SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA

PRIJEVOZNA LOGISTIKA I

Tema: ANALIZA DISTRIBUCIJSKIH PROCESNIH LANACA U TVRCI „ZVIJEZDA PRIMJENOM RFID TEHNOLOGIJE

Mentor: Student: JosipCiglarMr. sc. Veselko Protega JMBAG: 0135208037

Zagreb, 2012.

1

SADRŽAJ:

1. UVOD...............................................................................................2

2. OPIS LOGISTIČKOGSUSTAVA TVRTKE DISTRIBUTERA „ZVIJEZDA d.d“..................................................................................2

2.1 Strategija, ciljevi i struktura tvrtke „ Zvijezda“.........................2

2.2 Mreža korisnika tvrtke „zvijezda“ u gradu zagrebu....................3

2.3 Podrućje djelovanja i struktura korisnika....................................3

3. ELEMNTI SUSTAVA PRIJEVOZNE LOGISTIKE.......................5

3.1 roba – objekt transformacije kao element prijevozne logistike5

3.2 Transportni uređaji kao pomoćna sredstva prijevozne logistike6

3.3 Radiofrekventna identifikacija (RFID)......................................8

3.4 Infrastruktura kao resurs prijevozne logistike...........................10

3. 5 Manipulacijska sredstva kao osnovni resurs procesa prijevozne logistike...........................................................................................12

3.6 Prijevozna sredstva kao osnovni resurs procesa prijevozne logistike...........................................................................................13

4. Analiza učinkovitosti procesnih lanaca...........................................15

4.1 Distribucijski procesni lanci..................................................15

4.1.1 Distribucijski procesni lanac A........................................17

4.1.2 Distribucijski procesni lanac B........................................18

4.2 Učinkovitost djelovanja logističkog sustava.........................19

4.3 Manipulacijska sredstva............................................................22

5. ZAKLJUČAK.................................................................................23

6. LITERATURA................................................................................24

2

1. UVOD

Tvrtka „Zvijezda“ najveći je proizvođač jestivih ulja u Hrvatskoj i jedini proizvođač

margarina, majoneza i proizvoda na bazi majoneze. Navedena tema je izabrana za analizu

logističkog procesa distribucije robe iz razloga jer ima velik distribucijski krug dostave robe

unutar granica Hrvatske ali i šire regije. Tvrtka „Zvijezda“ mora distribuirati robu u što

najkraćem mogućem vremenskom periodu jer prevozi lakopokvarljivu robu i stoga prijevoz

mora biti organiziran na naćin da se roba distribuira do logističkih centara ili samih

distribucijskih područja u malom vremenskom periodu uključujući ukrcaj i iskrcaj robe kako

bi roba zadržala svoju kvalitetu.Vozni park tvrke „Zvijezda“ mora sadržavati adekvatna

prijevozna sredstva koja imaju određene predispozicije za prijevoz lakopokvarljive robe a to

su prijevozna sredstva koja sadrže hladnjače za prijevoz lakopokvarljive robe.

Očekivani rezlutati analize distribucijskog procesa u konačnici moraju dati što bolje

rezultate distribucijskog procesa kao što su smanjenje vremena distribucije robe što bitno

utjeće na učinak distribucije robe. Analizom obrađenih podataka je prikazan najoptimalniji

izbor planiranja logističke distribucije robe tvrke „Zvijezda“ na području grada Zagreba.

3

2. OPIS LOGISTIČKOGSUSTAVA TVRTKE DISTRIBUTERA „ZVIJEZDA d.d“

Zvijezda je dioničko društvo za proizvodnju trgovinu i usluge. Najveći je proizvođač

jestivih ulja i jedini proizvođač margarina, biljnih masti, majoneze i delikatesnih prozvoda na

bazi majoneze u Hrvatskoj. Osim proizvoda za široku potrošnju Zvijezda proizvodi i sirovine

za druge prehrambene industrije.

Posljednjih godina rateći svjetske trendove u proizvodnji hrane, Zvijezda na hrvatsko i

inozemno tržište plasira proizvode sa smenjenim udjelom masnoće. Distribuciji obavalj na 13

distributivnih lokacija unutari van Hrvatske. Osim reduciranja sadržaja masnoća, pokrenuta je

i skupina projekata s ciljem razvoja proizvoda u skladu s općim svjetskim trendom zdrave

prehrane, selektivnim odabirom sastava masnoća (polinezasićene masne kiseline) i njihovim

obogaćivanjem drugim nutritivno vrijednim namirnicama.

2.1 Strategija, ciljevi i struktura tvrtke „ Zvijezda“

Sjedište tvtrke „ Zvijezda“ se nalazi u Zagrebu u ulici Marijana Čavića 1, gdje se

ujedno i nalazi središte prozvodnje rafiniranih ulja i masti. Zvijezda svoje proizvode plasira

na području cijele Hrvatske ali i uže regije. Proizvode dostavlja u 13 distributivnih centara od

kojih je jedan u gradu Zagrebu. Iz distrubitivnih centara zvijezdini proizvodi dobavljaju se na

više od 4 500 mjesta mjesečno, osiguravajući na taj način pokrivenost cjelokupnog tržišta.

Cilj tvrke je osigurati siguran i efikasan prijevoz robe od mjesta proizvodnje preko

distributivnih centara do krajnih mjesta potrošnje, uz minimalne troškove. Pod te troškove

spadaju troškovi proizvodnje, prijevoza i osiguranja proizvoda od oštećenja.

4

2.2 Mreža korisnika tvrtke „zvijezda“ u gradu zagrebu

  Pravilno skladištenje i transport trebaju osigurati kvalitetu i zdravstvenu ispravnost

hrane tijekom cijelog distribucijskog lanca – od proizvođača hrane, preko transporta i

skladištenja do isporuke hrane trgovačkim lancima, hotelima, restoranima i krajnjim

potrošačima. Često spominjanim sloganima “Od polja do stola”, “Od farme do vilice” želi se

skrenuti pažnja na činjenicu da je, ako želimo potrošaču osigurati zdravstveno ispravnu i

kvalitetnu hranu, nužno upravljati svim koracima u proizvodnji i distribuciji hrane i držati ih

pod nadzorom.

U Hrvatskoj je najviše zastupljen cestovni prijevoz prehrambenih proizvoda, a kao

kritični i ujedno najzastupljeniji proces je prijevoz temperaturno osjetljivih proizvoda na

određenom temperaturnom režimu (meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi,

voće i povrće, riba i plodovi mora, proizvodi od tijesta i sladoled, voće i povrće, itd.). Iako

konditorski proizvodi nisu u grupi lako kvarljivih prehrambenih proizvoda, ipak se i kod

prijevoza ove vrste proizvoda zahtijeva pridržavanje određenog temperaturnog režima kako bi

se zadržala kvaliteta i senzorska svojstva.

Zvijezdini proizvodi se večinom distribuiraju hladnim lancima od proizvođaća do

potrošaća. Za održavanje hladnog lanca tijekom transporta i skladištenja hrane nužni su

prikladni skladišni i transportni uvjeti vezani uz uređenje i opremljenost prostora i vozila, a u

skladu sa zahtjevima dobre skladišne prakse. Tako skladišni prostori moraju biti prikladno

održavani i dostatni za uredno skladištenje raznih vrsta proizvoda.  Stoga kvaliteta i

zdravstvena ispravnost proizvoda moraju biti ciljevi svima koji su uključeni u prehrambeni

lanac, od proizvođača, preko distributera do trgovaca i ugostiteljskih objekata koji proizvode

isporučuju do krajnjeg potrošača.

2.3 Podrućje djelovanja i struktura korisnika

Distribucijski centar Zagreb tvrtke „Zvijezda“ opskrbljiva područje šireg centra

grada Zagreba zajedno s nekim perifernim podrućijima. Kvartove koji su obhvačeni u

distribuciskom lancu s Zapada prema Istoku su: Črnomerec, Trešnjevka sjever, Trešnjevka

5

jug, Gornji grad, Donji grad, Maksimir, Donja i Gornja Dubrava.U ovom radu su obranjena

dva obrta. Prvi obrt “A“ kreće od Donjeg grada preko Maksimira, do Dubrave. Drugi obrt

„B“ obuhvaća podrućije Trešnjevke Jug i Sjever te Črnomerca. Krajnja odredišta

distributivnih lanaca su najčešće trgovine s prehrambenim proizvodima koje moraju

posjedovati zahtijevane uređaje za održavanje zadovoljavajuće temperature. U obrađenim

primerima su to najčešće supermarketi i trgovine s prehrambenim proizvodima. Odredišta

koja se nalaze u užem centru grada moraju biti opskrbljena robom u vrijeme ranih jutarnjih

sati zbog zaobilaženja prometne gužve.

Vrsta Naziv Adresa     Šifra "Kvart"Supermarket Konzum Trg Petra Preradovića 6, ZAGREB     101 Donji gradSupermarket Konzum TESLINA 7, ZAGREB     102 Donji gradSupermarket Konzum Praška 10, ZAGREB     103 Donji gradSupermarket Konzum KRALJEVEC 26, ZAGREB     104 Gornji gradSupermarket Konzum MEDVEŠĆAK 111, ZAGREB     105 Gornji gradSupermarket Konzum MKASIMIRSKA CESTA 1, ZAGREB     106 MaksimirSupermarket Konzum MAKSIMIRSKA 17, ZAGREB     107 MaksimirSupermarket Konzum HEINZELOVA 1A, ZAGREB     108 Maksimir

Tablica 1.

Vrsta Naziv Adresa     Šifra "Kvart"

trgovina prehrambenom robom Diona V.Kovačića3, Zagreb     201 Novi Zagreb

trgovina prehrambenom robom Diona Siget 18, Zagreb     202 Novi Zagreb

trgovina prehrambenom robom Prehrana Trnsko bb, Zagreb     203 Novi Zagreb

trgovina prehrambenom robom Diona Trnsko 29, zagreb     204 Novi Zagreb

trgovina prehrambenom robom Prehrana Remetinečka 11, Zagreb     205 Novi Zagreb

Supermarket Koznum TINA UJEVIĆA 17, KNEŽIJA, ZAGREB     206 Trešnjevka Jug

Supermarket Koznum MAJSTORA RADONJE 10, ZAGREB     207 Trešnjevka Jug

Tablica 2.

Iz tablica možemo očitati da su konačna odredišta pojedinih obrta prostorno povezana

manjim udaljenostima što u logističkom processu distribucije robe smanjuje vrijeme

prijevoza a samim time i troškove distribucije.

6

3. ELEMNTI SUSTAVA PRIJEVOZNE LOGISTIKE

Svi elementi koji su neophodni pri svakom logističkom procesu distribucije robe su

također bitni za kvalitetno obavljanje prijevoznog procesa kako bi se osigurao što veči učinak

prijevoza uz minimalne troškove. Pod elemente sustava prijevozne logistike spadaju:

Roba

Transportni uređaji

Infrastruktura

Manipulacijska sredstva

Prijevozna sredstva

3.1 roba – objekt transformacije kao element prijevozne logistike

Roba je kao objekt transformacije vrlo važan element prijevozne logistike. Upravo o

njenim svojstvima i načinu pakiranja ovisi odabir ostalih elemenata prijevozne logistike. Roba

utječe na odabir transportnih i manipulacijskih sredstava, načinu skladištenja i prekrcaja. U

konkretnom slučaju tvrtke „Zvijezda“, većina robe koja se transportita od točke proizvodnje

od točke prodeje korisnicima, zahtjeva specifične uvjete. Osnovni uvjet prijevoza zvijezdinih

proizvoda je održavanje stalne, snižene temperature. Takav prijevozni lanac se zove jos i

„hladni lanac“. Naime, od točke proizvodnje, preko transportnih sredstava i skladište, pa sve

do konačnih odredišta temperaturni uvjeti moraju biti stalni, i pogodni proizvodima kako nebi

doslo do kvarenja. Drugi uvjet je sigurno rukovanje pri transportu i manipulaciji robom, jer se

često radi o robi koja je lako lomljiva, pogodna deformaciji, te se često nalazi u staklenoj

ambalaži. Zbog toga takvi proizvodi su adekvatno pakirani kako bi se očuvala sigurnost i

cjelovitost proizvoda. Primjeri temperaturno osjetljivih proizvoda u „Zvijezdi“ su: majoneze i

ketchupi, različiti namazi i jestiva ulja, margarini za kuhanje i spremanje i sl. Staklenu

ambalažu imaju maslinova ulja, majoneze, ocati, umaci, različito konzervirano voće i sl.

7

Red

ni b

roj

Ozn

aka

Šifr

a

Uku

p. m

asa

amb.

rob

e A

Mas

a ro

be A

Mas

a am

b. i

TU

A

Uku

p. m

asa

amb.

rob

e 1

Uku

p. m

asa

amb.

rob

e 2

Uku

p. m

asa

amb.

rob

e 3

      mrsTUA mrsA mTUa mrsTU1 mrsTU2 mrsTU3

      [kg] [kg] [kg] [kg] [kg] [kg]

0 izv   812,0 488,0 324,0 219,0 166,0 427,0

1odr 101 64,0 40,0 24,0 18,0 10,0 36,0

2odr 102 180,0 84,0 96,0 36,0 24,0 120,0

3odr 103 87,0 57,0 30,0 15,0 36,0 36,0

4odr 104 64,5 51,0 13,5 30,0 12,0 22,5

5odr 105 52,0 52,0 24,0 12,0 16,0

6odr 106 57,0 43,5 13,5 27,0 6,0 24,0

7odr 107 97,5 46,5 51,0 27,0 18,0 52,5

8odr 108 210,0 114,0 96,0 42,0 48,0 120,0

Tablica 3.

Red

ni b

roj

Ozn

aka

Šifr

a

Uku

p. m

asa

amb.

rob

e B

Mas

a ro

be B

Mas

a am

b. i

TU

B

Uku

p. m

asa

amb.

rob

e 1

Uku

p. m

asa

amb.

rob

e 2

Uku

p. m

asa

amb.

rob

e 3

      mrsTUB mrsB Mtub mrsTU1 mrsTU2 mrsTU3

      [kg] [kg] [kg] [kg] [kg] [kg]

0 izv   613,5 410,5 203,0 209,0 142,0 262,5

21odr 201 81,0 57,0 24,0 30,0 15,0 36,0

22odr 202 76,0 52,0 24,0 30,0 10,0 36,0

23odr 203 67,5 40,5 27,0 27,0 18,0 22,5

24odr 204 94,0 94,0 30,0 48,0 16,0

25odr 205 178,0 66,0 112,0 34,0 24,0 120,0

26odr 206 55,0 55,0 24,0 15,0 16,0

27odr 207 62,0 46,0 16,0 34,0 12,0 16,0

Tablica 4.

8

3.2 Transportni uređaji kao pomoćna sredstva prijevozne logistike

Ambalaža predstavlja sve proizvore, bez obzira na prirodu materijala od kojeg su

izrađeni, a upotrebljavaju se za držanje, čuvanje, rukovanje, isporuku i prestsvljanje robe

tijekom transporta robe od proizvođača do korisnika ili potrošača. Posude različitog oblika i

veličine, načinjene od različitih materijala, u kojima se roba drži tijekom prometa, a isto tako i

tanji fleksibilniji materijali koji su samo zamatanje roba, zovu sa ambalaža. Ambalaža štiti

robu od mehaničkih, klimatoloških, kemijskih i mikrobiloloških utjecaja, ali isto tako štiti

okolinu od mogućeg utjecaja robe.

Proizvodi koje „Zvijezda“ plasira na tržište su prehrambeni proizvodi koje ljudi koriste

svakodnevno. Zbog toga je ambalaža vrlo bitna, ne samo u svojoj reklamnoj funkciji, već

mora osigurati za zdravlje čovjeka sigurne uvjete proizvodima. Ambalaža proizvoda

„zvijezda“, ako izuzmemo neke proizvode u staklenoj ambalaže, je većinom zanemarive

mase. Takvu ambalažu sačinjavaju materijali od plastike, papira i različitih polimera.

Ambalaža staklenoih proizvoda ima svoju težinu, ovisno o veličini proizvoda, i debljini

stakla.

Pri transportu svi proizvodi, neovisno o ambalaži se pakiraju u kartonske kutije. Ali nisu svi

proizvodi jednakom bruju pakirani u kutijama.

Red

ni b

roj

Ozn

aka

Šifr

a

Br.

jed.

TU

1

Mas

a je

d. T

U1

Zap

rem

ina

jed.

T

U1

Br.

jed.

TU

2

Mas

a je

d. T

U2

Zap

rem

ina

jed.

T

U2

Br.

jed.

TU

3

Mas

a je

d. T

U3

Zap

rem

ina

jed.

T

U3

     n

TU1

m*TU1

z*TU1

nTU2

m*TU2

z*TU2

nTU3

m*TU3

z*TU3

      [kom]

[kg]

[dm3]

[kom]

[kg]

[dm3]

[kom]

[kg]

[dm3]

0 izv

 33

12,0

101 16 0,0 90 37

48,0 74

1

odr

101 3 0,0 14 1 0,0 9 4 6,0 9

2

odr

102 6 0,0 14 2 0,0 9 8

12,0 9

3

odr

103 2 3,0 10 3 0,0 9 4 6,0 9

4

odr

104 5 0,0 14 1 0,0 9 3 4,5 9

5

odr

105 4 0,0 14 1 0,0 9 2 0,0 10

6

odr

106 3 4,5 10 1 0,0 18 3 0,0 10

7 od

107

3 4,5 10 3 0,0 18 5 7,5 9

9

r

8

odr

108 7 0,0 14 4 0,0 9 8

12,0 9

Tablica 5.

Red

ni b

roj

Ozn

aka

Šifr

a

Br.

jed.

TU

1

Mas

a je

d. T

U1

Zap

rem

ina

jed.

T

U1

Br.

jed.

TU

2

Mas

a je

d. T

U2

Zap

rem

ina

jed.

T

U2

Br.

jed.

TU

3

Mas

a je

d. T

U3

     n

TU1

m*TU1

z*TU1

nTU2

m*TU2

z*TU2

nTU3

m*TU3

      [kom]

[kg]

[dm3]

[kom]

[kg]

[dm3]

[kom]

[kg]

0 izv

 30

12,5 86 14 0,0 87 25

28,5

21

odr

201 5 0,0 14 1 0,0 12 4 6,0

22

odr

202 5 0,0 14 1 0,0 9 4 6,0

23

odr

203 3 4,5 10 3 0,0 18 3 4,5

24

odr

204 5 0,0 14 4 0,0 9 2 0,0

25

odr

205 4 4,0 10 2 0,0 9 8

12,0

26

odr

206 4 0,0 14 1 0,0 12 2 0,0

27

odr

207 4 4,0 10 2 0,0 18 2 0,0

Tablica 6.

3.3 Radiofrekventna identifikacija (RFID)

Radiofrekventna identifikacija (RFID) danas je gotovo najučinkovitija tehnologija za

identifikaciju ambalažiranih proizvoda koje treba transportirati, skladištiti ili periodično

popisivati. Svaki upakirani proizvod u bliskoj budućnosti biti će označen preko RFID

mikročipa i njegove antene. Tu novost uključuje i ambalaža sa svim pojedinačnim

proizvodima. Apliciran na ambalažu, RFID mikročip, sadrži gotovo sve informacije važne

proizvođaču i krajnjem korisniku. To može biti datum proizvodnje, rok trajnosti proizvoda,

oznake šarže ili proizvodne linije, sastav proizvoda, njegov serijski broj ili točno vrijeme

njegovog nastanka. U kombinaciji sa vremenskim i temperaturnim biosenzorima, RFID

10

mikročip predstavlja nezamislivo bogatstvo novih tehnologija primjenjenih u području

ambalaže.

RFID sustav se sastoji od tri primarne komponente:

- TRANSPONDER (TAG)/„SMART“ NALJEPNICE/RFID PLOČICA (PCB)

- ANTENE

- KONTROLORI

Slika 1. Pojednostavljeni prikaz djelovanja RFID tehnologije

Budući da zahtjevi tržišta (potrošača) nisu više vezani samo za to da ambalaža drži i čuva

proizvod, otišlo se dalje pa se ambalažu počelo obilježavati RFID transponderima.

Inovativnosti u uporabi RFID-a je i u podizanju razine izravne prodaje, npr. prodajna polica

sama javlja da na njoj više nema određenih proizvoda i posreduje u naručivanju prema

skladištu ili prema dobavljaču.

Uvođenje RFID-tehnologije u tvrtci „Zvijezda“ predstavlja značajan utjecaj na

logistički proces u svim njegovim komponentama. Proizvođač već u procesu proizvodnje

11

ugrađuje tag-ove u komponente proizvoda. Ugrađeni tag-ovi mogu sadržavati informacije

širokog raspona – informacije koje su potrebne proizvođaču ili informacije koje je zatražio

kupac (ili bilo koji drugi član logističkog procesa ), a čiji izvor je upravo u ovom dijelu

logističkog procesa . S proizvoda s tag-om može biti čitano i po njemu pisano tijekom

proizvodnog procesa kako bi se prikupilo i razmijenilo podatke o aktivnostima u procesu.

Pri izlasku iz tvornice i/ili utovaru na prijevozno sredstvo (za ovaj pristup svako

prijevozno sredstvo mora biti opremljeno RFID tehnologijom) proizvodi bivaju skenirani

pomoću čitača. Čitači mogu biti ručni (prijenosni) ili u obliku RFID-gate-a (RFIDvrata). Kroz

RFID-vrata može prolaziti pokretna traka na kojoj su proizvodi s tag-ovima (slika 2.) ili se

proizvodi provlače kroz ista na transportnim sredstvima. Korist korištenja ovog tipa RFID

tehnologije je višestruka. Ne samo da olakšava proces ukrcaja robe u vozilo i izračun brojnog

stanja robe i vrste robe koja se prevozi, nego iz RFID tagova se mogu izvući brojne druge

informacije koje mogu biti korisne kako prijevozniku, tako i proizvođaču, te na kraju

prodavaču na konačnom odredištu.

Slika 2. RFID-gate s pokretnom trakom

3.4 Infrastruktura kao resurs prijevozne logistike

12

Kako bi logističko distribucijski lanac zadovoljio sve uvjete sigurne dostave robe od

proizvođača do potrošača, mora imati kvalitetne logističko distribucijske centre opremljene

adekvatnim skladištima. Skladišta kao infrastrukturni resurs prijevozne logistike moraju

odgovarati prizvodima koja se u njima skladište, površinom ali i drugim uvjetima. Ti su

uvijeti kod zvijezdinih skladišta najviše uvjetovani mogučnošću kvarenja robe. Kvarenje se

izbjegava odgovarajućim temeratunim uvjetima u skladištu. Skladište Zvijezde se nalazi u

Ulici Marijana Čavića 1, u gradu Zagrebu. Gledajući položaj skladišta, može se zaključiti da

je ono smješteno na Istočnom dijelu grada, i reladivno daleko udaljeno od samog centra

grada. Međutim, gotovo je nemoguće imati skladište tolike zapremnine na nekom području

bliže centru.

Mikrolokacije izvorišta

Visina police s robom [m] 110.0 110.0 110.0

Udalj. do ukrcajne rampe [m] 40.0 30.0 40.0

Vr. manevra voz. [s] 200

Vrem. gubici vozila [s] 200

Max zapr./ciklus 960

Max nosiv./ciklus 1,000

Ukup. masa amb. robe rs A [kg]

Ukup. zaprem. TU-rs A 0 0 0

Spec. gustoća amb. robe rs A #VALUE! #VALUE! #VALUE!

Kapacitetni kriterij - masa/zapr. A 1000 1000 1000

Broj ciklusa viličara rs A #VALUE! #VALUE! #VALUE!

Ukup. masa amb. robe rs B [kg]

Ukup. zaprem. TU-rs B 0 0 0

Spec. gustoća amb. robe rs B #VALUE! #VALUE! #VALUE!

Kapacitetni kriterij - masa/zapr. B 0 0 0

Ro

ba

s

ku

pi

ne

1

Ro

ba

s

ku

pi

ne

2

Ro

ba

s

ku

pi

ne

3

rs1 rs2 rs3

h1

lrs

tm

tg

zMS [dm3]

qMS [kg]

mrsTU A

ZTU A [dm3]

ρ rsTU A

ncrs A

mrsTU B

ZTU B [dm3]

ρ rsTU B

Tablica 7.

13

Red

ni b

roj

Ozn

aka

Šifr

a

Uda

lj. o

d do

st. m

j. do

odr

.A

Vr.

man

evra

voz

.A

Vre

men

ski g

ubic

i A

      lj tmj tgj

      [m] [s] [s]

1 odr 101 5 100 60

2 odr 102 14 60 110

3 odr 103 18 260 50

4 odr 104 22 210 90

5 odr 105 7 200 200

6 odr 106 26 270 280

7 odr 107 13 50 300

8 odr 108 19 120 285

Tablica 8.

Red

ni b

roj

Ozn

aka

Šifr

a

Uda

lj. o

d do

st. m

j. do

odr

.B

Vr.

man

evra

voz

.B

Vre

men

ski g

ubic

i B

      lj tmj tgj

      [m] [s] [s]

21 odr 201 7 40 100

22 odr 202 16 70 200

23 odr 203 22 120 230

24 odr 204 24 270 90

25 odr 205 16 150 40

26 odr 206 33 190 320

27 odr 207 5 50 170

Tablica 9.

3. 5 Manipulacijska sredstva kao osnovni resurs procesa prijevozne logistike

Prekrcajno-prijevozne aktivnosti sastavni su dio prijevoznog procesa. Prema tomu, i

sredstva kojima se obavljaju te manipulacije trebaju pratiti obilježja sredstava na kojima se

temelji ukupni prijevozni proces. Kako su zvijezdini proizvodi prehrambena roba koja ima

14

posebne uvijete skladištenja i transoprta, i manipulacija njome će također biti specifična.

Roba koja je u kartonskoj ambalaži u skladištu se ručnim manipulacijskim sredstvima prenosi

iz skladišta do samih kamiona, u ovom slučaju hladnjača. Prijenos viličarima u ovoj fazi

transportnog procesa nije dovoljno siguran, te je nepogodan za red s hladnjačama. Skladište u

Čavićevoj ima relativno dobar pristup robi, i relacije za ručnu manipulaciju su kretke, te se

ona obavlja bez većih problema.

Tehničke značajke viličara u izvorištu (MS)Značajke ručnog manipulacijskog sredstva u

odredištima (rms)STILL RC 40 - 15

Nosivost (masena)qn [t] 1,5

Nosivost (masena)

qn [t] 0,18

Nosivost (zapreminska) ZMS [dm3] 960

Nosivost (zapreminska) Zrms [dm3] 200

Brz. dizanja pod opt. Vdo [m/s] 0,64 Vr. manevra rms tmj [s] 40 - 120Brz.dizanja bez opt.

Vdp [m/s] 0,70Vrijeme slag. jed. TU na rms (6-18) tsTU [s] 12

Brz.spušt. pod opt.Vso [m/s] 0,50

Vrijeme odlag. jed. TU sa rms (4-16)

toTU [s] 6

Brz.spušt. bez opt. Vsp [m/s] 0,42 Vrem. gubitci rms tgj [s] 80 - 300Max brzina opt. MS Vmax

o

[km/h]

20,0Brzina opt. rms

Vrp λ [m/s] 0,7

Max brzina neopt. MS

Vmax

p

[km/h]

20,5Brzina neopt. rms

Vrp p [m/s] 1,0

Vrijeme ubrzanja opterećen (Vmax o) tao [s] 4,7

      

Vrijeme ubrzanja prazan (Vmax p) tap [s] 4,2

      

Sr. brz. diz. i spušt. Vsd

sr[m/s] 0,54

      

Sr. max brzina MS Vmax [m/s] 2,3        Sr. ubr. i usp. MS asr [m/s2] 1,27        Vrem. gubici viličara tg [s] 120        Vr. manevra viličara tm [s] 80        

Tablica 10. Tehničke značajke manipulacijskih sredstava

Iz tablica se može isčitati da je nosivos i učinkovitost viličara znatno veća u odnosu na

ručno manipulacijsko sredstvo, ali u slučaju zvijezdinih proizvoda, rukovanje njim nije

moguće.

15

3.6 Prijevozna sredstva kao osnovni resurs procesa prijevozne logistike

Važnost transporta robe u logističkom procesu netreba posebno isticati. Zbog njegove

važnosti odabir transportnog sredstva ima posebnu težinu. Naravno, u tvrtci „zvijezda“ su

svijesni te činjenice, te je njihov vozni park opremljen najmodernijim vozilima koja mogu

zadovoljiti potrebe traansporta robe u sigurnim uvijetima. Vozni park se odreda sastoji od

teretnih vozila marke „Mercedes Benz“. Tvrtka posjeduje više tipova vozlia te marke. U

obrađenom logističkom procesu, za transport robe su se koristili automobili tipa „Atego“, koji

su posebno modificirani da bi mogli pružiti adekvatne uvjete za transport zvijezdine robe.

Slika 3.Prijevozno sredstvo tvrtke „Zvijezda“

Nosivost jednog takvog vozila je oko 5 tona, što je u obrađenim obrtima A i B, sasvim

dovoljno da se sva roba utovari u jedan automobil, te se cijela ruta odveze bez potrebe

vraćanja u skladište. Atego ima dvije osovine, te posjeduje modificirani teretni prostor ukupne

zapremnine 24616 decimetara kubičnih. Modifikacijom se omogućilo reguliranje temperature

16

i vlažnosti u teretnog prostora, bez kojeg nebi bio moguć transport lakopokvarljive zvijezdine

robe.

Značajke

Nazivna nosivost qn [t] 1,49

Duljina teretnog prostora vozila lPStp [m] 3,00

Širina teretnog prostora vozila bPStp [m] 1,80

Visina teretnog prostora vozila hPStp [m] 1,55

Mala prometna brzina kretanja vozila vP min [km/h] 8 - 16

Srednja prometna brzina kretanja vozila vP sr [km/h] 17 - 25

Velika prometna brzina kretanja vozila vP max [km/h] 26 - 38

Zapremina teretnog prostora vozila ZPStp [dm3] 8263

Visina odlaganja robe na vozilu pri ukrcaju hPSu [m] 0,00

Tablica 11. Eksploatacijske značajke prijevoznog sredstva

4. Analiza učinkovitosti procesnih lanaca

Elementi vremenske, prostorne i kapacitivne analize su bitni u analizi procesnog lanca jer

povećavaju kvalitetu prijevoza, smanjuju vrijeme vožnje prijevoznih sredstava do mjesta

distribucije robe uz maksimalno iskorištenje prijevoznog sredstva što znaći da će biti

prevezena maximalna količina robe u datom prijevoznom sredstvu na određenoj lokaciji koju

prijevozno sredstvo isporučuje na distributivnoj ruti. Elementi vremenske analize procesnih

lanaca su usko vezani s ostalim parametrima jer za određeno vrijeme dostave robe određuju

svi ostali parametri poput, vremena ukrcaja, iskrcaja, prijevoza i iskrcaja robe. Dakle, ako

skratimo vremena svih operacija roba će biti prevezena u najamnjem vremenskom periodu.

Također prostorna analiza procesnog lanca je usko vezana s vremenom, dakle same lokacije

distribucije robe ovise o vremenu dostavljanja ali i o kapacitetu infrastrukture i prijevoznih

sredstava.

4.1 Distribucijski procesni lanci

Procesi koji se odvijaju tijekom distribucije robe na određenoj relaciji su: Pakiranje robe,

ukrcaj robe (manipulacija robe), prijevoz robe i iskrcaj robe. Pakiranje robe u tvrtci

„Zvijezda“ se obavlja na mjestu proizvodnje robe. Pri pakiranju se u kartonsku ambalažu

17

automatski ugrađuje RFID tag, koji može sadrđavat brojne informacije o robi. Naravno, jedna

od glavnih informacija koje daje je brojno stanje proizvoda, te vrsta robe koja je zapakirana u

kartonskoj ambalaži. Ukrcaj kartoneske ambalaže se obavlja ručno jer nije moguć nijedan

drugi vid manipulacije jer se roba ukrcava u prijevozna sredstva s hladnjačom. Vrijeme

ukrcaja kod takvih prijevoznih sredstava je nešto duže nego kod običnih prijevoznih sredstava

gdje se roba ukrcava pomoću manipulacijskih sredstava. Proces iskrcaja se također obavlja

ručno.

Slika 4. Prikaz prijevoznog sredstva s hladnjačom u tvrtci „ Zvijezda“

Distribucijski Obrt „A“ tvrtke „Zvijezda“ sastoji se od 8 lokacija na koja treba

distribuirati proizvode. Podrućja distribucije se kreću od samog centra grada, preko

maksimira, pa sve do područja Donje Dubrave. Udaljenost glavnog logističkog distributivnog

centra od prve lokacije distribucije je 5,8 km s vremenom vožnje od 12 min s prosječnom

brzinom od 30 km/h. Izabrana ruta distribucije robe je najoptimalnija jer zahtjeva najmanje

vrijeme putovanja prijevoznog sredstva, što znaći da trajanje distribucije obrta će biti dosta

kratko što i je glavni cilj distribucije. Rute distribucije od Donjeg grada su relativno na

kratkim udaljenostima i nalaze se prema logičkom slijedu u pravcu Dubrave. Optimizacijom

18

vremena putovanja prijevoznog sredstva utječemo na samnjenje troškova distribucije robe,

čime se poboljšava radni učinak obrta.

Distribucijski obrt „B“ tvrtke „Zvijezda“sastoji se od 7 lokacija na koja terba distribuirati

proizvode. Lokacije su smještene u najoptimalnijem logističkom slijedu zbog poboljšanja

učinkovitosti distribucije obrta „B“. Udaljenost prve lokacije distribucije od glavnog

logističkog centra je 8,9 km a vrijeme putovanja prijevoznog sredstva je 18 min. Lokacije su

smještene na Trešnjevci gdje se nalazi pet lokacija distribucije i na Černomercu gdje se nalaze

2 lokacije distribucije. Optimalni izbor rute je izveden prema najmanjim troškovima i

najmanjem vremenu putovanja prijevoznog sredstva uz što veči učinak obrta „B“.

4.1.1 Distribucijski procesni lanac A

Područja distribucije obrta „A“ se nalaze u Donjem gradu, Maksimiru, te Donjoj

Dubravi. Redosljed distriburanja zvijezdinih proizvoda se vrši upravo navedenim redom.

Zbog toga postoji više razloga. Iako bi možda logičniji bio takav plan distribucije u kojem bi

se prvo odradio predio Dubrave i Maksimira zbog manje udaljenosti od skladišta, roba se prvo

dobavlja do trgovina u centru grada. Dionine trgovine u centu grada se prve opskrbljuju, i to u

ranim jutarnjim satima, kako bi se izbjegle velike gužve u prilazu centru. Iz tog razloga se

kreće iz centra. Sljedeći redosljed je logičan, i obavlja se u smijeru Istoka, preko Maksimira

do Dubrave. Redosljed pojednih trgovina na obrtu je izabran kako bi troškovi bili što manji,

kilometraža koju naprave vozila najmanja, i urtošeno vrijeme najkraće.

Red

ni b

roj

Ozn

aka

Šifr

a

Uda

lj. m

eđu

čvor

ištim

a A

Sr.

brz

ina

kret

. vo

z. A

Vr.

vož

nje

A

Vr.

ukr

/iskr

. A

Uku

p. v

rijem

e (k

umul

ativ

) A

      LijA vp tvij tUI A ∑tA

 gar

 [km]

[km/h]

[min]

[min]

[min]

0izv

 0,04 12 0 39 39

1odr 101 5,90 30 12 7 57

2odr 102 0,15 20 0 11 68

3odr 103 0,11 20 0 11 79

4odr 104 2,90 20 9 10 98

5odr 105 5,70 20 17 9 124

6odr 106 1,80 28 4 13 141

19

7odr 107 0,16 30 0 12 153

8odr 108 0,40 28 1 17 171

Tablica 12.

Iz tablice 7.A se može iščitati da su udeljenosti između točaka distribucije variraju, ali

se ipak mogu primjetiti neka pravlia. Najznačajnije je to da su udaljenosti najmanje između

lokacija koja su u istom kvartu, tj. da su najveće udaljenosti u onim vožnjama koje povezuju

lokacije između različitih kvartova. Tako je naprmjer, udaljenost između odredišta u centru

grada samo 600 metara, udaljenost između tri odredišta u Maksimiru 700 i 1500m, a u

Dubravi 150 i 850m. Udaljenost između lokacije koja se malazi u centu i one u maksimiru je

maksimalna, i iznosi 3400 m.

Brzine vozila u eksploataciji ovise najviše o rutama kojima se kreću. Logično je ako

ruta vozi kroz centar grada gdje je gusta prometna mreža s puno semaforiziranih raskrižja, da

će brzine biti manje. Tako su u primjeru obrta „A“ brzine u centru najmanje, i iznose u

prosjeku 18 km/h. Brzine su najveće na prometnicama koje imaju veći broj prometnih traka,

manje raskrižja i manje prometno opterećenje. U obrtu „A“ takve prometnice se malaze u

smijeru dubrave, te su brzine na tim djelovima obrta najveće, te iznose do 32 km/h u prosjeku.

Da bi se proces distribucije obavio u što kraćem vremenskom roku, vrlo je važno

osigurati dobra pozicije dostavnog mjesta. Nažalost te pozicije nisu uvijek na idealnim

područjima, ne samo zbog mogućnosti prilaza, nego i zbog sigurnosti prometa na

prometnicama pokraj kojih se obavlja iskrcaj. U obrtu „A“ udaljenosti dostavnih mjesta

variraju, te ne ovise o lokaciji same trgovine. Npr. najvća udaljenost skladišta trgovine od

dostavnog vozila je na području maksimira, gdje je udaljenost iznosi više od 30 m. to naravno

zahtjeva i veće vrijeme za manipulaciju robom do odredišta.

4.1.2 DISTRIBUCIJSKI PROCESNI LANAC B

Distribucijski proces obrta „B“ je nešto jednostavniji od obrta „A“ jer sadrži manji

broj lokacija na koje treba distribuirati robu. Lokacije se kreću od Trešnjevke do Černomerca.

Odabrani postupak distribuiranja je najoptimalniji s aspekta vremena putovanja prijevoznog

20

sredstva što znači da će roba biti dostavljenja u najkraćem roku. Put distribuiranja robe je

najkraći mogući i zahtijeva najmanje troškove uz sto veći radni učinak.

.

Red

ni b

roj

Ozn

aka

Šifr

a

Uda

lj. m

eđu

čvor

ištim

a B

Sr.

brz

ina

kret

. vo

z. B

Vr.

vož

nje

B

Vr.

ukr

/iskr

. B

Uku

p. v

rijem

e (k

umul

ativ

) B

      LijB vp tvij tUI B ∑tB

 gar

 [km]

[km/h]

[min]

[min]

[min]

0izv

 0,04 12 0 39 39

21

odr 201 6,70 30 13 7 59

22

odr 202 2,20 25 5 9 74

23

odr 203 1,40 25 3 11 89

24

odr 204 0,50 22 1 10 100

25

odr 205 2,00 25 5 12 117

26

odr 206 2,00 30 4 12 133

27

odr 207 0,90 22 2 8 143

Tablica 13. Pregled prostorno- vremenskih parametara procesnog lanca B

Obrt „B“, iako je nešto jednostavniji, ne samo zato što ima manje odredišta

distribucije, već i zbog lokacije koja ne zadire u sam centar grada, ipak iziskiva nešto veće

troškove distribucije. Glavni razlog tomu je veća udaljenost lokacija distribucije od skladišta

na borongaju, tako da vozilo prijeđe veću kilometražu pod punim opterećenjem. 8,9

kilometara iznosi udaljenost od skladišta u Čavićevoj do prve lokacije na Trešnjevci Jug. U

obrtu „B“ također je karakteristično kao i u „A“ obrtu, da su vožnje između lokacija koje su u

istom kvartu mnogo kraće, za razliku od onih međukvartovskih vožnji. Tako je na primjer,

udaljenost između dvije lokacije na Trešnjevci Jug udaljenost tek 270 metara, a između

lokacija na Trešnjevci Sjever 700.

Brzine u obrtu „B“ su većim dijelom ujednačene. Najviše iskače brzina vožnje iz

smijera skladiša prema prvoj lokaciji na Trešnjevci jug. Naime, iako je vozilo opterećeno

teretom, brzina je najveć zbog trase prema prvoj lokaciji. Njaveći dio te trase se kreće

Slavonskom avenijom, kojom je eksplotacijska brzina značajno veća nego sporednim

cestama. Ostale brzine su relativno slične, najmanje su na udaljenostima koje su vrlo male, jer

se nemogu ni razviti veće brzine.

21

U obrtu „B“ kao i ubrtu „A“ udaljenosti dostavnih mjesta variraju, te ne ovise o

lokaciji same trgovine. Npr. najvća udaljenost skladišta trgovine od dostavnog vozila oko 30

m, te se ta udaljenost pojavljuje na dvije lokacije, na Trešnjevci, i na Černomercu što naravno

zahtjeva i veće vrijeme za manipulaciju robom do odredišta.

4.2 Učinkovitost djelovanja logističkog sustava

Analizirajući djelotvornost logističkog sustava možemo se bazirati na dvije aktivne

supstance; prijevozna i manipulacijska sredstva. Analiza se može vršiti iz vremenskog,

prostornog i količinskog aspekta

Prijevozna sredstva

Pri analiziranju prijevoznih sredstava u logističkom procesu, prvo ćemo se osvrnuti na

vremensku analizu. Da bi adekvatno analizirali vozila po pojedinim obrtima, potrabno je

odrediti određene parametra, kako bi izvukli neke mjerodavne koeficijente. Koeficijenti

variraju između 1 i 0, tako određujuću kvalitetu prometne usluge.

Gledajući vremenski aspekt, iza tablica se daju izvići podaci za dva koeficijenta koji

govore o angažiranosi vozila tijekom dana, i o iskorištenju vožnje.

Koeficijent angažiranosti tijekom dana ad, predstavlja količnik između sati na radu i

knjigovodstvenih sati kojih je tijekom dana 24.

ad = Hr / 24

ad1 = 2,4 / 24 = 0,1

ad2 = 2,51 / 24 = 0,103

ad = HPSr / (24*DPSr)= 4,98 / 24*2 = 0,1029

Koeficijent iskorištenja vožnje v, opisuje udio vremena u vožnji s obzirom na vrijeme

na radu, te se tako i izračunava, tj. kao količnik vremena provedenog u vožnji i ukupnog

vremena provedenog na radu.

v = Hv / Hr

v1 = 0,53 / 2,4= 0,224

22

v2 = 0,62 / 2,52 = 0,254

v = HPSv / HPSr = 1,2 / 4,92 = 0,244

Iz koeficijenata angažiranosti tijekom dana i iskorištenja vožnje možemo zaključiti da

je u oba obrta podjednaka, što znači da je raspodjela odredišta u oba obrta podjednaka, a

vremana na radu ujednačena.

Analizom prostornih aspekata možemo nemožemo iskazati određen broj vrijednosti

koje bi nam govorile o kvaliteti logističkog procesa, jer se nemogu isčitati iz tablica. Jedan od

onih koji se mogu izračunati je srednja udaljenost vožnje teretom.

Srednjom udaljenošću vožnje s teretom Lst λ pri radu jednog prijevoznog sredstva

naziva se aritmetička srednja vrijednost svih udaljenosti vožnja s teretom.

Lstλ = Lt / nλ [km]

Lstλ_1 = 15,5 / 8 = 2,0 [km]

Lstλ_2 = 17,2 / 7 = 2,6 [km]

Lstλ = PSLt / PSnλ = 32,5 / 15 = 2,16 [km]

Prostorni aspekti nam govore o iskoristivosti prostora namjenjenog za smiješatj robe

pri transportu.

Koeficijent statičkog opterećenja prijevoznog sredstva γ s koeficijent se određuje u

pogledu iskorištenja nazivne nosivosti prijevoznog sredstva (sm) i u pogledu volumenskog

iskorištenja raspoloživog prostora namijenjenog smještaju tereta (sv).

sm=qλ / qn

sm1=525 / 5300 = 0,1

sm2=550 / 5300 = 0,11

Iz veličine ovih koeficijenata se lako može iščitati da je koeficijent iskorištenosti

zapremnog prostora premalen u oba obrta. To može značiti da se veliki teretni automobili

mogu zamjeniti manjim automobilima, koji moraju također imati zapremne prostore s

hladnjačom. Ipak, iz njih se može vidjeti da su ujednačeni u oba obrta, te ako bi se iskoristilo

23

manje vozilo, ili ravnomjerno povećale narudžbe, koeficijenti bi u oba obrta bili

zadovoljavajući.

4.3 Manipulacijska sredstva

Pri analizi manipulacijskih sredstava važno je obratiti pozornost na činjenicu da se

ukrcaj u teretna vozila obavlja ručno, jer se radi o hladnjačama koje ne posjeduju rampu za

viličara. Iz tog razloga lako se može zaključiti da brzina ukrcaja robe u prijevozno sredstvo

najviše ovisi o količini robe koja se unosi u hladnjaču. Sve se obavlja ručno, te nije moguće

dati neke određene podatke o učinkovitosti manipulacijskih sredsava pri ukrcaju o iskrcaju.

Međutim, korištenjem RFID tehnologije pri ukrcaju iz skladišta, značajno se olakšava

kontrola količine i vrste ukrcane robe. Samim time se skraćuje vrijeme provedeno na lokacijii

ukrcaja. Eventualnim korištenjem viličara pri manipulaciji, značajno bi se povećala

efektivnost pri ukrcaju i iskrcaju, ali nažalost u ovom slučaju, to nije moguće.

24

5. ZAKLJUČAK

Analizom cjelokupnog seminarskog rada može lako vidjeti da distribucijski lanci u

logističkom procesu su veoma složeni, te se sastoje od velikog broja komponenti. Svaka

komponenta može uvelike utjecati na cjelokupni distribucijski lanac stvarajući tako gubitke.

Može utjecati na duljinu trajanja procesa, prijeđenje kilometre, ili iskorištenst prijevoznih

sredstava. Da bi cijeli logistički proces tekao optimalno, treba voditi računa o svakom

pojedinom detalju u distribuciji.

U konkretnom slučaju „Zvijezde“ analizirala su se dva obrta „A“ i „B“, kojima se

distribuirala određena roba prema različitim pregrambenim trgovinama na području grada

Zagreba. Zvijezdina vozila bi kretala iz skladišta u Čavićevoj ulici, na Borongaju, te bi

opskrbljivala robom pojedine lokacije. Izbor redosljeda lokacija u oba obrta bio je optimalan.

Daljnom analizom rada prijevaznih sredstava, došlo se do zaključaka da zapremnina

teretnog prostora u zvijezdinim vozilima nije optimalna. Dapače, koeficijenti su vrlo maleni,

te je slaba iskorištenost zapremnog prostora.

Manipulacijska sredstava u distribuciji u vidu viličara nisu korištena. Jedino ručna

manipulacijska sredstva i RFID sustav. Tim sustavom se značajno ubrzau proces ukrcaja u

kamione u skladištu, jer nema potrebe za ručnim brojanjem, i provjerom robe. Te su

informacije sadržane u RFID tagovim ugrađenima u kartonskoj ambalži.

25

Iz ove analize se može ustvrditi da postoji podjednaka mogućnost u oba obrta za

poboljšanje logističke usluge. To se ponajviše odnosi na korištenje manjih vozila za transport,

ili povećanja robe koju prenosi jedno vozilo, kako bi bolje bio iskorišten zapremni prostor.

6. LITERATURA

1. http://www.zvijezda.hr/o-zvijezdi/

2. http://www.spica.hr/caseStudies/learn_rfid.html

3. http://maps.google.com/

26