Prilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenje … razvoja IV.pdfStrategija razvoja Osje ko-baranjske županije Prilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih

Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih gra�ana o stanju i

budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.

str. 132

Prilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenjemladih gra�ana o stanju i budu�nostiOsje�ko-baranjske županije

Prof. dr. sc. �ula BorozanSveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijekue-mail: [email protected]

Sadržaj:

1. Uvodne napomene.............................................................. 1352. Percepcija postoje�eg i budu�eg stanja Osje�ko-

baranjske županije: gdje je i kamo ide .............................. 1373. Procjena razvojne uloge i odgovornosti pojedinih

institucija i poduze�a u razvitku Slavonije iBaranje................................................................................ 141

4. Društveno-kulturni okvir poslovanja i života ....................... 1435. Procjena perspektivnosti pojedinih gospodarskih

djelatnosti u Slavoniji i Baranji ............................................ 1466. Percepcija ostvarivosti vizije o Slavoniji i Baranji kao

novom hrvatskom "regionalnom tigru" ............................... 147



str. 133

POPIS TABLICA

Tablica 1: Demografska obilježja anketiranog uzorka

Tablica 2: Rangovi hrvatskih regija prema percipiranoj razini razvijenosti

Tablica 3: Razlozi o kojima ovisi percepcija ispitanika o gospodarskom stanju uSlavoniji i Baranji u 2003. u odnosu na 2002. godinu

Tablica 4: Razlozi o kojima ovisi percepcija ispitanika o gospodarskom stanju uSlavoniji i Baranji u idu�ih pet godina

Tablica 5: Lista problema koje su ispitanici istaknuli kao najvažnije problemerazvoja Osje�ko-baranjske županije

Tablica 6: Ocjena razvojne uloge pojedinih institucija i poduze�a

Tablica 7: Aritmeti�ke sredine razine slaganja sa izjavama iz 15. pitanja

Tablica 8: Vrijednosti / �imbenici uspješne poslovne karijere u Slavoniji iBaranji

Tablica 9: Razina perspektivnosti izabranih djelatnosti prema mišljenjuispitanika



str. 134

POPIS SLIKA

Slika 1: Percepcija ispitanika o dosadašnjem i budu�em gospodarskomstanju u Slavoniji i Baranji

Slika 2: Percipirana piramida �imbenika ostvarenja uspješne poslovnekarijere

Slika 3: Postotni udjeli ispitanika koji bi željeli živjeti izvan Slavonije i Baranje(unutrašnji prsten) ili da njihova djeca žive izvan (vanjski prsten)

Slika 4a: Može li Slavonija i Baranja gospodarski napredovati tako da postanenajbogatija hrvatska regija u narednih pet godina?

Slika 4b: Može li Osijek postati najprivla�niji grad za življenje u narednih 5godina?

Slika 4c: Može li Osijek postati najprivla�nijim gradom za otvaranje novihpoduze�a i poslovanje u narednih 5 godina?



str. 135

1. Uvodne napomene

Analiza stavova i mišljenja gra�ana, posebice mladih, o stanju i budu�nostiOsje�ko-baranjske županije temeljena je na rezultatima anketiranja provedenog ulipnju 2004. godine u Osijeku, Našicama, Donjem Miholjcu, Valpovu, �akovu iBelom Manastiru.1 Anketiranjem su bile obuhva�ene 400 osoba: 195 osobamuškog spola (48,75%) i 205 osoba ženskog spola (51,25%).

Mla�i gra�ani su �esto zanemarivana populacija u istraživanjima; posebice kadaje svrha istraživanja detekcija razvojnih problema s kojima se neko podru�jesuo�ava. Obzirom da je namjera ovog istraživanja upoznavanje sa stavovimamladih gra�ana Osje�ko-baranjske županije o razvojnim problemima, a ciljemkreiranja razvojne strategije tog podru�ja, a da teorijska istraživanja i praksaukazuju na nužnost uklju�ivanja u proces onih kojih bi tu strategiju trebali "nositi",nametnulo se kao neminovno "staviti" mlade sugra�ane u centar te se upoznati sastavovima i mišljenjima te populacije. Ujedno, anketiranje se pokazalo kao dobraprilika poticanja ispitanika na razmišljanje o njihovoj osobnoj viziji, viziji razvitkaOsje�ko-baranjske županije, te šireg podru�ja Slavonije i Baranje, problemima kojistoje na putu ostvarenja te vizije, na�inima ostvarenja vizije te odgovornostima zau�injeno.

Temeljni je kriterij razvrstavanja u skupinu "mladih" bio starost ispitanika. Podmladim osobama podrazumijevale su se srednjoškolci i studenti, ne stariji od 25godina. Sukladno navedenom, nastavak rada fokusiran je isklju�ivo na analizustavova i mišljenja te mlade populacije. Od 400 anketirane osobe, 311 ispitanika(tj. 77,75%) ima 25 i manje godina.

Osnovna demografska obilježja ispitivanog uzorka po mjestu anketiranjaprikazana su tablicom 1.

1 Zahvaljujemo ravnateljima(cama) srednjih škola koje su sudjelovale u istraživanju: An�elki Lozi�,ravnateljici Srednje strukovne škole Bra�e Radi�a u �akovu; Silvi Vidakovi�-Romani�, ravnateljiciSrednje škole u Donjem Miholjcu; Zvonimiru �uri�u, ravnatelju Elektrotehni�ke i prometne škole uOsijeku; Tomislavu Šalavrdi�u, ravnatelju Obrtni�ke škole u Osijeku; Marku Ilijaševu, ravnateljuPrve srednje škole u Belom Manastiru; Karlu Franji�u, ravnatelju Druge srednje škole u BelomManastiru; Josipu Patajcu, ravnatelju Srednje škole Isidora Kršnjavoga u Našicama; IvanuTonkovi�u, ravnatelju Srednje škole Valpovo, te svima onima koji su pomogli u anketiranjumaturanata u navedenim srednjim školama. Tako�er se zahvaljujemo studentima Aniti Frajman-Jakši� i Tihomiru Cvetkovi�u Ekonomskog fakulteta u Osijeku koji su unosili anketne podatke ura�unalo.



str. 136

Tablica 1: Demografska obilježja anketiranog uzorka

Osijek DonjiMiholjac

Našice Valpovo �akovo BeliManastir

Broj anketiranih 157 35 2 2 43 72Spol (u %)

muškiženski

50,9840,02

42,8657,14

100,00-

50,0050,00

34,8865,12

63,8936,11

Starost (u %)- 18

19 – 2511,1188,89

31,4368,57

-100,00

50,0050,00

16,2883,72

16,6783,33

Mjesto ro�enja (u %)Osijek

u Županijiizvan Županije u RH

u inozemstvu

46,7511.0536,365,84

37,1457,142,862,86

-100,00

--

50,0050,00

--

24,3968,294,882,44

94,44-

2,782,78

Napomena. Uzorak u Osijeku obuhvatio je 42 srednjoškolaca i 115 studenata (redovnih iizvanrednih).

Obzirom da su uzorkom u Našicama i Valpovu obuhva�ena samo 4 mladaispitanika, u nastavku rada taj uzorak ne�e biti zasebno analiziran, ve� �e njegovekarakteristike biti obuhva�ene cjelokupnim uzorkom.

Istraživanje stavova i mišljenja mladih gra�ana Osje�ko-baranjske županijeodnosilo se na istraživanje stavova i mišljenja o:

� gospodarskoj poziciji Županije u odnosu na ostale hrvatske županije� gospodarskom stanju u Županiji i viziji njezinog razvitka� najzna�ajnijim problemima koji determiniraju dosadašnji i budu�i razvitak

Županije� procjeni uloge i odgovornosti pojedinih državnih i društvenih institucija te

poduze�a u dosadašnjem i budu�em razvitku Županije� prevladavaju�oj kulturi, a posebice sustavu vrijednosti koji determinira

odnos prema radu, poduzetništvu i poslovnom uspjehu.

Strategijom razvitka Osje�ko-baranjske županije trebaju se definirati prioritetinjezine ekonomske i socijalno razvojne politike za narednu dekadu. Obzirom da�e strategija biti utemeljena na analizi problema prisutnih u Županiji i raziniperspektivnosti svih gospodarskih sektora i glavnih socijalnih podru�ja Županije,kao i makroekonomske razine, individualni stavovi o navedenom predstavljajuvrijednu polaznu osnovicu.



str. 137

2. Percepcija postoje�eg i budu�eg stanja Osje�ko-baranjskežupanije: gdje je i kamo ide

Iako su statisti�ki podaci o osnovnim makroekonomskim pokazateljima, posebiceo bruto doma�em proizvodu (BDP) i novostvorenoj vrijednosti te stopinezaposlenosti, ukazali na prisustvo ekonomskog oporavka u 2000. i 2001. godiniu Hrvatskoj, �ini se prema mišljenju gra�ana da je taj progres bio nedovoljan dabi se osjetio u vidu zna�ajnijeg poboljšanja životnog standarda gra�ana. Osimtoga pogoršanje koje je nastupilo u 2003. godini izbrisalo je, ako ih je i bilo,osje�aje poboljšanja. To je posebice vidljivo u Osje�ko-baranjskoj županiji koju suispitanici percipirali kao jednu od najnerazvijenijih hrvatskih regija.

Za potrebe izrade Strategije razvitka Osje�ko-baranjske županije, hrvatske sužupanije razvrstane u 6 regija:

� Regija "Zagreb" obuhva�a Grad Zagreb i Zagreba�ku županiju.� "Sjeverna Hrvatska" obuhva�a Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku,

Koprivni�ko-križeva�ku, Bjelovarko-bilogorsku, Viroviti�ko-podravsku iMe�imursku županiju.

� "Slavonija i Baranja" obuhva�a Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku,Osje�ko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

� "Lika i Banovina" obuhva�aju Sisa�ko-moslava�ku, Karlova�ku i Li�ko-senjsku županiju. "Hrvatsko primorje i Istra" obuhva�a Primorsko-goranskui Istarsku županiju.

� "Dalmacija" obuhva�a Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku iDubrova�ko-neretvansku županiju.

Ispitanici su, neovisno o mjestu provo�enja anketiranja, smatrali da jenajrazvijenija regija "Zagreb", a najmanje razvijena "Lika i Banovina". Regiju"Slavonija i Baranja" svrstali su na pretposljednje mjesto. Izuzetak �ine ispitanici izBelog Manastira koji su "Slavoniju i Baranju" percipirali kao najnerazvijenijuhrvatsku regiju. Rangovi regija dani su tablicom 2.

Tablica 2Rangovi hrvatskih regija prema percipiranoj razini razvijenosti

Osijeksrednjoškolci studenti

DonjiMiholjac

�akovo BeliManastir

Sviispitanici

Zagreb 1 1 1 1 1 1Hrvatskoprimorje iIstra

4 2 2 2 2,5 2

SjevernaHrvatska

3 3 4 4 4 3

Dalmacija 2 4 3 3 2,5 4Slavonijai Baranja

5 5 5 5 6 5

Lika iBanovina

6 6 6 6 5 6

Napomena: rangovi su definirani na temelju aritmeti�kih sredina. Rang 1 ozna�avanajrazvijeniju regiju, dok rang 6 najnerazvijeniju regiju.



str. 138

Ve�ina ispitanika, tj. 54,82%, smatralo je da je gospodarsko stanje u Slavoniji iBaranji u 2003. godini u odnosu na 2002. godinu ostalo nepromijenjeno, 24,58%smatralo je da je stanje lošije, dok je tek 20,60% smatralo da je bolje nego 2002.godine. Razlozi takvom mišljenju, koje su istaknuli mladi ispitanici, sintetizirani sutablicom 3.

Tablica 3Razlozi o kojima ovisi percepcija ispitanika o gospodarskom stanju u Slavoniji iBaranji u 2003. u odnosu na 2002. godinu

BOLJE JEDNAKO LOŠIJE- pove�ana ulaganja u

gospodarstvo- otvaranje novih radnih

mjesta- osnivanje novih

poduze�a- pokretanje novih

projekata- infrastrukturni i

komunalni radovi ugradovima

- priljev inozemnogkapitala

- promjene upoljoprivrednoj politici(ve�i poticaji)

- približavanje HrvatskeEuropskoj uniji (pozitivanavis i dobivanje statusakandidata)

- politi�ke promjene –dolazak HDZ-a

- naseljavanje Baranje

- ništa se ne razvija, ništase ne mijenja;gospodarska stagnacija

- nezaposlenost je i daljevelika

- nepromijenjenostživotnog standarda

- manjak strateškihinvesticija

- nedostatak financijskihsredstava

- nepovoljne klimatskeprilike

- slaba prometnapovezanost

- loša prometnainfrastruktura

- centralizacija- nitko ne odgovara za

svoje greške- neispunjavanje politi�kih

obe�anja- nepoštenje i nestru�nost

ljudi na "visokim"mjestima (neadekvatniljudi na rukovode�immjestima)

- nebriga za razvitak

- ogromna nezaposlenost- nizak životni standard i

neredovite pla�e- ste�ajevi i zatvaranje

(propadanje) poduze�a- smanjenje proizvodnje- zapostavljanje Slavonije u

potpunosti (smišljeno)- nedovoljna ulaganja u

Županiju- nebriga i neulaganja u

poljoprivredu- nedovoljni poticaji u

poljoprivredi- klimatske nepogode- politi�ke promjene- dolazak HDZ-a- nebriga, nesposobnost,

nestru�nost i korumpiranostlokalne vlasti

- nestru�an managerski kadar- pogrešna ulaganja i loši

programi- nemar i lopovluk na svim

razinama vlasti- sveprisutan mito i korupcija- neu�inkovito sudstvo- neangažiranost zastupnika u

Saboru (nedostatak lobija)- ulazak u Europsku uniju

Napomena: navedeni razlozi odnose se na pitanje: "Koji su razlozi vašoj procjeni gospodarskogstanja Slavonije i Baranje u 2003. godini u odnosu na 2002. godinu?"

Najve�i udio onih ispitanika koji su smatrali da je gospodarsko stanje u Slavoniji iBaranji u 2003. godini u odnosu na 2002. godinu lošije, zabilježen je u DonjemMiholjcu (45,71%) i �akovu (34,15%).

Ipak, ispitanici su uglavnom optimisti�ki percipirali budu�nost (vidjeti sliku 1).



str. 139

Slika 1Percepcija ispitanika o dosadašnjem i budu�em gospodarskom stanju u Slavoniji iBaranji

20,6

56,08

54,82

29,05

24,58 14,86

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Gospodarsko stanje u2003. g. u odnosu na

2002.g.

Gospodarsko stanje uidu�ih 5 godina

Lošije

Jednako

Bolje

Da �e biti bolje u idu�ih 5 godina u Slavoniji i Baranji mislilo je 56,08% ispitanika,a da �e biti lošije mislilo je 14,86% ispitanika. Razlozi navedenom mišljenjunavedeni su u tablici 4.

Tablica 4Razlozi o kojima ovisi percepcija ispitanika o gospodarskom stanju u Slavoniji iBaranji u idu�ih pet godina

BOLJE JEDNAKO LOŠIJE

- optimizam i nada- priklju�enje Hrvatske

Europskoj uniji- razvoj poduzetništva i

poduzetni�kog duha- politi�ke promjene i smjene na

vlasti- pove�anje politi�ke

odgovornosti- ve�a ulaganja u manje

razvijene krajeve- promjene u poljoprivrednoj

politici- rast životnog standarda- otvaranje novih radnih mjesta

i poduze�a- pove�ana ulaganja- ja�anje samosvijesti ljudi- ja�anje odgovornosti- obnova

- "sve stoji i nema života, a niposla"

- sveop�a zapostavljenost regije(marginalizacija statusa)

- ne postojanje karizmatskih lidera(u politici, u "businessu", lokalnojupravi i samoupravi)

- nezainteresirana lokalna upravai samouprava za razvoj

- nestru�nost vlasti na svimrazinama (u politici i u"businessu")

- stavljanje privatnog interesa uprvi plan – zapostavljanjedruštvenog interesa

- nedostatak novca i kapitalnihulaganja

- nedovoljni poticaji- klimatske - elementarne

nepogode

- ulazak u Europskuuniju

- nedovoljna ulaganja- zapostavljenost regije

(posebice Baranje)- nemar i lopovluk na

svim razinama vlasti- proklamativni

karakter Vlade("Država je jaka najeziku, a slaba nadjelima!")

- prevladavanje kulture"Svatko za se!"

- neznanje – ne znamoili ne želimo iskoristitiresurse koje imamo

- ogroman inozemnidug



str. 140

- Pokradeno je sve što semoglo!

- kreativnost mladih stru�njaka- naseljavanje Baranje

- proces priklju�enja Europskojuniji �e predugo trajati

- deklarativan karakter vlasti(puno pri�e i obe�anja, ali ne irealizacije)

- loša poljoprivredna politika

- nepoštenje inestru�nost ljudi nasvim vode�impoložajima

- smanjenje nataliteta- daljnji ste�ajni

procesi

Napomena: navedeni razlozi odnose se na pitanje: "Koji su razlozi vašoj procjeni gospodarskogstanja Slavonije i Baranje u idu�ih 5 godina?"

Usporedba percepcije dosadašnjeg i budu�eg gospodarskog stanja Slavonije iBaranje indicira, kroz iskazan porast optimizma, na postojanje svojevrsnogemocionalnog potencijala Županije.

Unato� iskazanom optimizmu, ispitanici su svjesni brojnih problema kojionemogu�avaju kvalitetniji život i njih kao individua i Županije kao šire zajednice.Iako je teško razvrstati precizno probleme �ije su prisustvo ispitanici uo�ili uSlavoniji i Baranji zbog njihove me�upovezanosti i isprepletenosti, te izrazitihme�uutjecaja, za potrebe projekta izrade razvojne strategije Osje�ko-baranjskežupanije, problemi su razvrstani u tri kategorije: ekonomsku, politi�ku i društveno-kulturnu. Lista tih problema dana je u tablici 5.

Tablica 5Lista problema koje su ispitanici istaknuli kao najvažnije probleme razvojaOsje�ko-baranjske županije

Ekonomskiproblemi

Politi�ki problemi Društveno-kulturni problemi

o nezaposlenost imala ponudaradnih mjesta

o visoke cijene inizak životnistandard

o prometnanepovezanost,loša kvalitetaprometnica

o nedostatak novcai nedostatnaulaganja

o teške posljedicerata

o zapostavljenostpoljoprivrede, malipoticaji, malaulaganja)

o nepravednaVladina politikaprema regijama(zapostavljenost iizoliranostSlavonije iBaranje)

o snažnabirokracija

o prevelikeadministrativnepreprekeosnivanju novihpoduze�a

o prevelikapolitizacija svihsfera ljudskogživota

o korupcija i mito (veze)o loša obrazovna struktura, loši

obrazovni programio nepoštenje, nemar,

nestru�nost inezainteresiranost lokalnevlasti i managera

o droga i alkoholo nedostatak kreativnosti,

inovativnih ideja i inicijativao neefikasno i sporo sudstvo,

pravna nesigurnost, pravnanejednakost

o neprovodljivi zakonio kriminal, u�estale kra�e,

lihvarstvo



str. 141

o u�estale klimatske(elementarne)nepogode

o prezaduženostgra�ana icjelokupne države

o otežan pristupkapitalu

o ulazak u Europskuuniju

o upravljanjesme�em

o nestru�nostupravlja�kihtimova

o antipopulacijskapolitika

o rasprodajanacionalnogblaga

o nepovoljne promjene usustavu vrijednosti(omalovažavanje rada, znanjai poštenja) i degradacijamorala, nepravda, nepotizam

o antipoduzetni�ka atmosferao neperspektivnost života u

Regiji i odljev mozgovao netransparentnosto diskriminacija (spolna,

nacionalna, vjerska)o inertnost i apatijao slabi izbor kulturnih doga�anjao komunalni problemio siromaštvoo opadanje natalitetao visoka stopa nepismeniho nedostatak odgovornosti za

u�injeno i propuštenoo one�iš�enje okoliša

Nedostatak odgovornosti za u�injeno, ali i propušteno, mladi ispitanici identificiralisu kao jedan od problema s kojima je Županija suo�ena. Istovremeno, mladi imajusvoje stavove o dosadašnjoj ulozi koju su Vlada s ministarstvima, lokalna upravai samouprava, sveu�ilište s fakultetima, banke i druge financijske institucije, mala,srednja i velika poduze�a, komore te poduzetni�ke infrastrukturne organizacijeimali u razvitku Slavonije i Baranje.

3. Procjena razvojne uloge i odgovornosti pojedinih institucija ipoduze�a u razvitku Slavonije i Baranje

Dosadašnju ulogu koju su Vlada s ministarstvima, lokalna uprava i samouprava,sveu�ilište s fakultetima, banke i druge financijske institucije, mala, srednja i velikapoduze�a, komore, poduzetni�ke infrastrukturne organizacije imali u razvitkuSlavonije i Baranje ispitanici su ocijenili kao osrednju.2 Iako su razlike vrlo male(vidjeti tablicu 7), mladi su procijenili da su do sada najmanju ulogu ipak imalekomore (gospodarska i obrtni�ka), zatim sveu�ilište s fakultetima, te poduzetni�keinfrastrukturne organizacije poput centara za poduzetništvo, poduzetni�kihinkubatora i sli�nih organizacija. Najzna�ajniju su ulogu u gospodarskom razvitkuŽupanije, prema mišljenju ispitanika, do sada odigrala velika poduze�a, potom

2 Ocjenjivanje dosadašnje (kao i budu�e) uloge pojedinih državnih i društvenih institucija igospodarskih subjekata u razvitku županije izvršeno je izborom jedne od ocjena u rasponu od 1 do5 (pri �emu ocjena 1 ozna�ava da institucija/poduze�e ne može uop�e utjecati na razvitak; dokocjena 5 ozna�ava da institucija/poduze�e ima presudan zna�aj za razvitak).



str. 142

banke te mala i srednje velika poduze�a. Mišljenja ispitanika o tom pitanjuprezentirana su podacima tablice 6.

Tablica 6Ocjena razvojne uloge pojedinih institucija i poduze�a

Broj ispitanika, u %Brojispitanika sodgovorima

Aritmeti�kasredinaocjene

Ocjene1 i 2

Ocjena3

Ocjena4 i 5

Vlada sa ministarstvima 278 3,19 28,06 39,93 31,65Lokalna/podru�nasamouprava

277 3,20 20,94 42,24 36,82

Sveu�ilište s fakultetima 274 3,16 28,47 33,21 38,32Banke i druge financijskeinstitucije

278 3,27 21,58 39,21 39,21

Mala i srednje velikapoduze�a

278 3,26 25,54 39,57 34,53

Velika poduze�a 277 3,43 17,33 33,21 49,46Komore (obrtni�ka,gospodarska)

273 3,11 24,18 45,05 30,77

Poduzetni�keinfrastrukturne organizacije(centri za poduzetništvo,inkubatori, itd.)

275 3,17 26,18 35,27 38,55

Napomena: raspon ocjena kretao se u rasponu 1 – 5. Ve�a ocjena ozna�ava zna�ajniju ulogunositelja u razvitku.

Razlozi zbog kojih ispitanici nisu zadovoljni navedenim institucijama, posebice sVladom i ministarstvima, te lokalnom/podru�nom samoupravom ve� su prikazaniu tablicama 3 – 5.

U budu�nosti ispitanici o�ekuju znatno aktivniji i odgovorniji odnos prema razvitkuSlavonije i Baranje od svih navedenih instituciju. Pri tome misle da bi vlada sministarstvima, lokalna/podru�na samouprava, sveu�ilište s fakultetima te velika,mala i srednja poduze�a trebala imati zna�ajniju ulogu u razvitku od banaka idrugih financijskih institucija, komora, te poduzetni�kih infrastrukturnihorganizacija.



str. 143

4. Društveno-kulturni okvir poslovanja i života

Drasti�no smanjenje razine povjerenja u ve�inu društvenih institucija u Hrvatskoj(pravnog sustava, Sabora i vlade, javnih službi i policije) obilježava ne samopercepciju hrvatskih gra�ana na važnost i ulogu društvenih institucija unazadnekoliko godina,3 ve� i stavove mladih ispitanika u ovom istraživanju. Ispitanici susvoje stavove iskazivali izborom ocjene od 1 do 5, gdje je ocjena 1 ozna�avalapotpuno neslaganje sa izjavom, a ocjena 5 potpuno slaganje sa izjavom.

Ispitanici su iskazali izrazito nepovjerenje u sudstvo, njihovu efikasnost, kao iefikasnost primjene zakona. Prosje�ne ocjene kojima su iskazali razinu slaganja sizjavama "Institucije pravnog sustava i sud uživaju veliko povjerenje me�uljudima" te "Zakoni se efikasno primjenjuju i provode" iznose 2,10 i 2,58respektivno, i izrazito su niske (vidjeti tablicu 8). To je stoga što je 61,62%ispitanika istaknulo (ocjenama 1 i 2) da se ne slažu ni u kom slu�aju da institucijepravnog sustava i sud uživaju povjerenje me�u gra�anima regije. 63,76% jeopovrglo, kroz ocjene 1 i 2, da se zakoni efikasno primjenjuju i dobro provode.Takvo mišljenje dijele ispitanici neovisno o gradu u kojem stanuju.

�ak 43,21% ispitanika ocijenilo je najnižim ocjenama (ocjene 1 i 2) aktivnost javnei lokalne uprave te samouprave u podru�ju poboljšanja kvalitete življenja iposlovnog dinamiziranja, a �ak 42,61% ispitanika isti�u kao problem, kroz ocjene1 i 2, problem birokratiziranosti javne i lokalne uprave te samouprave.

Visoku razinu neslaganja ispitanici su iskazali s gotovo svim izjavama koje opisujuu odre�enom segmentu prevladavaju�u kulturu te ulogu odre�enih društvenih idržavnih institucija u stvaranju okruženja u kojem se novi na�ini razmišljanja irada poti�u, u kojem se ohrabruje razli�itost, njeguje ravnopravnost i pravednost,poštivanje zakona, te naglašava odgovornost pojedinca za u�injeno (vidjeti tablicu7).

3 Vidjeti npr. Izvješ�e o društvenom razvoju – Hrvatska 2001, UNDP, UN/DESA, Ekonomskiinstitut Zagreb, Zagreb, 2001., Godišnji izvještaj o stanju nacije – Hrvatska 2003., dio objavljen u"Jutarnjem listu", 24.-26.12.2002.



str. 144

Tablica 7Aritmeti�ke sredine razine slaganja sa izjavama iz 15. pitanja

Izjave Osijek Osijek DonjiMiholjac


Sviispitanici

škole studenti1. 2,67 2,89 3,20 2,92 2,59 2,842. 2,92 3,02 2,94 3,11 3,00 3,013. 2,81 2,89 2,40 3,03 2,59 2,774. 2,83 2,90 3,57 3,39 3,35 3,165. 3,30 2,88 2,79 3,13 3,00 2,986. 3,28 3,15 3,69 3,41 2,67 3,137. 3,57 3,64 3,85 3,51 3,06 3,498. 3,32 3,41 3,47 3,64 3,50 3,459. 2,97 2,60 2,35 2,38 2,54 2,5810. 2,39 1,93 1,68 2,13 2,43 2,1011. 2,43 2,06 1,91 2,21 2,43 2,1812. 2,67 2,64 2,14 2,85 2,68 2,6213. 3,00 2,40 2,51 2,71 2,84 2,62

Izjave:

1. Naša kultura poti�e samostalnost, nezavisnost i osobnu inicijativu.2. Naša kultura naglašava odgovornost koju ima pojedinac u upravljanju svojim životom

i u poslovanju.3. Naša kultura poti�e stvaranje i osnivanje novih poduze�a.4. Žene imaju jednake šanse u poslovnom svijetu kao i muškarci.5. Radne navike su izuzetno razvijene kod naših ljudi.6. Kod nas postoji puno više povoljnih prilika za stvaranje novih poduze�a, nego li ih

ljudi mogu iskoristiti.7. Uspješni poduzetnici kod nas uživaju visok status i poštovanje.8. Stvaranje novog poduze�a se smatra dobrim putem za oboga�ivanje.9. Vlasni�ka su prava dobro zašti�ena zakonodavstvom.10. Zakoni se efikasno primjenjuju i dobro provode.11. Institucije pravnog sustava i sud uživaju veliko povjerenje me�u ljudima.12. Aktivnosti javne i lokalne uprave te samouprave su usmjerene poboljšanju kvalitete

življenja i poslovnom dinamiziranju.13. Birokratiziranost javne i lokalne uprave te samouprave je svedena na minimum.

U okviru obrazovnog sustava ispitanici su istaknuli loše obrazovne programe kaoprobleme s kojima se susre�u ili su se susreli. Ispitanici smatraju da kreativnost,samostalnost i osobna inicijativa bivaju najviše ograni�avani u osnovnomškolstvu, a najviše poticani u okviru sveu�ilišnog obrazovanja.4

Degradacija povjerenja u ve�inu društvenih institucija pra�ena je i transformacijomkulture, tj. vrijednosnog sustava iz sustava u okviru kojeg vrijednosti poput

4 Prosje�na ocjena slaganja s izjavom "Kreativnost, samostalnost i osobnu inicijativu poti�eosnovno školstvo" iznosi 2,77, a s izjavom "Kreativnost, samostalnost i osobnu inicijativu poti�esveu�ilišno obrazovanje" 4,02, gdje ocjena 1 ozna�ava potpuno neslaganje sa navedenomizjavom, a ocjena 5 potpuno slaganje.



str. 145

napornog rada, znanja, kontinuiranog u�enja i usavršavanja te poštenja imajuprvorazrednu važnost u privatnim i poslovnim odnosima, ka sustava u kojem senovac, veze i poznanstva te uzajamne usluge tretiraju kao primarne. Zapostizanje i održanje uspješne poslovne karijere, prema mišljenju ispitanika,najvažnije su novac te veze i poznanstva. Piramida �imbenika uspješne poslovnekarijere prikazana je slikom 2:

Slika 2: Percipirana piramida �imbenika ostvarenja uspješne poslovne karijere

Napomena: Brojevi 1-9 ozna�avaju rangove. Rang 1 ozna�ava najbitnijeg �imbenika, dok rang 9najmanje bitnog �imbenika izgradnje uspješne poslovne karijere, prema mišljenju ispitanika.Rangovi su izra�unati na temelju aritmeti�kih sredina procjene važnosti �imbenika za ostvarenjauspješne poslovne karijere u Slavoniji i Baranji. Vrednovanje �imbenika ispitanici su obaviliizborom ocjene od 1 do 5. Podaci o aritmeti�kim sredinama su dani u zagradi.

Podaci iz tablice 8 ukazuju da su ispitanici dijelili sli�no mišljenje vezano uz�imbenike važne za ostvarenje uspješne poslovne karijere. Izuzetak su biliispitanici iz Osijeka koji su smatrali da je rad najmanje važan �imbenik, a mitu sudali tako�er viši rang nego ostali ispitanici.



str. 146

Tablica 8: Vrijednosti / �imbenici uspješne poslovne karijere u Slavoniji i Baranji

Osijek�imbenicisrednjoškolci studenti

DM �akovo BM Sviispitanici

Poštenje 6 8 4 3 6 6Rad 9 1 1 1 3 3Veze ipoznanstva

2 2 2 4 2 2

Znanje /stalnou�enje

5 4 3 2 4 4

Mito 4 7 8 9 7 9Sre�a 8 9 9 8 9 8Novac 1 3 6 6 1 1Uzajamneusluge

7 5-6 7 7 8 7

Timski rad 3 5-6 5 5 5 5

Napomena: brojevi ozna�avaju rangove. Niži rang ukazuje na ve�i zna�aj odnosnog�imbenika za stvaranje uspješne poslovne karijere, dok viši rang ukazuje na manjizna�aj. Rangovi su definirani na temelju aritmeti�kih sredina.

U svojim komentarima problema koje osje�aju u Slavoniji i Baranji, u�estali su bilikomentari koji su se odnosili na manjak društvene odgovornosti za razvitakŽupanije i cijele regije. Korišteni atributi koji su opisivali društveni aspektangažiranosti u razvitku i samu kulturu bili su: društvena apatija, inertnost,nezainteresiranost, nepoduzetnost, zatucanost, zatupljenost, u�malost,netransparentnost, nepovjerenje, netolerancija, pokvarenost, nepoštenje,sebi�nost, nepravednost i nepotizam.

5. Procjena perspektivnosti pojedinih gospodarskih djelatnosti uSlavoniji i Baranji

Strategijom se tako�er definiraju gospodarske djelatnosti koje imaju razvojnipotencijal i perspektivu. Vrednovanje razine perspektivnosti djelatnosti obavili sumladi ispitanici izborom ocjene od 1 do 5 za predložene djelatnosti, pri �emu jeocjena 1 ozna�avala da je djelatnost bez perspektive, dok je ocjena 5 ozna�avalaizuzetnu perspektivu djelatnosti. Na temelju aritmeti�kih sredina ocjena pojedinihdjelatnosti identificirani su rangovi perspektivnosti gospodarskih djelatnosti uSlavoniji i Baranji.

Kao najperspektivniju djelatnost u Slavoniji i Baranji ispitanici su istaknuliprehrambenu industriji. Perspektivna je djelatnost tako�er djelatnost povezana sainformati�kom tehnologijom te trgovina. U najneperspektivnije djelatnosti ubrojilisu metaloprera�iva�ku djelatnost, tekstilnu i drvnu industriju.



str. 147

Razina perspektivnosti pojedinih djelatnosti izražena rangovima, gdje rang 1ozna�ava najperspektivniju, a rang 10 najneperspektivniju djelatnost, prikazana jetablicom 9.

Tablica 9Razina perspektivnosti izabranih djelatnosti prema mišljenju ispitanika

Osijeksrednjoškolci studenti

DonjiMiholjac


Sviispitanici

Poljoprivreda 8 5-6 7-8 7 3 6Prehrambenaindustrija

3 1 6 6 1 1

Obrazovanje iistraživanje

6 3 4 2 6 4

Bankarstvo ifinancijskoposlovanje

4 5-6 2 3 4 5

Trgovina 1 4 7-8 4 2 3Metaloprera�iva�kaindustrija

10 10 10 10 10 10

Gra�evinarstvo 5 7 3 5 9 7Drvna industrija 7 8 5 8 5 8Tekstilna industrija 9 9 9 9 7-8 9Djelatnostipovezane sinfomati�komtehnologijom

2 2 1 1 7-8 2

Napomena: rangovi su izra�unati na temelju aritmeti�kih sredina ocjena perspektivnosti svakenavedene djelatnosti. Što je rang niži, to je djelatnost percipirana kao prosperitetnija.

6. Percepcija ostvarivosti vizije o Slavoniji i Baranji kao novom hrvatskom"regionalnom tigru"

Rezultati anketiranja ukazali su da mladi ispitanici percipiraju Slavoniju i Baranjukao gotovo najnerazvijeniju regiju Hrvatske (vidjeti tablicu 1), da tri �etvrtinesmatra da je situacija u 2003.g. jednaka ili lošija od prethodne godine (vidjeti sliku1) te da tek vrlo mala natpolovi�na ve�ina smatra da �e do�i do poboljšanjagospodarskog stanja u idu�ih 5 godina. Unato� identificiranim problemima (tablice3 – 5) i iskazanom pesimizmu kod gotovo 15% mladih ispitanika (vidjeti sliku 1),32,88% ispitanika želi i dalje živjeti u Slavoniji i Baranji (slika 3). Ipak, najve�i broj,tj. 39,73%, želi živjeti izvan Slavonije i Baranje, dok 27,40% ispitanika nije sigurnoželi li i dalje živjeti u Regiji ili izvan nje.



str. 148

Slika 3Postotni udjeli ispitanika koji bi željeli živjeti izvan Slavonije i Baranje (unutrašnjiprsten) ili da njihova djeca žive izvan (vanjski prsten)

39,73

32,88

27,4 33,56

26,99

39,45Da

Ne

Ne znam

Unato� percipiranim problemima, najviše ispitanika iz Osijeka (srednjoškolci 50%,studenti 42,06%) želi i dalje živjeti u Slavoniji i Baranji. Iz �akova ih želi ostati uRegiji 25,64%, Belog Manastira 19,12%, a iz Donjeg Miholjca svega 17,14%.

Postotak onih koji nisu sigurni žele li da njihova djeca žive u Slavoniji i Baranji jeznatno ve�i od onih kojih nisu sigurni za sebe (39,45% ne zna), a što je vidljivo naslici 3, dok je broj onih koji znaju da bi željeli da im djeca žive izvan Regije neštomanji (iznosi 33,56%). 26,99% bi željelo da im djeca ostanu živjeti u Regiji.

U skladu sa takvim željama, �ini se da ispitanici percipiraju kao neostvarivu vizijuSlavonije i Baranje, prema kojoj ona može postati novi hrvatski "regionalni tigar",tj. jedna od najbogatijih hrvatskih regija, a Osijek, kao njezino središte,najprivla�niji grad ne samo za življenje, ve�i i za otvaranje novih poduze�a iposlovanje u narednih 5 godina. Tome u prilog govore prosje�ne ocjeneispitanika na pitanja:

� Može li Slavonija i Baranja gospodarski napredovati tako da postanenajbogatija hrvatska regija u narednih pet godina? (srednja vrijednost 2, štoozna�ava negativan odgovor)

� Može li Osijek postati najprivla�niji grad za življenje u narednih 5 godina?(srednja vrijednost 2, što ozna�ava negativan odgovor)

� Može li Osijek postati najprivla�nijim gradom za otvaranje novih poduze�a iposlovanje u narednih 5 godina? (srednja vrijednost 2, što ozna�avanegativan odgovor)

Slikom 4a, 4b i 4c ilustrirani su postotni udjeli modaliteta ponu�enih odgovora usvakom mjestu provo�enja anketiranja na navedena pitanja.



str. 149

Slika 4aMože li Slavonija i Baranja gospodarski napredovati tako da postanenajbogatija hrvatska regija u narednih pet godina?

35,25 29,41 37,84 31,43

49,64 58,82 32,43 42,86

15,11 11,7629,73 25,71

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Osijek Beli Manastir �akovo Donji Miholjac

Ne znam

Ne

Da

Slika 4bMože li Osijek postati najprivla�niji grad za življenje u narednih 5 godina?

31,65 27,94 35,14 22,86

41,7330,88

37,84 60

26,6241,18

27,03 17,14

0%

20%

40%

60%

80%

100%


Ne znam

Ne

Da

Slika 4cMože li Osijek postati najprivla�nijim gradom za otvaranje novih poduze�a iposlovanje u narednih 5 godina?

44,6 34,78 43,24 34,29

25,1824,64

21,62 7,14

30,22 40,58 35,14 28,57

0%

20%

40%

60%

80%

100%


Ne znam

Ne

Da



str. 150

Podaci ilustrirani slikom 4 ukazuju da ispitanici pretpostavljaju da gospodarskiprogres (kojeg ve�ina o�ekuje, slika 1) u sljede�ih pet godina ne�e biti dovoljnosnažan i imati mo� pokretanja cijele regije i njezinog pretvaranja u jednu odnajbogatijih hrvatskih regija, a Osijek najprivla�nijim gradom za življenje iposlovanje.

Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenja gospodarstvenika

o stanju i budu�nosti Osje�ko.baranjske županije.

str. 151

Prilog 4b: Analiza istraživanja stavova i mišljenjegospodarstvenika o stanju i budu�nostiOsje�ko-baranjske županije

Prof. dr. sc. Sanja PfeiferSveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijekue-mail: [email protected]

Doc. dr. sc. Nataša ŠarlijaSveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijekue-mail: [email protected]

Sadržaj:

1. Uvodne napomene.............................................................. 1532. Ocjena gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji

u 2003. g............................................................................. 1543. Ocjena gospodarskog stanja Slavonije i Baranje

za 5 godina ......................................................................... 1554. Vrednovanje uloge i odgovornosti pojedinih državnih i

društvenih institucija te poduze�a u razvitku Slavonije iBaranje ............................................................................... 158

5. Procjena perspektivnosti pojedinih gospodarskihdjelatnosti u Slavoniji i Baranji ............................................ 159

6. Poticajni i ograni�avaju�i �imbenici percepcije razvojaSlavonije i Baranje ............................................................. 160



str. 152

Popis tablica

Tablica 1: Anketirani gospodarstvenici prema pripadaju�oj jedinici lokalneuprave

Tablica 2: Gospodarstvenici prema djelatnosti

Tablica 3: Percepcija gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji 2003.godine uodnosu na 2002. godinu

Tablica 4: Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje u2003. u odnosu na 2002. godinu

Tablica 5: Procjena gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji za 5 godina

Tablica 6: Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje za5 godina

Tablica 7: Uloga i odgovornost državnih i društvenih institucija, te gospodarskihsubjekata u razvitku Slavonije i Baranje

Tablica 8: Razina perspektivnosti izabranih djelatnosti prema mišljenjuispitanih gospodarstvenika

Tablica 9: Ostvarivost razvojne vizije Slavonije i Baranje (u postocima)

Tablica 10: Snage privla�enja i snage otpora u realizaciji razvojne vizije županije

Popis slika

Slika 1: Razlike u percepciji gospodarskog stanja danas i za 5 godina



str. 153

1. Uvodne napomene

Anketiranje gospodarstvenika obavljeno je u srpnju 2004. godine, uzorganizacijsku pomo� Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore uOsijeku. Anketiranju je prethodila dvosatna rasprava o problemima razvojaOsje�ko-baranjske županije.

Uzorak gospodarstvenika obuhvatio je 20 eksperata iz metalne imetaloprera�iva�ke industrije, industrije prerade drva; poljoprivredno prera�iva�kei prehrambene industrije, elektroprivrede, vodoprivrede, graditeljstva, prostornogplaniranja, arhitekture, komunalne djelatnosti iz Osijeka, Beliš�a, Darde, BelogManastira i �akova.

Tablica 1Anketirani gospodarstvenici prema pripadaju�oj jedinici lokalne uprave

Mjesto Broj ispitanikaOsijek 9Beliš�e 2Darda 1Beli Manastir 1�akovo 1Bez odgovora 6Ukupno 20

Tablica 2Gospodarstvenici prema djelatnosti

Djelatnost Broj ispitanikaMetalna industrija 1Industrija prerade drva 1Poljoprivredno prera�iva�ka industrija 1Arhitektonske i injžinjerske djelatnosti 2Metalno-prera�iva�ka proizvodnja 1Graditeljstvo 2Komunalna djelatnost 1Montažerska djelatnost 1Poduzetni�ki inkubator 1Proizvodnja odje�e 1Prehrambena industrija 1Vodoprivreda 2Prostorno planiranje 2Sveu�ilište 1Elektroprivreda 1Bez odgovora 1Ukupno 20



str. 154

2. Ocjena gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji u 2003. g.

Od ukupnog broja anketiranih 40% gospodarstvenika smatra da je gospodarskostanje u 2003. godini bolje nego u 2002., 40% smatra stanje jednakim, a 20% �aki lošijim.

Tablica 3Percepcija gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji 2003.godine u odnosuna 2002. godinu

Ocjena Broj ispitanika Postotak ispitanikaBolje 8 40,00Jednako 8 40,00Lošije 4 20,00Ukupno 20 100,00

Razlozi percepcije stanja kao boljeg, jednakog, ili lošijeg predstavljeni su u tabl. 4.

Tablica 4Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje u 2003. uodnosu na 2002. godinu

Bolje (40%) Jednako (40%) Lošije (20%)više otvorenih tvrtki, višestranih ulaganja, interes zaulaganja ve�i

u stvaranju preduvjeta zaorganizaciju gospodarstvaništa se zna�ajnije nije dogodilo;proces preustrojagospodarstva (tranzicija) nijedovršena pa �ak ni zapo�eta upoljoprivredi i prehrambenojindustriji što je objektivnoproizvodna snaga ovog prostora

proizvodna poduze�anestaju, a otvaraju setrgova�ki lanci

dojam o vidno ve�oj radnojaktivnosti u gospodarskimzonama i graditeljskaaktivnost

nedovoljno investicija i razvojniprogram

centralizacijaekonomske mo�i iuništenje stru�nih iznanstvenihjezgri u svim ve�imsubjektima

poduzeni�ka klima u regijije na znatno boljem nivou

nema pomaka u razvojuindustrije

zatvaranje proizvodnihpogona

pove�anje aktivnosti ipozitivnije ozra�je

propadanje tvornica izdjelatnosti industrije i razvojtrgova�ke djelatnosti

daljnje propadanjeproizvodnih i ostalihgospodarskih kapaciteta



str. 155

Pove�ane investicijskeaktivnosti (izgradnjaobjekata)

propadanje velikoggospodarstva uspijevanadoknaditi malo i srednje tetrgovina

Pove�ani obimgra�evinskih radova,stasanje novihprojektantskih ku�a,pove�ani zahtjevi zapriklju�enje na energetskisustav, ve�a potrošnjaenergije u gospodarstvu

Zanimljivo je istaknuti da se isti razlozi (otvaranje trgova�kih lanaca) interpretirajukao pomak na bolje i oblik kompenziranja za propadanje velikih gospodarskihsustava, a istovremeno i kao nepovoljni oblik restrukturiranja privrednihpotencijala koji u kona�nici smanjuje razvojni potencijal regije.

S druge strane, ohrabruje podatak da gospodarstvenici percipiraju pokazateljepoput: pove�anih investicija u graditeljstvu, porasta broja priklju�enja naelektroenergetski sustav; porasta potrošnje energije u gospodarstvu, kaopokazatelje koji najavljuju ekspanzivna razdoblja u gospodarskim ciklusima.

3. Ocjena gospodarskog stanja Slavonije i Baranje za 5 godina

Ispitanici optimisti�ki gledaju na budu�nost, te �ak 75% ispitanika o�ekujepoboljšanje gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji za 5 godina

Tablica 5Procjena gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji za 5 godina

Ocjena Broj ispitanika Postotak ispitanikaBolje 15 75,00Jednako 4 20,00Lošije 1 5,00Ukupno 20 100,00

Uzrok visokog optimizma su o�ekivanja od ulaska u EU; otvaranja novih ulaga�kihfondova, te novih tržišta za ekološki proizvedene poljoprivredne proizvode. Velikenade položene su i u multiplikativni zna�aj investicija u infrastrukturu (izgradnjakoridora V-c). Razlozi s kojima su ispitanici objašnjavali svoje ocjenepredstavljeni su u tablici 6.



str. 156

Tablica 6Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje za 5 godina

Bolje (75%) Jednako (20%) Lošije (5%)optimizam, približavanjeulaska u EU i osje�ajda nova vlast pokre�enove ideje

ništa se konkretno sadane poduzima uotklanjanjuprepreka razvitkaOsje�ko-baranjskežupanije da bi za 50godina mogli o�ekivatipozitivne pomake

nitko se ne trudi dapoboljša stanje, nemaideja za napredovanjegospodarstva i mislim da�e biti lošije

vjerujem u postojanjepozitivnih snaga uklju�ivoi agresivniji pristupznanosti u prostorgospodarskogorganiziranja

razvoj gospodarstva je ustagnaciji

najave razvoja malog isrednjeg poduzetništva

prekratak period za bitnepromjene

županija se sve višeotvara prema van, koridorVc privla�i pažnju stranihinvestitora, a uspješnorealizirane straneinvesticije ulijevajusigurnost i ostalimpotencijalniminvestitorima

nema novih proizvodnihpogona, a postoje�i seredom zatvaraju; jedinošto se stalno otvara sutrgova�ki lanci

nemamo izbora,uskla�ivanje s EU,osvješ�ivanje teodvikavanje odnesposobnih politi�kihmo�nika,znanstvenika igospodarstvenika tekona�no uspostavapravne državeja�anje postoje�ihprivrednih subjekata, rastcijene zemljeulazak RH u EU



str. 157

otvaranje fondova EU,geopoliti�ki položaj,komparativne prednostiregije u odnosu naostatak Hrvatske (jeftinijaradna snaga, potencijalza razvoj suvremeneekološke poljoprivredneproizvodnje...)po�etak razgovora u vladio stimulativnim mjeramauklju�ivanja nositeljapolitike županijeotvaranje novih radnihmjestao�ekujemo sigurnijuproizvodnju u poljoprivrediu�enje na iskustvuzemalja �lanica EUdefinirane su noveprostorno planskepretpostavke i ciljeviprivatizacija kombinata terazvoj zona male privredepostoji pozitivna spoznajao potrebi aktiviranjagospodarskih i drugihpotencijala;ulazak u EU name�eobjektivno ispunjenjeuvjeta koji �e doprinjetigospodarskom i ukupnomrazvojuVeliki infrastrukturniobjekti pokrenut �e dobardio županijskogpotencijala (5c)

Grafi�kom usporedbom percepcije sadašnjeg stanja i percepcije gospodarskogstanja za 5 godina vidljivo je narastanje optimizma. Iako su uzroci ovog optimizmanavedeni ranije, �ini se da se sporo prevladava osje�aj da je regija na dnu svoggospodarskog potencijala pa je jedini realan pomak samo pomak na bolje. Samojedan ispitanik (5%) smatra da je mogu�e da stanje za 5 godina bude i lošije oddanašnjeg, dok dio ispitanika smatra da je rok od 5 godina nerealan zaostvarivanje pomaka u gospodarskom stanju regije.



str. 158

Slika 1Razlike u percepciji gospodarskog stanja danas i za 5 godina

40

20

20

5

40

75

0%

10%20%

30%

40%50%

60%

70%

80%90%

100%

Gospodarsko stanje u2003.g.u odnosu na 2002.g.


Bolje

Lošije

Jednako

4. Vrednovanje uloge i odgovornosti pojedinih državnih idruštvenih institucija te poduze�a u razvitku Slavonije iBaranje

U procjeni uloge i odgovornosti pojedinih državnih institucija, te velikih poduze�a urazvitku Slavonije i Baranje, niti jednoj instituciji nije pripala visoka prosje�naocjena. U prosjeku najve�i zna�aj razvitku regije gospodarstvenici pripisuju Vladi,velikim poduze�ima, te sektoru malog gopodarstva. Zanimljivo je da su najnižimprosje�nim ocjenama percipirani centri za poduzetnišvo te lokalna uprava i banke.S druge strane u idu�ih 5 godina gospodarstvenici o�ekuju ve�i utjecaj iodgovornost za razvitak od strane sveu�ilišnih institucija, malih i srednjihpoduze�a te lokalne uprave. Najmanji zna�aj i utjecaj o�ekuje se od velikihpoduze�a, vlade i komore.

Tablica 7Uloga i odgovornost državnih i društvenih institucija, te gospodarskih subjekata urazvitku Slavonije i Baranje

Sada Za 5 godinaInstitucija Brojispit-anih Prosje�na

ocjenaRang Prosje�na

ocjenaRang

Vlada 20 3,10 1 3,65 7Lokalna/podru�nasamouprava

20 2,60 7 4,05 3

Sveu�ilište 20 2,70 4 4,45 1Banke 20 2,60 7 3,89 5Mala i srednjapoduze�a

20 2,75 3 4,10 2

Velika poduze�a 20 2,80 2 3,60 8Komore 20 2,74 5 3,70 6Centri za poduzetništvo 20 2,40 8 4,00 4



str. 159

5. Procjena perspektivnosti pojedinih gospodarskih djelatnosti uSlavoniji i Baranji

Gospodarstvenici percipiraju prehrambenu industriju kao najperspektivnijuindustriju oslonjenu na razvoj poljoprivrede, obrazovanje i istraživanje, te naturizam. Nasuprot tome, informati�ka industrija, te gra�evinarstvo ne doživljavajuse kao perspektivne djelatnosti te imaju najniži rang i prosje�nu ocjenuperspektivnosti.

Tablica 8Razina perspektivnosti izabranih djelatnosti prema mišljenjuispitanih gospodarstvenika

Ocjena ispitanikaGrana djelatnostiProsjek Rang

Poljoprivreda 4,40 2Prehrambena industrija 4,65 1Obrazovanje i istraživanje 4,20 3Bankarstvo i financijskoposlovanje

3,45 6

Trgovina 3,85 5Metaloprera�iva�ka industrija 3,30 8Gra�evinarstvo 2,60 10Drvna industrija 3,30 8Tekstilna industrija 3,05 9Informati�ka djelatnost 2,53 11Turizam 4,00 4

Napomena: rangovi su izra�unati na temelju prosje�nih ocjenaperspektivosti svake navedene djelatnosti, korišenjem ocjena1 do 5, gdje ocjena 1 zna�i da je bez perspektive, a ocjena 5 daima najve�u perspektivnost.

Nekad jake industrije (metaloprera�iva�ka industrija, tekstilna industrija) ove regijemoraju prona�i nove temeljne djelatnosti sa atraktivnijim profitnim potencijalom.Nizak rang perspektivnosti informati�ke industrije otklanja mogu�nost da seSlavonija i Baranja pretvori u novu «Silicijsku dolinu». Razvojna šansa leži u spojutradicije, iskustva i svjetskih gospodarskih trendova (specijaliziranom povrtlarstvunpr.).

Percepcija ostvarivosti vizije o Slavoniji i Baranji kao gospodarskom �udupredstavljena je tablicom 9.



str. 160

Tablica 9Ostvarivost razvojne vizije Slavonije i Baranje (u postocima)

Da Ne Neznam

1. Može li Slavonija i Baranja postati najbogatija hrvatskaregija u narednih 5 godina

20,00 75,00 5,00

2. Može li Osijek postati najpriva�nijim gradom za življenjeu narednih 5 godina

40,00 50,00 10,00

3. Može li Osijek postati najprivla�nijim gradom za otvaranjenovih poduze�a i poslovanje u narednih 5 godina

80,00 10,00 10,00

4. Može li Slavonija i Baranja gospodarski napredovati bezstranog kapitala?

20,00 75,00 5,00

Gospodarstvenici ne percipiraju viziju o Slavoniji i Baranji kao najbogatijoj regiji uHrvatskoj ostvarivom u slijede�ih 5 godina, dijelom zbog kratkog vremenskogroka, dijelom zbog loših startnih pozicija; a dijelom zbog sustavnog centraliziranjagospodarske i politi�ke mo�i, te sustavnog zanemarivanja ove regije. VizijaOsijeka kao najprivla�nijeg grada za življenje, 40% ispitanika smatra ostvarivom,a 50% ispitanika neostvarivom. Nasuprot tome, �ak 80% ispitanika smatra daOsijek može postati najprivla�nijim gradom za poslovanje.

Ipak zabrinjava vezivanje razvojnih šansi za strane investicije, budu�i da 75%ispitanika smatra da Slavonija i Baranja ne mogu gospodarski napredovati bezpriliva stranog kapitala.

6. Poticajni i ograni�avaju�i �imbenici percepcije razvojaSlavonije i Baranje

Anketirani gospodarstvenici naglašavaju kao najvažniju prepreku lošu ekonomskupolitiku i politizaciju:

Tablica 10Snage privla�enja i snage otpora u realizaciji razvojne vizije županije

Prilike Vizijarazvoja

Prepreke i rizici

Konkurentnost (radne snage) Slaba ili loša ekonomska politikavlasti

Izgradnja proizvodnih pogona upoljoprivredi

Recesija svjetske i europskePrivrede



str. 161

Poslovne i druge veze ljudi uBaranji sa ljudima preko objegranice.Velike mogu�nosti ekološkeproizvodnje u Baranji

Politi�ari koji si umišljaju da smo svimi "ovce" i da smo radi njih. Nihovadominacija nad svime jezastrašuju�a. Osobito jedeprimiraju�a jednobojnost ilijednoumlje koju i dalje preferiramo.(3x je spomenuta politika)

Ulazak u EU Odliv stru�nih kadrovaKoridor Vc Razvla�enje pretvorbi u

poljoprivrednoji prehrambenoj industriji

Nastavak obrazovanja iusavršavanja

Nedostatak kapitala

Projekt navodnjavanja Slavonije iBaranje

Centralizacija financijske mo�i uZagrebu

Informatizacija Nesre�eno tržišteUlaganje u ljude Nepostojanje dugoro�ne strategije

razvitkaPovezivanje malog i srednjeggospodarstvaU realizaciji velikih planova

Opasnost da se ne spozna da sesve kreativne snage moraju udružitida bi prevladala pozitivna nastojanj

Tehnološko opremanje Op�a malodušnost i bezidejnostFinancijski poticajiKorištenje malog i srednjeggospodarstva kao dobavlja�a uvelikim poslovimaKvalitativan skok u proizvodnomprogramuPristup fondovima EUPoslovne zone

Mobilizacija svih snaga županije na razvitku regije mogu�a je minimizacijomotpora, prepreka i rizika; te edukacijom o snagama koje razvoj �ine poželjnim ineminovnim. Prepreke i rizici istaknuti od strane gospodarstvenika su uglavnom usferi op�ih uvjeta poslovanja (centralizacija mo�i u Zagrebu; nesre�eno tržište;ovisnost ekonomskih ciklusa o politi�kim ciklusima). Ovakve prepreke mogu�e jeminimizirati ja�im lobiranjem lokalnih potreba i interesa. Prepreke poputgospodarske konjunkture mogu�e je minimizirati adekvatnim pra�enjem imonitoringom gospodarskih kretanja u svijetu. Stavove i norme društva mogu�e jemijenjati isticanjem svijetlih primjera promjene; te stigmatiziranjem inertnogponašanja i pasivizma u promišljanju vlastite budu�nosti i budu�nosti lokalnezajednice.

Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 4c: Analiza stavova i mišljenja lokalne/podru�ne samouprave

o stanju i budu�nosti Osje�ko-baranjske županije.

str. 162

Prilog 4c: Analiza istraživanja stavova i mišljenjelokalne/podru�ne samouprave o stanju ibudu�nosti Osje�ko-baranjske županije

Prof. dr. sc. Sanja PfeiferSveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijekue-mail: [email protected]

Doc. dr. sc. Nataša ŠarlijaSveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijekue-mail: [email protected]

Sadržaj:

1. Uvodne napomene.............................................................. 164

2. Obilježja anketiranog uzorka .............................................. 164

3. Stavovi predstavnika lokalne/podru�ne samouprave ......... 165

3.1. Ocjena gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji u2003. godini................................................................. 165

3.2. Ocjena gospodarskog stanja Slavonije i Baranjeza 5 godina ............................................................... 167

3.3. Vrednovanje uloge i odgovornosti pojedinih državnihi društvenih institucija te poduze�a u razvitkuSlavonije i Baranje ...................................................... 160

3.4. Procjena perspektivnosti pojedinih gospodarskihdjelatnosti u Slavoniji i Baranji .................................... 171

4. Percepcija ostvarivosti vizije o Slavoniji i Baranji kaonovom hrvatskom "regionalnom tigru"................................. 172

5. Poticajni i ograni�avaju�i �imbenici percepcije razvojaSlavonije i Baranje............................................................... 175



str. 163

Popis tablica

Tablica 1: Ispitanici prema pripadaju�oj jedinici lokalne samouprave

Tablica 2: Predstavnici lokalne/podru�ne samouprave prema statusu institucije

Tablica 3: Percepcija gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji 2003.g uodnosu na 2002. godinu

Tablica 4: Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje u2003. u odnosu na 2002. godinu

Tablica 5: Percepcija gospodarskog stanja �e u Slavoniji i Baranji u idu�ih petgodina

Tablica 6: Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje za5 godina

Tablica 7: Uloga i odgovornost državnih i društvenih institucija, te gospodarskihsubjekata u razvitku Slavonije i Baranje

Tablica 8: Razina perspektivnosti izabranih djelatnosti prema mišljenjuispitanika

Tablica 9: Ostvarivost razvojne vizije Slavonije i Baranje

Tablica 10: Ostvarivost razvojne vizije grada - %-na struktura odgovora

Tablica 11: Snage privla�enja i snage otpora u realizaciji razvojne vizije županije

Tablica 12: Prilike i prepreke razvoju po pojedinim gradovima u županiji

Popis slika

Slika 1: Razlike u percepciji gospodarskog stanja danas i za 5 godina

Slika 2: Može li vaš grad postati najprivla�nijim gradom u Slavoniji i Baranjiza življenje u narednih 5 godina

Slika 3: Može li vaš grad postati najprivla�nijim gradom u Slavoniji i Baranjiza otvaranje novih poduze�a i poslovanje



str. 164

1. Uvodne napomene

Istraživanje stavova i mišljenja predstavnika lokalne uprave i samoupraveOsje�ko-baranjske županije obuhvatilo je predstavnike županijskog poglavarstva;te gradskih poglavarstava Beliš�a, Belog Manastira, Donjeg Miholjca, �akova,Našica, Osijeka i Valpova. Uz �lanove gradskih poglavarstava, sudjelovao je iizvjestan broj na�elnika op�ina koje gravitiraju pojedinim gradovima, te pro�elniciu gradskoj upravi.

Anketiranje je obavljeno tijekom lipnja i srpnja 2004. godine, uz prethodnoorganizirane radionice u trajanju od 120 minuta u županijskom i gradskimpoglavarstvima. Tijekom radionica u kojima su sudjelovali predstavnicilokalne/podru�ne samouprave (župan, dožupan, gradona�elnici, na�elnici,pro�elnici, zamjenici pro�elnika, te tajnici i stru�ni suradnici zaposleni u lokalnojupravi), prikupljeni su stavovi o najvažnijim problemima, te najve�im razvojnimšansama županije odnosno gradova. Nakon toga sudionici su popunjavali anketnilisti� namijenjen predstavnicima lokalne uprave i samouprave. Za anketiranje jekorišten posebno izra�en upitnik.

2. Obilježja anketiranog uzorka

Anketiranje predstavnika lokalne/podru�ne samouprave u Osje�ko-baranjskojžupaniji, obuhvatilo je predstavnike županije, op�ina i institucija potporelokalnoj/podru�noj samoupravi. Anketiranjem je obuhva�eno ukupno 76predstavnika lokalne/podru�ne samouprave. Opis uzorka prema pripadaju�ojteritorijalnoj jedinici lokalne uprave, prema spolu i statusu institucije prikazano je utablicama 1 i 2.

Tablica 1Ispitanici prema pripadaju�oj jedinici lokalne samouprave

Mjesto Broj ispitanika Postotak ispitanikaDonji Miholjac 9 11,84Valpovo 16 21,05Našice 8 10,53Beliš�e 10 13,16Beli Manastir 6 7,89Osijek 18 23,68�akovo 9 11,84Ukupno 76 100,00



str. 165

Tablica 2: Predstavnici lokalne/podru�ne samouprave prema statusu institucije

Status institucije Broj ispitanika Postotak ispitanikaGrad 36 47,37Op�ina 20 26,32Poduzetni�ki centar 4 6,58Županija 7 9,21Gospodarstvo 5 6,58Bez odgovora 4 5,26Ukupno 76 100,00

3. Stavovi predstavnika lokalne/podru�ne samouprave

Anketni listi� namijenjen predstavnicima lokalne uprave i samouprave imao je zacilj utvrditi percepciju:

- gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji u 2003. godini u odnosu na 2002.godinu, te gospodarskog stanja za 5 godina

- najzna�ajnijih snaga, prepreka, te problema u razvitku «svog» grada i županije- uloge i odgovornosti pojedinih državnih i društvenih institucija te poduze�a urazvitku Slavonije i Baranje

- perspektivnosti odre�enih djelatnosti u Slavoniji i Baranji- razvitka županije i pojedinih gradova u županiji.

3.1. Ocjena gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji u 2003. godini

Percepcija gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji u 2003. godini u odnosu na2002. godinu predstavljena je tablicom 3. Natpolovi�na ve�ina anketiranih smatrada je gospodarsko stanje Slavonije i Baranje u odnosu na godinu 2002.nepromijenjeno, jedna �etvrtina ispitanika smatra situaciju lošijom nego li 2002.godine; dok 23% ispitanika smatra gospodarsku situaciju Slavonije i Baranje2003. godine boljom od one koju smo imali 2002. godine.

Tablica 3Percepcija gospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji 2003.g uodnosu na 2002. godinu

Ocjena Broj ispitanika Postotak ispitanikaBolje 17 22,36Jednako 39 51,32Lošije 19 25,00Bez odgovora 1 1,32Ukupno 76 100,00



str. 166

Razlozi, ili uzroci percepcije stanja kao boljeg, jednakog, ili lošijeg predstavljeni suu tablici 4.

Tablica 4Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje u 2003. uodnosu na 2002. godinu

Bolje (22%) Jednako (51%) Lošije (25%)pove�anje informiranosti raspodjela sredstava državnog

prora�una nije izvršenaravnopravno u odnosu na otalidio RH

slabiji standard

politi�ko stabiliziranje nedostatak strategije razvojapolj. djelatnosti (nezavršenorestrukturiranje, nedostatakstranih investicija)

pad BDP-a

kreditna linija Ministarstvaobrta, malog i srednjegpoduzetništva

nema zna�ajnijih promjena ubroju nezaposlenih

ve�a nezaposlenost

uvo�enje reda u platnomprometu

nije bilo zna�ajnijeg napretka ugospodarstvu

nismo adekvatno pla�eni zaono što proizvodimo (polj.proizvodi i sto�arstvo)

razvoj poljoprivrede i dalje nemamo jasnu strategijurazvoja regije za djelatnosti zakoje postoje potrebni resursi

nema proizvodnje

riješeni državni dugovi premagospodarskim subjektima

izme�u državne vlasti i lokalnesamouprave ne postojipotreban nivo komunikacije

op�enito stanje u državi -uvijek nešto �ekamo, a kadado�ekamo idu novi izbori

pove�ane investicije države ilokalne samouprave

preglomazna administracija,neadekvatno, neprilago�enozakonodavstvo prije�eostvarenje dobrih ideja i njihovo�ekivani pozitivni u�inak naoživljavanje ukupnoggospodarstva i u kona�nici nazapošljavanje

zastoj u investicijamainfrastukture, status polj.Zemljišta

pove�anje životnog standarda nije provedena najavljenapolitika Vlade RH jer supredvi�ena sredstvaiskorištena u druge svrhe, adržavni dug se još višepove�ao

u prošloj godini prekomjeranuvoz i nikakav razvojgospodarstva

brže kolanje novca unutargospodarstva

ništa kvalitetno u procesuprivatizacije nije se dogodiloniti je dosadašnja privatizacijadala pozitivne efekte

nisu napravljeni nikakvi pomaciu smislu razvoja gospodarstva

više gospodarskih subjekata iseljavanje mladih obrazovanihljudi

Površnost

Odgovornost subjekata ugospodarstvu

Slaba kupovna mo� nedovoljan interes za regijuBaranje

po�etak radova na projektunavodnjavanja i sl.

ponovno prisutan sindromnepla�anja

manja kupovna mo�

pomaci u stabilizaciji velikihpoljoprivrednih kombinata

zatvaranje poduze�a,neotvaranje novih

mala i neredovita pla�a



str. 167

pove�ana je potražnja i prometroba

odljev kapitala u Zagreb zanemarivanje Slavonije odstrane centralne vlasti

Hrvatska se otvorila premasvijetu

samo razvoj trgovine - bezproizvodnje

u poljoprivredi nema jasnihprograma

manji broj nezaposlenih još uvijek nedovoljna potporadržave prema jedinicamalokalne samouprave

nedovoljna sredstva u poticajumalog poduzetništva

postoji tendencija ka razvoju ibarem na�elni prikazi volje zarazvoj

slaba ulaganja i razvojSlavonije i Baranje

nastavak propadanjapoduze�a

življi poduzetni�ki duh radna mjesta još uvijekotvaraju novootvaraju�itrgova�ki lanci, a ne industrija

na�elno prepoznati osnovniproblem i potrebe uznedostatak vizije, misije,konkretnih ciljeva, zadataka,umrežavanja, odgovornosti zanjihovo rješavanje

vide se mali pomaci u na�inurazmišljanja

nefunkcioniranje pravnedržave i tržišta

revalorizacija prirodnih iprivrednih mogu�nosti nijeizbalansirana na nivou RH

Ispitanici su identificirali snage na kojima po�iva sadašnji gospodarski razvitakžupanije. Anketirani percipiraju poljoprivredu, poduzetništvo, te prirodne, ljudske itradicionalne industrijske potencijale (tvornica papira u Beliš�u; tvornica cementau Našicama; «Belje» u Baranji,…) Slavonije i Baranje kao najvažnije snage urazvojnom potencijalu regije.

3.2. Procjena gospodarskog stanja Slavonije i Baranje za 5 godina

Ispitanici optimisti�ki gledaju u budu�nost. Tablicom 5. predstavljena je percepcijagospodarskog stanja u Slavoniji i Baranji za 5 godina. �ak 71 % ispitanikasmatra da �e biti bolje, 18 % ispitanika smatra da �e biti jednako kao i danas; atek 8 % smatra da je mogu�e lošije stanje.

Tablica 5Percepcija gospodarskog stanja �e u Slavoniji i Baranji u idu�ih pet godina

Ocjena Broj ispitanika Postotak ispitanikaBolje 54 71,05Jednako 14 18,42Lošije 6 7,90Bez odgovora 2 2,63Ukupno 76 100,00



str. 168

Razlozi kojima su ispitanici objašnjavali svoju percepciju o gospodarskom stanju unarednih pet godina, predstavljeni su u tablici 6.

Tablica 6Lista razloga percepcije gospodarskog stanja Slavonije i Baranje za 5 godina

Bolje (71%) Jednako (18,4%) Lošije (7,9%)lošije ne može biti kratko vremensko razdoblje u

kojem bi se dogodila bilo kakvazna�ajnija promjena

slaba povezanost

kroz poljoprivredu ipoduzetni�ke zone �e sepolako rješavati gospodarskopitanje

da bi ispunili uvjete zapriklju�enje EU potrebni suradikalni zahvati u svimsegmentima, a to sigurno ne�ebiti socijalno popularno iekonomski bezbolno, niti uregijama koje su razvijenije odnaše

nema tko lobirati u saboru

potencijali koje ovaj krajposjeduje

jedno je imati volju i neštohtjeti, a posve drugo željenoostvariti

na poljoprivredu se gleda kaona lanjski snijeg

razvoj malog poduzetništva iscrpljeni ratom i privatizacijomteško �emo podnijeti daljnjaodricanja, a rezultati svakereforme moraju imati odre�enivremenski odmak kako bipokazali pozitivne efekte

nitko nema sluha za našuosnovnu granu djelatnosti

razvoj trgovine - Lidl, Minaco,Alastor

do promjena ne�e do�i dok sene izradi strategija upoljoprivredi

ako se zaista ništa konkretnone poduzme, ne o�ekujemnapredak

ve�e ulaganje države uprometnice

nemamo prave ljude koji �enas lobirati pred organima kojiodlu�uju

ulazak u EU

povezivanje tržišta naro�itoprodaja poljoprivrednihproizvoda uz poticaj

prave snage �e se moždausmjeriti u Slavoniju tek ondakada se ostali dijelovi Hrvatskedovoljno razviju i po�nuostvarivati predvi�ene ciljeve

Slavonija i Baranja jeproizvo�a� hrane i to je našakomparativna prednost

konkurentnost s uvozom politika Vlade, i bivše isadašnje, prema Slavoniji iBaranji

unato� tome punopoljoprivrednih proizvoda seuvozi

pridruživanje EU 8x bojim se da �e struka bitiprekasno angažirana

teško �emo na�i zapadne"dobrotvore" koji bi nam"pomogli" da nam se inozemnidug u idu�ih pet godinaudvostru�i

po�etak izgradnje koridora3X

stanje u društvu

otvaranje tržišta EU, a tako ifondova koji prate razvojpoljoprivrede

ne postoji strategija razvitkakoju prate sve vlasti zbogzakonodavstva i administracijei dobri projekti propadaju jer ihnavedeni uspore ili zako�e

dolazak na vlast kvalitetnijepolitike i kvalitetnijih ljudi

država ne�e stabiliziratizakonsku regulativu



str. 169

razvojni gospodarski programi Osijek nema niti jednogsposobnog lobija u centralnojvlasti

pove�anje poduzetni�kihaktivnosti i programa

pove�at �e se fiskalni pritiscina gospodarstvo što najmanjeodgovara slabijima

sustavniji pristup podru�juregionalnog razvoja,povezivanje Sveu�ilišta(znanosti), lokalnih iregionalnih organa uprave,otvaranje poduzetni�kihcentara i centara za tehnološkirazvoj kao i dolazak mladih,ambicioznih i obrazovanihmenadžera i poduzetnika

tromost donošenja strateškihplanova i investicija

po�etak provo�enjanavodnjavanja kao osnova zarazvoj poljoprivredneproizvodnje i preradepoljoprivrednih proizvoda

nezainteresiranost u kapitalnaulaganja

koristiti mla�i management,prikupiti ideje, odvojiti politikuod gospodarstva

kapitalne investicije nadržavnom nivou (izgradnjaautocesta) zaobilaze ovaj dioRH

oživljavanje gospodarstvaglobalizacijom tržišta idotokom stranog kapitala

globalizacija i približavanje EUugasit �e mnoge privrednesubjekte, a novostvoreni ne�emo�i bitno poboljšatigospodarsko stanje

o�ekujemo ve�u potporudržave u rješavanjukomunalne infrastrukture što jeglavna prepreka razvojulokalnih jedinica

državni i društveni sustav jetrom

mogu�nost korištenja vlastitihpotencijala: poljoprivreda,turizam, obrt

birokracija je odviše žilava

kao županija s najve�im inajplodnijim poljoprivrednimpovršinama trebamo krenuti siskorištavanjem i umnažanjemprirodnog bogatstva kojeimamo

ne o�ekujem da �e se u tomdijelu nešto bitno promijeniti

politi�ka stabilizacija podru�jaosmišljeni programi razvitkapristup europskim fondovimamladi školovani ljudiprirodni resursiobrazovanjestrana ulaganjapad kamata



str. 170

Usporedbom percepcije sadašnjeg i budu�eg gospodarskog stanja Slavonije iBaranje vidljivo je narastanje optimizma, te osnaživanje pozitivnih naboja umentalnom kapitalu županije.

Slika 1Razlike u percepciji gospodarskog stanja danas i za 5 godina

51,32

18,42

25

7,9

22,36

71,05

0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

Gospodarsko stanje u2003.g. u odnosu na

2002.g.


Bolje

Lošije

Jednako

Bez odgovora

Iako je pogled na budu�nost županije optimisti�na, ispitanici identificiraju brojneprepreke razvitku sredine u kojoj žive, te probleme s kojima se suo�ava županijau gospodarskom razvitku. Percepcija problema županije i prepreka razvitkupojedinih gradova je gotovo identi�na, a kre�e se u rasponu od sistemskezapostavljenosti Slavonije i Baranje u odnosu na ostatak Hrvatske (snažnacentralizacija, nerazumijevanje države, nedostatna potpora i financiranje, slabapovezanost države sa lokalnim vlastima, i sl.); preko visoke nezaposlenosti; ratnihšteta; neadekvatnih obrazovnih programa; do nepostojanja vizije i razvojnestrategije; te odsustva poduzetni�kog duha kod lokalnog stanovništva. S ciljemda se utvrdi odgovornost za ovakvo stanje, te identificiraju institucije koje bi moglepreuzeti ve�u ulogu i odgovornost u razvitku županije, ispitanici su pristupilivrednovanju uloge pojedinih organa vlasti, potpornih institucija i gospodarskihsubjekata u razvitku Slavonije i Baranje.

3.3. Vrednovanje uloge i odgovornosti pojedinih državnih i društvenihinstitucija te poduze�a u razvitku Slavonije i Baranje

Vrednovanje uloge pojedinih državnih i društvenih institucija i gospodarskihsubjekata u razvitku županije izvršeno je izborom jedne od ocjena u rasponu od 1do 5 (pri �emu ocjena 1 podrazumijeva da institucija ne može utjecati na razvitak;dok ocjena 5 podrazumijeva da institucija ima presudan zna�aj za razvitak).Ispitanici su ocjenjivali ocjenama od 1 do 5 sadašnju i budu�u ulogu odabranihinstitucija. Rezultati ovog ocjenjivanja predstavljeni su tablicom 7.



str. 171

Tablica 7Uloga i odgovornost državnih i društvenih institucija, te gospodarskih subjekata urazvitku Slavonije i Baranje

Sada Za pet godinaInstitucija Brojispitanih Prosje�na

ocjenaRang Prosje�na

ocjenaRang

Vlada 75 2.93 2 4.24 3Lokalna/podru�nasamouprava

75 3,16 1 4,29 2

Sveu�ilište 71 2,48 6 4,18 4Banke 75 2,84 3 4,16 5Mala i srednja poduze�a 75 2,59 5 4,36 1Velika poduze�a 75 2,63 4 3,40 8Komore 2,25 7 3,65 7Centri za poduzetništvo 74 2,17 8 4,02 6

Predstavnici lokalne/podru�ne samouprave smatraju da je uloga i zna�ajnavedenih institucija relativno niska, budu�i da je najve�a prosje�na ocjena tek3,16 ( to za sebe!) što indicira osrednji zna�aj i utjecaj na razvitak. Rangirane poprioritetu zna�aja za razvitak, institucije su percipirane prema slijede�emredoslijedu: lokalna/podru�na samouprava (rang 1); zatim vlada (rang 2); te banke(rang 3); velika poduze�a; te mala i srednje velika poduze�a. S druge strane,uloga sveu�ilišta, Komore i centara za poduzetništvo je percipirana kao niska.

Procjenjuju�i ulogu i važnost pojedinih institucija za slijede�ih pet godina, ispitanicisu znatno optimisti�niji, te smatraju da �e sve navedene institucije moraju imative�i utjecaj i odgovornost u razvitku. Presudnu ulogu u razvitku u slijede�ih 5godina ispitanici pripisuju malim i srednjim poduze�ima, lokalnoj/podru�nojsamoupravi; Vladi, sveu�ilištu, bankama; Centrima za poduzetništvo (svenavedene institucije ocijenjene su prosje�nim ocjenama 4-5); dok se komore ivelika poduze�a percipiraju važnijima nego do sada, ali još uvijek tek osrednjevažnima za razvoj županije.

Uspješnost strategije ovisi o podržavaju�em utjecaju klju�nih nositelja razvitka, pri�emu sve navedene institucije moraju djelovati koordinirano. Ohrabruje podatakda politi�ke strukture prepoznaju, odnosno postaju svjesne svog «dioni�arstva» urazvitku regije, no svijest o njihovoj ulozi ne smije ostati samo deklarativnogkaraktera. Uz nositelje legitimne mo�i na razvitak (politi�ke strukture; znanstvenestrukture; ekonomski subjekti), potrebno je stvoriti motivaciju i posve�enostrealizaciji strategije i u segmentu društvenih, kulturnih i socijalnih �imbenika.

3.4. Procjena perspektivnosti pojedinih gospodarskih djelatnosti uSlavoniji i Baranji

Realizacija strategija zahtijeva ljude, novce, energiju, informacije i ostale resurse�ija je raspoloživost uvijek manja od potrebe za njima. Stoga je nemogu�ereagirati na svaku priliku, odnosno iskoristiti sve razvojne šanse; ve� je potrebnoograni�ene resurse usmjeriti na realizaciju onih razvojnih potencijala u kojima



str. 172

Slavonija i Baranja ima perspektivu. Percepcija dugoro�ne atraktivnosti pojedinihgospodarskih djelatnosti u Slavoniji i Baranji, utvr�ena je korištenjem ocjena od 1do 5, pri �emu ocjena 1 podrazumijeva djelatnost bez perspektive, dok ocjena 5podrazumijeva visoku perspektivu djelatnosti. Na temelju aritmeti�kih sredinaocjena pojedinih djelatnosti identificirani su rangovi perspektivnosti gospodarskihdjelatnosti u Slavoniji i Baranji. Tablica 8. predstavlja aritmeti�ke sredine i rangoveperspektivnosti djelatnosti u kojima predstavnici lokalne uprave vide održivukonkurentsku prednost županije.

Tablica 8: Razina perspektivnosti izabranih djelatnosti prema mišljenju ispitanika

Svi gradovizajedno

Osijek Beliš�e DonjiMiholjac

Našice Valpovo �akovo BeliManastir

Djelatnost

Prosjek Rang Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek ProsjekPoljoprivreda 4,40 2 4,50 4,78 4,56 4,25 4,13 4,22 4,50Prehrambena 4,44 1 4,72 4,33 4,33 4,25 4,44 4,11 4,67Obrazovanje 4,22 3 4,50 4,22 3,89 4,38 4,25 3,78 4,33Bankarstvo 3,65 7 3,56 3,44 3,11 3,5 4,00 3,78 4,17Trgovina 3,43 8 3,72 3,33 3,11 2,75 3,88 3,22 3,17Metalska 2,84 9 2,67 3,44 2,63 2,88 3,13 2,56 2,33Gra�evinska 3,72 5 3,72 3,56 3,22 4,00 3,94 3,67 3,83Drvna 3,69 6 3,39 3,78 3,56 3,50 4,06 3,78 3,83Tekstilna 2,81 10 2,83 2,67 2,56 2,63 2,88 3,22 2,83Informati�ka 4,08 4 4,35 3,67 3,33 4,13 4,44 3,89 4,33

Napomena: rangovi su izra�unati na temelju prosje�nih ocjena perspektivosti svake navedenedjelatnosti.

Predstavnici lokalne/podru�ne samouprave percipiraju prehrambenu industriju,poljoprivredu, obrazovanje, te informati�ku industriju visoko perspektivnima, doksu tekstilna industrija, metaloprera�iva�ka djelatnost i trgovina na dnu ljestvice.Budu�i da su upravo tekstilna i metaloprera�iva�ka industrija bile industrije ukojima je županija ima odre�enu industrijsku baštinu, strategija razvitka zahtijevat�e svjež po�etak (po�etak bez startnih prednosti) budu�i da su te djelatnostipercipirane kao djelatnosti bez perspektive. S druge strane, zanimljivo je da jeperspektivnost trgovine relativno niska (rang 8), ili je to upravo stoga što ve�danas imamo višak trgova�kog prostora u odnosu na broj stanovnika, a kapitalkoji trgovina generira ne doživljava se kao kapital koji doprinosi razvitku lokalnezajednice, odnosno županije.

4. Percepcija ostvarivosti vizije o Slavoniji i Baranji kao novomhrvatskom "regionalnom tigru"

Strategije uspijevaju kada ljudi vjeruju da strategija ima dugoro�nu perspektivu idonosi koristi, te kada postoji vjera u lokalne zajednice da je strategija ostvariva.Stoga se anketiranjem obuhvatila i percepcija stavova vezanih uz realisti�nost i



str. 173

ostvarivost vizije Slavoniji i Baranji kao novom regionalnom tigru RepublikeHrvatske putem sljede�ih pitanja:

• Može li Slavonija i Baranja gospodarski napredovati tako da postanenajbogatija hrvatska regija u narednih pet godina?

• Može li Osijek postati najprivla�niji grad za življenje u narednih 5 godina?• Može li Osijek postati najprivla�nijim gradom za otvaranje novih poduze�a i

poslovanje u narednih 5 godina?• Može li Slavonija i Baranja gospodarski napredovati bez stranog kapitala?

Percepcija ostvarivosti vizije o Slavoniji i Baranji kao gospodarskom �udupredstavljena je tablicom 9.

Tablica 9Ostvarivost razvojne vizije Slavonije i Baranje

Da Ne Neznam

Bezodgovora

1. Može li Slavonija i Baranja postati najbogatijahrvatska regija u narednih 5 godina

38,16 52,63 5,26 3,95

2. Može li Osijek postati najpriva�nijim gradomza življenje u narednih 5 godina

40,79 42,11 10,53 6,58

3. Može li Osijek postati najprivla�nijim gradomza otvaranje novih poduze�a i poslovanje unarednih 5 godina

59,21 19,74 13,16 7,89

4. Može li Slavonija i Baranja gospodarskinapredovati bez stranog kapitala?

42,11 55,26 1,32 1,32

Natpolovi�na ve�ina predstavnika lokalne/podru�ne samouprave smatra da Osijekmože biti atraktor i zamašnjak razvitka stvaranjem uvjeta koji �e pogodovatiotvaranju novih poduze�a u narednih 5 godina. Istovremeno, natpolovi�na ve�inaispitanika smatra da Slavonija i Baranja ne može postati najbogatija hrvatskaregija u narednih 5 godina, kao niti da je gospodarski napredak mogu� bezstranog kapitala. Županijsko središte kao najprivla�niji grad za življenje,podjednako mnogo ispitanika smatra ostvarivom, odnosno neostvarivom vizijom.

Vjera u razvojnu perspektivu pojedinih op�ina predstavljena je tablicom 10.Ispitanici su po pojedinim op�inskim poglavarstvima odgovarali na slijede�apitanja:

• Može li vaš grad postati najprivla�nijim gradom za življenje u Slavoniji iBaranji u narednih 5 godina?

• Može li vaš grad postati najprivla�nijim gradom u Slavoniji i Baranji zaotvaranje novih poduze�a i poslovanje u narednih 5 godina?



str. 174

Tablica 10Ostvarivost razvojne vizije grada - %-na struktura odgovora

B.Manastir Beliš�e D. Miholjac �akovo Našice ValpovoDa Ne Nz Da Ne Nz Da Ne Nz Da Ne Nz Da Ne NZ Da Ne Nz

1. 50 50 0 0 80 0 11 67 22 56 33 11 75 25 0 69 6 132. 50 33 0 20 40 20 44 33 11 67 22 11 50 25 13 75 13 12

Nz – ne znamNapomena: sume ne odgovaraju 100% zbog postojanja kategorije «bez odgovora»

Slika 2Može li vaš grad postati najprivla�nijim gradom u Slavoniji i Baranji za življenjeu narednih 5 godina

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

B.Manastir Beliš�e D.Miholjac �akovo Našice Valpovo

%

Da

Ne

Ne zna



str. 175

Slika 3Može li vaš grad postati najprivla�nijim gradom u Slavoniji i Baranji zaotvaranje novih poduze�a i poslovanje

0

10

20

30

40

50

60

70

80

B.Manastir Beliš�e D.Miholjac �akovo Našice Valpovo

%

Da

Ne

Ne zna

Visoka razina optimizma vezanog uz ostvarivost razvojnih vizija postoji, osim uOsijeku, u Valpovu, �akovu i Našicama. Predstavnici lokalnih samouprava ovihgradova vjeruju u ostvarivost gospodarskog buma. Nasuprot tome, Beliš�e i BeliManastir, tradicionalno naslonjeni na velike sustave, ispoljavaju zna�ajnu dozupesimizma, te razvojne vizije pretvaranja njihovog mjesta u atraktivno mjesto zaživljenje, naj�eš�e ne smatraju ostvarivima. Potrebno je naglasiti da snagacjeline po�iva na snazi dijelova, te je stoga neophodno sredinama bez vjere uboljitak pružiti potporu i osnažiti kapacitete za realizaciju strategije razvitkažupanije. Ohrabruje �injenica da je percepcija mogu�nosti da se za 5 godinagradovi pretvore u oaze malog poduzetništva optimisti�na.

5. Poticajni i ograni�avaju�i �imbenici percepcije razvojaSlavonije i Baranje

Strategije ne egzistiraju u vakuumu. Neizbježan pratilac realizacije strategije jeosvješ�ivanje i spoznaja neizbježnosti, te neminovnosti promjena. Ljudipromjene doživljavaju kao nešto što ugrožava njihove navike, o�ekivanja,iskustva, pozicije koje imaju. Stoga se strategije realiziraju sa više ili manjeotpora. Motivacija i spremnost za promjenu rezultat je dviju snaga:



str. 176

Snage privla�enja (atraktivni rezultati, koristi, boljitak, nove tehni�ke mogu�nosti,uo�ene prilike u okolini)

Snaga otpora (navike, administrativne prepreke, osje�aj ugroženosti novinama isl)

Intervjuiranjem i anketiranjem obuhva�eno je i istraživanje snaga privla�enja (kojesu prilike prepoznate); odnosno snaga otpora i prepreka razvoju županije ipojedinih gradskih središta.

Tablica 11Snage privla�enja i snage otpora u realizaciji razvojne vizije županije

Prilike Vizijarazvoja

Prepreke i rizici

1. modernizirati poljoprivrednuproizvodnju navodnjavanjem

1. naslije�eni problemi: ratna razaranja,starost doma�instava na selu, odljevstru�njaka, propadanje velikihprivrednih sustava

2. pokrenuti informati�ki podržane noveproizvodnje

2. odsustvo makro strategije razvojaRH; te mikrostrategija razvoja regija

3. usmjeriti razvoj poljoprivredneproizvodnje na proizvodnju novihkultura (povr�e, vo�e), te uskladitipreradbene kapacitete

3. psihološki profil: odsustvo motivacije,inicijative, premalo se radi, previše setroši; ljudi se ne usavršavaju

4. stvoriti lokalne autohtone proizvode iponuditi ih globalno5. aktivirati slavonski politi�ki lobi6. preseljenje Ministarstvapoljoprivrede u Slavoniju7. otvoriti regionalnu banku –Agrobanku8. razviti poljoprivrednu i prehrambenulogistiku

Predstavnici lokalne/podru�ne samouprave budu�nost županije vide u tehnološkojmodernizaciji poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, te zna�ajnomzaokretu na mala i srednje velika poduze�a kao nositelje razvoja. Na ovaj na�inbudu�nost se percipira kao modificirana i unaprje�ena nadgradnja iskustava,tradicije i zate�enih prirodnim resursima. U naslije�enom ima mnogo toga što jemogu�e revalorizirati i zajedni�kim snagama unaprijediti, a tradicionalnedjelatnosti bez perspektive treba napustiti (npr. tekstilnu industriju). S drugestrane, otpori ovakvoj budu�nosti su naslije�eni socijalni kapital ("socijalisti�ki",kolektivisti�ki, nesamoinicijativni mentalitet); odsustvo strategije, naslije�ena lošastartna pozicija (ratna stradanja); te rizici vezani uz poljoprivrednu proizvodnju(osjetljivost o klimatskim uvjetima; dugi ciklusi i sl.).



str. 177

Prijedlozi i prepreke razvitku pojedinih mjesta u županiji ne variraju zna�ajno, nitiu odnosu na ocjenu razvojnog potencijala županije niti postoji klju�no druga�ijipogled na prijedloge i prepreke razvitku na razini pojedinih gradova.

Tablica 12. sistematizira naj�eš�e isticane razvojne prilike i prepreke razvoja popojedinim gradovima u županiji.

Tablica 12Prilike i prepreke razvoju po pojedinim gradovima u županiji

Beli ManastirPrilike Vizija

RazvojaPrijetnje

1. donošenje Zakona o podru�jima odposebne državnog interesa

1. duh "varošice"

2. uspostava bescarinskih zona,privla�enje stranog kapitala

2. nedostatak državne potpore

3. razvoj poljoprivredne proizvodnje,prera�iva�ke industrije i uslužnihdjelatnosti

3. neinventivnost

4. razrješenje vlasni�kih statusa;stabilizacija Belja

4. neure�enost poslovnih zona i lošestanje infrastrukture

5. kontinentalni turizam 5. anarhi�nost tržišta i siva ekonomija

Beliš�ePrilike Vizija

RazvojaPrijetnje

1. iskoristiti plovni put za prijevozpoljoprivrednih proizvoda

1. u ljudima je previše negativnoakumulirane energije kojom ne znanjuupravljati i usmjeriti je pozitivno

2. okrenuti se proizvodnji zdrave hrane iprirodnih pi�a

2. prekid suradnje Beliš�a d.d. i grada

3. otvoriti skladišne kapacitete i reguliratiplasman vo�a i povr�a

3. tromost, mentalitet linije manjeg otpora

4. povezati Beliš�e, d.d. i malopoduzetništvo

4. politi�ka razjedinjenost i ovisnost opoliti�koj volji

5. privu�i strane investitore 5. nedostatak po�etnog kapitala i niskaprora�unska sredstva

Donji MiholjacPrilike Vizija

RazvojaPrijetnje

1. povišenje stupnja finalizacije 1. loša privredna situacija i visokanezaposlenost

2. otvaranje poduzetni�kih zona 2. visoki troškovi i obimni poslovi okodobivanja kredita te potrebnihdokumenata za otvaranje poduze�a3. slab interes države za ovo podru�je4. loša cestovna povezanost sa ostatkomRH5. nedovoljna stru�nost ljudi



str. 178

�akovoPrilike Vizija

RazvojaPrijetnje

1. iskoristiti potencijal ergele lipicanaca 1. spora administracija2. turizam, gastronomija, golf 2. razvoj koncipiran na trgova�kim

lancima je opasan3. vo�arstvo 3. nedostatak dobrih projekata4. drvna industrija 4. odlazak mladih5. obrazovanje 5. problemi u raspolaganju zemljištem

(Vlada i Biskupija)6. obrt i malo poduzetništvo 6. prekomjeran uvoz

NašicePrilike Vizija

RazvojaPrijetnje

1. Širenje Nexe grupe, te oslanjanje nanjihov razvoj

1.Nezainteresiranost nadležnih institucija,neobaviještenost javnosti i nedostatakkomunikacije

2. Poljoprivreda 2. Sporost3. Otvaranje gospodarske zone 3. Neorganiziranost4. Sre�ivanje zemljišnih knjiga 4. Neu�inkovitost5. Prehrambena industrija 5. Slabi stru�ni potencijal6. Poticanje poduzetništva kroz zonemalog gospodarstva

OsijekPrilike Vizija

RazvojaPrijetnje

1. oživljavanje prerade poljoprivrednihproizvoda i povišenje stupnja finalizacije,te ekoloških standarda proizvodnje

1. neobrazovani ljudi teže osvajanju vlasti,a obrazovani bježe od odgovornosti, apostoje�i odgovorni su prestari

2. poticanje obrazovanja, kulture i sporta 2. loša startna pozicija (ratna razaranja,prometna izolacija, upropaštena velikapoduze�a, velika nezaposlenost)

3. razvoj kongresnog, poslovnog,ekološkog, lje�ilišnog, ribolovnog,seoskog, vinskog turizma

3. inertnost i tromost postoje�ih zakona ipoduzetnika

4. pove�ati izvoz kroz turizam 4. prepuštenost samima sebi5. iskoristiti prometni potencijal 5. nedovoljno ulaganje u znanje,

istraživanje i razvoj6. organizirati poljoprivrednu burzu uOsijeku, usustavljenje veletržnice,hladnja�a, logistike, preradbenihkapaciteta

6. nedostatak odlu�nosti, politikanstvo,korupcija i nepotizam

7. oživljavanje drvne industrije 7. nezainteresiranost ulaga�a8. otvaranje poduzetni�kih i slobodnihzona

8. dezorijentiranost obrazovanja

9. uklju�ivanje svih op�ina županije usustav poticaja za podru�ja od posebnedržavne skrbi

9. odsustvo velikih javnih radova oddržavnog zna�aja

10. oporezivanje gospodarskih subjekataprema mjestu poslovanja, a ne samomjestu sjedišta, porezne olakšice na 10godina

10. nezainteresiranost ulaga�a



str. 179

ValpovoPrilike Vizija

RazvojaPrijetnje

1. Revalorizirati Dvorac, park; Karašicu 1. nedostatak kapitala2. Razvoj poljoprivrede i trgovine 2. neorganiziranost3. Razvoj poduzetni�kih zona 3. nedostatak motivacije i znanja4. Ulaganje u infrastrukturu grada 4. nedostatna potpora države5. Razrješenje vlasni�ke krize inadgradnja na programe PPK Valpovo

5. tromost službi i institucija

6. Sto�arstvo, prerada, klaonica,organizirani otkup7. Graditeljstvo

Na temelju identificiranih prilika i prijetnji mogu�e je zaklju�iti sljede�e:

Budu�nost Slavonije i Baranje temelji se na njezinim tradicionalnim industrijama ivrijednostima. Njihovim osuvremenjivanjem, restrukturiranjem i naglaskom napoduzetnike kao nositelje razvoja, usustavljenjem i organizacijom logistike ipristupa tržištu mogu�e je pove�ati zaposlenost, te ubrzati gospodarski razvojžupanije. S druge strane, velike prepreke realizaciji ovih snaga privla�enja susnage otpora: "oslonjenost" na pomo� države, velike poslovne sustave, straneulaga�e i sl, te osje�aj bespomo�nosti, frustriranosti i zanemarenosti zbogisisavanja kapitala, kvalitetnih stru�njaka i poreznih prihoda. Snage otporamogu�e je grupirati na financijske i institucionalne okvire funkcioniranja malogpoduzetništva; kulturne i socijalne norme; te vladine programe i politike, teobrazovanje. mogu�e je smanjivati edukacijom ljudi za poduzetni�ko ponašanje,ulaganjem u znanost i istraživanja, te potporom i osnaživanjem uklju�enostilokalnih struktura u oblikovanje autonomnih rješenja kroz lokalne programe ipoticaje, neovisne o volji i dinamici politi�kih centara.

Documents

Prilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenje … razvoja IV.pdfStrategija razvoja Osje ko-baranjske županije Prilog 4a: Analiza istraživanja stavova i mišljenja mladih