BRODSKO-POSAVSKE UPANIJE
Prosinac, 2019.
Slavonski Brod
Autor: Gordana Prebeg, stru. spec. oec
BRODSKO-POSAVSKA UPANIJA
5. REZULTATI ANALIZE ............................................................................................................ 8
4.2. VELIINA PODUZETNIKA .............................................................................................................. 10
6. REZULTATI ANKETE SKUPINA PITANJA VEZANIH UZ PROIZVODNE PROCESE ................... 14
7. ANALIZA SKUPINE PITANJA VEZANIH UZ RADNU SNAGU ................................................. 22
6.1. POTREBE ZA ZANIMANJIMA OBUHVAENIM RCK 5.0. ................................................................. 22
6.2. POTREBE TRIŠTA RADA ............................................................................................................... 23
8. ANALIZA O POTREBAMA KORIŠTENJA USLUGA ROBOTIKO – INOVACIJSKOG
LAOBATORIJA .................................................................................................................... 26
9. PODATCI O ULAGANJIMA PODUZETNIKA BP KROZ REALIZIRANE PROJEKTE .................. 28
10. ZAKLJUAK ........................................................................................................................ 46
U okviru projekta „Virtualni inkubator 2.0“ koji provodi udruga Connect IT za razvoj informacijsko- komunikacijskih tehnologija iz Slavonskog Broda, provedeno je istraivanje i primjenama informacijsko komunikacijskih tehnologija u tvrtkama sa podruja Brodsko-posavske upanije. Virtualni inkubator okuplja kljune dionike za razvoj gospodarstva, a oni ukljuuju upaniju Brodsko-posavsku (upravne odjele za gospodarstvo i obrazovanje), obrazovne institucije (srednje škole i visoka uilišta), tvrtke, razvojne agencije i dr. Aktivnosti Virtualnog inkubatora usmjerene su ka tranziciji domaih tvrtki prema Industriji 4. 0 i primjeni suvremenih tehnologija u proizvodnim procesima. Prve tri industrijske revolucije rezultat su uvoenja strojeva, elektrine energije i informacijske tehnologije. Sada, uvoenje Interneta stvari i usluga u proizvodnju pokree etvrtu industrijsku revoluciju - Industrija 4.0. Ovaj novi tip industrije utemeljen je na modelu Pametne tvornice. Kroz projekt se razvijaju Smjernice za razvoj i primjenu IKT-a na podruju Brodsko-posavske upanije. U tu svrhu provodi se istraivanje meu tvrtkama sa podruja naše upanije, sa ciljem utvrivanja trenutnog stanja vezanog za primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poslovanju i proizvodnim procesima. Rezultati istraivanja koristiti e se za reviziju Smjernica za razvoj BP, te pri planiranju buduih infrastrukturnih projekata koji e sluiti u svrhu pruanja potpore gospodarstvu (laboratoriji za robotiku, laboratoriji za razvoj inovacija, edukacijski centri, inkubatori i slino), kao i usklaivanja obrazovnih programa sa potrebama trišta rada. Iz tog razloga bilo je vano utvrditi koje tehnologije se koriste u poduzeima Brodsko-posavske upanije, koje tehnologije planiraju uvoditi, što je potrebno gospodarstvu kako bi se moderniziralo poslovanje i procesi unutar tvrtke, koja znanja i vještine su neophodne Vašim trenutnim ali i buduim zaposlenicima, koja infrastruktura bi im olakšala poslovanje i sl., a sve sa ciljem poveanja konkurentnosti tvrtki sa podruja naše upanije u podruju primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
3. CILJ ISTRAIVANJA
Cilj istraivanja je utvrditi u kojoj mjeri i koje vrste informacijsko-komunikacijski tehnologija se
primjenjuju u poslovni procesima tvrtki sa podruja Brodsko-posavske upanije (BP) u sektorima koji
su dominantni u ukupnom gospodarstvu BP. Nadalje, cilj je utvrditi koje vrste poslovnih aktivnosti
provode tvrtke iz prioritetnih sektora, je su li do sada vršili ulaganja u IKT, te do koje mjere su poslovi
procesi usmjereni ka Industriji 4.0.
Drugi cilj istraivanja je utvrditi koje vrste zaposlenika e u budunosti biti potrebne, te posljedino
koja znanja i vještina trebaju imati, kao i definirati postoji li potreba za edukacijom postojeih
zaposlenika.
Trei cilj istraivanja je utvrditi postoji li potreba poduzetnika za uslugama inovacijskog i/ili robotikog
laboratorija i koja vrsta opreme im je potrebna.
Rezultati istraivanja koristiti e se u svrhu revizije smjernica za razvoj IKT-a BP, te u skladu sa
Smjernicama za planiranje projekata koje e provoditi kljuni dionici definirani smjernicama a sa ciljem
jaanja gospodarstva i razvoja Industrije 4.0.
4. METODOLOGIJA, INSTRUMENTI I UZORAK
Istraivanje je usmjereno na ciljnu skupinu poslovni subjekti kojima je glavna djelatnost po NKD-u 2007
u skupinama C24 do C30, odnosno preraivaka industrija, sa podruja BP. Istraivanje je provedeno
u periodu svibanj 2019. – prosinca 2019. godine korištenjem nekoliko razliitih pristupa
1) ANKETNI UPITNIK
Anketni upitnik izraen je u elektronikom obliku (https://forms.gle/a5N5QUW6ukxt5arK6), a sastojao
se od 3 seta pitanja vezana za:
- Primjenu IKT-a u poslovima procesima (10 pitanja) – upitnik je napravljen po uzoru na
istraivanje opisano u knjizi Inovativno pametno poduzee1
- Postojeu i buduu radnu snagu, njihova znanja i kompetencije (8 pitanja)
- Potrebe za inovacijskim i /Ili robotikim laboratorijem (3 pitanja)
Za ispunjavanje upitnika bilo je potrebno 15-ak minuta.
Anketni upitnik poslan je na e-mail adrese 54 poslovna subjekata od ukupno 151 subjekta registriranog
za naveden djelatnosti. S obzirom da je pretraga subjekata koji pripadaju ciljanoj skupini vršena prema
glavnoj djelatnosti u skladu sa klasifikacijom NKD 2007, a da nekim subjektima to nije preteita
djelatnost, izvršena je pretraga Internet stranica i drugih dostupnih baza podataka, kako bi se utvrdilo
koji su poslovni subjekti prema svojoj stvarnoj djelatnosti relevantan uzorak. Nakon slanja ankete
subjekti su u više navrata kontaktirani telefonskim putem kako bi se prikupio što ve broj odgovora.
U smislu odredaba Zakona o zaštiti osobnih podataka, obrada u svrhu izrade procjena i upravljanja
podacima ankete temelji se na privoli sudionika u anketi (l. 6. st. 1 (b) GDPR). U provoenju ovog
istraivanja te procjenama i rezultatima osobni se podaci, osobito sociodemografska obiljeja, kao i
osobna uvjerenja i mišljenja, kumuliraju, što znai da se pri obradi podataka anonimiziraju i ne daju
zakljuak o pojedincima. Prema tome, to više nisu osobni podatci te se odredbe GDPR-a više ne
primjenjuju. Prikupljanje podataka u upitniku provodi se unosom koji obavlja sudionik u anketi i
komplementarno odreivanju metapodataka razgovorom. Svi sudionici istraivanja sukladni su da se
podaci prikupljaju u svrhu provedbe anketnog istraivanja.
2) IDIVIDUALNI RAZGOVORI
Sa poslovnim subjektima koji su reprezentativni predstavnici ciljanog uzorka, a koji nisu bili u
mogunosti ili nisu bili voljni popuniti upitnik, obavljeni su individualni razgovori, a neki su svoja
mišljenja, stavove i informacije dostavili pute elektronike pošte. Neki poslovni subjekti uputili su nas
na svoje mrene stranice kao relevantan izvor podataka o predmetu poslovanja, tehnologijama i
ostalim podatcima koji su u skladu sa ciljem istraivanja.
3) PRIKUPLJANJE JAVNO DOSTUPNIH PODATAKA
1 https://bib.irb.hr/datoteka/951550.INSENT_Cjeli_izvjestaj_28_08_2018.pdf
Financijske agencije, Company wall d.o.o., Dravni zavod za statistiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje
i dr.
Navedeni podatci prikupljeni su sa ciljem komparacije dijela podataka prikupljenih upitnikom i kroz
individualne razgovore, kako bi se dobila što jasnija slika gospodarstva BP. Stoga e se dio odgovora
dobivenih upitnikom komparirati sa onima dobivenim iz individualnih razgovora i javo prikupljenih
podataka, radi jasnije interpretacije.
5.1. SEKTORI I DJELATNOSTI
Prema podatcima FINA, koje je za potrebe ovog istraivanja prikupila i obradila HGK upanijska komora
Slavonski Brod, ukupan broj registriranih poslovnih subjekata u BP u 2018. godini je 1.842.
Kako je ranije definirano Smjernicama za razvoja IKT sektora BP iz 2018. godine, kao prioritetni
sektori gospodarstva BP definirani su:
Metalopreraivaki
Drvopreraivaki
Nacionalna klasifikacija djelatnosti NKD 2007, djelomino definira koje su tono djelatnosti unutar
svake industrije. Meutim, svaki poslovni subjekt za djelatnost mora odabrati jednu glavnu djelatnost,
što moe dovesti do pogrešne interpretacije koji poslovni subjekti su u pojedinoj grani gospodarstva.
Iz tog razloga prilikom odabira poslovnih subjekata u reprezentativni uzorak za analizu prikupljani su
slubeni podatci sa Sudskog registra, baze podataka Company Wall d.o.o. i Financijske agencije. Potom
je vršena provjera svakog pojedinog subjekta, te su u uzorak dodani i poslovni subjekti koji se stvarno
bave nekom od djelatnosti u prioritetnim sektorima, ali su takoer izostavljeni i oni koji su nisu
relevantni za izradu ove analize.
Prema podatcima FINA, koje je za potrebe ovog istraivanja prikupila i obradila HGK upanijska komora
Slavonski Brod, broj i struktura poduzetnika u preraivakoj industriji je prikazana u tablici ispod.
Uzmemo li u obzir da je predmet ove analize, a u odnosu na prikazanu tablicu, prehrambena industrija
(42), drvopreraivaka industrija (38) i metalopreraivaka industrija (128), dolazimo do podatka da je
takvih subjekata u BP registrirano 208, dakle 67,5% od ukupnog broja subjekata BP koji su
kategorizirani u preraivaku industriju. Od 208 poduzetnika 54 se smatraju relevantnim, što je 25,96%
poduzetnika registriranih u ciljanim granama gospodarstva. Anketni upitnik poslan je na 54 poslovna
subjekta sa podruja BP, od kojih je 18 odgovorilo na upitnik, što je 33,3%.
Veina poduzetnika koji su odgovorili na upitnik definira svoju temeljnu djelatnost u sektorima C-24 –
Proizvodnja metala do C-29 – Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica.
GLAVNE DJELATNOSTI NKD 2007 ISPITANIKA KOJI SU POPUNILI UPITNIK
C2611 - Proizvodnja elektronikih komponenata
C2562 - Strojna obrada metala
C2511 - Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova
C2815 - Proizvodnja leajeva, prijenosnika te prijenosnih i pogonskih elemenata
M7112 - Inenjerstvo i s njim povezano tehniko savjetovanje
F4120 - Gradnja stambenih i nestambenih zgrada
C2511 - Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova
C2815 - Proizvodnja leajeva, prijenosnika te prijenosnih i pogonskih elemenata
C2593 - Proizvodnja proizvoda od ice, lanaca i opruga
C2573 - Proizvodnja alata
C2453 - Lijevanje lakih metala
C2790 - Proizvodnja ostale elektrine opreme
Tako je npr. jedinom poslovnom subjektu koji proizvodi dijelove za automobilsku industriju u BP,
glavna djelatnost, za koju je registriran pri Trgovakom sudu, C24.53 – lijevanje lakih metala. Stoga je
prilikom odabira poslovnih subjekata bilo nuno utvrditi stvarnu preteitu djelatnost, što u statistikom
smislu predstavlja prepreku za komparaciju u odnosu na ukupan broj subjekata u pojedinoj grani
gospodarstva, jer je upitno koliko je taj podatak relevantan. U smislu metodologije ovog istraivanja i
njegovog osnovnog cilja ova injenica ne predstavlja prepreku jer je cilj doi do kvalitativnih podataka
i njihovog sadraja, a ne toliko kvantitativnih statistikih podataka.
5.2. VELIINA PODUZETNIKA
Prema podatcima FINA-e za 2018. godinu za BP, u sektoru C – preraivaka industrija, zaposlena je
8.621 osoba u 338 subjekata, što je u prosjeku 25 osoba po poslovnom subjektu. Ukupan broj
registriranih poslovnih subjekata u 2018. godini u BP bio je 1.842 u emu je udio subjekata iz
preraivake industrije 16.7%. Poslovni subjekti u BP su u 2018. zapošljavali ukupno 17.301 osobu a
udio preraivake industrije u ukupnom broju zaposlenih osoba je visokih 49,83 %.
Rezultati provedene ankete pokazuju sljedeu strukturu ispitanih tvrtki u odnosu na broj zaposlenika:
Kako je vidljivo iz gornjeg grafa struktura ispitanih tvrtki sljedea:
Tvrtka ima manje od 10 djelatnika – 22,2%
Tvrtka ima 10-19 djelatnika – 0 %
Tvrtka ima 20-49 djelatnika – 33,3%
Tvrtka ima 50-99 djelatnika – 22,2%
Tvrtka ima 100-249 djelatnika – 11,1%
Tvrtka ima 250-499 djelatnika – 11,1%
Tvrtka ima 500-999 djelatnika – 0 %
Tvrtka ima 1.000-4.900 djelatnika – 0 %
Tvrtka ima više od 5.000 djelatnika – 0 %
Tvrtke koje zapošljavaju više od 500 djelatnika nisu obuhvaene, jer nisu pristigli odgovori u obliku
upitnika. U BP registrirane su dvije tvrtke koje zapošljavaju više od 500 djelatnika u sektoru
preraivake industrije, a to su uro akovi TEP d.o.o. i uro akovi Montaa d.o.o.
Prema podatcima FINA-e za 2018. godinu za BP, u sektoru C – preraivaka industrija, ostvaren je
ukupan prihod od 4.300.907.139 kn, što predstavlja 47,80 % ukupnih prihoda. Prosjean prihod po
subjektu u sektoru preraivake industrije u BP u 2018. godini iznosio je 13.963.984 kn, ili 1.887.024
EUR.
ispod.
Kako je vidljivo iz prikazanih podataka metalopreraivaka industrija je generirala veinu prihoda, ak
47,80%, koje su ostvarili poduzetnici BP u 2018. godinu u preraivakom sektoru.
Kako je prikazano u grafu ispod u ukupnom broju poduzetnika obuhvaenih anketom prema kriteriju
ukupno ostvarenog prihoda u 2018. godinu najviše je u rangu do 1 milijun EUR (33,3%).
6. REZULTATI ANKETE SKUPINA PITANJA VEZANIH UZ PROIZVODNE PROCESE
Prva skupina od 10 pitanja odnosila se na primjenu IKT tehnologija u proizvodnim procesima.
Prvo pitanje vezano za proizvodne procese odnosi se na vrste proizvoda, kako bi se vidjelo na koliki
postotak tvrtki se uope moe primjenjivati Industrija 4.0. te stekao uvid o tome koje su to vrste
proizvoda. Ponueni su sljedei odgovori:
Pojedinana ili maloserijska proizvodnja prema specifikaciji naruitelja
Pojedinana i maloserijska proizvodnja za nepoznatog kupca (vlastiti proizvod bez specifikacije
od strane naruitelja)
Mogunost konfiguracije proizvoda preko Weba, kupac sam definira svoj unikatan proizvod
Ostalo (opis)
Kako je vidljivo iz grafikona veina poduzetnika ima pojedinanu i maloserijsku proizvodnju prema
specifikaciji koju izrauje naruitelj. Potom slijede proizvodi iz serijske / velikoserijske proizvodnje za
nepoznatog kupca te pojedinanu i maloserijsku proizvodnju bez specifikacije naruitelja. Pod ostalo
je navedeno razvoj i proizvodnja u svrhu zadovoljavanja potreba naruitelja.
Daljnja pitanja vezana za poslovne procese definirana su na nain da determiniraju na kojoj razini
informatizacije su poslovni procesi u odnosu na Industriju 4.0 koja koreliraju sa istraivanjem koje je
provedeno na razini cijele RH kako bi se mogla vršiti usporedba dobivenih rezultata.2
Pitanja su postavljena na nain da se svaki odgovor ocjenjuje ocjenom od 1 do 4, pri emu 1 kao bod
predstavlja industriju 1.0, a 4 predstavlja 4.0. Ukoliko su odgovori izmeu npr. 2 i 3, ili oba, tada se
rauna aritmetika sredina.
Na pitanje o razvoju proizvoda u proizvodnom sustavu ponueni su odgovori:
2 https://bib.irb.hr/datoteka/951550.INSENT_Cjeli_izvjestaj_28_08_2018.pdf, str. 8
prototipova (Rapid Prototyping)
Ostalo (opis)
Kako je vidljivo iz grafa u 83,3% tvrtki razvoj proizvoda odvija se pomou CAD ili nekog slinog sustava.
Niti jedna tvrtka nije odgovorila kako ima digitalnu tvornicu ili da pri razvoju koristi virtualni stvarnost,
3D skeniranje i druge tehnologije iz podruja Industrije 4.0. Pod ostalo tvrtke navode kako razvojem
upravlja naruitelj, razvoj je spoj znanja, iskustva i tehnologije, te razvoj i proizvodnja prototipova i
njihovo testiranje bez navoenja razine tehnologije kojom to ine.
Prosjena ocjena u odnosu na Industriju 4.0 je 1.61.
Na pitanje o tehnologija koja dominira u proizvodnom procesu ponueni su sljedei odgovori:
Runa obrada i/ili runa montaa
Automatizirana proizvodna linija i/ili CNC obradni strojevi
Moderni obradni centri s automatiziranim transportom i/ili robotske stanice na
automatiziranoj proizvodnoj liniji
Kako je vidljivo iz grafa 55,6% tvrtki odgovorilo je kako ima automatiziranu proizvodnju liniju i/ili CNC,
od 33,3% koristi runu obradu i/ili runu montau. 11,1% tvrtki izjasnilo se „ništa od navedenog“ bez
specificiranja koja se tehnologija koristi. Niti jedna tvrtka nema automatizirane obradne centre
karakteristine za Industriju 4.0.
Prosjena ocjena u odnosu na industriju 4.0 je 1,83.
Na pitanje o vrsti upravljanja radnim nalozima koja dominira u proizvodnom sustavu ponueni su
sljedei odgovori:
Pismena komunikacija ovjek – ovjek (rukovoditelj predaje pisani radni nalog radniku)
Komunikacija ovjek – stroj (radnik upravlja proizvodnom linijom ili CNC obradnim strojevima)
Komunikacija stroj – stroj (machine to machine – M2M)
Intranet komunikacija (putem vlastite raunalne mree)
Kako je vidljivo iz grafa 38,9% tvrtki koristi komunikaciju ovjek – stroj (karakteristino za Industriju 3.),
33,3% usmenu komunikaciju ovjek-ovjek (karakteristino za Industriju 1.0), a 27,8% pismenu
komunikaciju ovjek-ovjek (karakteristino za Industriju 2.0). Niti jedna tvrtka ne koristi komunikaciju
stroj – stroj (machine to machine – M2M) ili Intranet komunikaciju (putem vlastite raunalne mree),
karakteristino za Industriju 4.0.
Na pitanje o praenju sljedivosti proizvodnje koje dominira u proizvodnom sustavu ponueni su
sljedei dogovori:
Nema evidencije o prolasku proizvoda kroz proizvodni proces
Proizvod ili transportni sanduk ima privršen papir na koji se zapisuje kada i što je raeno
Proizvod ili transportni sanduk ima zalijepljen barkod koji se runo oitava na svakom radnom
mjestu
Proizvod ili transportni sanduk ima FRID-tag koji se automatski oitava na svakom radnom
mjestu
Kako je vidljivo iz grafa 50,0% tvrtki ne prati sljedivost proizvodnje, 33,3% sljedivost prati putem
evidencija na papiru (zapisuje se što je i kada raeno), a 16,7% koristi barkod koji se runo oitava n
radnom mjestu.
Prosjena ocjena u odnosu na industriju 4.0 je 1,67.
Na pitanje o upravljanju zalihama gotovih proizvoda koje dominira u proizvodnom sustavu ponueni
su sljedei odgovori:
imate u izlaznom skladištu
U bazi podataka na raunalnom serveru moete oitati koliko gotovih proizvoda trenutno
imate u izlaznom skladištu
Ništa od navedenog
U aplikaciji na svom smartphone ili tablet ureaju moete oitati koliko gotovih proizvoda
trenutno imate u izlaznom skladištu
Kako je vidljivo iz grafa 44,4% tvrtki moe u bazi podataka na raunalnom serveru oitati koliko gotovih
proizvoda je trenutno na skladištu 33,3% moe na temelju podataka procijeniti stanje zaliha, a 22,2%
nema ništa od navedenog. Niti jedna tvrtka nema aplikacije za pametne ureaje (karakteristino za
Industriju 4.0) pomou kojih moe provjeriti stanje zaliha gotovih proizvoda.
Prosjena ocjena u odnosu na industriju 4.0 je 2,06.
Na pitanje o procesima koji opisuju osiguranje kvalitetom koja dominira u proizvodnom sustavu
ponueni su sljedei odgovori:
Upravljanje kvalitetom prema konceptu Cjelokupnog upravljanja kvalitetom (Total Quality
Management – TQM)
Upravljanje kvalitetom prema konceptu Six Sigma
Ostalo (opis)
Kako je vidljivo iz grafa 50,0% tvrtki ima meufaznu kontrolu (samokonontrolu) tijekom cjelokupnog
procesa, 27,8% tvrtki imam uveden sustav kontrole prema ISO standardu (9000 ili neki drugi), a 22,2%
kontrolu vrši na kraju proizvodnog procesa. Niti jedna tvrtka nema uveden sustav Cjelokupnog
upravljanja kvalitetom (Total Quality Management – TQM) ili sustav prema konceptu Six Sigma.
Prosjena ocjena u odnosu na industriju 4.0 je 2,06
Na pitanje o upravljanju ivotnim ciklusom proizvoda (Product Lifecycle Management – PLM) u
proizvodnom sustavu ponueni su sljedei odgovori:
Prisutna je podjela u odjele prema funkcijama (PC i softveri se nalaze u pojedinim odjelima
(CAD, CAM, CAD, PPC))
Manufacturing – CIM)
(Management Execution System – MES) preko Informacijske okosnice (Information Backbone)
i Oblaka (Cloud)
Ostalo : (opis)
Kako je vidljivo iz grafa 61,1% ima podjelu u odjele prema funkcijama, 22,2% pojedine odjele povezuje
preko Raunalom integrirane proizvodnje (Computer Integrated Manufacturing – CIM), 11,1 % ima
Integraciju PLM, Planiranje resursa poduzea (Enterprise Resource Planning – ERP) i (Management
Execution System – MES) preko Informacijske okosnice (Information Backbone) i Oblaka (Cloud),
karakteristinu za Industriju 4.0. Rije je o dvijema tvrtkama od kojih jedna ima do 50 zaposlenika a
duga do 250 zaposlenika. 5,6% navodi kako PLM-om upravlja naruitelj, ali nije poznato na kojoj razini
u odnosu na Industriju 4.0.
Prosjena ocjena u odnosu na industriju 4.0 je 2,17.
Na temelju prikupljenih podataka iz 7 podruja izraunata je prosjena ocjena svake tvrtke. Na
temelju prosjenih ocjena na razini tvrtke napravljen je histogram razvrstavanja tvrtki u 4 razine
industrije. Kako je vidljivo iz histograma u odnosu na Industriju 4.0 tvrtke veina tvrtki nalazi se u
podruju Industrije2.0, dok su ostale u Industriji 1.0 i Industriji 3.0.
Ukupna prosjena ocjena industrijske zrelosti je 1,92, dok je na razini Republike Hrvatske 2,15.3
3 https://bib.irb.hr/datoteka/951550.INSENT_Cjeli_izvjestaj_28_08_2018.pdf, str. 11
B ro
Resource Planning) sustava koji koriste, odnosno njegovu porijeklu. Ponueni su sljedei odgovori:
Software koji koristimo u proizvodnom sustavu ne zadovoljava karakteristike ERP sustava
(sastoji se od mnoštva neintegriranih aplikacija)
ERP koji koristimo u proizvodnom sustavu uradak je naše interne informatike slube
ERP koji koristimo u proizvodnom sustavu nabavljen je od domae informatike tvrtke
ERP koji koristimo u proizvodnom sustavu nabavljen je od inozemne informatike tvrtke
Kako je vidljivo iz grafa veina tvrtki (38,95%) koristi ERP nabavljen od domaih informatikih tvrtki.
22,2% tvrtki ima ERP koji je razvila interna informatika sluba, 11,1% tvrtki koristi ERP informatikih
tvrtki iz inozemstva. ak 27,8 % tvrtki ima ERP koji ne zadovoljava karakteristike ERP sustava,
odnosno sastoji se od mnoštva neintegriranih aplikacija.
7. ANALIZA SKUPINE PITANJA VEZANIH UZ RADNU SNAGU
Druga skupina od 8 pitanja odnosila se na radnu snagu i potrebe na trištu rada.
6.1. POTREBE ZA ZANIMANJIMA OBUHVAENIM RCK 5.0.
Tehnika škola Slavonski Brod izradila je popis novih programa koji e se
razvijati/modernizirati tijekom uspostave Regionalnog centra kompetentnosti „Slavonika 5.1“. U tu
svrhu ovim su istraivanjem postavljena pitanja poslodavcima o potrebama za predloenim novim
zanimanjima.
Zanimanja su podijeljena na trogodišnja i etverogodišnja, a tvrtke su mogle napisati i zanimanja za
koja imaju potrebu, a nisu navedena. Takoer, tvrtke nisu upisivale broj zaposlenika iz pojedinih
zanimanja, nego su ponueni DA/NE odgovori.
a) razina 4.1. (trogodišnja zanimanja)
1) SK i strukovni kurikulum: Zavariva – 4 tvrtke
2) SK i strukovni kurikulum: Obraiva na CNC strojevima – 5 tvrtki
3) Novi moduli u postojeem: Limar – izolater – 0 tvrtki
4) Novi moduli u postojeem: Bravar-cjevar – 2 tvrtke
b) razina 4.2. (etverogodišnja zanimanja)
1) SZ/SK/strukovnog kurikuluma: Tehniar za 3D tehnologije – 7 tvrtki
2) SZ/SK/strukovnog kurikuluma: Tehniar za robotiku – 3 tvrtke
3) SZ/SK/strukovnog kurikuluma: Tehniar za automatizaciju – 10 tvrtki
4) Samo Novi moduli u postojeem: Strojarski raunalni tehniar – 6 tvrtki
c) razina 5. (programi obrazovanja odraslih – osposobljavanja/usavršavanja)
1) SZ/SK/strukovni kurikulum: Program usavršavanja - Specijalist-programer CNC – 9 tvrtki
2) SZ/SK/strukovni kurikulum: Program usavršavanja - Serviser CNC strojeva – 7 tvrtki
3) SZ/SK/strukovni kurikulum: Program usavršavanja - Programer industrijskih robota – 5
tvrtki
– 3 tvrtke,
tvrtke,
7) SZ/SK/strukovni kurikulum: Program usavršavanja - Specijalist za upravljanje baterijskim
sustavima – 0 tvrtki
Unato jako niskim ocjenama trenutne zrelosti tvrtki sa podruja BP u odnosnu na Industriju 4.0
tvrtke su iskazale veliki interes za zanimanja koja su iz podruja Industrije 4.0. što ukazuje na
injenicu kako veina tvrtki eli i planirana uvoditi nove tehnologije.
6.2. POTREBE TRIŠTA RADA
Meu tvrtkama je provedeno i istraivanje o trenutnim i buduim potrebama rada. Tvrtke su navele za
koja radna mjesta trenutno, ali i u buduim projekcijama poslovanja imaju nedostatak kadrova, te je
usporeeno koja zanimanja moraju imati zaposlenici na tim radnim mjestima, te koja znanja i vještine
od njih oekuju.
elektriari-monteri elektriar ili bilo koja tehnika struka.
elektriar - itanje i razumijevanje dokumentacije, samostalno spajanje ureaja
branje gljiva, tehnologija proizvodnje
zavariva zavariva
zavarivaki radovi u brodogradnji i industriji sa znanjem zavarivanja postupkom tig+rel+mig- mag. Razlikovati, odabrati i koristiti odgovarajue postupke u radu s ureajima, opremom i alatima za zavarivanje MIG-MAG postupkom; Izraditi ljebove na metalnim materijalima i postaviti (pozicionirati) u poloaj za zavarivanje prema radionikim i montanim crteima; Razlikovati dijelove ureaja, opreme i alata i objasniti njihove funkcije; Provoditi kontrole ispravnosti plinskih instalacija; Pripremiti ureaje, opremu i alat za poetak rada, rukovati njima na struan i siguran nain te ih pravilno transportirati i odlagati (skladištiti); Provoditi preglede ureaja, opreme i alata, te voditi radnu i servisnu dokumentaciju; Otkriti, prijaviti i servisirati manje kvarove na ureajima, opremi i alatima, zamijeniti ošteene i istrošene dijelove;
specijalist-programer i serviser šivaih strojeva
specijalist-programer i serviser šivaih strojeva
programiranje šivaih strojeva, odravanje, podešavanje, izrada kalupa
struni suradnik pri projektiranju
elektrotehniar, ing.el. i mag.ing.el.
projektant strojarski inenjer
bravar-cjevar , zavariva bravar-cjevar, zavariva rad sa osnovnim bravarskih alatom, osnovno znanje tehnikih nacrta
serviser alatnih i cnc strojeva, strojobravar, automatiar, plc programer
strojobravar, strojarski tehniar, in. elektrotehnike
iskustvo u automatizaciji i kinematici postrojenja
izvoenje graevinsko obrtnikih radova
sva graevinsko obrtnika zanimanja
operater na cnc tokarilicama
tehnolozi za 4.0 proizvodnju
rad na raunalima, operater za praenje proizvodnje
specijalist-programer cnc specijalist-programer cnc samostalan rad na cnc-u
zavariva, cnc operater specijalist zavariva, specijalist- cnc programer
specijalist zavariva, specijalist-cnc programer
ljeva/ljevaica, radnik u proizvodnji auto-dijelova
osnovna škola nii razredi, završena osnovna škola srednja škola, 3 godine srednja škola 4 godine
rad na cnc-u, zavarivai, itanje tehnikog crtea
pomoi radnici u drvnoj proizvodnji, tehnolozi za proizvodnju
tehniar za automatizaciju mogunost upravljanja automatizacijom u proizvodnji
diplomirani inenjer elektrotehnike, elektro- tehniari
diplomirani inenjer elektrotehnike, elektro tehniari
rad sa elektroinstalacijama, montaa, testiranje
Rezultati ove ankete mogu biti pokazatelj pri planiranju obrazovnih programa kako za uenike tako i za
odrasle, odnosno pri definiranju ishoda uenja za pojedina zanimanja.
Prijedlozi za trogodišnja zanimanja
tesar, armira, graevinsko-obrtniki radnici, pomoi radnici u drvnoj proizvodnji.
Prijedlozi za 4 godišnja zanimanja
Tvrtke su dale prijedloge/potrebe za sljedea etverogodišnja zanimanja: elektrotehniar,
elektrotehniar - jaka struja, graevinski poslovoa.
Prijedlozi za programe obrazovanja odraslih:
Za programe obrazovanja odraslih tvrtke su dale sljedee prijedloge: Specijalist-programer i serviser
šivaih strojeva.
Poduzetnicima je postavljeno pitanje o potrebama za strunim usavršavanjima postojeih kadrova, kao
i da navedu podruja i/ili tono odreene edukacije i/ili tono odreene pruatelje edukacija u RH i
izvan RH.
i gel injektora, napredno crtanje u CAD programima, pneumatika, hidraulika, finomehnaika, odravanje
CNC strojeva i primjena suvremenih tehnologija u proizvodnji.
Ova podruja mogu posluiti kao osnova za kreiranje programa za obrazovanje odraslih, ali i za
planiranje projekata i neformalnih edukacije koje mogu provoditi dionici ukljueni u procese razvoja
IKT-a na podruju BP.
Poduzetnici su svjesni svoje uloge u obrazovnom procesu, te je veina tvrtki iskazala interes za
primanjem uenika na praksu tijekom školovanja.
Voljni su primiti uenike iz sljedeih zanimanja: elektriar, zavariva, bravar, rukovatelj CNC-om,
bravar-cjevar, tokar, elektromehaniar, strojobravar, bera gljiva, strojarski tehniar.
8. ANALIZA O POTREBAMA KORIŠTENJA USLUGA ROBOTIKO –
INOVACIJSKOG LAOBATORIJA
U upitniku su postavljena 3 pitanja o potrebama za korištenjem usluga robotiko-inovacijskog
laboratorija.
Prvo pitanje bilo je odnosilo se na potrebu za korištenjem usluga robotikog laboratorija.
Kako je vidljivo iz grafa 72,2% poduzetnika izjašnjava se kako nemaju potrebu za korištenjem
robotikog laboratorija, dok 38,9% da imaju tu potrebu. Iz ovoga je vidljivo kako meu poduzetnicima
nije dovoljno prepoznata vanost takvog laboratorija, što nije iznenaujue, s obzirom da im koncept
robotikog laboratorija zbog rane faze planiranja nije u cijelosti predstavljen, pa poduzetnici teško
mogu procijeniti koriti koje bi eventualno ostvarivali ukoliko bi ima takva infrastruktura bila na
raspolaganju.
Drugo pitanje bilo je odnosilo se na potrebu za korištenjem usluga inovacijskog laboratorija.
Kako je vidljivo iz grafa 61,1% poduzetnika izjašnjava se kako nemaju potrebu za korištenjem
inovacijskog laboratorija, dok 38,9% da imaju tu potrebu.
Nešto vei postotak je tvrtki koje imaju potrebu za inovacijskim laboratorijem. Meutim, s obzirom na
inovativnost kao temelj razvoja novih proizvoda i usluga i time vee konkurentnosti, trebala bi kod
poduzetnika pobuditi vei interes. Stoga je svakako preporuka osmisliti aktivnosti poticanja
inovativnosti kod poduzetnika.
Tree pitanje odnosilo se opremu koja bi im bila potrebna u robotiko-inovacijskom laboratoriju.
Zanimljivo je da je vei broj poduzetnika odgovorio na pitanje o opremi, nego što je pozitivnih odgovora
o potrebama a robotikim laboratorijem, što navodi na zakljuak kako bi kroz promociju mogunosti
koje takvi laboratoriji nude, puno ve broj poduzetnika prepoznao mogue koristi za vlastito
poslovanje.
Poduzetnici su naveli kako bi u takvom laboratoriju oekivali sljedee:
robotizirane ruke,
visokokvalitetni mjerni ureaji,
izvori napajanja i generatori signala te alati za razvoj, izradu, analizu i testiranje elektronikih
ureaja,
stroj za kontrolu oblika,
oprema za razvoj fine elektronike,
ureaji za mjerenje vibracija, mjerenje momenta i snage, mjerenje dubine tvrdoe bez
razaranja
9. PODATCI O ULAGANJIMA PODUZETNIKA BP KROZ REALIZIRANE PROJEKTE
Ulaganja u nove tehnologije i unaprijeena poslovnih procesa za mala i srednja poduzea moe biti
velik financijski izazov, te iz tog razloga na raspolaganju imaju razliite mogunosti financiranja
projekata koji su sumjereni na unaprjeenje poslovanja. Iz javno dostupnih podataka o korisnicima
bespovratnih sredstava i/Ili drugih oblika poticaja, nije mogue dobiti popis tvrtki iz pojedinih grana
gospodarstva sa podruja Brodsko-posavske upanije iz kojeg bi bilo vidljivo koliko je poslovnih
subjekata koristilo razne oblike financiranja za ulaganja u nove tehnologije i o kojim je tehnologijama
rije. Iako ovaj podatak nije osnovni cilj istraivanja koje se provodilo, svakako u kvalitativnom smislu
daje jasniju sliku o pravcima djelovanja poduzetnika u podruju uvoenja novih tehnologija i
unaprjeenja poslovnih procesa.
Stoga su u ovom poglavlju kratko opisani projekti pojedinih tvrtki (ne svih) za koje su prikupljeni podatci
o projektima koje su provodili, te ostale informacije koje su poduzetnici istaknuli, a koje bi se mogle
biti relevantne u odnosu na Industriju 4.0.
Tvrtke su opisane redoslijedom kako su podatci prikupljani.
ERGO KALMERICE d.o.o.
Tvrtka Ergo klamerice d.o.o. iz Luana dugi niz godina je lider u proizvodnji kvalitetnih klamerica u regiji.
Proizvodi sve vrste ianih klamerica kompatibilnih sa širokim opsegom pneumatskih, elektrinih i
runih alata na meunarodnim i uradi-sam trištima, a ujedno se specijalizira u izradi finih ianih
klamerica, srednjih ianih klamerica, velikih ianih klamerica i “brad” avlia. Od 2013. godine
ulaganja u proizvodni pogon iznosila su oko 20 mil. Kn.
Projekti za koje je tvrtka dobila bespovratna sredstva su sljedei:
Projekt “Certifikacijom klamerica do novih trišta”
ERGO klamerice d.o.o. provodila projekt „Certifikacijom klamerica do novih trišta“ koji je ukupne
vrijednosti 274.166,00 kn.
Provedba podrazumijeva testiranje i ispitivanje 6 grupa proizvoda klamerica za graevinarstvo u svrhu
dobivanja i uvoenja ETA norme, ime e tvrtka potvrditi kvalitetu, sigurnost i pouzdanost istih te
osigurati preduvjete za budua širenja na razliitim trištima.
Dugoroni cilj je poveanje prihoda od prodaje i izvoza za 6%. Ciljana skupina projekta su postojei i
novi kupci klamerica za graevinarstvo koji e imati priliku kupiti kvalitetan, siguran i pouzdan proizvod
te zaposlenici kojima e se osigurati daljnja sigurnost i stabilni radni uvjeti.
U svim fazama pripreme projekta i planiranja aktivnosti vodila se briga o odrivom razvoju i zaštiti
okoliša. Takoer, projektom se promiu naela jednakih mogunosti i socijalne ukljuenosti.
Od ukupne vrijednosti 274.166,00 kn, EU sufinanciranje projekta je 146.764,15 kn.
Razdoblje provedbe projekta je od 01.12.2017. do 01.12.2018. godine.
Projekt „IKT za integraciju i unaprjeenje poslovnih procesa“
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Navedeni projekt usmjeren je na poveanje konkurentnosti i uinkovitosti poduzea Ergo klamerice
d.o.o. uvoenjem novih IKT rješenja. Navedenim projektom je predviena nabava hardvera i potrebne
raunalne opreme, implementacija poslovno-informacijskog sustava u poslovanje Prijavitelja,
edukacija za rad u navedenom sustavu, ostvarenje infrastrukturnih i mrenih preduvjeta
informatizacije te modernizacija skladišnog poslovanja i praenja proizvodnje, aktivnosti promidbe i
vidljivosti projekta te upravljanje projektom.
Opi cilj projekta je doprinijeti poveanju konkurentnosti mikro, malog i srednjeg poduzetništva
uporabom IKT rješenja u metalopreraivakoj djelatnosti.
Svrha projekta je poveati konkurentnost i uinkovitost poduzea Ergo klamerice d.o.o. uvoenjem
novih IKT rješenja.
Razdoblje provedbe projekta je od 19.01.2017. do 19.01.2018. godine.
AKTIVNOSTI PROJEKTA:
1.2 Implementacija poslovno-informacijskog sustava
2.1 Infrastrukturni/ mreni preduvjeti informatizacije
2.2 Modernizacija skladišnog poslovanja i praenje proizvodnje
U sklopu projekta nabavljena je raunalna oprema (dio opreme je na našim fotografijama),
implementiran je i instaliran poslovno-informacijski sustav, instalirano je 15 licenci za poslovno-
informacijski sustav te educirano 8 zaposlenika za rad u tom sustavu, a optimiziranjem proizvodnih i
skladišnih poslovnih procesa unaprijeeno je skladišno poslovanje (nabavljena je mrena oprema i
izvršeni infrastrukturni radovi kabliranja, umreavanja i instalacije te je nabavljena IKT oprema za
proizvodnju i skladište).
Projekt ”Uinkovita i konkurentna proizvodnja za klamerice budunosti”
Projekt je usmjeren na rješavanje problema koji dovode do smanjene uinkovitosti i efektivnosti te
uvelike narušavaju daljnji rast i razvoj tvrtke.
Tvrtka je bila dosegnula maksimum postojeih proizvodnih i skladišnih kapaciteta što je
onemoguavalo daljnji rast i razvoj.
Ukupna vrijednost projekta: 12.205.368,18 kn,
sufinanciranje Europske unije: 3.544.846,74 kn
Razdoblje provedba projekta: od 15. prosinca 2017. do 15. prosinca 2019. godine
Proizvodnja tvrtke odvija se na dvije odvojene lokacije u Luanima, u ulici Vladimira Nazora 78 i
Vladimira Nazora 221, prilikom ega se javljao dodatan problem gubitka vremena na prijevoz
repromaterijala i radne snage, a i privremeno skladište u Nazorovoj 221 nije prualo odgovarajue
uvijete za skladištenje. Kako bi se otklonili ti problemi, proveli su aktivnosti rekonstrukcije i dogradnje
proizvodne hale, dogradnju skladišnog prostora, reorganizaciju proizvodnih jedinica te tehnološko
opremanje prostora.
Aktivnosti projekta:
Promidba i vidljivost
Do sada odraena nabava: tri štance za proizvodnju klamerica, jedna linija za proizvodnju trake, aparat
za eono varenje, jedan eoni elektroviliar, dva runa elektrina i pet paletnih viliara, automatizacija
za nove strojeve, namještaj za skladišni i proizvodni dio hale (paletni regali, garderobni ormari,
stolice…) U tijeku je popunjavanje prostora, odnosno skladišnih regala, gotovim proizvodima i
repromaterijalima.
Kako istie vlasnik tvrtke Zvonimir Ergovi u 2019. godina testirali su uvoenje kobota u proces
proizvodnje klamerica, a plan je da u drugoj polovici 2020. zapoeti sa prvom implementacijom.
Problemi s kojima se susreu podruju primjene tehnologija 4.0 su jako loš rad VPN mree izmeu
njihove dvije lokacije jer brzina interneta varira ispod 10/1 MB/s. Sa takvom kvalitetom interneta
upitna je mogunost implementacije sustava komunikacije izmeu strojeva.
Prije dvije godine promijenili su i software te je u planu bila nabava WMS-a i praenje proizvodnje u
realnom vremenu, no ispostavilo se da navedeni program to ne moe odraivati, odnosno trebalo bi
zaposliti dodatnih 10 operatera za praenje. Nisu uspjeli pronai drugog adekvatnog domaeg
proizvoaa raunalnih programa koji bi zadovoljio njihove potrebe, dok su inozemni proizvoai
preskupi.
HLADNI VAL D.O.O.
Tvrtka Hladni Val d.o.o. poela je s radom 2009. godine. Proizvodni pogon s 28 zaposlenih nalazi se u Industrijskom parku u Novoj Gradiški. Osniva tvrtke je Matko Grgurevi, dipl.ing. s višegodišnjim iskustvom u metalopreraivakoj industriji. Proizvodni kapaciteti tvrtke sastoje se od modernih strojeva za obradu metala koji zadovoljavaju zahtjeve trišta. U suradnji sa srednjim školama obuavaJU oko 20 praktikanata godišnje za struni kadar.
Nude usluge strojne obrade metala: CNC obrada (CNC tokarenje, CNC glodanje), lasersko rezanje (materijali: aluminij, nehrajui elik, ugljini elik), savijanje CNC apkant presom, zavarivanje (MIG i TIG aparati), rezanje plazmom, te industrijsko 3D printanje i graviranje.
Hladni Val proizvodi i izvozi ICEsonic strojeve za ekološki prihvatljivo industrijsko išenje pomou suhog leda s primjenom u odravanju proizvodnih postrojenja i pogona, kao i za razne površinske obrade.
Udruenje za razvoj nehrajuih elika June Afrike (Southern Africa Stainless Steel Development Association-SASSDA) dodijelilo je nagradu za inovativan proizvod korištenjem nehrajueg elika (inoxa) 2008. godine.
Hladni Val osvojio je zlatnu medalju za uspješan nastup na 36. hrvatskom sajmu inovacija Inova 2011, a na Meunarodnoj izlobi inovacija, prototipova i poslovnih planova Budi uzor iste je godine dobio nagradu za najbolje komercijalizirani ekološki prihvatljiv proizvod.
Takoer, tvrtku je nominirao Savez za energetiku grada Zagreba za Greenovation nagradu za razvoj zelenog gospodarstva i dodjelu oznake GREEN MARK – sign of excellence.
Stroj za išenje suhim ledom SMART dobio je nagradu Korak u budunost na 61. meunarodnom sajmu tehnike i tehnikih dostignua u Beogradu 2017. godine.
Projekti za koje su tvrtci odobrena bespovratna sredstva su:
„Optimizacija poslovnih procesa uvoenjem IKT rješenja - Hladni Val“
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014 – 2020, konkretno, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt je odobren u smislu unapreenja poslovanja u cilju zadovoljstva kupaca i dobavljaa.
Predmetnom investicijom tvrtka Hladni val d.o.o je uloila u hardversko-softverska rješenja ijom je implementacijom došlo do unaprjeenja poslovnih procesa – financije i raunovodstvo, logistika, marketing, prodaja te proizvodni proces.
Cilj projekta je kroz uvoenje modernih rješenja poveati mogunosti, konkurentnost i kapacitete postojee poslovne jedinice. Navedenim su se stvorili preduvjeti za rast fizikog obujma posla što e generirati potrebu za zadravanje postojeih i otvaranje novih radnih mjesta, uz rast prihoda od prodaje.
Konkretno, uspješnom provedbom predmetnog ulaganja doi e do:
Rasta prihoda od prodaje za 62,93%. Zadravanja postojeih (16) radnih mjesta. Otvaranja novih (2) radnih mjesta. Poveanja uinkovitosti rada za 52%. Smanjenja škarta u proizvodnji za 23%. Smanjenja operativnih i materijalnih troškova za 10%. Optimizacije sustava skladištenja. Poveanja kompetencija kroz edukaciju zaposlenika za rad s novim IKT rješenjima. Ukupna vrijednost projekta iznosi 846.706,86 kuna,
Dodijeljena bespovratna sredstva: 752.206,86 kuna
Razdoblje provedbe projekta je od 21.02.2017.-01.11.2017.
„Optimizacija poslovnih procesa u svrhu pospješenja izvoza“ Projekt sufinancira Europska unija iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014 – 2020, konkretno, iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz natjeaj „Uvoenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom (ISO i sline norme)“.
Projekt je odobren u smislu unapreenja poslovanja i osnaivanja kapaciteta tvrtke Hladni val kroz uvoenje meunarodno priznatih normi, a sve kako bi se ostvarili definirani ciljevi. Konkretno, predmetnom investicijom tvrtka je uloila u uvoenje normi ISO 9001 i ISO 14001. Cilj istog je poveati vlastitu konkurentnost ime e se stvoriti preduvjeti za rast fizikog obujma posla što e generirati potrebu za zadravanje postojeih i otvaranje novih radnih mjesta, uz rast prihoda. Konkretno, uspješnom provedbom predmetnog ulaganja doi e do (izmeu ostalog):
Poveanja prihoda od prodaje i rasta prihoda od izvoza.
Ouvanja postojeih i otvaranja novih radnih mjesta.
Optimizacije 9 poslovnih procesa.
Uklanjanja rizika zagaenja okoliša i uz to vezanih financijskih reperkusija.
Upravljanje i voenje dokumentacije e biti transparentno i kvalitetno ime e se smanjiti operativni troškovi, uklonit e se mogunost ljudskih pogrešaka te e se osigurati plan sukcesije.
Primjenom korektivnih radnji i praenjem nesukladnosti osigurat e se eksternalizacija (samo) proizvoda vrhunske kvalitete te e se prevenirati budue nesukladnosti, dok e se trošak penalizacije smanjiti.
Izradom razraenih scenarija za sve potencijalne rizike isti e se minimizirati te e se tvrtka apriorno moi prilagoditi na sve opasnosti i promjene. Tvrtka e stei preduvjete za izlazak na nova trišta. Ukupna vrijednost projekta iznosi 301.000,00 kuna
Odobrena bespovratna sredstva: 166.731,00 kuna
Razdoblje provedbe projekta je od 03.10.2018.-03.10.2019.
FI.-MA. d.o.o.
FI.-MA. d.o.o iz Nove Gradiške ima 25 godina tradicije proizvodnje i prodaje drvenih proizvoda od
hrasta, bukve, jasena i oraha za domae i strano trište. Ve 25 godina utjeu na implementaciju
masivnog drveta u svakodnevni ivot diljem svijeta obzirom da 95 % proizvoda završava u
najzahtjevnijim zemljama Zapadne Europe, Srednjeg i Dalekog Istoka te sjeverne Afrike. Tvrtka je 2018.
godine preuzela Drvnu industriju Nova Gradiška.
Tvrtki je odobren projekt „Proširenje proizvodnih kapaciteta i jaanje konkurentnosti tvrtke FI.-MA.
d.o.o.“
Cilj projekta je modernizacija i poveanje kapaciteta proizvodnje i ostvarenje vee kvalitete finalnog
proizvoda.
U sadašnjem proizvodnom procesu postoje „uska grla“ koja nepovoljno utjeu na kapacitete
proizvodnje, produktivnosti, efikasnosti te sposobnost poduzea da povea izvoz na strana trišta.
Kroz projekt je nabavljena nova „vertikalna hidraulina preša“ koja je namijenjena za spajanje drveta
po širini i debljini, a u proizvodnji e se koristiti za širinsko spajanje elemenata u plou. Nova preša za
izradu ploa ubrzati e i poboljšati proizvodni proces te omoguiti izbjegavanje teških radnji okretanja
ploa što e proces lijepljenja uiniti brim i kvalitetnijim. Ulaganjem u novu prešu oekuje se 50%
poveanje produktivnosti segmenta proizvodnog procesa.
Provedbom projekta omoguiti e proširenje proizvodnog asortimana na proizvode više dodane
vrijednosti uz naglasak na efikasno upravljanje resursima i zaštitu okoliša.
Razdoblje provedbe projekta od 02.11.2017. godine do 02.03.2018. godine.
Ukupna vrijednost projekta se odreuje na 588.125,00 HRK.
Ukupni prihvatljivi troškovi se odreuju na 470.500,00 HRK.
Dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 300.000,00 HRK.
ELDA D.O.O.
Tvrtka ELDA d.o.o. iz Nove Gradiške danas je vodei europski proizvoa e-tekuina za elektronske
cigarete. Predsjednik Uprave svoju je viziju zapoeo pronalaenjem najkvalitetnijih, bogatih aroma te
osmišljavanjem i kreiranjem formula koje su danas postale najbolji svjetski recepti.
Kako bi postigao svoj cilj, osniva je zapoeo s kreiranjem svog pobjednikom tima. Tako si je za
suradnike odabrao kadar visokoobrazovanih, mladih i strunih osoba s iskustvom i punih entuzijazma.
Osnovan je laboratorij opremljen najsuvremenijom opremom za ispitivanje e-tekuina 2016. koji je
akreditiran od strane Hrvatske akreditacijske agencije 2019. godine.
Tvrtki su odobreni sljedei projekti:
Projekt: "Energetska uinkovitost u proizvodnji e-tekuina"
Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Naziv poziva za dostavu
projektnih prijedloga: Poveanje energetske uinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u
proiz. industrijama - KK.04.1.1.01
Saetak: Projektom e se omoguiti jaanje konkurentnosti kroz smanjenje troškova proizvodnje po
jedinici proizvoda - bolju, globalno cjenovnu konkurentnost proizvoda za ouvanje liderske pozicije na
trištu EU i daljnja širenja na globalna trišta, što je dugoroni cilj ELDE. Projekt e ostvariti pozitivan
utjecaj i na ciljanje skupine: kupce - jeftiniji proizvod, zaposlenike - bolji uvjeti rada i nova znanja, a kroz
promicanje proizvodnje elektrine energije iz OIE na mjestu potrošnje na druge poduzetnike i
zainteresiranu javnost na energetsku uinkovitost.
Razdoblje provedbe projekta: 18.06.2018. do 18.02.2020.
Ukupna vrijednost projekta: 3.327.707,25 kuna
Ukupni prihvatljivi troškovi projekta: 2.571.042,04 kuna
Bespovratna sredstva: 1.850.411,15 kuna
Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Naziv poziva za dostavu
projektnih prijedloga: Poziva na dostavu projektnih prijava E-impuls – K.K.03.2.1.06
Saetak: Projektom e se omoguiti poboljšanje kljunog poslovnog procesa proizvodnje, a
proizvodima e se osigurati visoka razina zdravstvene zaštite u skladu s TPD regulativama. Omoguiti
e se razvoj proizvodnje i planiranje kapaciteta, smanjenje troškova proizvodnje, otvaranje novih
radnih mjesta, poveanje prodaje, te trišna konkurentnost. Ostvarit e se pozitivan utjecaj na ciljane
skupine, korisnika, zaposlenike, kupce te zainteresiranu javnost.
Razdoblje provedbe projekta: 1. prosinca 2016. do 1. prosinca 2017.
Ukupna vrijednost projekta: 907.232,19 kuna
Ukupni prihvatljivi troškovi projekta: 725.785.75 kuna
Bespovratna sredstva: 300.000,00 kuna
Jaanje ljudskog potencijala
Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Naziv poziva za dostavu
projektnih prijedloga: Poboljšanje konkurentnosti i uinkovitosti MSP u podrujima s razvojnim
posebnostima kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) – K.K.03.2.1.03.
Saetak: Projektom e se optimizirati, integrirati i informatizirati kljuni poslovni procesi korisnika.
Poslovna aplikacija (ERP) omoguit e voenje poslovnih procesa i poveati uinkovitost svakodnevnih
radnji zahvaljujui automatizaciji. Integracija s web shopom omoguit e praenje tijeka robe, te
planiranje i voenje zaliha. Sustav praenja proizvodnje omoguit e generiranje izvješa za razvoj
proizvodnje i planiranje kapaciteta, i prikupljanje podataka o proizvodima i njihovim serijama u razne
svrhe. Ostvarit e se pozitivan utjecaj na ciljane skupine, korisnike, zaposlenike, kupce te zainteresiranu
javnost.
Razdoblje provedbe projekta: 1. srpnja 2016. do 1. srpnja 2017.
Ukupna vrijednost projekta: 1.091.835,40 kuna
Ukupni prihvatljivi troškovi projekta: 1.020.275,40 kuna
Iznos koji sufinancira EU: 750.000,00 kuna
Ciljevi projekta su:
Nadzor i praenje kljunog poslovnog procesa proizvodnje u realnom vremenu
PSUNJ D.O.O.
PSUNJ tvornica koa proizvodi kou još od 1932. godine, a 1988. godine izgraena je nova tvornica s
proizvodnim pogonom veliine 12.800 m2 na parceli od 134.000 m2 u mjestu Rešetari pokraj Nove
Gradiške.
koe vrhunske kvalitete za proizvodnju vojne, policijske i vatrogasne obue, obue za planinarenje,
penjanje i lov, obue za motoristiki i golf sport te ortopedsku, medicinsku i djeju obuu.
Kako bi zadrali prepoznatljivu kvalitetu gotovih proizvoda tvornice te razvijali nove proizvode
kontinuirano ulau u najsuvremeniju opremu.
U proizvodnji se koristi najkvalitetnija koa tip Simental od dobavljaa iz Hrvatske i zemalja Europske
Unije. Gotove proizvode plasiraju na europska i zapadna trišta te na domae trište u Republici
Hrvatskoj. Ono što ih izdvaja od konkurencije je proizvodnja koe malih serija visoke kvalitete i
specifinih boja koje zadovoljavaju visoke kemijske, fizikalne, zdravstvene i ostale zahtjeve te
orijentiranost prema kupcima ije zahtjeve nastojimo udovoljiti u najkraem moguem roku i na
najvišoj razini kvalitete.
novih kompetencija“
Kratak opis projekta: Uz potrebu ulaganja u proširenje kapaciteta postojee poslovne jedinice, javila se
i potreba za prilagoavanjem organizacijske strukture poslovanja kao i jaanja kompetencija u dijelu
upravljanja proizvodnjom i proizvodnim procesima.
Nova ulaganja koja e nastati kao rezultat ovog Projekta zahtijevaju promjenu koncepta rada, uvoenje
naprednijih i modernijih proizvodnih i poslovnih procesa kako bi se optimizirao svaki segment
poslovanja.
Ciljevi i oekivani rezultati projekta: Specifini cilj koji društvo PSUNJ d.o.o. Rešetari eli ostvariti ovim
projektom je poveanje trišnog udjela, jaanje konkurentnosti i razvoj novih kompetencija kroz
proširenje proizvodnih kapaciteta, usavršavanje djelatnika i sudjelovanje na sajmovima. Postizanjem
specifinog cilja projekta doprinjet e se opem cilju – jaanju MSP proširenjem proizvodnih kapaciteta
i razvojem novih kompetencija. Ulaganjem u kupnju strojeva i opreme, usavršavanjem te
sudjelovanjem na sajmovima ojaat e se konkurentnost Društva, dodatno zapošljavanje kao i rast
proizvodnje. Projekt e rezultirati (u 2020. godini) porastom broja zaposlenih za 15, porastom prihoda
od prodaje za 33% te porastom prihoda od izvoza za 2,21 puta.
Ukupan iznos projekta: 15.760.142,00 kuna
Iznos EU potpore: 5.335.958,00 kuna
Razdoblje provedbe projekta: 25.studenog 2016. do 25.studenog 2018.
PRIMAX D.O.O.
Tvrtka Primax d.o.o. vodei je hrvatski proizvoa vrea za smee, vreica za zamrzavanje i lampiona,
s proizvodnom i skladištem na 2000 m2 u Zadubravlju kraj Slavonskog Broda. Zapošljavaju 80-ak
djelatnika koji rada u tri smjene na 2000 m2 proizvodnog pogona i skladišta. Tvrtka ima vlastiti pogon
za recikliranje. U proizvodnom procesu koriste se sirovine provjerenih europskih dobavljaa LDP
sirovina, a pogon je opremljen extruderima za co-ex i mono foliju.
Tvrtci je odobren projekt “Unapreenje poslovanja uvoenjem informatikih tehnologija”
Projekt je financiran u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj.
Cilj projekta je bio osiguranje provoenja poslovnih procesa kako bismo poveali konkurentnost i
produktivnost tvrtke a sve kao dio šireg plana poveanja konkurentnosti malih i srednjih poduzea u
RH i smanjenju nezaposlenosti.
Tijekom 12 mjeseci koliko je trajao projekt provedene su slijedee aktivnosti:
analiza postojeih poslovnih procesa i potrebe uvoenja IKT rješenja
nabava IKT rješenja
osposobljavanje zaposlenika za rad s novim IKT rješenjima
promidba i vidljivost
Dugoroni cilj tvrtke je kontinuirano poboljšanje usluge i poveanje kvalitete asortimana proizvoda po
najpovoljnijim cijenama, jaanje izvoza na trišta Njemake, Austrije, Francuske, Švicarske i Irske. Kako
su zahtjevi pri izlasku na ova nova trišta stroi u pogledu kvalitete te rokova isporuke, mišljenja smo
da e ovaj projekt stalnom edukacijom i kontinuiranim ulaganjem u ljudski potencijal, te ostvarivanjem
kvalitetnih dugoronih partnerskih odnosa s našim kupcima, dobavljaima i lokalnom zajednicom i
uvoenjem suvremene unutarnje organizacije tvrtke, osigurati da tvrtka uspješno ispunjava te
zahtjeve.
Projektom se do sada utjecalo na uvoenje i optimiziranje brojnih poslovnih procesa poduzea: proces
upravljanja dokumentima, planiranje proizvodnje, proces proizvodnje, kontrola kvalitete proizvoda,
kontrola tehnoloških parametara proizvodnje, sustav odravanja strojeva, proces upravljanja
kvalitetom poduzea, proces skladištenja i upravljanje odnosima s kupcima. Postizanjem oekivanih
rezultata projekt e višestruko utjecati na konkurentnost i stalan rast tvrtke kroz usvajanje novih
tehnologija i uvoenje novih proizvoda.
Provoenje aktivnosti projekta i sinergijski utjecaj na unapreenje poslovnih procesa u periodu od 3
godine rezultirat e poveanjem produktivnosti, poveanjem novih radnih mjesta, poveanjem prihoda
od prodaje na domaem i ino trištu, smanjenjem troškova proizvodnje (škarta, uredskog materijala,
smanjenjem troška elektrine energije i plina). Navedenim e se doprinijeti ostvarivanju strateških
ciljeva tvrtke i poveanju konkurentnosti uz znaajno poboljšanje uvoenjem novih, optimiziranjem
postojeih rješenja i integriranjem poslovnih procesa.
Ukupan iznos projekta iznosi 754.430.10 kn,
Odobrena bespovratna sredstva iznose 438.343,64 kn.
Poetak provedbe: svibanj 2015.
Trajanje projekta: 12 mjeseci
EXPERIO D.O.O.
Povratkom iz Njemake 2008. godine Robert Stani je zajedno s gospodinom Kurtom Bauschom
osnovao poduzee za projektiranje i izradu alata pod nazivom Bausch-Stani, a 2012. godine osnovana
je tvrtka Experio d.o.o. iz Slavonskog Broda. Obojica su bila ponukana iskustvom steenom na
meunarodnim trištima i znali da je došlo vrijeme da prošire ponudu proizvoda i usluga – poeli su
traiti primjeren prostor za rad.
Kako bi organizacija bila uinkovita i kako bi zadovoljili sve potrebe kupca, poetkom 2016. godine uveli
su meunarodne norme ISO 9001 i 14001 u namjeri što boljeg upravljanja kvalitetom.
Zalau se za razvoj tehnologija i proizvoda s ciljem rasta te kako bi na trište donijeli nove inovativne
proizvode. Omoguuju istraivanja i razvoj ideja klijenata i podravaju zahtjeve klijenta u svim fazama
razvoja novih proizvoda: od ideje, razvoja prototipa, proizvodnje pa do montae i testiranja.
Neki od uspješno realiziranih projekata su:
montani procesi
sustav za paletiziranje
sustav za spajanje
Svi projekti realizirani su na obostrano zadovoljstvo partnera i dobra su osnova za proširenje palete
proizvoda tvrtke Experio.
Ako elite zadrati i unaprijediti konkurentnosti na trištu nuno je znati razviti i optimizirati proizvod,
a za to je potreban struan tim i suvremene raunalne tehnike. Tvrtka Experio stoga ulae u struno
obrazovanje tima i nabavlja tehnologije koje su se potvrdile na trištu, kako bi skratili vrijeme realizacije
ideje i time poveali produktivnost.
Tvrtki je odobren projekt „Impuls za 3D konkurentnost“.
Projektom "Impuls za 3D konkurentnost" poduzee EXPERIO doprinosi jaanju konkurentnosti mikro i
malih poduzetnika u metalopreraivakoj industriji. Svrha projekta je poveati konkurentnost
poduzea Experio d.o.o. unaprjeenjem faze projektiranja i kontrole kvalitete u djelatnosti obrade
metala što direktno doprinosi ostvarenju Specifinog cilja 3D Poboljšani rast i razvoj MSP na domaem
i stranim trištima. Nabava 3D koordinatnog mjernog ureaja omoguit e nam pristup novim
trištima, sklapanje novih poslovnih ugovora, a proizvodni pogon e biti ubrzan.
Trajanje projekta: 01.10.2017. do 01.04.2018.
Ukupna vrijednost projekt: 524.887,50 kuna
Bespovratna sredstva: 300.000,00 kuna
TEHNA D.O.O.
Tehna d.o.o. je proizvodno poduzee sa 30-godišnjom tradicijom. Smješteni su u Novoj Gradiški. Bave
se proizvodnjom plastinih folija i proizvoda na njihovoj bazi. Proizvodnju temelje na dugogodišnjem
iskustvu, modernoj tehnologiji, te na znanju i strunosti vlastitih zaposlenika.
Tvrtki je odobren projekt “Fleksibilnom ambalaom do konkurentnijeg poslovanja”.
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije. Navedenim projektom Tehna d.o.o. e biti u
mogunosti isporuiti dodatne koliine postojeih proizvoda kupcima koji su iskazali potrebu za veim
koliinama proizvoda te proizvode koje nije proizvodio (vreice za zamrzavanje, vreice za pakiranje)
što je postala neminovna potreba. Naime, velik broj kupaca prilikom narudbe ima upite za navedene
proizvode koje konkurentska poduzea imaju u svom asortimanu. Nadalje, analizom je utvren
nesrazmjer u pojedinim fazama proizvodnje. U prvoj fazi (proizvodnja PE folije) postoje znatno vei
kapaciteti proizvodnje u odnosu na drugu fazu (proizvodnja proizvoda od PE folije). Navedenim
ulaganjem, ne samo da e se poveati kapaciteti proizvodnje finalnih proizvoda od PE folije, ve e se
poveati stupanj iskorištenosti postojeeg proizvodnog kapaciteta prve faze. Uz problem nedostatnih
kapaciteta proizvoda od PE folije, utvren je i problem smanjene produktivnosti postojee proizvodnje.
Uvoenjem nove linije, ija je produktivnost vea do etiri puta, uvelike e se poveati produktivnost
cjelokupnog procesa proizvodnje. Takoer, ova linija omoguuje i uvoenje bio-razgradive i bio-based
folije.
folija i proizvoda na njihovoj bazi.
Ukupna vrijednost projekta : 354.875,00 kuna
Bespovratna sredstva: 153.310,00 kuna
PAVI PLAST D.O.O.
PAVI PLAST d.o.o. osnovan je 2007. godine, a sjedište je u Oriovcu. Poetkom 2010. godine krenulo
se sa proizvodnjom madraca i jastuka da bi se 2011. godine u potpunosti fokusirali na vlastitu
proizvodnju u koju se ukljuilo struno osoblje sa dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji madraca.
Ulaganje u kvalitetu prošireno je nabavkom stroja za rezanje spuve i modernih strojeva za šivanje.
Danas firma PAVI PLAST osim na domaem trištu, poinje i sa izvozom madraca na regionalno trište
te pronalazi svoje mjesto meu poznatim, brandiranim proizvoaima madraca.
Tvrtki je odobren projekt "E-impulsom do boljeg sna".
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt “E- impulsom do boljeg sna” usmjeren je na poveanje konkurentnosti tvrtke Pavi Plast d.o.o. proširenjem kapaciteta proizvodnje postojeih i novih madraca. Projektom je predvieno uvoenje nove tehnologije, poveanje proizvodnih kapaciteta, aktivnosti promidbe i vidljivosti te upravljanja projektom.
Danas tvrtka Pavi Plast d.o.o. osim na domaem trištu, poinje i sa izvozom madraca na regionalno trište te pronalazi svoje mjesto meu poznatim, brandiranim proizvoaima madraca. Realizacijom projekta uvelike e se poveati produktivnost cjelokupnog procesa proizvodnje te pojaati domaa proizvodnja i izvoz domaih proizvoda, a potisnuti uvoz iz zemalja u okruenju.
Uvoenjem nove linije za proizvodnju, proširit e se proizvodni asortiman uz minimalan otpadni materijal i energetske i ekološke uštede. Navedeno ulaganje dovest e do poveanja proizvodnje i konkurentnosti na sve zahtjevnijem trištu proizvodnje madraca.
Proširenjem kapaciteta proizvodnje postojeih i novih proizvoda omoguit e se poveanje prihoda od prodaje iznad 40 %, ouvanje postojeih te otvaranje 2 nova radna mjesta uz znaajne uštede energije i smanjenje proizvodnog škarta. Nabavljeni CNC stroj koristit e se tijekom i nakon završetka projekta.
Ukupna vrijednost projekta: 730.567,50 kuna
Ukupni prihvatljivi troškovi: 584.454,00 kuna
Odobrena bespovratna sredstva: 300.000,00 kuna
Razdoblje provedbe projekta je od 28.09.2017. do 28.07.2018. godine.
MEDEX METALNA GALANTERIJA, VLASNIK IVAN MEDVED
Obrt Medex u vlasništvu Ivana Medveda nalazi se u Starom Slatiniku, a bavi se proizvodnjom
namještaja, kreveta, podnica, stolica, i raznog drugog asortimana od metala, te nude usluge rezanja
raznih materijala laserom.
Obrtu je odobren projekt „MEDEX – CNC tehnologije za uinkovitost i konkurentnost“.
Projektom „MEDEX – CNC tehnologije za uinkovitost i konkurentnost“ obrt MEDEX metalna
galanterija, vl. Ivan Medved, e doprinijeti jaanju konkurentnosti mikro i malih poduzetnika u industriji
proizvoda od metala ime e direktno doprinijeti svrsi i cilju poziva.
Svrha projekta je poveati konkurentnost i uinkovitost obrta MEDEX u djelatnosti proizvoda od metala
što doprinosi ostvarenju Specifinog cilja 3d1 Poboljšani rast i razvoj MSP na domaem i stranim
trištima. Ciljevi i oekivani rezultati projekta: Projekt "MEDEX – CNC tehnologije za uinkovitost i
konkurentnost" usmjeren je na poveanje konkurentnosti i uinkovitosti obrta MEDEX u djelatnosti
proizvodnje jednostavnih komponenti od metala. Kroz je nabavljena servolektrina kutna preša.
Projekt e omoguiti, uz zadravanje postojeih djelatnika, zapošljavanje 2 nova djelatnika te
poveanje prihoda od prodaje za 11% do kraja 2019. godine.
Ukupna vrijednost projekta: 742.437,50 kn
Odobrena bespovratna sredstva: 300.000,00 kn
Razdoblje trajanja projekta: 20.09.2017.-19.04.2018
Plinotehnika d.o.o. iz Slavonskog Broda proizvodi i izrauje: plinske ureaje, naprave, instalacije,
butanske stanice i drugo za ugostiteljstvo i turizam. Plinotehnika takoer izvodi servisiranje plinskih
ureaja i naprava proizvodnje svih vrsta
Tvrtki je odobren projekt "Potvrdom kvalitete do bolje trišne pozicije".
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Usmjeren je na poveanje izvoza i ukupne konkurentnosti tvrtke PLINOTEHNIKA d.o.o. certifikacijom
specijalizirane opreme za ugostiteljstvo. Projektom je predvieno certificiranje 8 proizvoda, aktivnosti
promidbe i vidljivosti te upravljanja projektom.
Ukupna vrijednosti 215.160,00 kn
MOBILAR D.O.O.
Tvrtka Mobilar d.o.o. osnovana je 2000. Godine sa sjedištem u Slavonskom Brodu. Tvrtka se
bavi proizvodnjom namještaja. Tvornicu vodi visokoobrazovni tim strunjaka primjenom
raunala u projektiranju i dizajniranju proizvoda. Novoizgraena tvornica namještaja opremljena
je suvremenom tehnološkom opremom.
tvrtke Mobilar d.o.o.“.
Projektom je planirano ulaganje u uvoenje ERP sustava, IKT opreme i programskih rješenja za
svakodnevno korištenje te grafiku obradu. Provedba projekta, odnosno ulaganjem e se poboljšati,
optimizirati i integrirati 7 poslovnih procesa tvrtke Mobilar d.o.o. što e utjecati na poveanje
uinkovitosti i konkurentnosti na domaim i inozemnim trištima. Takoer, omoguiti e se otvaranje
novih radnih mjesta i dati prostora poveanju prihoda što e utjecati na rast i razvoj tvrtke Mobilar
d.o.o. ali i konkurentnost preraivake industrije u Republici Hrvatskoj.
Opi cilj: Doprinijeti poveanju konkurentnosti mikro, malog i srednjeg poduzetništva upotrebom IKT
rješenja u preraivakoj industriji.
Poveati konkurentnost i uinkovitost tvrtke Mobilar d.o.o. uvoenjem novih IKT rješenja.
Poveanje konkurentnosti tvrtke Mobilar d.o.o. ogleda se u slijedeem:
izrada financijsko-raunovodstvenih dokumenata biti e olakšana;
nee biti potrebe za dvostrukim unosom podataka, a protok informacija biti e znatno ubrzan;
u svakom trenutku e biti dostupni podaci o stanju zaliha repromaterijala, sirovina i gotovih
proizvoda;
odjel prodaje e u kratkom vremenu imat podatke o mogunosti zaprimanja novih narudbi te
e moi realnije pratiti rokove isporuke;
odjel nabave e moi kvalitetnije planirati narudbe repromaterijala i sirovina zavisno o koliini
ugovorenih isporuka gotovih proizvoda
Ukupna vrijednost projekta: 188.351,03 kuna
Ukupno prihvatljivi troškovi: 158.351,03 kuna
Odobrena bespovratna sredstva: 110.845,72 kuna
Razdoblje provedbe: Od 21.12.2018. do 21.12.2019. godine
SPIROFLEX D.O.O.
Spiroflex d.o.o. je profitabilna, dobro organizirana i financijski stabilna tvrtka. Utemeljena je 1994.
Godine sa sejdištem u Rušici pokraj Slavonskog Broda. Zaposlenici tvrtke imaju više od 30 godina
iskustva u projektiranju, primjeni i proizvodnji kompenzatora. Projektni odjel tvrtke je na raspolaganju
u namjeri da prui tehniku pomo oko projektiranja i primjene proizvoda tvrtke.
Više od 70% proizvoda iz proizvodnog programa su kompenzatori po zahtjevu kupaca, a esto su s
kupcima ukljueni u projektiranje i razvoj novih proizvoda. Spiroflex ima visoku tehnologiju i kvalitetu
i radi na stalnom tehnološkom unaprjeenju. Više od 50% ukupnog proizvoda ine izvozni poslovi
tvrtke, uglavnom u Europsku Uniju, Istonu Europu i Aziju. Kupci tvrtke Spiroflex d.o.o. su dobro
poznate i uspješne tvrtke.
Tvrtki su odobreni projekti:
proizvodnog poduzea Spiroflex d.o.o.“
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije, a usmjeren je na rješavanje glavnog problema,
odnosno primarno loše efektivnosti i neefikasnosti koja dovodi do gubitaka u proizvodnji što direktno
utjee na konkurentnost i razvoj poduzea Spiroflex d.o.o. Uvoenjem meunarodno priznatog LEAN
sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom riješiti e se glavni problem te e rezultirati
edukacijom zaposlenika, poveanjem produktivnosti rada, boljim planiranjem proizvodnje i procesa,
niim troškovima odravanja, smanjenjem troškova za 20%, poveanjem prihoda za 15% kao i
vizualno ljepšim izgledom proizvodnog pogona.
Projekt e direktno omoguiti rast i razvoj poduzea Spiroflex d.o.o. te postizanje konkurentnosti na
domaem i inozemnom trištu.
kvaliteta te povean izvoz i ukupna konkurentnost poduzea Spiroflex d.o.o.
Poslovni procesi koji se unaprjeuju projektom
Upravljanje ljudskim potencijalima - Izvršiti e se izobrazba lanova uprave, menadera operativne
razine, voditelja timova, supervizora te zaposlenika, ime e se omoguiti bolje razumijevanje procesa
u kojima sudjeluju i koji se unaprjeuju tako da eliminiraju gubitke i aktivnosti koji ne stvaraju dodanu
vrijednost.
Financije i raunovodstvo – Izvršiti e se edukacija zaposlenika o LEAN raunovodstvu i financijama,
mapiranju postojeeg naina rada te analiza i upravljanje LEAN nainom financija. Implementirati e
se analiza financijsko-raunovodstvenog procesa, izraditi funkcijsko-vremenske mape, postaviti LEAN
metrika, uvesti vizualni menadment te procijeniti postignuta poboljšanja.
Upravljanje imovinom – Izraditi e se plan provedbe LEAN odravanja te e se omoguiti praenje 6
osnovnih gubitaka kod strojeva što e u konanici omoguiti tvrtki Spiroflex d.o.o. da izrauna i vizualno
prati ukupnu efikasnost strojeva (OEE).
Logistika – Omoguiti e se praenje svih poslovnih procesa na jednom mjestu, od ulaza sirovine do
izlaza gotovih proizvoda ime e se omoguiti tona distribucija proizvoda prema naruenim
koliinama bez dodatnog zadravanja na skladištu, „Just in time“ metodom.
Marketing – Uvesti e se vizualni menadement, odnosno odabrati e se 5S menaderi i asistenti te e
se izraditi i postaviti oznake u skladu s 5S alatima, kako u pojedinim proizvodnim linijama tako i u
neproizvodnim odjelima tvrtke.
Nabava – Mapiranje poslovnih procesa i njihova optimizacija omoguiti e proizvodnja proizvoda po
tonim narudbama bez kupaca i nejasnoa što e uvelike utjecati na postupak nabave, budui da e
se dijelovi nabavljati samo za toan broj proizvoda koji ide u proizvodnju, a sukladno narudbama
kupaca.
Prodaja – Uvoenjem LEAN sustava omoguiti e se i izvršiti kategorizacija kupaca prema razliitim
kriterijima, izraditi funkcijsko-vremenska mapa te procijeniti postignuta poboljšanja, a što e omoguiti
proces prodaje od izrade do isporuke u kraim vremenskim rokovima i bez ekanja te brom naplatom
potraivanja.
Strateško planiranje – LEAN sustav omoguiti e toan uvid u cjelokupno poslovanje kao i proizvodnji
što e omoguiti poduzeu Spiroflex d.o.o. planiranje i upravljanje u tonom vremenu.
Upravljanje rizicima – Mapiranjem i stalnom kontrolom svih procesa smanjiti e se gubitci u proizvodnji
(u vremenu ekanja, problemi u skladištu, dvosmislene operacije i nedostupni alati) što e rezultirati
poveanjem efikasnosti koja e direktno utjecati na zadovoljstvo kupaca i bolju, kvalitetniju i
organiziraniju proizvodnju.
proizvodnje, uvesti osnove Heijunka LEAN alata, te kanban sustava praenja proizvodnje što e utjecati
na smanjenje zaliha sirovina, materijala i gotovih proizvoda, smanjenju proizvodne norme
optimizacijom kao i poveati kvaliteta proizvoda.
Ukupna vrijednost projekta: 285.800,00 kuna
Ukupno prihvatljivi troškovi: 228.800,00 kuna
Odobrena bespovratna sredstva: 194.480,00 kuna
Razdoblje provedbe: od 24.08.2018. do 24.08.2019. godine
2. „Internacionalizacija tvrtke Spiroflex d.o.o.“
Ciljevi i rezultati projektnog prijedloga:
Poveanje udjela izvezenih proizvoda u odnosu na ukupno prodane za 25% do 2020. godine
Poveanje prihoda od prodaje za 30% do 2020. godine
Minimalno 6 novih ugovora s inozemnim kupcima do 2020. godine
Zapošljavanje minimalno 7 novih djelatnika do 2020. godine
Ukupna vrijednost projekta: 769.420,00 kuna
Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova: 700.4520,00 kuna
Bespovratna sredstva: 588.352,80 kuna
CLARUM D.O.O.
Clarum d.o.o. je kompanija srednje veliine u 100 % privatnom obiteljskom vlasništvu, a glavna
djelatnost je proizvodnja proizvoda od tijesta najviše kvalitete i visoke dodane vrijednosti. Proizvodni
objekti nalaze se u industrijskoj zoni Nove Gradiške, smješteni uz autoput Zagreb-Lipovac. Tvornica se
sastoji od dva proizvodna objekta neto površine 3200 m2, podijeljenih u tri proizvodne cjeline: 1. suha,
2. svijea i 3. zamrznuta cjelina, te skladišni i upravni dio.
Tvrtki je odobren projekt „Unaprjeenje konkurentnosti tvrtke CLARUM, Nova Gradiška, ulaganjem u
strojeve i opremu“
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ulaganjem
u strojeve i opremu tvrtka CLARUM iz Nove Gradiške pod brandom „Clarum–tjestenine iz Zlatne
doline“ eli doprinijeti poveanju konkurentnosti tvrtke na domaem i meunarodnom trištu. Cilj
projekta je unaprjeenje sadašnje proizvodnje i izvoza. Ulaganje u visokotehnološku opremu doprinosi
razvoju novih proizvoda i procesa kao i širenje trišta, te razvoju ljudskih potencijala, uz poseban
naglasak na efikasno upravljanje resursima i zaštitom okoliša, što e omoguiti ouvanje postojeih i
otvaranje novih radnih mjesta.
Svrha projekta je poveanje uinkovitosti tvrtke i uvoenje novih tehnoloških procesa u proizvodni
program što e osigurati visoku kvalitetu proizvoda i usluga, unaprijediti konkurentnost i ojaati
trenutnu poziciju na trištu.
Razdoblje provedbe: 2.5.2017.-2.12.2018.
Tvrtka Chromos-Svjetlost d.o.o. smještena je u Luanima, mjestu u blizini Slavonskog Broda. Tradicija
proizvodnje boja od gotovo 100 godina i idealna lokacija uz dobro razvijenu cestovnu i eljezniku
infrastrukturu, ine odlinu osnovu za rad i razvoj tvrtke. Znaajan poslovni rast biljee kontinuirano
od sredine 90-ih godina prošlog stoljea. Izvanredno visoka kvaliteta proizvoda i dobra prodajna
mrea uinili su ih liderima u proizvodnji boja i lakova u Hrvatskoj. Sustavom za strojno nijansiranje
razvili u kvalitetu kojom konkuriraju na domaem i inozemnom trištu.
Tvrtki su odobreni sljedei projekti:
1) „ZA NIJANSU BOLJI: Reorganizacija – Istraivanje i razvoj – Konkurentnost“
Projekt je financiran uz pomo Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Svrha projekta je poveanje regionalne konkurentnosti u djelatnosti proizvodnje boja i lakova kroz
odrivi razvoj.
Odjela za istraivanje i razvoj, reorganizacijom proizvodnog procesa i poveanjem kapaciteta
proizvodnje.
1. Poboljšana produktivnost i stupanj zaštite okoliša 2. Poveana kvaliteta proizvoda i razvijeni/uvedeni novi proizvodi u proizvodnju 3. Unaprijeena opa znanja i vještine zaposlenika
Aktivnosti projekta:
1. reorganizacija poslovnog procesa i poveanje kapaciteta 2. jaanje kapaciteta Odjela za istraivanje i razvoj 3.ope usavršavanje nieg rukovodeeg kadra i zaposlenika
4. promidba i vidljivost 5. upravljanje projektom i administracija
Na taj e se nain izgraditi novi objekt i pomoni objekt proizvodne namjene, opremiti novi i postojei
proizvodni objekt kao i odjel za istraivanje i razvoj ime e se uz zapošljavanje novih zaposlenika i
edukaciju zaposlenika, poveati produktivnost poduzea, kvaliteta proizvoda za zaštitu parketa,
stupanj zaštite okoliša te uvesti novi proizvodi na trište. Posebna panja posvetit e se suradnji (know-
how) s meunarodnim strunjacima za razvoj boja i lakova.
Zaposlenici e unaprijediti znanja vezana za tehnološke procese koji se odvijaju u poduzeu, te
informatike i prodajne vještine, a sve u cilju poveanja kvalitete proizvoda.
Unapreenjem materijalnih i kadrovskih uvjeta u odjelu za istraivanje i razvoj, reorganizacijom
proizvodnog procesa i poveanjem kapaciteta proizvodnje, tvrtka Chromos Svjetlost e poveati svoj
razvojni potencijal i doprinijeti poveanju regionalne konkurentnosti na nacionalnoj razini u djelatnosti
proizvodnje boja i lakova.
Vezano uz promidbu i vidljivost planirana je izrada promo materijala, nadogradnja web stranice,
predstavljanje projekta javnosti, te nastup tvrtke na Sajmu boja i lakova u Budimpešti 2015.
Ukupni vrijednost projekta: 17.443.507,55 kuna.
Ukupni prihvatljivi izdaci: 13.392.764,96 kuna
Odobrena bespovratna sredstva: 6.690.322,70 kuna
Razdoblje provedbe: od 01.08.2014 do 31.07.2016.
2) "ZA NIJANSU BOLJI: ICT"
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Ulaganje predvieno ovim projektom odnosi se na unapreenje i nadogradnju postojeeg ERP sustava,
nabavu nove informatike opreme nune za praenje razvoja sustava te za potrebe ostvarenja skladišta
gotovih proizvoda. Provedbom projekta objedinit e se svi poslovni procesi poduzea jednim
modernim i dugoronim rješenjem što e doprinijeti poveanju konkurentnosti, a time i cilju poziva.
Opi cilj projekta je doprinijeti poboljšanju trišnog poloaja i poveanju konkurentnosti malog i
srednjeg poduzetništva i breg gospodarskog rasta uporabom IKT rješenja u djelatnosti proizvodnje
boja, lakova i slinih premaza, grafikih boja i kitova.
Svrha projekta je poveati produktivnost poduzea integracijom i optimizacijom poslovnih procesa
putem IKT rješenja (holistikih i zasebnih).
Aktivnosti projekta:
Razvoj ERP sustava
CAL-ovi za spajanje na server – 25 korisnika
Ukupna vrijednost projekta: 168.163,90 kuna
Odobrena bespovratna sredstva: 140.000,00 kuna
Razdoblje provedbe projekta: od 16.01.2017. do 16.10.2017. godine. do 28.7.2017.
ELEKTRO TERMIKI SUSTAVI D.O.O.
Tvrtka ELTERM skraeni je naziv poduzea ELEKTRO TERMIKI SUSTAVI d.o.o. osnovano je 2007.
Godine u Novoj Gradiški te je u privatnom vlasništvu. Primarna djelatnost Elektro termikih sustava
d.o.o. su sve vrste elektroinstalacija jake i slabe struje, strojarskih instalacija, pod kojima
podrazumijevamo: ventilaciju, grijanje i hlaenje te plinske instalacije. Takoer izvode i
radove vodovoda i kanalizacije te postavljaju unutarnje i vanjske hidrantske mree na objektima. U
zadnjih par godina svoju su djelatnost proširili i na proizvodnju kotlova za centralno grijanje na pelet.
Tvrtka je specijalizirana je za izvoenje i ispitivanje gore navedenih instalacija u poslovnim i
proizvodnim pogonima, trgovakim lancima, trgovakim centrima, stambenim i turistikim objektima;
a djeluje na podruju cijele Hrvatske. Odlikuje ih struan i obrazovan kadar djelatnika, veliko iskustvo
na podruju elektro i strojarskih radova, te zavidna referentna lista. Trenutano zapošljavaju 40-ak
zaposlenika kojih ini tim diplomiranih inenjera iz podruja elektrotehnike i strojarstva te kvalificiranih
elektroinstalatera, vodoinstalatera, plinoinstalatera i strojara.
Tvrtki je odobren projekt: „ELTERM – unapreenje konkurentnosti optimizacijom poslovnih procesa“
Svrha projekta je poveanje konkurentnosti tvrtke ELTERM d.o.o. integriranjem i optimiziranjem
poslovnih procesa u kroz uvoenje IKT rješenja, što e omoguiti efikasniju organizaciju poslovanja,
poveanje produktivnosti, unapreenje kvalitete proizvoda i usluga.
Cilj realizacije projekta je poveanje konkurentnosti tvrtke informatizacijom poslovnih
procesa. Uvoenje integriranog IKT rješenja e omoguiti optimiziranje 8 poslovnih procesa s
naglaskom na kljune poslovne procese – marketing i prodaja, proizvodnja, financije, logistika, što e
rezultirati unapreenjem efikasnosti poslovanja i upravljanja financijskim i materijalnim resursima,
veom produktivnosti rada, te osiguranja visoke vrijednosti za kupca.
Oekivani rezultati projekta:
Nabavljen i instaliran softver, raunalna oprema i ureaji
Novonabavljeni softver, raunalna oprema i ureaji integrirani u jedinstveno funkcionalno IKT
rješenje
Ukupna vrijednost projekta: 493.282,24 kuna
Odobrena bespovratna sredstva: 266.234,60 kuna
Razdoblje provedbe projekta: od 20.02.2017. do 20.11.2017.
10. ZAKLJUAK
Provedenom analizom o primjenama IKT tehnologija u tvrtkama BP utvreno je kako je u odnosu na
Industriju 4.0 razina zrelosti poslovnih subjekata na 1,92 dok je na razini Republike Hrvatske zrelost
poslovnih subjekata 2,15. Ovaj podatak ukazuje na injenicu kako je potrebno ulagati u razvoj
infrastrukture koja e poduzetnicima olakšati tranziciju procesa proizvodnje ka Industriji 4.0.
Kako bi proces tranzicije uope bio mogu poduzetnicima je potrebna radna snaga koja e biti
educirana za korištenje tehnologija Industrije 4.0 kao i podrška IKT sektora pri implementaciji takvih
tehnologija. Neminovno je kako e se potranja za IKT uslugama poveati, pa je nuno osigurati i radnu
snagu koja e biti zapošljiva kako domae tvrtke ne bi morale uvoziti IKT usluge i proizvode. Obrazovni
programi koje e se provoditi u sklopu Regionalnog centra kompetencija – RCK 5.0 u Tehnikoj školi
Slavonski Brod u potpunosti su u skladu sa potrebama Industrije 4.0.
Infrastruktura koja bi potaknula poduzetnike na veu implementaciju tehnologija Industrije 4.0
(robotiko – inovacijski laboratoriji), treba osim materijalnih uvjeta osiguravati prostor za razmjenu
znanja i iskustava, povezivanje poduzetnika i obrazovnih institucija, omoguavati znanstveno
istraivaki rad i biti poticajna za razvoj inovacija. Kod poduzetnika treba osvještavati vanost primjene
novih tehnologija te im omoguiti upoznavanje i savladavanje istih, kao i pruiti podršku u osiguravanju
financijskih sredstava za nabavku novih tehnologija iz razliitih dostupnih izvora.