tečajeva u dužem roku

(http://www.stock-world.de/analysen/nc1724536-

Die_richtige_Wechselkursprognose_der_Schluessel_zum_Erfolg.html). Prema ovom

teoremu nivo cijena utječe na potražnju valuta. Uzmemo li opet dvije zemlje, ulagači ili

kupci odabrati će zemlju u kojoj je nivo cijena niži jer u njoj ostvaruju veću kupovnu

moć. Zemlja s većom razinom cijena sada ostvaruje trgovinski deficit prema ovoj

drugoj, ali isto tako njezina valuta deprecira ili postaje jeftinija sve dok ne dođe do nove

ravnoteže, odnosno izjednačenja kupovne moći u obe zemlje.

Ova dva temeljna koncepta koja objašnjavaju kretanje valutnih tečajeva, naravno nisu

dovoljna za razumijevanje fundamentalnog koncepta na višoj razini, već je potrebno

dublje se pozabaviti ekonomskom znanošću. Međutim, pomažu u osnovnom

razumijevanju čimbenika i varijabli koji su predmet fundamentalne analize valutnih

tečajeva.

Najvažniji podatci koje prate fundamentalni analitičari valutnih tečajeva su:

Kamatna stopa: Ima najveći utjecaj na tečajeve valuta, jer je zapravo po definiciji cijena

novca, predmet je prethodno navedenog teorema kamatnog pariteta te se većina ostalih

makroekonomskih varijabli prate s aspekta njihovog mogućeg utjecaja na kamatnu

stopu (Kofnas, 2008., p.17). Na Slici 1, obilježeno crveno, vidi se pad EURUSD na dan

kada je europska centralna banka snizila kamatnu stopu sa 0,5% na 0,25%

(https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr131107.hr.html). Pad kamatne

stope negativno utječe na vrijednost neke valute, dok porast kamatne stope pozitivno

utječe na vrijednost valuta.

8

Slika 1: Pad eura prema dolaru na dan 7.11.2013.

Izvor: Izradio student pomoću software-a MetaTrader 4

Inflacija (Kofnas, 2008., p. 29-30): Predmet je teorije pariteta kupovne moći, i nakon

kamatne stope po važnosti je drugi podatak koji fundamentalno utječe na vrijednost

neke valute. Visoka inflacija je pokazatelj koji će najprije dovesti do odluke neke zemlje

da povisi kamatnu stopu kako bi se agregatna potražnja smanjila odnosno inflatorni

pritisci ublažili, jer uz veću kamatnu stopu isplativije je štediti i odgoditi potrošnju dok

potrošnja zaduživanjem postaje skuplja. Porast inflacije pozitivno utječe na vrijednost

neke valute.

Nezaposlenost: Utjecaj nezaposlenosti na vrijednost neke valute lako je shvatiti preko

Philipsove krivulje, koja prikazuje vezu između inflacije i nezaposlenosti, odnosno

porast nezaposlenosti smanjuje inflaciju ,a smanjenje nezaposlenosti povećava inflaciju

(Samuelson i Nordhaus, 2007, p. 678-679). Porast nezaposlenosti negativno utječe na

neku valutu.

9

BDP: Vezu između nezaposlenosti i BDP-a otkrio je Arthur Okun (Samuelson i

Nordhaus, 2007, p. 653-654). Povećanje BDP-a rezultira smanjenjem stope

nezaposlenosti ,a smanjenje BDP-a povećava nezaposlenost. Porast BDP-a pozitivno

utječe na vrijednost neke valute.

Platna bilanca: Trgovinski deficit odnosno suficit može se iščitati iz platne bilance.

Ukoliko neka zemlja ostvaruje vanjskotrgovinski deficit , postoji mogućnost da će se

odlučiti za devalvaciju, i tako povećati konkurentnost svojih proizvoda koji u

inozemstvu postaju jeftiniji i istodobno smanjiti potražnju proizvoda iz inozemstva koji

bi postali skuplji za domaće potrošače, kako bi se u konačnici ostvarila uravnotežena

trgovinska razmjena. Devalvacijom zapravo ta zemlja smanjuje vrijednost svoje valute

prema nekoj drugoj. Porast trgovinskog deficita dakle, zbog moguće devalvacije,

negativno utječe na vrijednost neke valute.

Tržište nekretnina i osobnih vozila: Pad prodaje na tržištu nekretnina, kao i na tržištu

osobnih vozila često je rani pokazatelj kontrakcije gospodarstva koja vrlo vjerojatno

rezultira smanjenjem bruto društvenog proizvoda, i ukoliko se radi o većem padu, daje

rani signal za moguću recesiju (Kofnas, 2008., p. 19-22). Engel-ov zakon govori o

tome kako ljudi prvo brinu o izdacima za hranu i odjeću, i tek nakon toga o stanovanju i

prijevozu (Samuelson i Nordhaus, 2007, p.448). Stoga, prvi znakovi slabljenja

gospodarstva vidljivi su na spomenutim tržištima. Dakle, pad prodaje na tržištu

nekretnina i osobnih vozila negativno utječe na vrijednost neke valute. Time se završava

pregled najvažnijih pokazatelja koji se koriste u fundamentalnoj analizi za valutno

tržište. Brokeri ili analitičari financijskih tržišta često na svojim internetskim stranicama

nude ekonomske kalendare u kojima su navedeni važni termini objava fundamentalnih

podataka. Primjer i objašnjenje takvog kalendara, odnosno isječka takvog kalendara

slijedi u nastavku.

10

Slika 2: Ekonomski kalendar

Adjust Timezone

Add to your site

Date Time Currency Importance Event Actual Forecast Previous

May 05 00:00 IDR Indonesian GDP

(YoY)

5.21% 5.60% 5.72%

00:00 IDR Indonesian GDP

(QoQ)

0.95% 1.26% -1.42%

03:00 TRY Turkish CPI

(MoM)

1.34% 0.92% 1.13%

03:00 TRY Turkish PPI

(MoM)

0.09% 0.60% 0.74%

03:00 HUF Hungarian PMI 54.6 53.7

03:00 TRY Turkish CPI (YoY) 9.38% 8.93% 8.39%

03:00 TRY Turkish PPI (YoY) 12.98% 13.10% 12.31%

03:30 SEK Swedish Industrial

Production (MoM)

-3.8% 0.5% 2.0%

04:30 EUR Sentix Investor

Confidence

12.8 14.2 14.1

05:00 EUR PPI (MoM) -0.2% -0.2% -0.2%

Izvor: http://www.forexlive.com/economic-calendar/

U gore navedenim rubrikama, s desna na lijevo, pod „ previous“ može se pronaći prošli

objavljeni podatak, pod „forecast“ predviđanje za objavu podatka i pod „actual“ konačni

podatak. Važno je napomenuti da tržište na neki objavljeni podatak reagira ukoliko se

objavljeni podatak razlikuje od predviđanja, a ne od prošlog podatka, zato što se smatra

kako je tržište već prethodno, kada je objavljeno predviđanje apsorbiralo taj podatak i

11

prilagodilo se njemu. Ukoliko podatak utječe pozitivno na valutu na koju se odnosi

objava, podatak se prikazuje u zelenoj boji, a u suprotnom u crvenoj boji. Kada se

objavljeni podatak ne razlikuje od predviđanja, on se pojavljuje u crnoj boji jer objava

tada, kao već navedeno, neće utjecati na tečaj. Pod „ currency“ može se iščitati valuta,

odnosno država na koju se odnosi objava. Pod „event“ navedena je pojedina objava i

klikom na istu dobije se kratki opis podatka, objašnjenje utjecaja tog podatka na tečaj,

vrijednosti ranijih objava, kao i grafički prikaz.

2.3. Filozofija tehničke analize

Tehnička analiza smatra da se sve informacije koje utječu na tečaj nekog financijskog

instrumenta automatski odražavaju u istome, i tako analizom grafikona pokušava doći

do saznanja o budućim kretanjima (Murphy, 2007., p. 25-29). John J. Murphy navodi tri

pretpostavke na kojima se temelji tehnička analiza (Murphy, 2007., p. 25):

1. Tržišna kretanja uzimaju u obzir sve dostupne informacije

2. Cijene slijede trendove

3. Povijest se ponavlja

Razlika prema fundamentalnom pristupu je dakle u tome, da tehnički analitičar ne traži

razloge zbog kojih se tržišna kretanja događaju nego preko grafikona koji oslikava tečaj,

pomoću alata tehničke analize, donosi zaključke o budućim kretanjima. Druga

pretpostavka, da cijene slijede trendove svoje uporište ima u Newtonovom prvom

zakonu gibanja. Ovaj zakon preveden na tehničku analizu zapravo znači da ukoliko je

tržište odnosno tečaj krenulo u određenom smjeru, vjerojatnije je nastavak tog trenda

nego obrat. Tehničari stoga nastoje slijediti trendove sve dok se ne pojave signali za

obrat trenda. Treća pretpostavka govori o tome kako se određeni obrasci na grafikonu

kroz povijest često ponavljaju iz čega se zaključuje da ljudska psiha u istim situacijama

često reagira na isti način.

Tehnički i fundamentalni pristup imaju dakle isti cilj, odrediti kretanje tečaja u

budućnosti. Dok fundamentalni analitičar mora pratiti ekonomske i druge vijesti i preko

njih donosi zaključke o kretanju u budućnosti, tehnički analitičar smatra kako je vrlo

teško doći do svih relevantnih informacija pravodobno, to niti ne želi, jer smatra da

objekti njegovog istraživanja, cjenovni grafikoni financijskih instrumenata, u sebi

12

uvijek sadržavaju sve relevantne informacije u danom trenutku. Tako analizom

grafikona donose zaključke o budućim tržišnim kretanjima. Iz ovoga se dolazi do

značajne prednosti tehničkog pristupa, koja leži u tome da se može primijeniti na sva

financijska tržišta, dok se fundamentalni pristup fokusira na uži segment, jer zahtijeva

duboko razumijevanje pojedinih tržišta ili instrumenata (Murphy, 2007., p. 30-31). Iz

toga razloga fundamentalni analitičari specijaliziraju se za određena tržišta ili

instrumente, zbog čega su onda ograničeni na svoj segment specijalizacije.

Tehnička analiza danas, podijeljena je na više polja, a u širem smislu u glavnom u dvije

grupe (Murphy, 2007., p. 32-33): analitičare grafikona i statističke tehničare. Daljnja

podjela obuhvaća smjerove tehničkog analitičara, analitičara grafikona, tržišnog

analitičara i vizualnog analitičara. Međutim, važno je da se tehnička analiza uglavnom

može promatrati kroz dva područja. Vizualnom analizom grafikona, koja do zaključaka

dolazi samim promatranjem; i statističkom analizom koja uz pomoć određenih alata

vizualizira određene statističke značajnosti koje samim promatranjem nisu uočljive.

13

3. GLAVNI KONCEPTI TEHNIČKE ANALIZE

U ovom poglavlju obrađeno je: 1) Dow-teorija, 2) vrste grafikona, 3) alati tehničke

analize i 4) analiza grafikona svjećica.

3.1. Dow-teorija

Teorijske osnove tehničke analize obilježava Dow-teorija (Murphy, 2007., p. 43-50).

Charles Dow 1882. godine sa partnerom Edward Jones otvara tvrtku Dow Jones &

Company.. Godine 1884. objavio je prvi indeks dionica koji se sastojao od završnih

cijena dionica devet željezničkih i dva prerađivačka poduzeća kao pokazatelj

ekonomskog stanja u zemlji. Godine 1897. objavio je dva indeksa za koje je mislio da

bolje oslikavaju gospodarsko stanje u zemlji. Industrijski indeks, koji je sadržavao

dvanaest dionica i indeks željezničkih poduzeća s 20 dionica koji je kasnije proširen na

30 dionica koliko i danas sadržava. Urednici Wall Street Journala promijenili su sadržaj

indeksa, dodajući indeks komunalnih poduzeća. Ali i danas njegov indeks služi

tehničarima kao temeljni pokazatelj aktivnosti na tržištu dionica. Njegove ideje

primjenjuju se i danas u modernoj tehničkoj analizi. John J. Murphy u knjizi „Tehnička

analiza financijskih tržišta“ navodi šest osnovnih pravila Charlesa Dow-a (Murphy,

2007., p. 44-49).

Prvo, već spomenuto, je da indeksi ili tečajevi uzimaju u obzir sve relevantne

informacije i gotovo neposredno njihove posljedice imaju utjecaj na tečaj, odnosno

oslikavaju se u tečaju.

Drugo je pravilo, da se tržišni trendovi dijele na tri trenda. Primarni, sekundarni i

tercijarni ili kratkoročni trend. Definicija trenda, zapravo je kamen temeljac tehničke

analize. Kod rastućeg trenda, kao što možemo vidjeti na Slici 3, drugi vrh H2 mora biti

viši nego prvi H1, i drugo dno L2 mora biti više nego prvo L1. Kod padajućeg trenda

drugi vrh H2 je niži nego prvi, a drugo dno L2 niže nego prvo L1. Svaki trend po Dow-

u sastoji se, kao spomenuto, od tri dijela. Primarnog trenda koji se promatra za razdoblje

više od godinu dana, sekundarni trend koji predstavlja korekcije primarnog trenda i

obično traje od tri tjedna do tri mjeseca i kratkoročni trend koji je korekcija

sekundarnog trenda i prati razdoblje manje od tri tjedna.

14

Slika 3: Rastući i padajući trend

Izvor : www.tradeorinvest.com

Treće pravilo je, da važniji trendovi imaju tri faze. Akumulacijska faza, u kojoj

najinformiraniji trgovci djeluju i započinju trend, faza javne participacije kada se većina

tržišnih sudionika priključi tržišnom kretanju i distribucijska faza kada se trend dodatno

povećava, s time da trgovci iz akumulacijske faze sada već zatvaraju svoje pozicije prije

nego ostali, nakon čega slijedi kraj trenda.

Sljedeće, četvrto pravilo, zahtijeva da oba Dow-ova indeksa, indeks industrijskih i

željezničkih poduzeća, moraju dati isti signal, rastući ili padajući. Pri tome nije vjerovao

da se signali kod oba indeksa moraju dogoditi istodobno. Međutim, smatrao je kako što

kraći vremenski razmak između ta dva signala, daje bolju prognozu ili jači ukupni

signal za daljnji trend.

U petom pravilu se navodi da obujam trgovanja mora pratiti trend. Kod rastućeg trenda

obujam trgovanja se treba povećavati kada rastu cijene te smanjivati kada cijene počnu

padati. Kod padajućeg trenda obujam trgovanja bi se trebao povećavati dok padaju

cijene, te smanjivati kada se cijene počnu oporavljati.

Šesto pravilo, vrlo važno pravilo tehničke analize je da se trend nastavlja sve dok se ne

pojave signali obrata trenda. Zapravo je temeljni zadatak ili svrha tehničke analize

odrediti nastavlja li se neki postojeći trend ili slijedi obrat o čemu brinu tehničari uz

pomoć brojnih alata.

15

3.2. Vrste grafikona

Trgovci financijskih tržišta koriste nekoliko vrsta grafikona koji su predstavljeni u

ovom podpoglavlju (Murphy, 2007., p. 53). Linijski grafikon na Slici 4 je

najjednostavniji grafikon koji se koristi u tehničkoj analizi i pokazuje uobičajeno

zaključne cijene trgovinskog dana.

Slika 4: Linijski grafikon

Izvor: izradio student pomoću software-a MetaTrader 4

U grafikonu na Slici 5, križići prikazuju rast cijena dok kružići prikazuju pad cijena.

Slika 5: Križić- kružić grafikon

Izvor: www.linnsoft.com

16

Stupčasti grafikoni daju više informacija. Vertikalni stupac označava ukupno kretanje

cijene za dano vremensko razdoblje, u gornjem grafikonu to je jedan dan. A male

horizontalne linije u obliku stepenica uz stupce prikazuju početnu i zaključnu cijenu

vremenskog razdoblja na koje se stupac odnosi. Lijeva stepenica prikazuje početnu, a

desna zaključnu cijenu.

Slika 6: Stupčasti grafikon

Izvor: : izradio student pomoću software-a MetaTrader 4

Grafikon svjećica daje iste informacije kao i stupčasti grafikon, s time da se informacije

na grafikonu svjećica mogu bolje iščitati jer su optički uočljivije nego na stupčastom

grafikonu. U podpoglavlju 3.4., detaljno je objašnjeno na koji način se informacije iz

pojedine svjećice isčitavaju.

Slika 7: Grafikon oblika svjećice

Izvor: izradio student pomoću software-a MetaTrader 4

17

3.3.Alati tehničke analize

Većina tehničkih alata primjenjuje se u rastućim ili padajućim fazama na financijskim

tržištima. Međutim, postoji i treća mogućnost a to je horizontalni oblik trenda, gdje se

cijena u određenom rasponu kreće u stranu. Većina trgovaca u ovakvom trendu ne

sudjeluje, nego čeka da se trend ponovno pretvori u rastući ili padajući. Na Slici 8

prikazan je horizontalni trend između dvije crvene vertikalne linije.

Slika 8: Horizontalni trend

Izvor: Izradio student pomoću software-a MetaTrader4

Kod analize trenda kao prvo važno je uočiti glavni trend (Murphy, 2007., p. 67-71).

Spomenuti su primarni, sekundarni i kratkoročni trend te razdoblja na koja se odnose

ova tri trenda po Dow-teoriji. Međutim, u praksi ima mnogo različitih mogućnosti

trgovanja u pogledu na vremensko razdoblje. Kod objašnjenja svjećica u podpoglavlju

3.1., navedena su vremenska razdoblja za koja postoje grafikoni svjećica, i to od jedne

minute do mjesec dana. Većina trgovaca koristi razdoblje trgovanja manje od godinu

dana. Stoga je važno znati da je koncepcija Charlesa Dowa primjenjiva i na druga, kraća

razdoblja. Tako, ukoliko netko na primjer trguje pomoću grafikona svjećica za razdoblje

H4, odnosno jedna svjećica predstavlja pomak tečaja za razdoblje od četiri sata,

sekundarni tečaj bi se primjerice mogao iščitati iz grafikona M15, u kojem svaka

svjećica prikazuje pomak za razdoblje od petnaest minuta, a tercijarni ili kratkoročni

tečaj na grafikonu od M1 na kojem jedna svjećica označava razdoblje od jedne minute.

Pojednostavljeno rečeno, ukoliko imamo rastući tečaj na grafikonu H4, naš primarni

trend, a na grafikonu M15 padajući tečaj u sekundarnom trendu, tada se vjerojatno radi

18

o korekciji primarnog trenda, iako treba imati na umu da će se prvi signali obrata trenda

pokazati upravo na sekundarnom ili tercijarnom trendu. Kada se znači u nastavku

govori o trendu, misli se na glavni odnosno primarni trend koji može biti različit za

pojedine trgovce ovisno o tome na kojem vremenskom grafikonu preferiraju trgovati.

Vrlo važan koncept za određivanje kretanja tečaja u tehničkoj analizi je nadalje koncept

potpornih i otpornih razina (Murphy, 2007., p.71-78). U trendu na Slici 9, ispod

otpornih razina (resistance) prikazani su vrhovi, a na potpornim razinama (support) dna.

U rastućem trendu kao na slici, svaka nova potporna i otporna razina više su od

prethodne. Kod padajućeg trenda svaka potporna i otporna razina niži su od prethodne.

Slika 9: Potporne i otporne razine

Izvor: activeforexsignal.com

Ukoliko kod rastućeg trenda tečaj ne uspije prijeći prethodnu otpornu razinu, vjerojatan

je obrat trenda. Isto tako kod padajućeg trenda, ukoliko trend ne padne ispod prethodne

razine potpore trend se vjerojatno mjenja kao na Slici 10, te nakon obrata trenda

potporna i otporna razina često mijenjaju uloge.

Slika 10: Obrat padajućeg trenda i promjena uloga otpora i potpore

Izvor: learnforexpro.com

19

Ako se proširi koncept potpornih i otpornih razina, dolazi se do linije trenda (Murphy,

2007., p. 78-81). To je linija koja spaja vrhove odnosno dna trendova. Važno je

napomenuti da je u rastućem trendu linija trenda s donje strane i spaja dna, dok je u

padajućem trendu linija trenda s gornje strane i spaja vrhove. Kada tečaj probije liniju

trenda, vrlo vjerojatno dolazi do obrata trenda. Na Slici 11 prikazan je rastući i padajući

trend, i može se uočiti kako potporna razina ili linija trenda u rastućem trendu, kada

tečaj probije liniju trenda, postaje otpor. Analogno kod padajućeg trenda linija trenda,

prvotno otporna razina, nakon probijanja postaje potporna razina.

Slika 11: Linija trenda rastučeg i padajućeg trenda i zamjena uloge potpore i otpora

Izvor: chartpatterns.com

Nakon uvođenja linije trenda može se ići još jedan korak dalje i dodati liniju kanala

(Murphy, 2007., p. 91-92). Trendovi se često kreću unutar dvije paralelne linije, tzv.

kanale kao što je prikazano na Slici 12. Jedna je linija trenda, koja u rastućem trendu

spaja dna, a u padajućem trendu vrhove, a druga je linija kanala (isprekidana linija na

Slici 12) koja u rastućem trendu spaja vrhove, a u padajućem dna. Trgovac tako može

iskoristiti raspon između te dvije linije kako bi ostvario profit. Međutim, preporučljivo

je trgovati u smjeru trenda. Znači otvoriti poziciju kada tečaj dotakne liniju trenda i

prodavati kada tečaj dodirne liniju kanala. Trgovati u obrnutom smjeru, od linije kanala

prema liniji trenda, znači suprotno trendu, ne preporučuje se.

20

Slika 12: Trendovi koji prolaze kroz kanale

Izvor: financial-spread-betting.com

Nakon razrade glavnih koncepata trenda, slijede važni cjenovni obrasci (Murphy, 2007.,

p. 109-110). Cjenovni obrasci su formacije tečaja koje upućuju na nastavak ili na obrat

trenda.

Glavni cjenovni obrasci koji upućuju na obrat trenda

Cijenovni obrasci obrata trenda predstavljeni u ovom podpoglavlju su: obrazac „glava i

ramena“, trostruki vrhovi i dvostruki vrhovi. Vjerojatno najpoznatiji obrazac obrata

trenda je obrazac „glava i ramena“ prikazan na Slici 13 (Murphy, 2007., p. 112-114).

Na početku ovog obrasca prisutan je rastući trend u kojem su sljedeći vrhovi i dna viši

od prethodnih. Nakon što tečaj dosegne točku „Head“ ili „glavu“, pri čemu promatraču

u tom trenutku još ne može biti jasno da se zaista radi o „glavi“ obrasca „glava i

ramena“, tečaj probija liniju trenda sve do linije „neckline“ ili „linije vrata“. Ovo je prvi

znak da eventualno slijedi obrat trenda. Nakon toga tečaj se vraća prema novom vrhu

„right shoulder“ ili „desno rame“. Sada je već vrlo vjerojatan obrat jer sljedeći vrh

odnosno „right shoulder“ nije premašio prethodni „head“. Kada tečaj ponovno padne do

„linije vrata“, tek tada je obrazac „glava i ramena“ završen i promatrač može zaključiti

da je vrh prije vrha „head“ zapravo „lijevo rame“ ili „left shoulder“ obrasca „glava i

ramena“. Nakon probijanja „linije vrata“ tečaj se često vrati do nje, ali ona sada postaje

linija otpora, nakon što je prethodno služila kao potpora i slijedi konačan obrat trenda.

„Linija vrata“ može biti i horizontalna, ali uobičajeno ima blagi pozitivan nagib. Često

21

se razmak između „linije vrata“ i vrha „head“ uzima kao cjenovni cilj kada tečaj krene

ispod linije vrata, međutim koliko će tečaj pasti ovisi u veliko i o prijašnjim linijama

otpora i potpore u postojećem trendu. Ukoliko se ovaj obrazac rotira za 180 stupnjeva

prema dolje, obrazac bi takoreći stajao na glavi, i to na kraju padajućeg trenda. Taj

obrazac zove se obrnuti obrazac „glava i ramena“ i upućuje na vjerojatan obrat u rastući

trend.

Slika 13: Obrazac „glava i ramena“ u rastućem trendu

Izvor: spread-betting.com

Sljedeći obrasci „trostruki vrhovi“ ili „trostruka dna“ na Slici 14, vrlo su slični

prethodnom „glava i ramena“ odnosno obrnutom obrascu „ glava i ramena“ (Murphy,

2007., p. 122-123). Razlika je u tome da vrhovi ovog obrasca dosežu istu liniju otpora,

dok kod obrasca „glava i ramena“ srednji vrh doseže višu razinu otpora. Osim toga

„linija vrata“ često je horizontalna, a cjenovni cilj je razmak između „linije vrata“ i

vrhova. Inače ovaj obrazac slijedi istu logiku kao i obrazac „glava i ramena“.

22

Slika 14: Obrazac „trostruki vrhovi“

Izvor: mysmartfx.com

Zadnji obrazac obrata trenda predstavljen u ovom radu, je obrazac „dvostrukih vrhova“

i „dvostrukih dna“ na Slici 15 (Murphy, 2007., p. 124-125). Ovaj obrazac pojavljuje se

češće nego prethodno spomenuti, ali je logika vrlo slična kao i kod prethodnih obrazaca.

Razlika je u tome što obrazac ima samo dva vrha. Kada se trend zaustavi nakon što

drugi vrh obrasca ne uspije dosegnuti višu razinu nego prvi, slijedi probijanje linije

trenda i tečaj odmah probije donju isprekidanu liniju bez da se još jednom vrati i

formira treći vrh. Inače, vrijedi isto kao i za prethodna dva obrasca.

Slika 15: Obrazac „dvostruki vrhovi“


23

Glavni cjenovni obrasci nastavka trenda

Obrasci nastavka trenda su formacije koje ukazuju na nastavak trenda nakon kraćeg

zaustavljanja trenda. Obično traju kraće nego obrasci obrata. U glavne formacije

nastavka trenda ubrajaju se trokuti, zastave, trokutaste zastave, klinovi i obrazac „glava

i ramena“, ali u drugom obliku nego što je gore prikazan (Murphy, 2007., p. 133-156).

Trokute možemo podijeliti na simetrične, kao na Slici 16, i na silazne i uzlazne. Sve tri

varijacije ukazuju na nastavak prethodnog trenda, neovisno o tome je li rastući ili

padajući.

Slika 16: Simetrični trokuti


Uzlazni, na Slici 17 lijevi trokut, u rastućem trendu ukazuje na nastavak trenda, dok

silazni, na Slici 17 desni trokut, u padajućem trendu ukazuje na nastavak trenda.

Slika 17: Uzlazni i silazni trokut

Izvor: stocks-for-beginners.com

24

Klinovi su slični trokutima. Razlika je u tome što uzlazni i silazni trokuti imaju jednu

stranu koja je horizontalno polegnuta dok kod klinova to nije slučaj. Implikacije za

klinove prikazane su na Slici 18.

Slika 18: Klinovi

Izvor: smarthelping.com

Slika 19, u nastavku, prikazuje zastave i trokutaste zastave i implikacije koje vrijede za

te formacije. Vidi se kako je formacija na Slici 19, trokutasta zastava, slična formaciji

simetričnog trokuta koja je prikazana na Slici 16. Razlika je u tome da formaciji

trokutaste zastave, prethodi nagli rast koji optički izgleda kao držalo zastave, odnosno

nagli pad kod obrnute zastave.

Slika 19: Zastave i trokutaste zastave


25

Zadnji cjenovni obrazac nastavka trenda koji je prikazan u ovom radu je već spomenuti

obrazac „glava i ramena“ (Murphy, 2007., p. 154-155). Međutim, obrazac „glava i

ramena“ kao obrazac nastavka trenda (Slika 20), bitno se razlikuje od obrasca koji je

prethodno spomenut kao najpoznatiji obrazac obrata trenda. Oblik obrasca na Slici 20 je

sličan obrascu na Slici 13, a razlika je u tome što na slici 20 obrascu ne prethodi rastući

trend nego padajući. Pojava obrasca „glava i ramena“ nakon padajućeg trenda, ubraja se

u obrasce nastavka trenda. Iste implikacije vrijede i za obrnuti obrazac „glava i

ramena“, ukoliko bi se obrazac na Slici 20 rotirao za 180 stupnjeva prema dolje. U

svojstvu obrasca nastavka trenda, obrnutom obrascu „glava i ramena“ prethodio bi

rastući trend.

Slika 20: „Glava i ramena“ kao obrazac nastavka trenda


Elliottovi valovi

Kako bi se zaokružio koncept trenda, nužno je spomenuti Elliottovu teoriju valova

(Murphy, 2007., p. 295-298). Prvi put se spominje 1938. godine u knjizi „The Wave

principle“ autora Charles J. Collinsa, nakon što mu je Ralph Nelson Elliott prezentirao

svoju teoriju, koja je poznata kao Elliotova teorija valova. Veliki utjecaj na Elliottovu

teoriju imala je Dow-teorija koja je prikazana u podpoglavlju 3.1. ovog rada, te je Elliott

smatrao svoju teoriju kao nadopunu ili poboljšanje Dow- teorije. Charles Dow, kao već

spomenuto, smatrao je da se trendovi mogu podijeliti u tri faze: akumulacijsku fazu,

26

fazu javne participacije i distribucijsku fazu. Po Elliottu, tržišta se kreću u

ponavljajućim ritmovima te je smatrao da se jedan ciklus dijeli na ukupno osam valova.

U rastućem trendu prvo se pojavljuju pet valova u fazi rasta koje onda prate tri vala u

fazi korekcije odnosno padajućoj fazi. U padajućem trendu prvo se pojavljuju pet

valova u padajućoj fazi i onda tri vala u rastućoj ili korektivnoj fazi. Na Slici 21

prikazani su valovi rastućeg trenda. Po Elliottu, rastući trend se dijeli na fazu rasta (na

slici impulsive phase) i fazu korekcije (na slici corrective phase). Faza rasta obuhvaća

pet valova (na slici „wave 1“ do „wave 5“) ,a faza korekcije tri vala (na slici „wave a“

do „wave c“). Analogno tome padajući trend ima fazu pada od pet valova i fazu

korekcije od tri vala.

Slika 21: Elliottova teorija valova

Izvor: elliottwave.net

U podpoglavlju o Dow-teoriji, prezentirana je podjela na primarni, sekundarni i

tercijarni ili kratkoročni trend. Rečeno je da glavni trend ovisi o promatraču, odnosno o

tome za koje vremensko razdoblje trgovac prati tečaj. Ako je to primjerice grafikon H4,

kao već spomenuto, sekundarni i tercijarni trend, može se isčitati iz grafikona koja

prikazuju kretanja u kraćim vremenskim razdobljima, na primjer M15 za sekundarni i

M1 za tercijarni trend. Tako se zapravo kretanja mogu rasčlaniti u manje djelove ili više

manjih djelova spojiti u jedan veći, slično fraktalima. Elliottova teorija ima iste

27

implikacije, on je trendove podijelio u devet različitih stupnjeva, u razdoblja od dvjesto

godina pa do razdoblja od samo sat vremena. Na gornjoj slici, može se primjerice liniju

„wave 1“ podijeliti opet na pet valova rastuće faze, a „wave 2“ na tri vala korekcije, i

tako u nedogled. Ova implikacija prikazana je na Slici 22.

Slika 22: Elliotovi valovi

Izvor: elliott-waves.de

Pomični prosjeci

Pomični prosjeci su jedan od najšire korištenih alata u tehničkoj analizi (Murphy, 2007.,

p. 189-196). Njihova prednost leži u tome što daju nedvosmislene rezultate, pa se tako

često koriste u automatiziranim trgovinskim sustavima. Pomični prosjek na nekom

cjenovnom grafikonu uzima u obzir određeni broj zaključnih vrijednosti toga grafikona

te se dobivena suma dijeli kroz broj promatranih vrijednosti. Tako se primjerice

pomični prosjek zadnjih deset zaključnih cijena na grafikonu svjećica dobije

jednostavno zbrajanjem zadnjih deset zaključnih cijena i nakon toga dijeljenjem kroz

deset. Moguće je uzeti u obzir i početne, najviše ili najniže cijene nekog razdoblja ili

svjećica, ali uobičajeno se koriste završne cijene. Pomoću pomičnih prosjeka moguće je

onda prepoznati da li se tečaj nalazi ispod ili iznad prosjeka promatranog razdoblja.

Kada tečaj siječe liniju pomičnog prosjeka (na Slici 23 narančasta linija), s donje strane

prema gore (na Slici 23 obilježeno crvenim krugom) radi se o kupovnom signalu, a s

28

gornje strane prema dolje (na Slici 23 obilježeno plavim krugom), o prodajnom.

Međutim, važno je napomenuti da pomični prosjeci promatrani sami za sebe, često daju

pogrešne signale kao na Slici 23 obilježeno narančastim krugom, kada tečaj sječe liniju

pomičnog prosjeka s gornje strane prema dolje, ali se kratko nakon toga vraća prema

gore. Zato se pomični prosjeci uvijek koriste samo kao dodatna potvrda nekog drugog

kupovnog ili prodajnog signala. Postoji više vrsta pomičnih prosjeka osim jednostavnog

pomičnog prosjeka (simple moving average MA ili SMA), kao linearno vagani pomični

prosjek (linear weighted moving average ili LWMA) ili eksponencijalno vagani

pomični prosjek (exponential moving average ili EMA). Sa stajališta statistike EMA

daje najbolje podatke jer uključuje sve vrijednosti nekog promatranog tečaja, s time da

bližim ili aktualnijim cijenama daje veći ponder. Međutim SMA se isto tako vrlo često

koristi.

Slika 23: Pomični prosjek SMA 50


Ako se na grafikonu Slike 23 ucrta dva pomična prosjeka (vidi Sliku 24), dobiva se

bolji indikator. Na Slici 24 dodatno je ucrtan MA 12 (zelena linija). Ako je MA 12

iznad MA 50, tečaj je u rastućoj fazi a u obrnutom slučaju u padajućoj fazi, jer je

prosjek zadnjih dvanaest vrijednosti iznad prosjeka zadnjih pedeset i obrnuto. Kupovni

signal sada nastaje kada MA 12 (MA za kraće vremensko razdoblje) siječe MA 50 s

donje strane prema gore (označeno plavim krugom na Slici 24), a prodajni kada MA 12

29

siječe MA 50 s gornje strane prema dole (označeno crvenim krugom). Međutim, treba

istaknuti da pomični prosjeci sami za sebe nemaju prediktivna svojstva, nego služe kao

potvrda jednog ili više drugih signala.

Slika 24: MA 50 i MA 12

Izvor: izradio student pomoću software-a MetaTrader4

Još bolju sliku dobiva se korištenjem triju pomičnih prosjeka kao npr. MA 200, MA 50 i

MA 12 prikazano na Slici 25. Na lijevoj strani slike prisutan je padajući trend jer je MA

12 (zelena linija) ispod MA 50 (narančasta linija), i ova isto tako ispod dodatnog MA

200 (crvena linija) koji mjeri prosjek najdužeg razdoblja, zadnjih dvjesto svjećica. Kada

MA 12 presječe MA 50 (obilježeno crvenim krugom), radi se eventualno o početku

rastućeg trenda. Kada MA 12 dodatno presjeće još i MA 200 (obilježeno plavim

krugom), trend se nalazi u rastućoj fazi, ali i tri pomoćna prosjeka nemaju prediktivna

svojstva, međutim optički lijepo prikazuju prijelaz u mogući rastući trend, kao potvrda

drugih korištenih signala.

30

Slika 25: MA 200, MA 50 i MA12


Završno u ovom podpoglavlju prikazani su Bollingerovi pojasi (Murphy, 2007., p. 202-

203). Srednja žuta linija ovog pokazatelja (Slika 26) je pomični prosjek, dok gornja i

donja žuta linija prikazuju duplu standardnu devijaciju od pomičnog prosjeka. Kupovne

i prodajne signale ovaj pokazatelj generira na pojasima, odnosno kada tečaj dotakne

gornju ili donju liniju standardne devijacije, i osim toga kada tečaj presjeca liniju

pomičnog prosjeka kao na Slici 23. Međutim uporabna vrijednost ovakvog korištenja

Bollingerovih pojasa u prediktivne svrhe, zanemariva je, ali su vrlo koristan alat

trgovcima koji baziraju trgovanje na hedgingu, odnosno otvaranjem kupovne i prodajne

pozicije istodobno. Tečaj nekada jednostavno ide u stranu bez većeg rasta ili pada. Tada

je prisutan horizontalni trend kao na Slici 8. Bollingerovi pojasi ovakvu situaciju

slikovito prikazuju užim kanalima. Nakon takvih perioda često slijedi nagli pad ili rast,

kada tržište poput krda krene u jednom smjeru koje se teško zaustavlja. Bollingerovi

pojasi ne ukazuju na smjer kojem će tržište krenuti, ali je moguće tijekom horizontalnog

trenda, dok se tečaj kreće u užem kanalu, zauzeti i dugu i kratku poziciju istodobno. S

time da se unaprijed odrede granice pri kojoj se pozicije automatski zatvaraju, jedna

iznad kanala a druga ispod. Kada tržište konačno krene u rast ili pad, pozicija koja je

31

otvorena u krivom smjeru zatvara se automatski, dok bi druga otvorena pozicija, sada

više neosigurana hedgingom, trebala trgovcu donijeti profit. Na Slici 26, prikazane su

dvije situacije kada tržište iz horizontalnog trenda krene u rast ili pad. Rast ili pad

vidljiv je lijevo od ucrtanih crvenih vertikalnih linija.

Slika 26: Bollingerovi pojasi


Oscilatori

Oscilator je alat tehničke analize koji se trgovcu prikazuje dodatno na ekranu (Murphy,

2007., p. 213-214). Oscilatori uobičajeno prate neku gornju i donju granicu, između

kojih se kreće graf oscilatora. Osim toga često sadrže srednju liniju između gornje i

donje granice. Većina oscilatora je vrlo slična. Kada krivulja oscilatora dosegne gornju

ili donju granicu, oscilator ukazuje na moguće dno ili vrh, a srednja linija često dijeli

rastuće i padajuće faze trenda. Danas su dostupni mnogobrojni oscilatori, ali su često

najstariji oscilatori i najkorišteniji. U ovom podpoglavlju predstavljeni su tri oscilatora

koji spadaju u najpoznatije oscilatore: momentum, indeks relativne snage i MACD.

Momentum prikazuje razliku zadnje zaključne cijene i neke zaključne cijene iz

prošlosti (Murphy, 2007., p. 215-220), pri čemu se uobičajeno koristi razdoblje od 14

dana na dnevnom grafikonu (http://www.charttec.de/html/indikator_momentum.php).

32

Na grafikonu (vidi Sliku 27) pozitivne vrijednosti dobivene prethodno opisanim

izračunom, prikazuju se iznad srednje linije koja ima vrijednost 100, negativne

vrijednosti ispod, a ukoliko nema razlike između zadnje zaključne cijene i zaključne

cijene od prije 14 dana, oscilator poprima vrijednost 100, odnosno nalazi se točno na

srednjoj liniji. Što su vrijednosti više udaljene od srednje linije rast ili pad je snažniji,

međutim, radi li se o vrhu ili dnu, ovaj oscilator u biti ne prikazuje direktno jer ne

definira najviše ili najniže kritične vrijednosti, nego obrat trenda nagovješta na sljedeći

način. Ako se oscilator primjerice sa visoke pozitivne vrijednosti spušta prema srednjoj

liniji, to ne znači da je tečaj u padu, nego da raste sve sporije odnosno opadajuće, sve

dok ne prijeđe srednju liniju. Tek tada ovaj oscilator ukazuje na pad. U takvoj situaciji,

momentum ima često veliku prediktivnu vrijednost. Takva situacija prikazana je na

Slici 27. Trend na grafikonu je rastući, prikazano crvenom linijom, dok u istom

razdoblju momentum ima opadajući trend, prikazano donjom crvenom linijom što

zapravo ukazuje na usporavanje trenda. U takvoj situaciji kada linije trenda divergiraju

vjerojatan je skori obrat trenda. Na donjoj slici to se i dogodilo, prikazano crvenim

krugom. Analogno, ako bi gornja i donja crvena linija konvergirali jedna prema

drugoj,gdje bi gornja linija pokazivala padajući trend, a momentum rastući trend ispod

srednje linije od 100 prema srednjoj liniji, to bi zapravo značilo da tečaj pada sve sporije

i da je moguć obrat tečaja u rastući trend.

Slika 27: Momentum


33

Sljedeći oscilator je indeks relativne snage IRS (Murphy, 2007., p. 224-231).

Konstruirao ga je J. Welles Wilder, te ga je izvorno koristio za razdoblje od zadnjih 14

dana. Kod momentuma je spomenuto da kretanja iznad ili ispod srednje linije, ne

ukazuju na vrhove ili dna jer ne postoje definirane granice koje bi to prikazale. Indeks

relativne snage (Slika 28) upravo to radi. Prvo, indeks relativne snage se izračunava na

način, da se zbrajaju porasti cijena zadnjih 14 dana i dijeli sa 14. Isto tako padovi cijena

zadnjih četrnaest dana se zbroje i dijele sa 14. Nakon toga dobivamo relativnu snagu

RS, dijeljenjem prosječnih porasta kroz prosječne padove. Indeks relativne snage

izračunava se formulom: IRS=100-100/(1+RS). Tako se dobivaju vrijednosti između 0 i

100. Nakon toga na granicama 30 i 70 mogu se iščitati vjerojatni vrhovi ili dna. Kada

indeks prijeđe gornju granicu od 70, on ukazuje na mogući vrh (na Slici 28 obilježeno

crvenim krugom), dok presjecanje donje linije ukazuje na moguće dno.

Slika 28: Indeks relativne snage


„Moving average convergence divergence“, ili MACD, je oscilator kojeg je konstruirao

Gerard Appel (Murphy, 2007., p. 237-240). Ovaj oscilator daje dobre signale kada su

prisutni trendovi na tržištu, dok za razdoblja horizontalnih kretanja ne daje kvalitetne

signale. Sastoji se od dvije linije i histograma (Slika 29), i koristi tri pomična prosjeka

(MA), uobičajeno za razdoblja 12, 26 i 9 na dnevnom ili tjednom grafikonu. Plava linija

34

prikazuje razliku MA 12 i MA 26, dok je crvena preostali MA 9. Tako su kroz dvije

linije prikazani podaci koji su dobiveni pomoću triju pomičnih prosjeka. MACD

histogram (sivi vertikalni stupci na Slici 29), pokazuje razliku između plave i crvene

linije.

Slika 29: MACD

Izvor: OnlineTradingConcepts.com

Što su plava i crvena linija udaljenije od srednje linije, tržište se više nalazi u fazi

prekomjernih kupovina ili prodaja. Signali za kupnju na Slici 29 su označeni sa „buy“,

dok su prodajni signali označeni sa „sell“. „Buy“- signal nastaje kada plava linija

presjeće crvenu s donje strane prema gore, a „sell“-signal kada plava linija presječe

crvenu liniju s gornje strane prema dolje.

Fibonaccijevi brojevi

Fibonaccijevi brojevi imaju vrlo važnu ulogu na području tehničke analize.

Izračunavaju se formulom Fibonaccijevog niza.Iako je ovaj niz brojeva bio poznat već

mnogo prije u Indiji, nazvan je Fibonaccijev niz po Leonardu Fibonacciju,

najpoznatijem matematičaru srednjeg vijeka koji je poznat i po tome što je uveo

računanje s arapskim brojevima u Europu

35

(http://www.mathsisfun.com/numbers/fibonacci-sequence.html). Fibonacci spominje

niz kada je proučavao razmnožavanje zečeva,

(http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Fibonacci.html). Niz je

zapravo vrlo jednostavan. Počinje s brojevima 0 i 1. Svaki sljedeći broj, dobije se

zbrajanjem prethodna dva broja i tako u nedogled. Niz brojeva započinje kako slijedi:

0,1,1,2,3,5,8,13,21,34,55,89,144,...itd.

Fibonaccijev niz igra značajnu ulogu i u prirodnom rastu. U tom kontekstu poznata je

primjerice Fibonaccijeva spirala (vidi Sliku 30).

Slika 30: Fibonaccijeva spirala

Izvor: engelschwere.blogspot.com Izvor: mathe.tu-freiberg.de

Izvor: goldennumber.net Izvor: natuerlich-online.ch

Fibonaccijevi brojevi imaju veliki utjecaj i na tržišna kretanja (Murphy, 2007., p. 307-

310). Da li je to prirodno tako, ili se kako kritičari tvrde radi o „samoispunjavajućem

proročanstvu“, zato što većina vjeruje u njihovo djelovanje, na kraju je nebitno.

36

Činjenica je da granice dobivene Fibonaccijevim brojevima često predstavljaju granice

otpora i potpore na cjenovnim grafikonima, koje trgovcima služe kao signali za

otvaranje ili zatvaranje pozicija. Osim toga, Elliottova teorija valova temelji se na

Fibonaccijevim brojevima. Na Slici 31 ucrtan je takozvani „Fibonacci-retracement“.

„Retrace“ u prijevodu znači „vraćati se“. „Fibonacci-retracement“ prikazuje povratak,

ili korekturu nekog trenda, pri čemu pojedine linije trgovcima služe kao linije potpore

ili otpora. Vidljivo je šest žutih linija, iako sam „retracement“ ima i više linija, koje na

ovom grafikonu nisu vidljive jer je korišteni raspon prevelik. Međutim, ovih šest razina

najvažnije su razine koje trgovci prate. Na donjoj slici prisutan je rastući trend.

„Fibonacci-retracement“ ucrtan je sa najniže točke ekrana (donji crveni krug), prema

najvišoj (gornji crveni krug). Ukoliko se „retracement“ ucrtava u padajući trend, počinje

se od gornje točke prema dolje. Na Slici 31, na kojoj je prikazan rastući trend, najniža

žuta linija označena je sa 100.0. Sljedeća prema gore sa 61.8, slijedi linija 50.0, onda

linija 38.2, predzadnja je 23.6 i na kraju linija 0.0. U padajućem trendu raspored bi bio

obrnut. Linije 100.0 i 0.0 označavaju početak i kraj trenda, a linija 50.0 se nalazi točno

između njih.

Slika 31: „Fibonacci-retracement“


37

Ostale tri linije, 61.8, 38.2 i 23.6, povezane su Fibbonaccijevim brojevima na sljedeći

način:

- Linija 61.8: ako se neki broj Fibonaccijevog niza podijeli sa prethodnim,rezultat

konvergira prema broju phi ф (približno 1,61) ili omjer „zlatnog reza“. Inverza

tog broja daje približno 0,618.

- Linija 38.2: ako se neki broj niza podijeli s brojem koji se nalazi dva mjesta prije

njega, rezulat konvergira prema 2,62 ili inverzno prema 0,382.

- Linija 23.6: ako se podijeli neki broj niza sa brojem koji se nalazi tri mjesta

ispred njega i izračuna inverzu, rezultat konvergira prema 0,236.

Uloga brojeva 61,8 i 38,2 u zlatnom rezu prikazan je na Slici 32. Omjere Fibonaccijevih

brojeva neki tehničari koriste još i na druge načine, primjerice u razmaku vertikalnih

linija ili pak krugova. Korištenje omjera kao na Slici 31, napoznatiji i najkorišteniji je

način.

Slika 32: Omjer zlatnog reza

Izvor: de.wikipedia.org

Pivot Points

Indikator „Pivot Point“ se kao i „Fibonacci-retracement“ sastoji od više linija koje služe

trgovcima kao otporne odnosno potporne linije (http://www.pivotpointindicator.com/).

Dobivaju se izračunavanjem određenih točki, kroz koje se onda linije povlače.

Centralna ili glavna točka zove se „Pivot Point“. Iznad nje nalaze se točke R1, R2 i R3

koje predstavljaju otporne razine, a ispod točke „Pivot Point“ nalaze se potporne razine

S1, S2 i S3. Ako se otporna razina probije ona nakon toga može poslužiti kao potporna

38

razina, i analogno probijena potporna razina često postaje otporna. „Pivot Points“ se

uobičajeno računaju na dnevnoj bazi, pri čemu se koriste najviša, najniža i zaključna

cijena prošlog dana. Postoje i druge varijante, na donjem prikazu navedene kao

„varijanta-2“ i „varijanta-3“, koje uzimaju u obzir i početnu cijenu aktualnog dana.

Preko izračunatog „Pivot Point-a“, dobiju se ostale razine R1 do R3, i S1 do S3 kao

ispod prikazano:

Varijanta -1-: Pivot-Point = (High + Low + Close) / 3.

Varijanta -2-: Pivot-Point = (High + Low + Close + Opendanas) / 4

Varijanta -3-: Pivot-Point = (High + Low + Opendanas) / 3

R1 = (2 * pp) - Low

R2 = pp + (High - Low)

R3 = 2 * (pp - Low) + High

S1 = (2 * pp) - High

S2 = pp - (High - Low)

S3 = Low - (2 * (High - pp))

(izvor: http://www.charttec.de/html/rechner_pivot_points.php)

Danas trgovačke platforme uobičajeno imaju opciju za automatsko ucrtavanje pojedinih

razina indikatora „Pivot Points“. Cjenovni grafikon sa ucrtanim razinama indikatora

„Pivot Points“ prikazan je na Slici 33.

Slika 33: „Pivot Point“

Izvor: tradeforextrading.com

39

3.4. Analiza grafikona svjećica

Analiza grafikona svjećica, je posebno područje tehničke analize kojim se bave

mnogobrojni autori, među kojima je Steve Nison, najpoznatiji stručnjak na ovom

području (Murphy, 2007., p. 275-294). Na grafikonu svjećica koriste se dvije boje za

prikaz svjećica. Kada je početna cijena vremenskog razdoblja koje prikazuje svjećica

ispod zaključne cijene, imamo porast cijene ili tečaja. U tom slučaju svjećica poprima

jednu boju, a u drugom slučaju kada je početna cijena iznad završne, radi se o padu

cijene ili tečaja, i tada je svjećica obojena drugom bojom. Boje za prvi ili drugi slučaj

mogu se odabrati prema vlastitom ukusu na korištenoj trgovačkoj platformi. Na Slici

34, bijela svjećica prikazuje rast tečaja, dok crna prikazuje pad. Razmak između točke

„high“ i „low“, prikazuje ukupno kretanje u razdoblju koje oslikava svjećica, dok

razmak između „open“ i „close“ prikazuje početnu i završnu cijenu i formira tijelo

svjećice, na Slici 34 nazvano „real body“. „Upper shadow“ i „lower shadow“, daju

informaciju o tome, za koliko i u kojem smjeru se tečaj kretao u prikazanom

vremenskom razdoblju iznad ili ispod početne ili završne cijene. Vremensko razdoblje

koje prikazuje jedna svjećica, može biti jedna minuta, pet minuta, petnaest minuta, pola

sata, sat vremena, četiri sata, jedan dan, jedan tjedan i mjesec dana. Zaključno, važna

napomena za razumijevanje grafikona u ovom radu, je da su boje korištene upravo

suprotno nego na Slici 34, jer program Metatrader 4 koji je korišten kroz cijeli rad, u

standardnom prikazu označava padajuće svjećice u bijeloj boji a rastuće svjećice u crnoj

boji.

Slika 34: Prikaz svjećica

Izvor: www.vitaforex.pro

40

Na Slici 35, prikazane su neke formacije svjećica. Zelene svjećice prikazuju rast tečaja,

dok crvene prikazuju pad.

Slika 35: Obrasci svjećica

Izvor: instaforexpips.com

S vremenom, došlo se do spoznaje da se neke formacije svjećica često ponavljaju, i da

cjenovni grafikoni nakon pojave takvih obrazaca često krenu u istom smjeru. Strelice uz

gore navedene formacije svjećica, prikazuju očekivani smjer trenda za pojedine

formacije.

41

4. UPRAVLJANJE NOVCEM I RIZIKOM I ISPITIVANJE

TRGOVAČKOG SUSTAVA U PRAKSI

Kako bi se zaokružio koncept tehničke analize, u ovom poglavlju slijede tematske

jedinice: 1) rizici i uspješnosti trgovanja, 2) primjer testiranja trgovačkog sustava i

3) automatizirani trgovački sustavi.

4.1. Rizici i uspješnost trgovanja

U prethodnom poglavlju, spomenuti su važniji koncepti tehničke analize. Znanje o

konceptima tehničke analize naravno može ići i dalje u širinu kao i dubinu, po

preferenciji pojedinog trgovca. U ovom podpoglavlju naglasak je na činjenici, da je

poznavanje tehničkog koncepta tek prvi korak, nakon kojeg još ne treba slijediti

trgovanje realnim novcem, jer i uz određeno znanje o tehničkoj analizi, većina

sudionika tržišta FOREX, kako je u uvodu spomenuto, je na gubitku. Može se reći, da

nakon proučavanja tehničkog koncepta, pravi posao tek započinje. Trgovac sada, treba

stvoriti vlastitu ideju ili sistem prema kojem će trgovati, što može potrajati prilično

dugo, jer sistem može biti vrlo kompleksan koristeći više indikatora ili alata, a može

isto tako biti i prilično jednostavan, stoga bi svaki sistem trebao biti provjeren prije

nego posluži za trgovanje realnim novcem. To znači da bi trgovac trebao imati

predodžbu o tome koliko je sistem profitabilan prije nego se koristi u trgovanju. Po

istraživanju koje je objavio dailyfx, može se iščitati kako je neadekvatno upravljanje

novcem i kapitalom često uzrok neuspješnog trgovanja

(http://www.dailyfx.com/devisenhandel/fundamental/research/2013/01/03/Forex_Educa

tion__Weshalb_viele_Trader_Geld_verlieren___de.html).

42

Grafikon 1: Udio uspješnih i neuspješnih transakcija Forex-trgovaca kroz jednu godinu

Izvor: dailyfx.com

Na Grafikonu 1, vide se postoci uspješnih (plava boja) i neuspješnih (crvena boja)

transakcija po pojedinim valutnim parovima, FOREX- trgovaca u jednoj godini.

Izuzevši valutni par AUDJPY udio dobitnih transakcija je za svaki valutni par iznad

50%. Razlog zašto je većina trgovaca ipak u gubitku, vidi se na Grafikonu 2. Za neke

valutne parove prosječni gubici su i duplo veći nego prosječni dobitci.

Grafikon 2: Prosječni dobici i prosječni gubici

Izvor: dailyfx.com

43

Očito je da većina trgovaca ipak nema dobro razrađen sistem, ili ga pak ne provodi

dosljedno. Općenito se u literaturi u pogledu upravljanja novcem preporučuje uložiti

5% raspoloživog novca po transakciji (Murphy, 2007., p. 360-361). Upravljanje rizikom

uključuje istraživanje podataka iz prošlosti u takozvanom backtest-u. Dugoročno, udio

dobitnih transakcija pomnoženo s prosječnim dobitkom mora iznositi više nego udio

neuspješnih transakcija pomnoženo s prosječnim gubitkom, kako bi sistem bio

profitabilan. Ukratko rečeno, nakon proučavanja tehničkog koncepta, potrebno je

smisliti prvo kriterije vlastitog sistema i nakon toga testirati, odnosno kvantificirati ga

koristeći podatke iz prošlosti.

4.2. Primjer testiranja trgovačkog sustava

Pozadina i motiv testiranja kao i cjelokupnog rada je rasprava između zagovornika

tehničke analize i onih koji preferiraju fundamentalni pristup, iako se u praksi, kako je

predhodno navedeno, često oba pristupa koriste kombinirano. Kao glavni argument

protiv tehničke analize navodi se problem „samoispunjavajućeg proročanstva“

(Murphy, 2007., p. 37-39). Zato se tehnička analiza često koristi samo za određivanje

zgodnog trenutka za ulazak na tržište, nakon što se fundamentalnom analizom zaključilo

da postoje opravdani razlozi za dugu ili kratku poziciju. Međutim, postoje i trgovci koji

koriste isključivo tehnički koncept. Primjer koji slijedi prikazati će postupak testiranja

trgovačkog sustava koji se bazira isključivo na tehničkom konceptu.

1.)Ideja na kojoj se temelji trgovački sustav u ovom radu, jednostavno je obrazac

svjećica zvan „Marubozu“, prikazan na Slici 36. Ovaj oblik japanskih svjećica nema ni

„upper shadow“ , niti „lower shadow“ (Slika 34). To znači, ukoliko je svjećica rastuća,

početna cijena je ujedno i najniža cijena, dok je zaključna cijena ujedno i najviša. Kod

padajuće svjećice, početna cijena ujedno je i najviša, dok je zaključna cijena ujedno i

najniža. Kada se pojavi ovakva svjećica, analitičari smatraju da će se trend nastaviti u

istom smjeru, jer su kupci i prodavatelji suglasni oko trenutnog smjera kretanja

(http://www.candlestickforextrading.com/candlestick-marubozu-pattern-complete-

information.html). Ideja je testirana na grafikonu svjećica M15 u backtest-u. „Backtest“

je naziv za ispitivanje profitabilnosti neke trgovačke strategije za neko razdoblje iz

prošlosti, odnosno na podacima iz prošlosti. Konkretno ispitano je kreće li se cijena

nakon pojave „Marubozu“-svjećice u istom smjeru kao i sama „Marubozu“-svjećica.

44

Promatrana je samo sljedeća svjećica, odnosno pretpostavlja se, da se po ovom

trgovačkom sistemu pozicija otvara nakon pojave „Marubozu“-svjećice, a nakon 15

minuta automatski zatvara.

Slika 36: „Marubozu“

Izvor: stockcharts.com

Prije osvrta na backtest, ukratko slijedi objašnjenje osnovnog prikaza software-a

MetaTrader 4 na ekranu, te najvažnije funkcije. Kada se software pokrene na ekranu

pojavi se prikaz kao na Slici 37.

U gornjem djelu ekrana na Slici 37, nalazi se izbornik (vidi plavu

strelicu). Pod „Insert“, nalaze se svi indikatori koje nudi platforma MetaTrader 4, od

kojih su neki prethodno predstavljeni u ovom radu. Klikom na „Charts“, moguće je

urediti grafikon, te odabrati prikaz grafikona kao linijski, stupčasti ili grafikon svjećica.

Pod „File“, moguće je otvoriti novi grafikon, pri čemu je potrebno odabrati valutni par.

Zelena strelica prikazuje „Watchlist“, odnosno sve valutne parove kojima

se može trgovati. Duplim klikom na bilo koji valutni par, otvara se dodatni prozorčić

nakon čega je moguće otvoriti poziciju.

Narančasta strelica prikazuje prozorčić koji se otvora nakon duplog klika na

neki valutni par. Ovaj prozorčić nije vidljiv nakon pokretanja platforme MetaTrader 4.

Nego, kao spomenuto, tek nakon odabira nekog valutnog para. Klikom na „sell“ (crveno

polje) ili „buy“ (plavo polje) moguće je otvoriti poziciju. „Sell“-pozicijom, trgovac

45

očekuje pad tečaja, a „buy“-pozicijom porast. Osim toga moguće je odrediti granice

„take profit“ ili „stop loss“ pri kojima MetaTrader automatski zatvara otvorenu poziciju.

„Take profit“ je granica na kojoj se zatvara dobitna transakcija, dok je „stop loss“

granica pri kojoj se zatvara neuspješna transakcija.

Ova strelica prikazuje grafikon, odnosno tečaj nekog odabranog valutnog

para. Na donjoj slici, to je EURUSD. Moguće je otvoriti i nekoliko manjih grafikona,

umjesto jednog velikog kao na donjoj slici, i tako pratiti tečaj za nekoliko valutnih

parova istodobno.

Zadnja strelica na donjoj slici, prikazuje dio ekrana u kojemu je ispisano

aktualno stanje računa, iskorištenost margine, ukoliko se trguje s polugom (željena

poluga se odabire već kod instalacije MetaTrader-a), te stanje neke otvorene transakcije.

Slika 37: MetaTrader4

Izvor: Izradio student pomoću software-a MetaTrader 4

46

Osim gore navedenih osnovnih funkcija platforme MetaTrader4, platforma nudi i

napredne alate kao na primjer mogućnost postavljanja alarma koji se aktivira kada tečaj

dosegne određenu vrijednost koju je korisnik platforme prethodno odredio. Tada se

aktivira akustični alarm na računalu, a moguće je uključiti i opciju da trgovac pri

aktivaciji alarma dobije obavijest preko sms-poruke ili e-maila. Ova funkcija se na

platformi nalazi u donjem lijevom kutu pod nazivom „Alerts“, na Slici 37 označeno

crvenim krugom. Funkcija „Autotrading“, u gornjem dijelu Slike 37 označeno crnim

krugom, nudi mogućnost korištenja automatiziranih trgovačkih sustava o kojima je riječ

u četvrtom poglavlju. Takvi sustavi nazivaju se forexroboti ili expert advisor-i.

Profitabilni expert advisor-i vrlo su rijetki, i među besplatnim expert advisor-ima na

internetu vjerojatno ih je teško pronaći. Osim toga moguće je uz dovoljno informatičkog

znanja programirati expert advisor, odnosno software koji onda automatski otvara i

zatvara pozicije po određenim kriterijama koje je programer prethodno preveo u

informatički kod. Kada se takav software ili forexrobot instalira na platformu

MetaTrader 4, funkcijom „AutoTrading“ on se aktivira i onda samostalno otvara i

zatvara pozicije. Zadnja napredna funkcija koja je spomenuta u ovom radu zove se

„Strategy tester“ i nalazi se u meniju (vidi plavu strelicu na Slici 37) pod „View“. Ova

funkcija omogućava testiranje neke trgovinske strategije u obliku expert advisor-a. Pod

ovom funkcijom instalirani expert-advisor ne ulazi u realne transakcije, već funkcija

„StrategyTester“ testira expert-advisor za određeno razdoblje iz prošlosti (kako je već

spomenuto, ovaj način testiranja naziva se „backtesting“), i na kraju slijedi detaljan opis

o profitabilnosti testiranog expert advisor-a za testirano razdoblje. Test- razdoblje može

iznositi i nekoliko godina.

2.) Backtest, ili testiranje navedene ideje za potencijalni trgovački sustav, koji se bazira

na „Marubozu“-svjećicama, napravljen je za zadnjih 50 pojava „Marubozu“ na

grafikonu M15 za valutni par EURUSD. Na slikama koje prikazuju backtest u prilogu

ovog rada, crne svjećice su rastuće dok su bijele padajuće. Ispod svake slike pomak

tečaja nakon pojave „Marubozu“-svjećice u pips-ima, prikazan je zelenom bojom

ukoliko je u skladu s idejom, crvenom bojom ako nije te crnom ukoliko nije došlo do

pomaka. U prilogu ovog rada prikazane su sve „Marubozu“-svjećice testiranog

razdoblja.

47

Slijedi objašnjenje testiranja na primjeru tri konkretna slučaja iz backtest-a u prilogu

ovog rada. Na Slici 38, prikazana je prva pojava „Marubozu“-svjećice u backtest-u.

Konkretno, backtest se odvija na sljedeći način. Počinje 9.5.2014. u 22.45. Od tog

trenutka kreće se vremenski unatrag ili u prošlost (narančasta strelica), do pojave

„Marubozu“-svjećice (lijeva svjećica u crvenom krugu na Slici 38). Tada, se gleda

sljedeća svjećica nakon „Marubozu“-svjećice (plava strelica, odnosno desna svjećica u

crvenom krugu). Kao već navedeno, u teoriji, nakon pojave „Marubozu“-svjećice

očekuje se kretanje u istom smjeru. Dakle, istraženo je kreće li se nakon pojave

„Marubozu“-svjećice slijedeća svjećica u istom smjeru kao i sama „Marubozu“-

svjećica. Na Slici 38, ona je rastuća (lijeva svjećica u crvenom krugu). Kod formuliranja

ove vrlo jednostavne ideje, rečeno je da će otvorena pozicija trajati točno 15 minuta,

koliko traje i svaka svjećica na grafikonu. Tako se zapravo jednim pogledom na

sljedeću svjećicu (desna svjećica u crvenom krugu) nakon „Marubozu“- svjećice može

zaključiti da je transakcija uspješna.

Slika 38: Backtest 1

Pomak tečaja: 2


48

Desna svjećica u crvenom krugu mora biti iste boje kao i lijeva svjećica, odnosno

kretanje desne svjećice mora biti u istom smjeru kao i lijeve. Ispod svake slike u prilogu

ovog rada, naveden je pomak tečaja u pips-ima. Kako je već spomenuto u ovom radu,

jedan pip je pomak tečaja od 0,0001. Ovaj pomak odnosi se na desnu svjećicu u

crvenom krugu, odnosno misli se na razliku između početne i zaključne cijene desne

svjećice u crvenom krugu. Ukoliko je pomak desne svjećice u istom smjeru kao i

„Marubozu“- svjećica, pomak je ispisan zelenom bojom, jer je u tom slučaju transakcija

uspješna. Ukoliko desna svjećica nema istu boju kao i lijeva (vidi Sliku 39), pomak

tečaja ispod slike ispisan je crvenom bojom jer je tada transakcija neuspješna. Pomak

tečaja desne svjećice u crvenom krugu, ne može se iščitati na slikama u prilogu, zato je

ispisan ispod svake slike. Na platformi MetaTrader 4, može se za svaku svjećicu

pogledati početnu, zaključnu, najvišu i najnižu cijenu i tako je izračunat pomak desnih

svjećica u crvenom krugu.


Pomak tečaja: 1


49

Treća moguća situacija prikazana je na Slici 40. U ovom slučaju početna i završna

cijena desne svjećice u crvenom krugu je ista, odnosno pomak desne svjećice je tada 0.

Optički takva svjećica nema tijelo nego samo horizontalnu liniju umjesto tijela.


Pomak tečaja: 0


Nakon analiziranih 50 uzoraka koji su prikazani u prilogu ovog rada, na Grafikonu 3

mogu se iščitati rezultati istraživanja, odnosno sve pomake koji su se dogodili.

Grafikon 3: Rezultati istraživanja

Izvor: Izradio student u Excel-u

-10

-5

0

5

10

15

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 49

50

Na Grafikonu 4 prikazani su rezultati kumulativno od 1. do 50. uzorka.

Grafikon 4: Rezultati kumulativno


Na Grafikonu 5, prikazan je postotni udio točnih (zelena boja), netočnih (crvena boja) i

neutralnih (plava boja) transakcija iz backtest-a. Zelenom bojom prikazan je postotak

uzoraka iz priloga, kojima je pomak tečaja ispisan zelenom bojom ispod slike, crvenom

bojom postotak uzoraka kojima je pomak ispisan crvenom bojom, a plava boja

predstavlja postotak uzoraka, kod kojih je pomak iznosio 0. Prosječna dobit ili prosjek

pomaka ispisanih zelenom bojom ispod slika u prilogu iznosi 2,96 pips-a, dok je

prosječni gubitak samo 2,54 pips-a. Uz to, vjerojatnost za neuspješnu transakciju od

26% za testirani trgovački sustav , više je nego duplo manja nego vjerojatnost za

uspješnu transakciju od 54%. Vjerojatnost dobitne transakcije pomnoženo s prosječnim

dobitkom daje približno 1,6, dok vjerojatnost neuspješne transakcije pomnoženo s

prosječnim gubitkom daje približno 0,66. Razlika odnosno 0,94 daje prosječnu

očekivanu dobit ovog trgovačkog sustava u pips-ima.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

0 10 20 30 40 50 60

51

Grafikon 5: Rezultati uspješnosti u postocima


Može se zaključiti, da bi korištenjem „Marubozu“-svjećica u trgovanju na grafikonu

M15, trgovac ostvario pozitivan rezultat. Za ozbiljnije istraživanje, koje bi moglo

poslužiti kao podloga za realni trgovački sistem, potrebno je istražiti mnogo više

uzoraka nego 50. Osim toga, „Marubozu“-svjećica je po definiciji uobičajeno duguljasta

svjećica, tako da „Marubozu“ manjeg raspona zapravo nije klasični oblik „Marubozu“.

U istraživanju je korišten samo kriterij da početna i zaključna cijena moraju biti jednake

najvišoj odnosno najnižoj cijeni. Međutim na grafikonu M15 svjećice uobičajeno

nemaju veliki raspon, jer se prati razdoblje od samo 15 minuta. Sa druge strane,

istraživanje na grafikonu H1, uz iste kriterije dao je odnos točnih i netočnih rezultata od

približno 50:50. Pomnoženo s dobicima i gubicima rezultat je bio čak i negativan.

Istraživanje na grafikonu H1 nije prikazano u ovom radu. Stoga, treba naglasiti da je

predhodni primjer figurativan odnosno ne može ga se smatrati kao realni trgovački

sistem iz navedenih razloga. Osim navedenog, treba uzeti u obzir i transakcijske

troškove, odnosno proviziju brokera koja uobičajeno iznosi 0,1-1 pips-a. Ukoliko se od

kumulativne dobiti, odnosno 45 pips-a, oduzmu transakcijski troškovi, koji za prethodni

primjer nakon 50 otvorenih pozicija u najboljem slučaju (provizija od 0,1 pips-a) iznose

5 pips-a, kumulativna dobit se smanjuje na 40 pips-a. Uz najveću proviziju od 1 pip,

transakcijski troškovi iznose 50 pips-a, i rezultat nakon prethodnih 50 uzoraka je

neutralne

transakcije

20%

gubitne

transakcije

26%

dobitne

transakcije

54%

52

negativan. Iznosio bi -5 pips-a. Za kraj, nakon istraživanja, svaki sistem može se

dodatno optimirati određivanjem granica, pri kojima se pozicije automatski zatvaraju.

Optimalne granice za zatvaranje pozicija mogu se dobiti simulacijama na trgovačkim

platformama, kao što je MetaTrader 4. U sljedećem poglavlju govori se o

mogućnostima koje pružaju trgovačke platforme.

4.3. Automatizirani trgovački sustavi

Najpoznatija trgovačka platforma za trgovanje na FOREX-u, MetaTrader4, nudi mnogo

funkcija pa tako i stvaranje automatiziranih trgovačkih sustava

(http://en.wikipedia.org/wiki/MetaTrader_4). MetaTrader4 je besplatan software tvrtke

Metaquotes koji brokeri uobičajeno nude na svojim internetskim stranicama. Nastao je

2005. godine, a novija inačica MetaTrader5 2011. godine. Osim što omogućava

korištenje alata tehničke analize, može se koristiti i za backtesting. U primjeru iz

podpoglavlja 4.1. backtest napravljen je ručno, međutim MetaTrader 4 nudi mogućnost

automatskog backtesting-a, što uveliko ubrzava i olakšava ispitivanje trgovačkih ideja.

Poznavanje programskih jezika, nudi trgovcima mogućnost programiranja vlastitih

trgovačkih programa ili automatiziranih trgovačkih sustava. Programski jezik za

MetaTrader 4 zove se MQL 4, a za MetaTrader 5 MQL5. Takvi programi poznati su

kao forexroboti ili expert-advisor-i, koji sami otvaraju i zatvaraju pozicije. Razlog, zašto

je MetaTrader 4 još uvijek popularniji ili korišteniji je, da za MetaTrader 4 postoje

mnogobrojni expert-advisor-i koji su programirani u MQL 4 i ne funkcioniraju na

platformi MetaTrader 5 koja koristi programski jezik MQL 5. Osim toga sa programom

MetaTrader 4 moguće je istodobno otvoriti i dugu i kratku poziciju, dok MetaTrader 5

to ne dozvoljava. Stoga, ukoliko trgovac želi koristiti „hedging“ u trgovanju na MT5,

mora otvoriti dva računa pa na jednom otvoriti dugu, a na drugom kratku poziciju.

MetaTrader 5, je bolja verzija jer nudi bolje korištenje tehničkih alata i nudi alate koji u

standardnoj verziji programa MetaTrader 4 nije moguće koristiti kao na primjer

indikator „Pivot Points“ koji je spomenut u ovom radu. MetaTrader 5, osim toga

izvršava transakcije mnogo brže nego MetaTrader 4, ovisno o pojedinom brokeru dva

do pet puta brže jer se MQL 5, programski jezik za MetaTrader 5, bazira na

programskom jeziku C++. U tom pogledu MetaTrader 5 ima veliku prednost prema

svom prethodniku MetaTrader 4, pogotovo za trgovce koji ulaze u pozicije na vrlo

53

kratak rok. Osim spomenutog, MetaTrader 5 nudi i mogućnost trgovanja na tržištu

dionica. Metaquotes radi na tome, da programske jezike MQL 4 i MQL 5 napravi

kompatibilnima, tako da bi MetaTrader 5 uskoro trebao postati korišteniji program nego

MetaTrader 4. Na kraju treba spomenuti veliku prednost automatiziranih trgovačkih

sustava, ukoliko su naravno zaista profitabilni, a to je da djeluju bez emocija, koje često

mogu biti prepreka trgovcu. Automatizirani sustavi uvijek trguju isključivo po

prethodno definiranim kriterijama, dok ljudski um u tom pogledu, vođen emocijama,

može pogriješiti i prekršiti vlastite kriterije.

54

5.ZAKLJUČAK

Poznavanje intrinzične vrijednosti nekog financijskog instrumenta temelj je za uspješno

trgovanje. U ovom radu navedene su najvažnije veličine koje fundamentalni analitičari

prate kako bi došli do intrizičnih vrijednosti deviza ili valuta: kamatna stopa, inflacija,

nezaposlenost, BDP, platna bilanca i tržište nekretnina i osobnih vozila. Međutim, vrlo

je zahtjevno kontinuirano pratiti ekonomska i druga zbivanja koja utječu na vrijednost

nekog financijskog instrumenta te osim toga, relevantne podatke iskoristiti na vrijeme,

prije nego dođe do cjenovnih kretanja uzrokovane tim podacima. Prednost tehničke

analize je u tome, da naspram fundamentalne analize ne spoznaje razloge za cjenovna

kretanja, nego polazi od stajališta kako su sve relevantne informacije sadržane u

trenutnom kretanju cijena. Kao što je u radu prikazano, iz određenih cjenovnih obrazaca

ili pomoću pojedinih indikatora, tehnički analitičari donose zaključke o budućim

kretanjima cjenovnih grafikona financijskih instrumenata.

U radu su predstavljeni i najvažniji alati koje tehničari koriste. Cjenovni obrasci kao što

su: „glava i ramena“, dvostruki i trostruki vrhovi, trokuti, klinovi i zastave. Osim toga

pomični prosjeci i Bollingerovi pojasi, Elliotovi valovi i Fibonaccijevi brojevi, indikator

Pivot Points i oscilatori: momentum, IRS i MACD. Iako će objava fundamentalnih

podataka uvijek diktirati cijenu, ukoliko koincidira s nekim signalom tehničke analize

koji eventualno ukazuje na suprotni smjer, činjenica je da su tehničke metode široko

korištene i upravo zbog toga imaju utjecaj na cjenovna kretanja. Statistika, kada se

koristi, uvijek prati podatke događaja koji su se već dogodili, i na temelju tih

promatranja donosi zaključke, ne samo u tehničkoj analizi, nego na svim područjima.

Kod primjene tehničke analize, važna je spoznaja da se ona zapravo temelji na

vjerojatnostima, i stoga neće uvijek davati pouzdane rezultate.

U radu je prezentirano kako je ključan čimbenik kod primjene tehničke analize,

ispravno upravljanje rizicima, odnosno mogući dobitak mora biti u skladu s rizikom u

koji se ulazi. Uspješni trgovački sistem mora imati manji rizik nego suprostavljena dobit

koja proizlazi iz njega. Činjenica, kako je većina trgovaca u gubitku trgovanjem na

FOREX-u, dokazuje kako je uspješno trgovati na deviznom tržištu vrlo težak zadatak,

kako fundamentalnim tako i tehničkim pristupom. Tehnička analiza je vrlo opsežna i

zahtijeva veliko praktičko iskustvo, te dobro poznavanje metoda tehničke analize.

55

Najzahtijevniji dio praktične primjene tehničke analize je korištenje tehničkih alata na

profitabilan način. To uključuje dugotrajno istraživanje i ispitivanje vlastitog načina

trgovanja u pogledu na rizik i ostvarivu dobit.

Primjer u trećem poglavlju prikazao je postupak istraživanja nekog potencijalnog

trgovačkog sistema. Primjer na figurativan način prikazuje postupak ispitivanja neke

ideje za trgovački sistem, pa iako je rezultat pozitivan, ne može biti shvaćen kao stvarni

trgovački sistem jer je broj od 50 uzoraka premalen da bi upućivao na ozbiljnije

zaključke. Na kraju rada predstavljena je mogućnost automatskog backtesting-a,

pomoću kojeg se može na jednostavan način analizirati veliki broj uzoraka koji se

temelje na nekoj ideji za trgovački sustav. Tek na temelju tako dobivenih opširnijih

analiza, mogu se donositi relevantni zaključci. I ukoliko se neka ideja stvarno pokaže

kao potencijalno profitabilna, treba savladati zadnju prepreku i obuzdati emocije pri

trgovanju, odnosno pridržavati se donijetih kriterija ili programirati vlastiti

automatizirani sustav, što zahtijeva odgovarajuće informatičko znanje.

56

Literatura

1.) Knjige:

1. Cofnas, Abe 2008, Forex- Kako uspješno trgovati devizama, Masmedia, Zagreb

2. Murphy, John J. 2007, Tehnička analiza financijskih tržišta, Masmedia, Zagreb

3. Samuelson, Paul A., Nordhaus, William D. 2007,Ekonomija, MATE, Zagreb

2.) Internet

- http://www.bis.org/publ/rpfx13fx.pdf

- http://marketstudent.hubpages.com/hub/Do-95-percent-of-all-traders-lose

- http://hr.wikipedia.org/wiki/Lidija

- http://croatian.cri.cn/348/2013/07/23/142s67323.htm

- https://www.britannica.com/nobelprize/article-247599

- https://de.tradimo.com/tradipedia/Lot_1093/

- http://blog.dnevnik.hr/print/id/1626957424/teorija-kamatnog-pariteta.html

- http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/R/Rendita

- http://www.stock-world.de/analysen/nc1724536-

Die_richtige_Wechselkursprognose_der_Schluessel_zum_Erfolg.html

- https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2013/html/pr131107.hr.html

- http://www.forexlive.com/economic-calendar/

- www.linnsoft.com

- www.vitaforex.pro

- www.tradeorinvest.com

- www.activeforexsignal.com

- www.learnforexpro.com

- www.chartpatterns.com

- www.financial-spread-betting.com

- www.spread-betting.com

- www.mysmartfx.com

- www.stocks-for-beginners.com

- www.smarthelping.com

- www.elliottwave.net

- www.elliott-waves.de

- http://www.charttec.de/html/indikator_momentum.php

57

- www.onlinetradingconcepts.com

- http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Fibonacci.html

- www.engelschwere.blogspot.com

- www.mathe.tu-freiberg.de

- www.goldennumber.net

- www.natuerlich-online.ch

- www.de.wikipedia.org

- http://www.charttec.de/html/rechner_pivot_points.php

- www.tradeforextrading.com

- www.instaforexpips.com

- http://www.dailyfx.com/devisenhandel/fundamental/research/2013/01/03/Forex

_Education__Weshalb_viele_Trader_Geld_verlieren___de.htm

- http://www.candlestickforextrading.com/candlestick-marubozu-pattern-

complete-information.html

- http://en.wikipedia.org/wiki/MetaTrader_4

58

Popis slika:

Slika 1: Pad Eura prema Dolaru na dan 7.11.2013..........................................................8

Slika 2: Ekonomski kalendar.........................................................................................10

Slika 3: Rastući i padajući trend....................................................................................14

Slika 4: Linijski grafikon...............................................................................................15

Slika 5: Križić- kružić grafikon.....................................................................................15

Slika 6: Stupčasti grafikon.............................................................................................16

Slika 7: Grafikon oblika svjećice...................................................................................16

Slika 8: Horizontalni trend............................................................................................17

Slika 9: Potporne i otporne razine.................................................................................18

Slika 10: Obrat padajućeg trenda i promjena uloga otpora i potpore..............................18

Slika 11: Linija trenda rastučeg i padajućeg trenda i zamjena uloge potpore i otpora....19

Slika 12:Trendovi koji prolaze kroz kanale.....................................................................20

Slika 13: Obrazac „glava i ramena“ u rastućem trendu...................................................21

Slika 14: Obrazac „trostruki vrhovi“ ..............................................................................22

Slika 15: Obrazac „dvostruki vrhovi“.............................................................................22

Slika 16: Simetrični trokuti.............................................................................................23

Slika 17: Uzlazni i silazni trokut.....................................................................................23

Slika 18: Klinovi..............................................................................................................24

Slika 19: Zastave i trokutaste zastave..............................................................................24

Slika 20: „Glava i ramena“ kao obrazac nastavka trenda...............................................25

Slika 21: Elliottova teorija valova...................................................................................26

Slika 22: Elliotovi valovi.................................................................................................27

Slika 23: Pomični prosjek SMA 50.................................................................................28

Slika 24: MA 50 i MA 12................................................................................................29

Slika 25: MA 200, MA 50 i MA12.................................................................................30

Slika 26: Bollingerovi pojasi...........................................................................................31

Slika 27: Momentum.......................................................................................................32

Slika 28: Indeks relativne snage......................................................................................33

Slika 29: MACD.............................................................................................................34

Slika 30: Fibonaccijeva spirala........................................................................................35

Slika 31: „Fibonacci-retracement“..................................................................................36

59

Slika 32: Omjer zlatnog reza...........................................................................................37

Slika 33: „Pivot Point“....................................................................................................38

Slika 34: Prikaz svjećica................................................................................................39

Slika 35: Obrasci svječica................................................................................................40

Slika 36: „Marubozu“......................................................................................................44

Slika 37: MetaTrader4.....................................................................................................45

Slika 38: Backtest 1.........................................................................................................47

Slika 39: Backtest 5.........................................................................................................48

Slika 40: Backtest 11.......................................................................................................49

60

Popis grafikona

Grafikon 1: Udio uspješnih i neuspješnih transakcija Forex-trgovaca kroz jednu

godinu..............................................................................................................................42

Grafikon 2: Prosječni dobici i prosječni gubici..............................................................42

Grafikon 3: Rezultati istraživanja..................................................................................49

Grafikon 4: Rezultati kumulativno.................................................................................50

Grafikon 5: Rezultati u postocima..................................................................................51

61

Prilozi – backtestovi 1-50

1. Prilog: Backtest 1

Pomak tečaja: 2



Pomak tečaja: 7


62


Pomak tečaja: 8



Pomak tečaja: 4


63


Pomak tečaja: 1



Pomak tečaja: 2


64


Pomak tečaja: 4



Pomak tečaja: 1


65


Pomak tečaja: 3



Pomak tečaja: 2


66


Pomak tečaja: 0



Pomak tečaja: 4


67


Pomak tečaja: 3



Pomak tečaja: 3


68


Pomak tečaja: 1



Pomak tečaja: 1


69


Pomak tečaja: 1



Pomak tečaja: 2


70


Pomak tečaja: 0



Pomak tečaja: 2


71


Pomak tečaja: 7



Pomak tečaja: 0


72


Pomak tečaja: 0



Pomak tečaja: 2


73


Pomak tečaja: 2



Pomak tečaja: 3


74


Pomak tečaja: 1



Pomak tečaja: 1


75


Pomak tečaja: 3



Pomak tečaja: 3


76


Pomak tečaja: 1



Pomak tečaja: 1


77


Pomak tečaja: 0



Pomak tečaja: 2


78


Pomak tečaja: 2



Pomak tečaja: 0


79


Pomak tečaja: 5



Pomak tečaja: 3


80


Pomak tečaja: 0



Pomak tečaja: 0


81


Pomak tečaja: 2



Pomak tečaja: 2


82


Pomak tečaja: 3



Pomak tečaja: 1


83


Pomak tečaja: 1



Pomak tečaja: 12


84


Pomak tečaja: 1



Pomak tečaja: 0


85


Pomak tečaja: 1



Pomak tečaja: 0


86

Documents

ANALIZE - Guest HomepageSVEUČILIŠTE U RIJECI, EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA TRGOVANJE DEVIZAMA PRIMJENOM TEHNIČKE ANALIZE DIPLOMSKI RAD PREDMET: Financijski ...oliver.efri.hr/zavrsni/735.B.pdf ·