22
Analitička geometrija Zadaci 13. siječnja 2014.

Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

  • Upload
    others

  • View
    29

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

Analitička geometrijaZadaci

13. siječnja 2014.

Page 2: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

2

Page 3: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

Sadržaj

1 Poglavlje 51.1 Ponavljanje. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51.2 Koordinatizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61.3 Skalarni produkt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81.4 Vektorski produkt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91.5 Mješoviti produkt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

2 Poglavlje 11

3 Poglavlje 153.1 Kružnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153.2 Elipsa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163.3 Hiperbola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173.4 Parabola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

4 Opći oblik krivulje drugoga reda 19

5 Plohe 21

3

Page 4: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

4 SADRŽAJ

Page 5: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

Poglavlje 1

Vektori

1.1 Ponavljanje. Uvod

1.1 Nacrtajte a⃗ + 2b⃗ za dane a⃗ i b⃗.

1.2 Uvjerite se da vrijedi:

(a) a⃗ +1

2(b⃗ − a⃗) =

1

2(a⃗ + b⃗),

(b) a⃗ −1

2(a⃗ + b⃗) =

1

2(a⃗ − b⃗),

1.3 Neka je ABCDEF pravilni šesterokut teÐ→AB = a⃗,

Ð→AD = b⃗. Izrazite

Ð→BF ,

Ð→BC i

ÐÐ→DC pomoću Ð→a i

Ð→b .

1.4 Neka je ABCD paralelogram i neka suÐ→AC =Ð→a ,

ÐÐ→BD =

Ð→b . Izrazite vektore

Ð→AB,

Ð→BC,

ÐÐ→CD i

Ð→DA pomoću vektora a⃗ i b⃗.

1.5 Neka je ABC trokut, a A1, B1 i C1 polovišta njegovih stranica. Neka jeÐ→AB = a⃗,

Ð→AC = b⃗. Izrazite vektore

ÐÐ→AA1,

ÐÐ→BB1 i

ÐÐ→CC1 pomoću vektora a⃗ i b⃗.

1.6 Neka je T težište trokuta ABC. Provjerite da jeÐ→AT +

Ð→BT +

Ð→CT = Θ.

1.7 ABCA′B′C ′ je trostrana prizma, a točke P , Q, R su redom središta stra-nica BCC ′B′, ACC ′A′ i ABB′A′. Pomoću

Ð→AB,

Ð→AC i

ÐÐ→AA′ prikažite vek-

toreÐÐ→B′C,

Ð→AQ i

Ð→RP .

1.8 Neka je ABCDA′B′C ′D′ kvadar. Pokažite da vektori određeni njegovimdijagonalama

ÐÐ→AC ′,

ÐÐ→B′D,

ÐÐ→CA′ i

ÐÐ→D′B tvore (prostorni) četverokut.

1.9 Neka točke P , Q i R dijele redom stranice AB, BC i AC trokuta ABC uistom omjeru. Dokažite da se težišta trokuta ABC i PQR podudaraju.

1.10 Neka su K, L, M , N redom polovišta stranica AB, BC, CD i DE pete-rokuta ABCDE i neka su P i Q polovišta dužina KM i LN . Dokažite da

su pravci AE i PQ paralelni i da je ∣PQ∣ =1

4∣AE∣.

5

Page 6: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE

1.11 Neka su i⃗ i j⃗ dva nekolinearna vektora i a⃗ = 2⃗i − 3j⃗, b⃗ = i⃗ + 2j⃗, c⃗ = i⃗ − j⃗.Pokažite da su oni komplanarni.

1.12 Odredite t ∈ R tako da vektori a⃗ = t⃗i + j⃗ + 4k⃗, b⃗ = i⃗ − 2tj⃗, c⃗ = 3t⃗i − 3j⃗ + 4k⃗budu komplanarni za bilo koje nekomplanarne vektore i⃗, j⃗, k⃗.

1.13 Dan je paralelepiped određen nekomplanarnim vektorimaÐ→OA,

Ð→OB i

Ð→OC

(kao na skici danoj na vježbama). Dokažite da polovišta P , Q, R, U , V ,W bridova leže u istoj ravnini (v. skicu s vježbi).

1.14 Dan je paralelogram ABCD i točka T na stranici AB takva da jeÐ→AT =

1

n

Ð→AB. Neka je P presjek dijagonale AC i dužine TD. U kojem omjeru

točka P dijeli dijagonalu AC?

1.15 Sportski zrakoplov leti svojom vlastitom brzinom 150 km/h od sjeveraprema jugu. Tada počne puhati vjetar sjeverozapadnog smjera brzinom30 km/h. Nacrtajte vektor brzine zrakoplova i izračunajte njegov modul.

1.16 Četiri naboja raspoređena su u vrhovima kvadrata stranice duljine 2.5 cm.:+3 ⋅10−6 C, −3 ⋅10−6 C, +3 ⋅10−6 C i −3 ⋅10−6 C. Odredite vektor sile i njeziniznos (modul) u svakom od vrhova. (Napomena: sila je Coulombova, aiznos joj se računa po formulu F1,2 = k

q1q2r2

; + strelice prema van, − streliceprema unutra).

1.17 Tri jednaka naboja po 10 µC postavljena su u vrhove jednakostraničnogatrokuta. Gdje i koliki naboj treba postaviti da bi sve sile koje djeluju bileu ravnoteži?

1.18 Dani su vektori a⃗ = 3m⃗ − n⃗, b⃗ = m⃗ − 2n⃗, c⃗ = −m⃗ + 7n⃗, p⃗ = a⃗ + b⃗ + c⃗. Ako sum⃗ i n⃗ linearno nezavisni, odredite linearnu nezavisnost vektora a⃗, b⃗ i p⃗.

1.19 Neka je ABCDA′B′C ′D′ paralelepiped. Dokažite da pravac AC ′ siječetrokut BDA′ u njegovom težištu.

1.20 U trapezu ABCD polovišta osnovica i sjecište krakova leže na istompravcu. Dokažite!

1.21 Neka je ABCD paralelogram M i N polovišta od AB i CD, P sjecište odBN i CM te T sjecište od AP i BC. Odredite u kojem omjeru točka Tdijeli BC.

1.22 Neka je ABC trokut i vektorÐ→AP određen linearnom kombinacijom

Ð→AP = x

Ð→AB + y

Ð→AC.

Uz koji uvjet na skalare x i y točka P leži na pravcu BC?

1.2 Koordinatizacija

1.23 Neka je ABCD trapez s osnovicama AB i CD takvima da je ∣CD∣ =2

5∣AB∣.

Zapišite vektorÐ→CB u bazi {

Ð→AB,

Ð→AD}.

Page 7: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

1.2. KOORDINATIZACIJA 7

1.24 Neka je T težište trokuta ABC. Odredite koordinate vektoraÐ→AB,

Ð→BC,

Ð→AC i

Ð→AT u bazi {

Ð→TB,

Ð→TC}.

1.25 Dan je tetraedar OABC. U bazi {Ð→OA,

Ð→OB,

Ð→OC} odredite koordinate vek-

toraÐÐ→DE i

Ð→OT pri čemu su D i E redom polovišta bridova OA i BC, a T

težište trokuta ABC.

1.26 Za koje vrijednosti parametra m vektori a⃗ = (1,1,1), b⃗ = (1,4,m) i c⃗ =(2,m + 2,6) čine bazu prostora V 3?

1.27 (a) Jesu li a⃗ = (2,3,1) i b⃗ = (−1,−3

2,−

1

2) kolinearni?

(b) Jesu li a⃗ i b⃗ komplanarni? Obrazložite svoj odgovor.

(c) Jesu li f⃗ = (1,1,0), g⃗ = (1,−1,0) i h⃗ = (0,2,0) komplanarni?

1.28 Dani su vektori p⃗ = (t,1,4), q⃗ = (1,−2t,0) i r⃗ = (3t,−3,4). Odredite t ∈ Rtako da r⃗ bude linearna kombinacija vektora p⃗ i q⃗.

1.29 Prikažite vektor (3,1

2,3

2) kao linearnu kombinaciju vektora (1,1,1) i (−2,3,1).

1.30 Odredite a ∈R tako da vektor (−1,−1,7) bude moguće prikazati kao line-arnu kombinaciju vektora (1,−1,1) i (a,1,2).

1.31 Jesu li vektori

(a) (2,−3), (−4,6)

(b) (2,3), (−4,6)

(c) (2,0), (0,1)

(d) (2,−3,1), (4,6,−2)

(e) (2,−3,0), (4,0,2)

(f) (−2,−3,1), (4,6,−2)

(g) (1,1,1), (1,0,0) i (1,1,0)

kolinearni? A linearno nezavisni?

1.32 Prethodni zadatak riješite pomoću determinanti.

1.33 U ovisnosti o parametrima m,n ∈R ispitajte linearnu nezavisnost vektora

(a) (1,m,1), (m,1,−1), (1,−1,1)

(b) (m,m,2), (1,1,1), (2,2,1)

(c) (1,m,1), (n,1,1), (1,1,1)

Page 8: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

8 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE

1.3 Skalarni produkt

1.34 Izračunajte (⃗i − j⃗ + k⃗) ⋅ (2⃗i − 3j⃗ − k⃗) ako je {⃗i, j⃗, k⃗} ortonormirana baza.

1.35 Odredite skalarni produkt vektora a⃗ = 2m⃗ − n⃗ i b⃗ = m⃗ − 2n⃗ gdje je ∣m⃗∣ = 2,∣n⃗∣ = 4 i ∡(m⃗, n⃗) =

π

3.

1.36 Koliki je modul vektora a⃗ = p⃗ − 2q⃗ ako je ∣p⃗∣ = 2, ∣q⃗∣ =√

3 i ∡(p⃗, q⃗) =π

6.

1.37 Dani su vrhovi A(−3,−2,0), B(3,−3,1), C(5,0,2) i D(d1, d2, d3). Odre-dite kut među dijagonalama paralelograma.

1.38 Pomoću vektora dokažite jednakost

(a) cos(α − β) = cosα cosβ + sinα sinβ

(b) cos(α + β) = cosα cosβ − sinα sinβ

1.39 Dani su vektori u⃗ = (6,1,1), v⃗ = (0,3,−1) i w⃗ = (−2,3,5). Odredite λ ∈ Rtako da vektori u⃗ + λv⃗ i w⃗ budu okomiti.

1.40 Ako za točke A, B, C i D vrijedi

Ð→AB2

+ÐÐ→CD2

=Ð→AC2

+ÐÐ→BD2,

onda suÐ→BC i

Ð→AD ortogonalni za B ≠ C i A ≠ B. Dokažite!

1.41 U pravokutnom trokutu duljine stranica a, b i c odnose se kao 1 ∶√

2 ∶√

3.Dokažite da su dvije težišnice toga trokuta okomite.

1.42 Koji kut zatvaraju vektori a⃗ i b⃗ ako je a⃗ + b⃗�2a⃗ + b⃗ i a⃗ − 2b⃗�a⃗ + 3b⃗?

1.43 Dani su vrhovi trokuta A(1,1,1), B(2,4,3) i C(1,0,4). Koliko je dugačkavisina na AB?

1.44 Neka su a⃗, b⃗ i c⃗ ortogonalni nenul-vektori u V 3. POkažite da su onilinearno nezavisni.

1.45 Dokažite da se visine trokuta sijeku u jednoj točki.

1.46 Dan je trokut OAB takav da jeÐ→OA = (1,2,1) i

Ð→OB = (−6,3,−3). Odredite

duljinu OC simetrale kuta pri vrhu O pri čemu je C točka na AB.

1.47 Neka je a⃗ = (−2,1,1), b⃗ = (1,5,0) i c⃗ = (4,4,−2). Odredite ortogonalnuprojekciju vektora 3a⃗ − 2b⃗ na vektor c⃗.

1.48 Neka je a⃗ = (1,−3,4), b⃗ = (3,−4,2) i c⃗ = (−1,1,4). Odredite ortogonalnuprojekciju vektora b⃗ + c⃗ na vektor a⃗.

1.49 Dan je trokut ABC i proizvoljan pravac p koji prolazi težištem trokuta.Ako su A′, B′ i C ′ ortogonalne projekcije vrhova trokuta na pravac p,dokažite da je

ÐÐ→AA′ +

ÐÐ→BB′ +

ÐÐ→CC ′ =

Ð→0 .

1.50 Za vektor a⃗ = (x, y, z) projekcije na koordinatne osi su vektori xi⃗, yj⃗ i zk⃗.Kolike kuteve vektor a⃗ zatvara s koordinatnim osima tj. vektorima i⃗, j⃗ ik⃗?

Page 9: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

1.4. VEKTORSKI PRODUKT 9

1.51 Odredite sve vektore koji s koordinatnim osima x i y zatvara redom kuteve

mjereπ

3i

3, a modul mu je 2. Koliki kut taj vektor zatvara s k⃗?

1.52 Ravnina je razapeta vektorima a⃗ = (1,2,1) i b⃗ = (1,1,0). Odredite projek-ciju vektora x⃗ = (8,4,3) na tu ravninu.

1.53 Dani su vrhovi A(1,2,3), B(3,2,1) i C(1,4,1) trokuta ABC. Pokažite daje taj trokut jednakostraničan tako da pokažete da:

(a) ima sve tri stranice jednake duljine,

(b) ima dvije stranice jednake duljine i kut među njima je mjere 60○,

(c) ima dva kuta mjere 60○.

1.54 Dan je trokut OAB takav da jeÐ→OA = (1,2,1) i

Ð→OB = (−6,3,−3). Odredite

duljinu težišnice iz vrha O.

1.4 Vektorski produkt

1.55 Za a⃗ = (1,1,0) i b⃗ = (−1,2,0), izračunajte a⃗ × b⃗, b⃗ × a⃗ i 2a⃗ × 3b⃗.

1.56 Neka je (⃗i, j⃗, k⃗) standardna ortonormirana baza. Pojednostavnite sljedećeizraze

(a) i⃗ × (j⃗ + k⃗) − j⃗ × (⃗i + k⃗) + k⃗ × (⃗i + j⃗ + k⃗),

(b) 2⃗i ⋅ (j⃗ × k⃗) + 3j⃗ ⋅ (⃗i × k⃗) + 4k⃗ ⋅ (⃗i × j⃗).

1.57 Za vektore a⃗ i b⃗ vrijedi ∣a⃗∣ = 1, ∣⃗b∣ = 2 i ∡(a⃗, b⃗) =2π

3. Odredite ∣a⃗ × b⃗∣ i

∣(2a⃗ + b⃗) × (a⃗ + 2b⃗)∣.

1.58 Ako su a⃗ i b⃗ linearno nezavisni, koristeći vektorski produkt odredite za kojuće vrijednost parametra k vektori p⃗ = ka⃗ + 5b⃗ i q⃗ = 3a⃗ − b⃗ biti kolinearni?

1.59 Izračunajte površinu paralelograma kojemu su točke A(1,1,0), B(4,1,0),C(5,2,0) i D(2,2,0) vrhovi.

1.60 Izračunajte površinu trokuta razapetog težišnicama danog trokuta (odre-dite omjer površina novog i danog trokuta).

1.61 Odredite ortogonalnu projekciju vektora a⃗ = (3,−12,4) na vektor b⃗ =

(1,0,2) × (1,3,−4).

1.62 Neka je S točka unutar trokuta ABC i neka su P1, P2 i P3 površine trokutaSBC, SCA i SAB redom. Dokažite da je tada

P1Ð→SA + P2

Ð→SB + P3

Ð→SC =

Ð→0 .

Page 10: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

10 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE

1.5 Mješoviti produkt1.63 Dokažite da plošne dijagonale koje izlaze iz jednog vrha paralelepipeda

volumena V razapinju novi paralelepiped volumena 2V .

1.64 Odredite volumen pravilnog tetraedra duljine brida a.

1.65 Dokažite da je

(a) (a⃗ × b⃗) × (c⃗ × d⃗) = [(d⃗ × a⃗) ⋅ b⃗] ⋅ c⃗ − [(a⃗ × b⃗) ⋅ c⃗] ⋅ d⃗,

(b) (a⃗ × b) × (b⃗ × c⃗) = [(a⃗ × b⃗) ⋅ c⃗] ⋅ b⃗.

Page 11: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

Poglavlje 2

Analitička geometrija ravninei prostora

2.1 Odredite udaljenost točaka

(a) A(1,0) i B(3,7)

(b) A(1,−1,2) i B(0,1,3).

2.2 Odredite točku koja dijeli dužinu AB u omjeru1

3ako je A(1,7,−3) i

B(−2,−2,−2).

2.3 Odredite u kojem omjeru točka T dijeli dužinu AB ako je A(3,−5) iB(−9,1) te

(a) T (−1,−3),

(b) T (9,−8),

(c) T (−7,−1).

2.4 Napišite jednadžbu pravca kroz točke

(a) A(1,2,1) i B(4,5,2),

(b) A(1,1,1) i B(1,0,−1).

2.5 Napišite jednadžbu ravnine kroz točke A(1,0,0), B(1,1,1) i C(0,0,−1).

2.6 Ravnina je zadana parametarski

x = 1 + t + sy = t − sz = 2 − t + 2s

.

Napišite joj implicitnu jednadžbu.

2.7 Odredite sjecište pravcax − 1

2=y − 0

1=z + 2

2i ravnine x − y + 4z − 5 = 0.

2.8 Odredite sjecište pravacax + 1

1=y

1=z − 1

2ix

1=y + 1

3=z − 2

4.

11

Page 12: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

12 POGLAVLJE 2. POGLAVLJE

2.9 Odredite D ∈R tako da pravac

{x − y + z + 1 = 02x − 3y − z +D = 0

siječe os z.

2.10 Odredite λ ∈R tako da se ravnine π1 . . . x−y+z = 0, π2 . . .3x−y−z+2 = 0i π3 . . .4x − y − 2z + λ = 0 sijeku po istom pravcu.

2.11 Na pravcux + 2

−1=y + 3

−1=z − 3

1odredite sve točke koje s točkamaA(−2,1,1)

i B(0,−7,4) čine pravokutan trokut.

2.12 Odredite jednadžbu pravca koji prolazi ishodištem i siječe pravce

x − 72

5=y

3=z − 5

2

1i

x + 3

1=y − 12

1=z + 9

1.

2.13 Napiši kanonski oblik jednadžbe pravca koji je paralelan s ravninom x +2y + 3z = 8, leži u ravnini 2x − y + z = 3 i prolazi točkom (1,2,3).

2.14 Odredite pravac p koji je paralelan s ravninama π1 . . .3x+12y−3z +5 = 0,π2 . . .3x − 4y + 9z + 7 = 0 i siječe pravce

q1 . . .x + 5

2=y − 3

−4=z + 1

3, q2 . . .

x − 3

−2=y + 1

3=z − 2

4.

2.15 Odredite točke jednako udaljene od ravnina π1 . . .16x − 12y + 15z − 9 = 0 iπ2 . . .12x + 9y − 20z − 19 = 0.

2.16 Odredite jednadžbu ravnine paralelne s vektorom s⃗ = (2,1,−1) koja os xsiječe u točki x = 3, a os y u točki y = −2.

2.17 Odredite najkraću udaljenost točke T (2,3,1) od pravca

x + 2

1=y + 1

2=z − 4

−2.

2.18 Odredite udaljenost dva paralelna pravca

p1 . . .x − 1

2=y + 1

2=z − 3

−1i p2 . . .

x

−2=y − 1

−2=z + 4

1.

2.19 Odredite udaljenost između pravaca

p1 . . .x + 5

2=y − 3

−4=z + 1

3, p2

x − 3

−2=y + 1

3=z − 2

4.

2.20 Odredite zajedničku normalu dvaju pravaca

x

1=y

1=z

0,

x − 1

0=y − 2

1=z − 3

0.

2.21 Dan je pravac p . . .3x − 2y + 5 = 0 i dvije točke A(1,4) i B(5,2). Odrediteudaljenost točke B od pravca p, kut koji zatvaraju pravci AB i p te sjecištetih dvaju pravaca.

Page 13: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

13

2.22 Odredite ortogonalnu projekciju točke T (2,3,1) na ravninu π . . . x+y−z−7 = 0. Odredite i točku simetričnu točku T obzirom na ravninu π.

2.23 Nađite ortogonalnu projekciju točke T (2,3,1) na pravac

p . . .

⎧⎪⎪⎪⎨⎪⎪⎪⎩

x = t − 2y = 2t − 1z = −2t + 4

.

2.24 Odredite jednadžbu ravnine koja sadrži os x i koja s ravninom y = x za-tvara kut od 60○.

2.25 Odredite jednadžbe simetrala kutova koje zatvaraju pravci

p . . .x + 5

−3=y − 14

6=z + 3

2,

x − 3

2=y + 1

−3=z + 1

6.

2.26 Dana je ravnina π . . . x + y − z + 1 = 0 i pravac p . . .x − 1

0=y

2=z + 1

1.

(a) Odredite njihovo sjecište i kut ∡(π, p).

(b) Odredite jednadžbu ravnine koja sadrži pravac p, a okomita je naravninu π.

(c) Odredite jednadžbu projekcije pravca p na ravninu π.

2.27 Odredite ortogonalnu projekciju pravca

p . . .{x − y + z = 1x + y + z = 3

na ravninu π . . .2x + 2y + z = 5.

Page 14: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

14 POGLAVLJE 2. POGLAVLJE

Page 15: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

Poglavlje 3

Krivulje drugog reda

3.1 Kružnica

3.1 Izvedite uvjet dodira pravca y = kx + l i kružnice K(O, r).

3.2 Odredite jednadžbe tangenata povučenih na kružnicu (x − 5)2 + y2 = 9 izishodišta.

3.3 Kut između dviju kružnica je kut kojeg zatvaraju tangente kroz sjecištetih kružnica. Pod kojim se kutem sijeku kružnice x2 + y2 − 4x − 60 = 0 ix2 + y2 − 20x + 36 = 0?

3.4 Napišite jednadžbu kružnice koja sadrži ishodište i točke A(2,1), B(−1,2).

3.5 Odredite jednadžbu kružnice sa središtem u S(1,−3) koja prolazi krozM(3,5).

3.6 Odredite nužne i dovoljne uvjete da kružnica x2 + y2 + ax + by + c = 0

(a) dodiruje os x

(b) dodiruje os y

(c) dodiruje obje koordinatne osi

3.7 Odredite jednadžbe svih kružnica kojima je središte na osi x, a dodirujuos y.

3.8 Odredite jednadžbu kružnice koja dodiruje pravce y = −2x + 1, y = 2x + 2i sadrži ishodište.

3.9 Odredite geometrijsko mjesto središta svih kružnica polumjera R koje si-jeku kružnicu k s jednadžbom (x − p)2 + (y − q)2 = r2 pod pravim kutem.

3.10 Zadana je kružnica x2 + y2 = 4. Iz točke A(−2,0) povučena je tetiva ABi produžena do točke M tako da je

ÐÐ→BM =

Ð→AB. Odredite geometrijsko

mjesto točaka M koje se dobiju kada se B giba po danoj kružnici.

3.11 Dokažite da polare točaka pravca x−y = 0 s obzirom na kružnicu x2 +y2 −6x + 4y + 4 = 0 prolaze istom točkom. Koja je to točka?

15

Page 16: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

16 POGLAVLJE 3. POGLAVLJE

3.12 Odredite geometrijsko mjesto točaka iz kojih se mogu povući tangentejednakih duljina (tj. jednakih udaljenosti od te točke do dirališta) nakružnice x2 + y2 = 20 i (x + 5)2 + y2 = 5.

3.2 Elipsa

3.13 Napišite centralnu jednadžbu elipse koja prolazi točkamaA(6,−1) iB(−2,3).

3.14 Skicirajte skup točaka u ravnini koje zadovoljavaju uvjete

9x2 + 25y2 − 225 < 0

3x + 5y − 15 < 0

y + 2 > 0

3.15 U kojem su odnosu pravac 2x − y − 3 = 0 i elipsax2

16+y2

9= 1?

3.16 Za koji k ∈R pravac y = −x + k dodiruje elipsu x2 + 4y2 = 20?

3.17 Odredite točku na elipsi x2 + 4y2 = 20 najbližu pravcu x + y = 7.

3.18 Odredite međusobnu udaljenost dvaju pravaca paralelnih s pravcem 4x −

2y + 13 = 0 koji dodiruju elipsux2

30+y2

24= 1.

3.19 Odredite sve točke elipse 9x2 + 25y2 = 225 koje su 4 puta više udaljene odlijevog nego od desnog fokusa.

3.20 Gdje se nalaze točke ravnine iz kojih se elipsa b2x2 + a2y2 = a2b2 vidi podpravim kutem?

3.21 Odredite sve zajedničke tangente elipse x2+4y2 = 4 i kružnice (x−1)2+y2 =1.

3.22 Odredite jednadžbu kružnice koja u točki (2,3) dodiruje elipsu 2x2 + y2 =17 i dodiruje pravac y = 11.

3.23 Neka su F1 i F2 fokusi, A i B glavna tjemena elipse takva da je F1 bližiA te P točka na elipsi (≠ A,B). Nadalje, neka kružnica upisana trokutuF1F2P dodiruje AB u točki Q. Dokažite da je ∣AQ∣ = ∣F1P ∣, ∣BQ∣ = ∣F2P ∣.

3.24 Dana je elipsa b2x2 +a2y2 = a2b2. Odredite produkt udaljenosti fokusa odtangente i pokažite da je isti za sve tangente.

3.25 Neka je D točka na elipsix2

25+y2

9= 1. Tangenta elipse s diralištem u točki

D siječe os y u točki T , a normala kroz točku D siječe os y u točki N .Pokažite da kružnica kroz točke T , D i N prolazi i fokusima elipse.

Page 17: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

3.3. HIPERBOLA 17

3.3 Hiperbola

3.26 Odredite fokuse, asimptote, numerički i linearni ekscentricitet hiperbolex2 − 4y2 = 9.

3.27 Odredite kanonski oblike jednadžbe hiperbole koja prolazi kroz (6,3) akonjene asimptote zatvaraju kut od 60○.

3.28 Za koje vrijednosti parametram pravac 5x−2y+2m = 0 siječe/dodiruje/nema

zajedničke točke s hiperbolomx2

9−y2

36= 1.

3.29 Napišite jednadžbu hiperbole kojoj je pravac x − y − 8 = 0 tangenta, apravac 3x − 5y = 0 asimptota.

3.30 Površina trokuta kojeg zatvaraju asimptote hiperbole i bilo koja njenatangenta je konstantna th. ne ovisi o odabranoj tangeni. Dokažite!

3.31 Odredite geometrijsko mjesto polovišta svih dužina AB ako su A i Btočke u kojima proizvoljan pravac kroz ishodište siječe pravce x+ y − 1 = 0i x − y + 1 = 0. Koja je to krivulja?

3.4 Parabola

3.32 Odredite duljinu tetive koju na paraboli y2 = 4x odsijeca pravac paralelans 2x − y + 7 = 0 koji prolazi točkom (5,−2).

3.33 Odredite tangentu parabole y2 = 8x koja siječe os x pod kutem od 45○.Koja je točka diralište?

3.34 Odredite točku na paraboli y2 =9

2x u kojoj je normala paralelna s pravcem

8x − 3y + 10 = 0.

3.35 Na paraboli y2 = 3x odredite točku najbližu pravcu 3x − 4y + 9 = 0.

3.36 Odredite jednadžbu kružnice koja u točkama A = (8,8) i B = (8,−8) siječeparabolu y2 = 8x pod pravim kutem.

3.37 Odredite kut pod kojim se iz točke (−6,2) vidi parabola y2 = 2x.

3.38 Neka je O tjeme parabole, a OA i OB dvije njene međusobno okomitetetive. Pokažite da sve tetive AB sijeku os x u istoj točki.

Page 18: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

18 POGLAVLJE 3. POGLAVLJE

Page 19: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

Poglavlje 4

Opći oblik krivulje drugogareda

4.1 Za koje vrijednosti od B je x2+2Bxy+y2 = 1 elipsa/hiperbola/unija dvajupravaca/kružnica?

4.2 Napišite jednadžbu hiperbole kojoj su fokusi u (1,1), (1,11), a tjemena(1,3) i (1,9).

4.3 Napišite jednadžbu elipse s fokusima (−2,7) i (−2,−1) i sporednim tjeme-nom na pravcu 3x − y = 0.

4.4 Elipsu x2 + 2y2 = 2 zarotirajte oko središta tako da joj glavna os bude na

pravcu y =4

3x. Odredite jednadžbu te elipse.

4.5 Elipsu 41x2−24xy+34y2 = 50 translatirajte tako da joj središte bude točka(−1,2).

19

Page 20: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

20 POGLAVLJE 4. OPĆI OBLIK KRIVULJE DRUGOGA REDA

Page 21: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

Poglavlje 5

Plohe

5.1 Što predstavljaju jednadžbe:

(a) x − 2y + z − 1 = 0,

(b) x = −3,

(c) x2 + y2 + z2 = 4,

(d) x2 + y2 + z2 − 2x + 4y = 0,

(e) 2x2 + y2 + 3z2 = 7,

(f) 2x2 + y2 + 3z2 = 0,

(g) x2 + 4z2 = 0,

(h) x(y + 2) = 0,

(i) x2 + y2 = 1,

(j) y2 = 2x.

5.2 Odredite jednadžbu sfere koja dodiruje pravacx − 1

3=y + 4

6=z − 6

4u

točki (1,−4,6), a pravacx − 4

2=y + 3

1=z − 2

−6u točki (4,−3,2).

5.3 Odredite točku na sferi (x − 1)2 + (y + 2)2 + (z − 3)2 = 25 koja je najbližaravnini 3x − 4z + 59 = 0. Kolika je udaljenost?

5.4 Za koje a ∈ R sfera (x − 1)2 + (y − 2)2 + (z − 3)2 = 75 dodiruje ravninux + 7y + 5z = a?

5.5 Odredite jednadžbu sfere upisane u tetraedar određen ravninama x = 0,y = 0, z = 0, 3x − 2y + 6z − 18 = 0.

5.6 Odredite polumjer i središte sfere

(a) x2 + y2 + z2 − 3x + 5y + 4z = 0

(b) x2 + y2 + z2 = 2ay

5.7 Odredite jednadžbu sfere koja prolazi točkama (0,0,0), (2,0,0), (0,5,0)i (0,0,3).

21

Page 22: Analitička geometrija Zadaci · 2015. 6. 9. · SAES. 5. 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su Ñii Ñj dva nekolinearna vektora i Ña =2Ñi−3Ñj, Ñb=Ñi+2Ñj, Ñc=Ñi−Ñj

22 POGLAVLJE 5. PLOHE

5.8 Odredite jednadžbu sfere koja prolazi točkama (3,1,−3), (−2,4,1) i (−5,0,0),a središte joj leži u ravnini 2x + y − z + 3 = 0.

5.9 Opišite krivulju danu jednadžbama

(a) x − 5 = 0, z + 2 = 0,

(b) x2 + y2 + z2 = 49, y = 0,

(c) x2 + y2 + z2 = 20, z = 2.

5.10 Odredite središte i polumjer kružnice

{(x − 4)2 + (y − 7)2 + (z + 1)2 = 363x + y − z − 9 = 0

.

5.11 Pokažite da je

{x2 + y2 + z2 = 40x2 + y2 + z2 + 12x − 16z = 0

kružnica. Odredite joj središte i polumjer.