YU ISSN 0350-141 8

A NA LIGAZ I HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

K njiga IX-X

Smajcvo, 1983 .

Abdurahman

Huki,

REDAKCIONI ODBOR: Dr Jusuf Ra m i i Mahmud

Tra lj i

GLA\'Nr l ODGOVORNI URED IK: Abdurahman Buk i

Tehniki

urednikT ra lji

Mahmud

Naslovna strana: Ismet Ri zvi Kaligrafska dekoracija na nas lovnoj strani kopija j e natpi sa Osman Sehdine bi blioteke u Sarajevu (sada na zidu Gazi Husrev-begove biblioteke

lZDAVAC : Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, Obala Parike kom un e 8

Ovaj

asop is

Republike

tampan je uz finansijsku pomo zajednice za nau ni raci S RBiH .

-

-------

Stampa: ZO DES - Sarajevo Za stam pariju: Graf. ini. Sul ejman Fejza gi

U organizaciji Starjeinstva Islamske zajednice za Bosm1 i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju te Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, a u povodu 450-godinjice Gazi Husrevbegova vakufa i njegovih ins titucija, odran je 22. i 23. novembra 1982. gocli11e Simpozijum, na kome je podneseno 26 referata oci st rane 24 autora. Simpozijum ie imao dva dijela: Institucija vakufa i njegova uloga u vjerskom i kulturnom ivotu muslimana i Institucije Gazi Husrevbegova vakufa. Sastanak je otvorio preds jednik Savjeta Gazi Husrevbegove biblioteke prof. dr Ahmed Tuz.li, pozdravio prisutne i istakao znaaj ovog s kupa. Zatim je predlo io predsjednitvo S impozijwna (prof. dr Hamdija Ceme rli, prof. clr Ahmed Tuzli, prof. dr Darko Tanaskovi, prof. Abdurahman Huki i prof. Demal Salihspa hi) i dao rije prof. dr Jusufu Ramiu, direktoru Gazi Husrevbegove biblioteke, koji je ispred ustanove pozdravio prisut11e i ukazao na znaaj ovog skupa. Mat erijali, izlagani na Simpozijumu, donose se u ovom dvobroju Anala onim redom, kako su izlagani. Prof. Mehmed Mujezinovi, koji je bio p1ijavio referat Pokloni Gazi Husrevbegovu vakufu, u 111euvre m enu je umro (14 . V 1981.). On je bio i lan redakcije Ana/a, kao i njihov tehniki urednik. Otuda u ovom dvobroju ima i o njemu lanak.

3

Dr Jusuf

Rami

Uvaeni gosti, Dragi drugovi i d rugarice, Dragi p r ij a telj i!

nauni

radnici,

ini mi osobitu ast da vas u ime kolektiva Gazi Husrevbegove b ib lioteke, domaina dananjeg Simpozijuma i u svoje ime, srdano pozdravim i zaelim plodan rad i ugodan boravak u naoj sreclini. Dozvolite mi da ovom prilikom kaem nekoliko rijei o Gazi Husrev-begovoj b iblioteci, njenom razvoju i perspektivama, kao i razlogu odravanja ovog Simpozijuma.

Gazi Husrev-begova biblioteka je vrlo znaajna riznica orijentalnog b laga u naoj zemlji. Osnova na je 1537. godine. Od svog osnivanja pa do J863. godine bila je smjetena u prostorijama medrese, kada je premj etena u posebne prostorije prizidane uz zapadni dio Begove damije. Ove prostorije su vrlo brzo postale pretijes ne pa je Biblioteka 1935. godine prenesena u zgradu gdje se i danas nalazi. Naalost, ni ovaj smjeta j ne daje odgovarajue uslove za rad i razvoj ovako znaaj ne us tanove pa se ozbiljno razmilja o podizanju nove, savremene zgrade za smje taj bib lioteke. Gazi Hus rev-begova biblioteka danas posjeduje oko 50.000 knjiga, asopi sa i dokumenata na orijentaln im i nekim evropskim jezicima. Od s pomenu tog broja 7.500 knjiga su rukopisni kodeksi u kojima je sadrano oko 15.000 dje la iz raznih oblasti nauke i lijepe knjievnosti na arapskom, tu rs kom i perzijskom jeziku. Po broju i naunoj vrijednos ti rukopis nih djela ova Biblioteka zauzima etvrto ili peto mjes to u Evropi, a z n aaj na je i u svije tu. Fondom Bi blioteke godi nje se koristi oko 2.500 posjetilaca iji je broj u s ta lnom porastu . Biblioteka ima oko 250 stalnih lanova. Kor is nic i fon dova Gazi Hu rev-begove biblioteke su nauni radnici IZ Orijen talnog ins tituta, Filozofskog faku lte ta, Instituta za his toriju SR BiH , Narod na i Univerzite tska biblioteka u Sarajevu, Akademija znanos ti i umj etnos ti SR BiH u ara j evu i mnogi drugi nauni radnici iz zem lje i inos t ra ns tva. Da nas u Bi bl io teci radi 12 radn ika od toga e tiri stalna i dva honorarna bibl io tekara sa visokom st runom spremom . U o kviru izdava ke djelatnosti Biblioteka je pokrenula i voj godi njak >>Ana li Gazi Husrev-begove biblioteke u kojima se obraduju5

materij ali ,-ezani za nau prolost. Do sada je tampano osam knjiga u pet s,ezaka. Biblioteka je poela sa izdavanjem Kataloga orijentalnih rukopisa koje posjeduje. Prva knjiga Kataloga arap skih , turskih i perzijs kih rukopisa izala je iz tampe 1963. godine, dok je druga knjiga obja\'ljena 1982. godine. Pn-a knjiga obuhvaa Kur'an, tefsir, hadis, akaid, ilmul kelam, a druga i slamsko pravo sa svim njegovim organcima. Trea i etvrta knjiga Kataloga, na kojima se radi, obuhvatae yaz i ah lak, odnosno te awuf i okultizan1. Pored toga radi se i na projektu MU\ekitove kronike. Do sada j e ovo djelo prevedno, a predstoji formiranje redakcijskog k olegija i dalji rad na projektu. Sa ovih nekoliko podataka pokuali smo da vam pruz1mo raLglednicu dananje Gazi Husrev-begove bi blioteke o kojoj ete svakako \ie uti na samom Simpozij umu. Gazi Husre,-begova biblioteka j e matrala da, koris tei jubilarnu 19 2. godinu u kojoj Gazi Husr ev-begov vakuf proslavlja svoju 450-tu godinjicu osnivanja, organizira Simpozijum na temu: Znaaj i uloga Yakufa u na'inl krajevima. Naime, retrospe kti vno gledano n a tu ulogu kroz prizmu drutvenih pro mjena nasta lih u poslje dnjih pola vijeka, posebno imaj ui u vidu vak--ufs ke humanitarne ~ Jwlturne institucije, i Yodeci rauna o najnovij im naunim i sociolo kim saznanj ima i zajednitm, oigledno je da se u vakufu m ogu sagledati n eke dimenzij e koje do sada nisu bile poznate. A to je upravo i krajnji cilj ovog Simpozijuma. Jo jednom sc zahvaljujem u ime kolektiva Gazi Husrev-begove biblioteke i u svoje ime i elim uspjean i p lodo nosan rad. ivjeli!

6

I

Institucija vakufa u naim krajevima

Ibrahim

Dananovi

VAKUF U SVJETLU ISLAMSKIH PROPISA

Gotovo sva kur'anska ajeta pravne naravi objavljena su u Medini. Ova kvi h ajeta ima relativno malo, jer se, prije svega, elio uvrstiti moral, monoteizam , eshatologija i istinitost vje ro vjes nike misije Muhammeda a. s. Od oko 200 kur'anskih ajeta koja se iskljuivo odnose na pravna pitanja ima jo oko 300 ajeta koja se mogu koristiti u uspostavljanju i tum aenj u islamskog pravnog poretka.1) U ovu \TStu ajeta spada i 92. ajet s ure El-Bekare: Neete postii dobroinstvo sve dok ne udijeliLe dio od onoga to vam je najdrae; a bilo to vi udijelili, Allah e s igurno za to znati. smrti Ovaj ajet Vjerovjesnik je prokomentari ao rijeima: Poslije ovj ekove, nj egovi tragovi na ovom svijetu nestaju osim u tri sluaja: ako ostavi trajno dobro (saclaku), znanje koj im e se drugi kotisti ti i odgojeno dije te koje e se za njega moliti.2)

Inspirisan ovom izjavo m, Omer bin HaLtab je doao Vjerovjesniku i rekao mu da je njegovo imanje u Hajberu najkorisnije i njemu najdrae i zatraio savjet kako da ga u ini trajnom adakom. Poslanik mu j e rekao da e najbolje uiniti ako ga izuzme iz svog po jeda i odredi da se ubudu e nee moi ni prodaLi, ni naslijed iti, niti pokloniti. Kada je sasluao savjet Poslani kov, Omer bin Hattab odreduje da se prihodi njegova imanja u Hajberu imaju kod titi za potrebe: s iromaha, njegove rodbine, otkup robova, za ratnike, putnike i goste, a nema grijeha i da se upravnik (mutevclija) koristi za svoju hhranu n a umjere n na in kao i da nahrani svoga prijatelja.3)l) M uhamed J i.is uf, T.rillu-1-[ikhi-l-isl(wri, EI-Kahirc, Ed-daru-1-ma'tifc. bez god . izd ., s tr. 6-7; Fe thi Us man, El-fikm-1-k.llfllli el-islami bt!jrre usilli-~eri'ati ve trrr.silli-1-fikll i, E l-Kal-ure, Mektebctu Vchbe, bez god. izd. str. ()5 i dalje, Ebi.i Zehre, Ebu H auife, El-Kahire, DiinJ -1 -fikr c'l- 'a rcbi, 197~. st1. 147., Mehmed H andi, Kodifikacija eriatskog pNll'll kod ra:11ill pranrilr kola, Zag reb, Tisa k hrvatske dravne tiskare, 19-14. str. 37. 2) Muhamed as imddin EI-Eibru1i, Mu /rtcsrrr rrlrilr Jlluslim, Kritu. ' kt> izdanje, Damask -Bejrut, El-moktebetu-1 -islamijjc. 1397-1977, tr. ~Cl-l 3) Vidjeti: Sahih Buhari, Sahi.h Muslim i druge h mlbJ..a djL'I.t u Pvt> lavljima o vakufu.

Primjer Omer bin H attaba lijedili u go to vo svi as habi -

subOl-

ci Poslani km i, tako da ima is toriara koji tvrde da gotovo nije bilo

ni jednog poznatijeg a haba a da bar n eto nije uvakufio. Uvakuvlja\ ':l1i su \ C ono ' to je moglo poslui ti k ao ope dobro bez obzira radilo e o pokretnim ili nepokretnim dob rima. liu trati\ an je primjer H alid bin \'elid:1 koji je u\akufio voju ra tnu opremu ukljuuj ui i konje.) Dugotrajne rasp rm e meu prnvnim teore tiari ma o to me da li se mogu pokretna dobra u\'aku fljavati, prekinuo j e I mami Jus uf5) jcdnosta\nim iznoenjem injenica kako e u vakuf ljavalo u vrijem e Poslanika. Nepo n~dno po~lijc Vjerovjesn ikove s mrti nije bilo spor enja oko naina za nivanja vakufa, jer su jca nja na uvakurljenj a u Poslan ikovo Joba b1la Hl o S\ jeza i amo e n a 1a vilo sa prethodnom pra ksom. Sin.:njem blnm~J..l11 granica i pitanje s tvarnog vlas nitva osvojenih podrucja') kao i prelazak na i lam drugih naroda koj i su sobom nosili odreena h' at:lllja i obiaje, nametalo je potrebu da islamski pravn i teon:tk.Jri (mudztehidi) popune odree ne pravne praznine koj ih n ije bilo malo. :\a temelju pn 1h m akufljcnja koja su izvrena u doba Poslanika, kao i primJenom analogije u pogledu sa injavanja testa me nta i pro pisa u yezi s njim, prami teoretiari u u drugom i treem stolj eu po Hid.ri razradili principe po kojima ce se \'r. iti uvak ufljenje i poto' at; odrcdbt.. 'akifa (dobro l\ ora) u pogled u naina i svrhe raspolaganja prihodima njegO\ e zadubine.

Propisi o vakufu CYakui!jaYati podjednako mogu i mukarci 1 zene. Nakon objavljhanja ajeta kojim se ena uklju uje u zakonite nasljednike,7) ona pocmJe UYcreno raspolagati s ,ojom imovinom . 1 e elei da zaostanu za s\ojom bracom i mueYima u injenju dobrih djela mnoge muslimanke su io~ za iiYota MuJ1ammeda a. s. uvakufljavale svoja dobra. t.: i toriji i!>lama ostalo je zabiljeeno mnogo znaajn ih vakufa iji u os n h ai bik upra\o ene.8) Da bi Yakuf bio ispravan, dobrotvor (vakif) mora, prije svega, biti poslomo sposoban i da uvakufljenje ni svojevoljno i bez iijeg pritiska 1 nago,ora.-J Halid bin \'elid je jedan od najpoznatijih suboraca Poslanikovih i \ui!;kkog prava maslehatu-1-a mme i u popu nj ava nju odreenih pramih praznina, u veoj ili manjoj mjeri , bili su rukovo eni nae l o m jamog interesa. Princip javnog interesa naao je svoj u p rimje nu i u pitanju prodaje i zamjene vakufa. Sasvim je izvjesn o d a nije u inieresu kako korisnika tako i vaku fa kao zakladne usta nove d a e dozvoli odumiranje bilo kog vakufa. Ako bi se s pri j eil o zamje nji va n je vakufa koji s.u pod bremenom historij skih kretanj a i dm tvenih pro mje n a izgubili S\Oju pnobitnu namjenu i kao takvi b ili u razi n es ta ja nj a i propadanja - to bi znailo negiranje javnog inte resa i vre m e n s ko bratu s. iako muslimanka, u vak ufi la je svo me na islam. (Scjjid Sabik, op. c it, s tr. 383). J VIdjeli npr. 64. ajet sure Al 'Imran. '>._Hri__anima Ne~rana i monasima manastira Sv. Ka tari na, povelje su upl!CIYaiJ 1 prv~ hahfe strogo se prid riavajui odredaba sa dran ih u Pna msu prestaJale ni za vrijeme turski h sultana to sc vidi iz de klaraci a wltana Selima I i Sule jmana II . ' "J EI-Har, 7. ajet. 16J Imam bin Hader, Subulus-selam, Bejrut, Da ru ihjau t-Luras cl-'arcbi, 1379/1960, t Ill, str. 88.12 )

Sa~ija, zena Muhameda a. Je\T~jl:l ~oJi nije bio preao

12

ogra ni ava nje

vaku fa to je suprotno osnovnim

naelima

islamske le-

gis lacije.ljuka

ovo pitanje, Ahmed bin H anbel'7) je doao do zakela se kue i nepokretna dobra koja su isloena propadanju mogu prodati i dobijena sreds tva uloiti u is te takve nekretnine u onim mjes tima gdje e prihodi biti vei i tra jnij i. U ovom smislu fetve s u donos ili i mnoge sudije irom islamskog svijeta, meu kojima se posebno i s tie egipatski sudija Ebu 'Ub ejd bin Harbevejb.1 8) U mnogim erija ts ko-pravnim djelima navodi se primjer drugog ha li fe Omer bin Hattaba koji je, u vaavajui princip javnog interesa, naredio da sc jedna damija 19) u Ku fi pre nese na novu lokaciju. ~~ U s vajajui a na logiju (kij as) dolazi se do zakljuka ela nadleni organi koji brinu o vakufima mogu rjeavati ova pitanja na nain kako 1~ to inio Omer bin H attab. Ova p ravila se lahko mogu primijeniti na hajri (srf) vakuf, tj. ta kvu vrstu vakufa gdje se vaku.fnamom predvia da cjelokupan prihod ima ela se tro i u vj ersko-prosvjetne i humanitarne S\The. Ako sc. meutim, rad i o porodinim (evladijjet) vakufima, onda je st,ar ncstu s loenija, iako i u ovom s luaj u \'lasnik svojine ostaje vakuf kao pra,. no lice.Razm atrajui Porodini

vakuf

Porodini vakufi su takve uste zadubina u kojima pravo s\ojine na imovinu pripada zakladnoj us tano\ i, a pra\'O plodouivanja u Ct Jelos ti ili djelimino vaki[ zadrava za sebe (dok je iv) i za svoje dtrektne potomke. Kada neslane direktnih potomaka onda e prihodi u cijelos ti troe u humanitarne svrhe. Ova vrs ta vakufa datira jo od Poslanikova vremena, jer zaduzbina Omer bin H attaba bila je jedna vrsta i porodinog \'akufa. I ako parodini vakufi imaju izvjesnih s linosti a fideokomi arnim s upstitucijama to, ipak, nisu identine ustanove i meu njima pos toje vrlo b i t ne razlike. Ovo se ogleda, prije wega. u injenici '>lO parodinom vakufu pripada kar a kter zakladne u tano,e, a ne 1 ftdeokomisima. Pravi vlasnik zadub ine je vakuf kao pravno lice, a potomLi s u sa mo plodouivaoci, dok s u kod fi deikomi a pravi i jedini da nici imovine potomc i ostavitelja. Doda li se ovome i injenica da dobrOl\Or nakon to izvr i uvakufljenjc ne moe opozvati voju izja\'lt datu pred svj edocima, a pogotovu a ko j e izvrena i regi tracija (tc dil) , z,\ razliku od fideikom isa gdje je os tavitelj lobodan da 'r' i izmjene sn: d :l svoje smrti - bie nam j asno koliko je pogrd no parodine ,aJ...uk pois tovj e iva ti sa fide ikomisima.21 )

7) Ahmed bin Hanbcl (um ro u Bagdadu 855/ 2-tl.), je osni\'a Z>VAKUF! U J UGOSLAVIJI. Iskljuivanj e enske djece iz porodinih vakufa za luuje obimniju studiju i kritiniji odnos prema s tavovima neke uleme koja JC tolerisala praksu erijatskih s udova, a koja je bila upro tna islamskom poimanju pravde i pravinosti. Ovo tim prije to u bili izrii ti u pridravanju nekih propisa koji su objektivno koili razvoj ,akufa, ne uvaavaju i princip javnog interesa Is lamske zajednice. Raspolaganje vakufima u naim uvjetima Poznato je da se danas o vakufima brinu odbor i IZ, odno no Starjeinstva IZ. Kao i u dalekoj prolo ti, tako i u nO\ije doba bilo je nesavjesnih pojedin aca koji su manipulira li svoj im pravom upra\ ite lja vakufa, olako otuivali velika in1anja i na taj na in nanosili tetu cijeloj instituciji vakufa, a samim tim i I slams koj zajedn ici u cjelini. Svojim aktima o r aspolaganju vaku[skim dobrima, b lam k:\ zaj edn ica je danas manipuliranje vakufskim inmnj ima ,ela na minim um i mi ljenja smo da s u ta akta potpuno u kladu sa o nomim erijatskim propis ima. Obzirom da j e ve ina propisa o ,a ku fima na tab putem idtihada - s lobodn og rasuivanja pravnika i da u se gotO\o isklj uivo vodili naelom opeg interesa, mislimo da to i to pogotom moe in i Li I s la ms ka zajednica. U interesu je Islam ke zajednice da prihode nekog vakufa troi za unapreenj e d r ugog \'aku b pogoton.J kada se radi o d amij ama u clijasporama. Od lui\ anje o tome mogu25) SARTUL VAKIFl KE-NASi-SARI'I.26)

Sejjid Sabik, o p. cit. str. 387.l~

nsiti samo z\a nini organi I Z koji s u, po l o m pita nj u, pt-cuzeli ulogu udo,a. PI"idt-a,anjem nekih kru tih pravi la koja s u ne kada nji pravntc t donosih za s,oje nijeme i u lo\'e ivota i rada voj e zajednice, sigurno nije moglo do,e ti do prad lnog po tavlj anja i u napte enja o ve neiz mjerno kol"isne in titucije. Zagovaranje nepo kre tnosti vakufskih dobra i >-lijepo pridravanje dobrotvor ovih uvjeta, koj i s u ponekada b ili cak i protin1i duhu arnog erijata, ne samo da nije ima lo opravdanja, nego ::.e time -,jesno i permanen tno na no ila teta vakufu i ukup n im interesima I lam ke zajednice.~l'ri jatskih

THE VAKUF ACCORDING TO ISLAMIC REGULATIONS Inspired by the Kuran and S unne t, the ash abes-fello w [igh ters of the prophet tarted to e tab li h charitable foundation s for the bendit of religiou , educational and humanitary insti tut io ns. Their example ' a.!> followed by the next generation of Mos lem , and the n;, ti tu tion of 'ak uf gi,e today an imrneasurable contributio n to the normal cur rent of religiou life. In the hi tory of I lam vakuf were rounded b\ both men and women . .\Jan, r erulations about ,akuf were establi heel th rough id tihad - tree oplnion of I Jamie Law theore t ical given to fi ll gap in th~ Ja,, which not infrequently followed one of the pri ncip les of Islamic Jurisprudence ma lehatu-1-'amme - public benefi t. Therefore acording to the o pinion of the author of this pa per n 1 necessar: to take into account the possib ility o f a n exch a nge o f 'akufs, tha t is the selling of vakufs which in the cou rse of time had Ju~t their pre,iou purpose, and w hich d id not give the expected incomes. The pr oceeds of the sale would be u cd for t he purchase o i ;m mO\ able propert) ''i th greater and more durable incomes. Besides clean (sr[) Yakuf there were also family (ehli)vakufs, w h ich were often the subject of court procedures. I n the first decades of I s la m thest: Yakufs were no t so frequent , and in the memory the man ner of e tablLhing of \'akufs b) ashabs was fresh, so tha t there were obstacles neither in thL manner of their establishment nor in the ir exploi tation . In the course of time, there occured irrcgulari t ies a nd l ap~e~ trom tht: established manner of establishing vakufs, a for in L a nce laYoring of male descendants and the preventing female's c h ildren from ~~ing 'akub This d tsposal of family ,akufs is oppo ite to the Ku rani ~ prescripuons on inheritance (a testator can not by hi!> own will exclude le,;al inheritors), as \\eli as in the Hadi!> of Muhamed a. s.: La de rere \ e la dhar - It is forbidden to do harm or for harm to re turn harm. Toda) it is impossible to establish family vakufs in Yugoslavia . because aco rding tu the Law of Inheritance the testator can appoin t hl'i inheritors but not the inheritors or his in heritors. Alter the aboUtion of the Shcriat Courts in 1946, res po ns ibi lity frJr the management and care of vakufs was transferred to t he Is la m ic C.r;mmunit) . The regula tions of the !!>Jamie Community concerning this matter ha\c been brought into comple ted accordance with the b asic principles of t hL Sheriat.

16

Muhamed A.

Muji

NEKE VAKUF-NAME IZ BOSNE I HERCEGOVINE

-

(15. - 17. stoljee) forma, jezik i stil -

Vakufi su naj ee zasnivani u pism enoj formi za koju se upotrebljavao t ermin vakufnama (per. knjiga o uvakufljenju), odnosno u ampskom teks tu vaqfiyya, to predstavlja jednu od neobinih formi u arapskom jeziku,!) koja se susree u ovoj vrsti isprava, pisanih u sferi t ursko-osmanske kulture starij eg perioda, a za to se, inae, u arapskom jeziku u pot reblj ava termin hugga vaqfiyya (dokaz o uvakuf ljenju). U 16. i 17. st. koja obiljeavaj u nastanak i nagli razvoj nekoliko bosansko-hercegovakih gradskih naselja u kojima su vakufi odigrali k rupnu ulogu, stekli su se, postupno, potrebni uslovi za stvaranje odreene prosvje tno-kulturne klime u ti m urbanim s redinama. Tu su otvarane m edrese u kojima s u .i zrastali pojedinci koji su sticali orijentalnoislamsku naobrazbu, od kojih je nemali broj dao vrijedan doprinos na polju prosvj e te, k ulture i nauk e toga vremena. Otud se u pamenutom razd oblju sreemo sa jednom po ebnom aktivnocu pojedinaca iL t oga k ruga, od kojih jedni, zahvalju uj i svome obrazovanju, sainja vaj u tek stove vakufnama, a drugi i h kaligrafski ispisuju vanrednom pe dantnou i sa .izraen im sm islom za lije po. Vakufname kao sveane povelje lega tora predstavljaju svojevrstan in. Dobiva se utisak da j e m om enat legalizacije vakufname prc::d nadlenim kadijom, u pravilu, u prisutnosti duhovne elite i istaknutih pred s tavnika lokaln e vlasti i gra dske 1 p rjvrede,l) predstavljao najvecil) Dobiva se utisak da s tari Arapi n isu upotrebljavali gornji oblik. waqfiyya. Po dlogu za L o na lazimo u inj enici da tog oblika nema u nekim s tar-im, poznatim ar apskim rjeni cim a kao to je Lisan ai'Arab od I baMan~n1ra.

2) Na lnaj u svake vakuf-name kao i svake isprave koja se strank::lma izdavala o d s trane kadije, u vezi sa rjeavanjem nekog predmeta na La.htj-:\ s tra n ak a nalazimo bil jeku ulwd-ul-lwl, to bi znailo svjedoci i:ma tj. cl:l s u Jica ija s u imena tu na vedena bila pl'is ulna na sudu dok se rjes,nac> predm e t kojem se izdaje ta isprava.

o

17

dogaaj u U\'Otu pojedinaca, o kojem su snivali i za ij i su ceremonijal uiti po ebn pripreme, jer je to in takve p ri rode koj i e donijeti -la\'U i 0\"jekovje iii ime dotinom vakifu u ovozema ljskom ivot u i donijeti mu veliku nagradu u onozem no m ivotu . Takvj pods tica.ii blagot,orno su djelO\ali na psilm lj udi meu k ojjm a dolazi, takorei, do natjecanja ko ce o-nO\ati vei vakuf i ti me dati vei obol r azvoju SYoje redine. Xaalo t, od d e stotina vakufnama koje u nastale u vremen_kom razdoblju od polodce 15. do kraja J 7. toljea, auva lo e sa mo nekoliko de etina.') Meu njima zanimlj ivu kolekcij u ine vaku fname na tale u Mo taru. One pred tavljaju originale, acmJ ene veinom, u 'idu knjige, t\'rdim povezom. Da se ova 'kolekcija s a uva la nij e bio pre udan amo ljud ki faktor, nego, i tovrem eno, i s ticaj h is torij sk ih okolno ti. 1\aime, poznato je da Mostar u svoj oj p ro tosti nije doivJja,ao neke ,ee nepogode kao to su poari i poplave, niti j e bivao izloi en ratnim uni ' tenjima kao to je to bio lu aj a Saraj evom , Banjalukom i nekim drugim bo an ko-hercegovaki m grads kim na el jima. 0\a kolekcija \'aku fnama , naj vei m voj im dijelom, uva se u trezoru Gazi-Hu re\begove biblioteke u arajevu.~) Pnobitno bio je obiaj i prak a da e vakufname sas tavljaju n a ar apskom jeziku kao i pra\'e koje imaj u, prije vega, karak ter erij atko-pramog a kta. Taha prak a potrajala je go tovo puni h stotin u i pede et godina. Ali, k tomu Yalja dodati ela u i kroz to razdob lj e, tu ' tamo pojedine vakufname sa tavlj ane na tur ko m jeziku. Izvjes tan broj krupnijih vakifa toga razdoblj a i pored te ope prib,acene prak e daju da e njihove vaku f-name sa ine na turs kom j eziku. Tu u pnom redu mislimo na Mu taj-bega Sokolovia, Sinan-bega Bolj ania i Ferhad-pa u Sokolovia . e bi e moglo tvrdi ti da su gornj i Yakifi tako postupili sh vaaj u i na log ultana Sulejmana Zakonodavca od l. februara 15-3. (16. safer 960.) o prevoenju na turs ki jezik s ultanskih vakufnama koje su deponO\ane u Hazinei amire u I stanbulu,;) kao implici tnu gene ralnu naredbu da se ubudue vaku fname irom Carsna treba da ainja,aju iskljuivo na turskom jeziku kako bi se, valjda, na taj natm i u ovoj \TSti isp rava dalo odgovarajue mjesto turskom jeztku, kojt je bio zvanini jezik tur ke administracije.6) Da ~u

11

Knj. \'-VI, 1978. str. 245-302. "J !Ultan~kih \aku !nama, sainjenih do tada i to ber vec/Ji icma / = u izvodi m a a 7.a p>Mjeseci ma i godinama sam kao polo loptica na poljani natlme ta nja palicom s ud bine bacan iz prilike u priliku . Me u t im, samo e o naj uzjahati Rahn sree koji kao ' \jd1ljL1 sak upi svj e tlo r azuma u glavu - i samo e s tak\im konjanikom srce.\ i m ilos t na poredo j ah a ti, i takav e mo 'i ispravno da rczonujc i t.I'lltl da ras uuj e pravil11im nainom m i ljenja i razbori tim nainom gkd a nja. Imaju i u vidu s misao s tiJ1a:

Ke sazn:~ sc za to se rodih i prij e gdje b ija h a los no j e i bo lno da o ebi ni ' ta ne znam . 1 ~) l 1 gornj em izlaganju poku ali s mo u ka za ti na vaku fnam e kao vrstu i-pt-a\a j njihov jezik, - po ebnim osvrto m na o ne dij elove vakufna ma za koje smo sma tra li da avrem enom itaocu m ogu preds tavlja ti za nimlji,e tek to\'e koji u bili od mz naina mi lj enj a j rezonovanj a koje je bilo dominantno u XV. XVI i XVII s toljeu u ovim naim pros torima.

SOME VAKUFNAMAS FROM BOSNA AND HERCEGOVINA( 15-17 th century) Form, language and style

The author points out. tha t a mo ng several hunclreds of vakufnLima written on the territory of Bosn a and Her cegovina in the period from the X V to the XVII cen tury, o nly a tenth are preser ved. H e points out tbe Yery intere ting collection of vakufnamas from Mos tar. The e e,eral ,akufnama represe nt origi na l written a ha rd co ver ed book. The greatest part of thi collection is kept in Gazi Husrefbeg's library ill araje,o. The author poi nt o ut tha t it wa a habit. a nd p rac t.ice to write the Yakufnama in Arab ic an d that. s uch prac t.ice las ted a lm os t ISO Years. But in t his period there were also the va ku fn a mas \\Titt.e n in Turkish. The ,akufnam a from the XVII century a nd after were a~ a rule written in Turkish . From the diplomatic aspect the va kufna m a cons is ts o f three pans: expo ition, disposit.ion and legisla tio n . The author points out that a nu m ber of ,a kufna m as a re in teresting not only as historical sources for s tudy of the pas t of the ~ociety in which the ,akuf in question was establis hed, but a lso fro m the lingui~tic point of Yi e" . He points to a collec tion of vakufnamas written in Mostar (1 554- 1593) in very beautiful correct Arabic , unforced ,.sag'q, and abo\'e all concisely, w ithou t any b alast and at a time when the Arabic of its o rigina ted te rritory h ad b een for ve ry lo ng in a phase of decadence. The author illu&trates the meditatio n o f so me vaki fs a bo u t the ephemerality of this world and the e te rnity of life after dea th w it h ~e, era! text5, wishing to & how to the prese n t clay reade r the med itations which were dominant in these regions.

pu, P'J 'JdrJbrenju autora.

Prevud Dr

Betra

Dzake, uzet iz pripreml jenog rukopisa za t a m -

24

Zejnil

Faji

ORIGI NALI I PREPISI VAKUFNAMA SACUVANIH DO DANAS Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, pored rukopisa i tampa nih knjiga na o rijenta ln im jezicima, knjiga na naem i ostalim evropskim jezicima, asopisa i novina, posjeduje i svoj skromni Arhiv koji b roji oko 4.000 raznih dokumenata, veinom na turskom jeziku. Ovof"\ broju treba doda ti 90 s idila sarajevskih kadija i oko 1.100 vaku[nama i d rugih d okum ena ta u vezi sa raznim vakufirna, to sve skupa izno,i p reko 5.000 doku menata. U ovom kratkom saoptenju osvrnuemo se samo na vakufname.Jeziko

i terminoloke znaenje vakufname

Rije vakufnarna dolazi od arapske rijei vakf, tanje, uzapivanje i perzijske rij e i name, to znai

to znaci zavjepismo, isprava,

knjiga. Vaku[name su zvanine isprave-zavjetajn ice raznih dobara koja se na tano odreen nain darivaju od s trane vlasnika u odreene dobrotvorne ili opekorisne svrhe. Vakuf je zasnovan na propisima erijatskog prava, a temelji e na Ku r'anu i H adisu (islamskoj tradiciji). Svrha i ciljevi, radi kojih su ljudi uvaku[[javali svoja dobra, bili su mnogobrojni i razliiti, od i sto vjerskih, do ope javnih i ocijalnih. Tako su vakufi osnivani za podizanje i odravanje damija, m~ drc a i mekteba, za podizanje i odrza\ anje biblioteka, banja, e a m:~ , svra tita i kuhinja, za putnike, siroma ne ljude i siroma ne uenike, za izgradnju i odravanje mostova, putova itd. itd. Budui da vakuf ima kao cilj trajnost i stalno t dobrot,ornog djela, a kako ima javni i dru tveni znaaj , to mu je bila potrebna zakonska i pravna pod loga i forma. Zato je uvakufljavanje vreno po tano odreenoj proceduri i o tome sc izdavaJe posebne ispra,e. Ta i prava imala je odreenu fo r mu i saclrzinu i nju je legalizirao i pot\ rd ivao, nakon p rovedenog pos tupka, ' erijat ki sud-kadija. Za taj akt esto se kae i vakfijja. Pi ane su obi no na jednom li tu papira, raz l i iLe ve li ine, ili na vi "e li tova u obliku knjige. Uloga vak ufa i zn aaj va kufnama Jedan m a li b roj obino s tariji11 i znaajnijih vakufnama. koJe .se odnose na nae lj ude i k rajeve, prevedene su na na ' jezik i objadJclll' u raznim gla iii ma. Na osnovu L ih vaku fnama mogue je zakljuha[l o u lozi va kufa i znaaj u vakufnama za njihovo dalje proumanje. Ono. pruaju dragocjen e podatke za prouavanje vie pitanja iz mn...lg th grana nau ke, a na roito za proua vanje materija lne kulture u Bo'm t Hercegovini u vrijeme Os manlija. Tako vakufnamc.: sadre podatk~ o'?5

nastank-u i razvoju gradoYa i u dobroj mjeri i podatke za ekonom sku i k-ulturnu istoriju uope. Indirektno govore o zan a ts tvu i trgovakoj djelatno ti. Zatim o uij ednos ti nmca, razliitim porezima, zakupu poslm"Dog p rostora, r aznim lubama u okviru vakufa i odnosu vaku[a p rem a zyaninoj upravnoj vlasti i ekonomskom s istemu. U njima n ailazimo na dosta podataka iz kojih se moe saznati kako su ivjeli obi ni ljudi, zanatlije, trgovci, p a i seljaci, o emu se inae nalazi rela tivno malo podataka . Vak-ufnan1e su ugla\mom pisane u sveanom s tilu sa dos ta lij ep im sadrajem. R ukopis je obi no umjetnika kaligrafija. U proteklom periodu u Bosni i Her cegovini osnovano j e oko d\ij e hiljade, to yei11 to m anjih, vakufa . Naalost, vakufname s u yeinom ostajale u samim m je tima ili kod samih dobrotvora, pa s u tako u naj \i'e sluaj e\a i izgubljene. I to tako, u pro' los ti nailazimo na obnavljanje vakufa, to se \"idi iz pojedinil1 vakufnan1a, u kojima vakif zavj etava parcel u zem ljita, ducan ili novac za djelatnost n ekog ranijeg vakufa. ?\ekretnine vakufa su nacionalizirane p os lije Drugog svj e ts kog rata. osim neznatnog br oj a zgrad a koje s u os tavljene I slamskoj vj erskoj zajednici za njenu djelatnost. Meutim, va kuf j e i danas u odreenoj mjeri ha ustano\a, a ogleda se u tom e to vjernici preuzimanjem damija i nekih drugih naj nunijih vj er skih objek a ta , imaju uloge Yakifa, a zasnivaju e i novi vakufi, iako s kromni , obi no zavjet:tnjem parcele zeml ji ta za gradnju damije i d avanjem izvjesne koliine noYca za razne dobrotvorne ustanove. Vakufname Gazi Husrevbegove biblioteke Koncem XIX stoljea, tj. poetkom 1884. godine, zapoelo se s menjem popisa Y akufa i p repisa vakufnam a , koj e s u sada r a sporeene u tri \"elike zbirke (sidila). U ovim zbi rkam a regi ttovano j e 1.094 Yakufname i drugi do kumenti (bera ti, budeti, vasije lname, ugovor i, zapisnici i drugi). U ovaj b roj uklj uene su i one vakufname koje ~e nalaze u sudskim sidilima, ali nis u ovdje prepi ane, n ego s u s amo registro\"ane sa podacima gdj e se one nalaze. Ovom broj u (1094) treba dodati nekoliko vakufn am a koje se nalaze u Arhivu ove biblio teke sa ostalim dokumentima, tako da ukupan broj Yakufnama p relazi cifru 1.100. \'akufname koje se nalaze u I i II zbirci (s idilu) vei nom s u na turskom, a mali broj ih j e na araps ko m jeziku. One pa k vakuf"Dame koje se nalaze u III zbir ci veinom s u na naem jeziku i novij eg s u datuma, tj. datiraju ak sve do 1945. godine. Osim ove t r i zbirke vakufnama postoje originali i prep is i kao posebni dokumenti, koj i se, opet, posebno uvaj u, iako se njih ovi prepisi nalaze u ove tri zb irke. B roj ovakvil1 vakufnama je 422 (556), to je neto manje od polo\'ine originala. Nadalje j e vano is taknuti da u Arhivi bive Vakufske direkcije, sada vlasn i tvo S tarjeinstva islamske zajednice u SR Bosni i H er cegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, ima s igurno i originala i prepisa nekih vakufnama koje nisu izd vojene i prenesene u CAU Biblioteku zajedno sa navedene tri zb irke. I kao posljednji izvor u kome se nae pokoja vakufnama u prepisu s u nai rukopis i, ali, naalost, ova materij a jo nije ispitana i pro uena, pa o nj ima sada i ne mozemrJ dati nikakvih podataka.

26

Sav ovaj ogromni i vaan historijski materijal jo nije praktino kataloki obraen. Obrada vakufnama je dunost i potreba koja eka svoje r jeenje. U toj obradi, pored najvanijih podataka o zavjetau i njegovom vakufu, trebalo b i da ti b ar skraene izvatke iz njibova sadraja. To bi bio poseban katalog vakufnama. U tom pravcu znaajan korak ve j e uinj en. Vakufname iz Bosne i Hercegovine koje se na laze u ovoj Biblioteci popisane su po abecedi gradova i vakiEa i objavl jene u A n a l i m a Gazi Husrev-begove bib lioteke, knjiga V-VI, s tr. 245-302. To je uinjeno da bi se omoguilo njihovo dalje prouavanje. Znaaja n korak i vaan doprinos u tom pogledu moe se svakako smatrati i poduhvat Orijentalnog instituta u Sarajevu, da u svojoj obradi izda to vei broj vakufnama. Tu je, uglavnom, rije o obradi zbirke vakufnama iz ove Biblioteke. Koliko je nama poznato, p rva knjiga koja obuhvaa vakuf-name iz XV i XVI stoljea, ve je pripremljena za tampu i da se preduzimaju pripreme za obradu vakufnama iz XVII i XVIII stolj ea. Na kraj u da istaknemo naj sta rije vakufname koje se nalaze u ovoj Biblio teci, a to su: l. AJAS-PAM, SIN ABDULAHOV, iz 882/ 1477. - Sarajevo. 2. GAZI I SABEG, SIN ISHAKOV, iz 868/1463. - Sarajevo. 3. SOFI MEHMED-PAA, iz 962/ 1554. - Banja Luka. 4. SOKOLOVI FERHAD-PAA, iz 995/ 1587. - Banja Luka. S. GAZI SINAN-BEG, iz 990/1582. - Cajnie. 6. LUTFI HODA, iz 987/ 1579.- Foa. 7. HODAVERDI, S I N ALIJIN i brat mu LUTFI HODA. iz 987/ 1579. - Konjic. 8. BAJEZIDAGIC DERVI-PASA iz 1001 / 1593. -Mostar. 9. CEJVAN-BEG, SIN ABDURAHMANOV, iz 961/ 1554. - Mostar. 10. KARAOZ HAD i MEHMED-BEG, iz 977/ 1569. - Mos tar. ll. VUiJAKOVIC NESUH-AGA, iz 972/ 1565. - Mo tar. 12. KIZLAR-AGA MUSTAFA , iz 991/ 1583 . i 1003/ 1595. - Mrkonji Grad. 13. HUSEJ N-BEG, SIN ILIJAS-BEGA, iz 965/ 1557. - Rogatica. 14. CEKREKCI MUSLIHUDIN HAD i MUSTAFA, Sir lSHAKOV. iz 965/ 1557. - Sarajevo. 15. CEMAL-BEG, iz 948/ 1541.- Saraj el'o. 16. GAZI HUSREV-BEG, iz 938/ 1531. i 9~~/ 1 537. - Sarajevo. 17. NEBRDILO HAD i ALI, SI1 MUSAOV, iz 973/ 1565. arajevo. 18. SKENDERPAiC MUSTAJBEG, iz 923/ 15 17. arajevo. 19. TURALI-BEG, iz 979/ 1572. - Tuzla. 20. KARA MUSTAFA-PASA, iz 963/1555. - Viegrad - Rudo. Sve vakufname, i originali i one u prepisu, koje :.e nalaze u o1o j B iblio teci ve in om se odnose n a gradnju damija, medresa, mckteb;1 tek ija, ima reta, mostova, puteva i drugo. Ali, posebno treba istat, tu j e za ovu Biblioteku n a roito vano, da ima l'akufnama koje sc udnosc i na uva kufljavanjc knjiga . Naime, na mnogim naim rukopi ima po,. toje kla uzule vakifa o uvakufljenju mnogih knjiga (rukopba). ajpc.unaliji zavje ta i knjiga su : Gazi Husrev-bcg, Abdulbaki-ckndt Dnnozade, Abd ulah Kanta mirija, Hasan-efendi Boji, Ahmed A tm ,\I urcl L' li, Mehmed-efendi Svrzo, Memi aga Ka umagi, Mus tafabcg Di cneric,

27

alih-cfcndija Hromi i mnogi drugi. Zn aaj niji vakifi novijeg vre mena su: :\Iuhamed Emeri .Kadi, Sa lem-efendija Mu fti, H amdija Kree'Ijako,-i, Hadi hafiz Mul1amed-efendija Rianovi, T aib-cfendij a Sarace\-ic, dr Munib Muidovi, k adija A11med-efendija Selimovi, H a di Mehmt>d-efendija Handi i u n ajn ovije vrijem e Ibrai1i111 Ajd inovi iz S arajeYa, koji je ncdamo poklonio 281 svezak knjiga na n aem jeziku iz r aznih disciplina (islamistika, istorija, filozofija, bele tris tika i dr.). Meutim , mi smo nedavno pronali jednu vakufnam u (s idil br. 33, tr. 210-211.), koja se izri ito odnosi na u va kufljen jc k njiga. Valdf je Hadi Abdulkadit, s in Hadi Hu ejn-efendije, Muzaferija, bivi sta110\llik ejh Feru11o\e mahale u Sarajevu. I z vakuf11a me se raz umij e da on uYakufijuje 7-t veska rukopisa za profesore i uenike Simzacle Iumiica) Hadi AbduJkerimove m edrese u Saraj evu, da s u k njige popi ane i predane mute,eliji Mehmed-efendij i, smje tene u itaonicu medrese i sta\Ijene na upotrebu. Dokw11enal je datiran ll. d umadel allira 1107 15. januar a 1793. godine. Na kraju doktm1en ta izvren j e popis djela uz potpis tadanjeg kadije Osman Mantiki al-Agribozi. Prestankom rada O\'C medrese, knjige su pren esen e u eh di-e fendinu bi blioteku u Sarajevu, a ukidanjem ove bibl io teke p rispjele su u Gazi Husre,begom biblioteku. Na ovim rukopisim a pos toji klauzula vaki fa 1 njegoy pear o u\akufljenju kn jiga, ko ja je datirana n eto ranije od same Yakufnarne, tj . poetkom evvala 1206. (konce m maja 1792. godine) . .:\a osno\'u inventarske knjige rukop isa ove Biblio teke, us ta n ovili smo da su raniji bibliotekari oznai l i 29 r uko pisa koje je uvak u fio spomenuti Muzaferija, ali se posigurno m oe tvrditi da se i ostali rukopi i nalaze u ovoj Biblioteci, jer gl edaj u i n aslove dje la, mi takvi h

rukopisa imamo i po nekoliko primjeraka. Kada bi se p regledali rukopisi iz Sehdi-efendine biblioteke, vjerovatno bi se ustanovilo da s u svi rukopisi oYog Yakifa i sada u ovoj Biblioteci. Iz o,og kra tkog izlaganja vid i se da Gazi Husrevbegova biblioteka Hi izuzetno korisnu i humanu za dau, u vaju i ku l turnu ba tinu kao SYetinju i nastojei da ona bude dostupna naj iroj javnosti. Mnog i znaajni rukopisi i dokumenti ovdj e se u vaju vie st o t ina godina. J ~arno zah,aljujui postojanju ove Biblioteke i nje nim darovaocima, sacU\alo se neprocjenjiYo kulturno-istorijsko blago za generacij e koj e dolaze. ~adati se da e se i dalje nastavit i ova koris na dj ela tnos t Bi blioteke ORIGL ALS AND TRANSCRIPTS OF VAKUFNAMAS PRESERVED UNTIL PRESENT DAY This work discusses originals a nd transcripts of vak ufnamas i n Gazi H userefbeg's library. At the beginning the re is a short l inguis tic and terminological explanation of vakufnama, and afte r it the r ole of the \'akuf and the significance of valcufna mas a nd the va kufnamas in this library are discussed. It is pointed out tha t the library, po'> sesses in three \'Olumes mor e than 1.100 vakuf nam as in transcri pt a nd that it has 556 originals and transcripts as special docume nts . Finally 20 vakufnamas from the XV and XV I centuries arc quoted, ment ion Js made o[ vakif oi books, and especially Abdulkadir son o[ Huseinefendy Muzaferija, wh CJ gave books lo the former umu i a m edresa m Sarajevo.2B

J Q-H'>.A J\'

!......

Bilje ka n a jednom od uvakufljcnih ruko pisa Muza fe ri je.

HtU ~tanO\ali i O\'dj e imali kue i posjede. Uz damiju ~e nalazi mali harem koji je vakufsko via nino. J edna k ua u Kosoru bila 1e J/73. godinL 'lasni t,o vakufa ove damije. BlagaJ ~u Turci zauzeli J466. godine i od tada pa do 1841. god ine o,dje je sagraeno: sedam damija, tekija, turbe, dva m ekteba, medresa, kupatilo (ha mam), d\a hana, tri musafirhane (bespla tna konat~ta) 1 d'a kamena mosta preko r ij eke Bune. Dam ija na gradu sagraena je prije J520, sultan SuJejmanoYa (careva) 1521 , Cej van ehaj i na pri e 1.:5-t Has.an-agina p rij e 1664, hadi Jusufa Babe prije 1664, ha di \1urat s.pahijc prije J762. i Ali-paina oko J84J. godi ne. S ve ove damiJe, osim one na gradu i Careve, ima le s u vaku fe koj i s u se as tojali fJd kua, mlinica, vinograda i baa. Ismail lc, blagajski kadija, uvakufio je 1774. godine 2.400 aki l CJdredio da s.c kam ata od O\'e sume tro i na paljenje t ri kandilja uz rc; zar u Care\ OJ da mi jt. Had.i:1 Salih Leho, sin Velijudin-agin zavjetao je J 786. godine S\fJ P'Jt nati d io u tri mlinice na Buni i odredio da mu se svake godtn'~ ra du{u pt>siromaha i bogataa. Uz desnu obalu Bune vide se jo mevine starog Karaoz-bego vog hamama koji se izd ravao iz sredstava ovog vakufa. U Blagaj u su radile i tri musafirhane: jedna na vrelu Bunc, poznata pod imenom >>musafirhana blagajske tekije i Velagia musafirhana. Prva je sagraena prije 1664. godine i u nju su odsjedali samo ueni ljudi koji s u , kako kae Evlija Celebija, ovdje vodili naune dbkusije. Na Vel agia adi radile su sve do iza prvog svjetskog rata dvije rnusafirhane stare blagajske porodice Velagia u kojima je svaki putnik namjernik imao u njima besplatan s lan i hranu. Velija Velagi, sin Hamzin uvakufio je prije 163-L godine jedan m lin sa pet vi tlova na rijeci Buni, stupu za valjanje ukna i epet (kronj u) za kupljenje vu ne ispod stupe. Odredio je ela se iz prihoda ovog vakufa daju svake godine u redebu mjesecu tri gozbe (sofrt:l za s iromahe i da mu se svake godine pro u i halma za duu. Mostarski Jcgator Mehmed-beg Karaoz sagradio je u Blagaju prije 1570. godine jedan kameni most i odredio da e opravlja iz sreds tava njegovog vaku fa. Hasei Ali-aga Kolakovi iz Blagaja podigao je ovdje jedan most i veliki han i odredio da sc izdravaju iz sred ta\a njegovog vakufa. Na podruj u Blagaja i blie okoline nalazi se \'i~e harema u kojima su stari niani veim dijelom uniteni. Vranjevi i su udaljeni od Blagaja tri ki lometra i dijele se na Go rnje i Donje Vranjevie. U Donjim Vranjeviima, na mjestu GLI\ nine, sagrad io j e neki Od riev i prije 1730. godine damiju i mektcb uz nj u . Pri a se ela je Jega to r za nj ihovo izdral'anje .wvjetao jedan \'i: nograd i neto zemlje kod damije. N_ic damije nalazi ~e har~m ~~:ut~ Odricvac koj i je vaki[ takocter zavJetao. U ovom lllJC lu 1 bl_tt.nOJ okolini na lazi se nekoliko s tarih harema koji s u vakufsko vla~n tt' o. Gnojnice s u uda ljene od Mo Lara e t kilometar:~ i Jee n_n krajnj oj i to noj perifc rij i Bia polja u p_oclnoju planin-~og. _mn.sl\ a \ :> Jea. U ovom mjestu je prije 168-l. gocltnc sagradcna clzamtJn 1 uz nJU mek teb. Ne zna se ko je vak i!" ovih zadubina a ni ta je on o~t::l\ tll za njihovo izdravanje. a podruju Gnojnica postoji l~ hnrcma h.oji '>ll bili vakufsko vlas ni tvo. Mus tafa Sijah. u narodu popularnu pot.n.lt

pod im nom Dedo .S ijak, sagradio je prije J 775. godine j edm1 le nalazi groblJe u kume ima vie niana s na tpisima i bez nj ih . Damija i groblje uz nJu stoje pod zatitom drave.~ijt,

4. Had.Zi Husein-begoYa damija na Vardi. Ova je damija sagniena prije 1664 godine i za vakifa se misli da je starenik porodice 1ultca ~e ma sc sta je l'aki f ostavio ;a njeno izdravanje, jer se \akufnama niJe saul'ala. Uz nju se nalazi groblje s nekoliko lije pih ni~lwH:k\! u Sar'!!Jevu .I. str 141 , bi_". 209. Ja sam se koristio prijevodom FaztletL Cnko Iz knJige u rukopisu \faku[r1ame Bosne i H ercegovine -, Defter br. 211, fo 211/313. , Adem Handi, O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XV J tj/]~cu - uloga drave 1 vakufa, Prilozi za ol'ijcnlalnu filologiju XXV f 1975, str JlJ.-170.X~

'

X~

l ,ijeka, str. 403-431.

90

O ostalim vakufima na ovome podruj u postoji jedan objavljen rad,9 ) pa emo ovdje samo pobrojati vakife i njihove zadubine (a to su uglavnom damije) sa osnovnim podacima o vakufsldm prihodima. Osnovni izvor za ove podatke bio je opirni popis za Kliki sandak iz 1604. godine, u kojem se, izmeu ostalog, nalaze i podaci o va ku fima . Livn o kao najvei i najrazvijeniji grad Kli kog sandaka u kome su sj edili i sandakbezi, imao je i naj vei broj damija, a time i vakufa. Evo podataka o vakufima u Livnu 1604. godine. Va kuf damije Sinana-aua (Dumanua) .imao je aktivu u gotovom novcu od 58 .171 ake i kiriju od 12 duan a godinje iznos 2.230 a ki. Uz ovu damiju je bio p odignu t i mekteb koji je izdravan iz reds tava va kufa. Vak uf damije Bali-age Ljubuni a (Balagua) imao je gotovine u iznosu od J28.560 aki, zatim kiriju od J8 duana godinje 3.400 aki, le prihode od mlinova godinje 400 ak i. Na osnovu natpisa iznad ulaza u da miju vid i se da je ova damija podignuta 920. godine (1514/ 15). J asno je otkud je damija dobila naziv Ba lagua, po imenu vakifa Baliage Ljubunia, dakle domaeg ovjeka iz Livna, koji je elio da svome gradu ostavi vrijednu zadubinu. Iz prihoda vakufa vidi se da je njegov vak uf bio najbogatiji u Livnu. Vakuf damije Mehmed-age imao je prihod u gotovini 49.284 te kirije od 25 duana ij i iznos nije naznaen . Damija sa ovakvim nazivom u Livnu ne navodi se u poznatoj literaturi, ali se navodi damija Dukalar Hadi Ahmeda koja se ne spominje u defteru. Iz natpisa kojeg saoptava EvJija Celebija vidi se da je ta Dukatarev:1 damija podignuta 1587. godine, pa je morala biti evidentirana u defteru iz 1604. godine. U samom natpisu nije sadrano ime graditelja nego ga daje sam Celebija koji kae: ... blizu arije nalazi se stari tvrdo z;idani hram pod kupolom , to je damija Dukatar-oglu Hadi Ahmeda. Mogue je da je Celebija pogreno zapisao ime dobrotYora, a poznato je da je on ponekad i pravio greke, pa da je to, u stvari, damija Mehmed-age umjesto Hadi Ahmeda. Vakuf damije Muhameda Perko-zae (Muhameda spahije ili Perkua) imao je prihod od 84.000 aki u gotovini. Uz damiju je pos tojao i mekteb koji je izdravao iz i tih redstava. Ova je damija u narod u bila poznata po imenu Perku a. Sada se moe dati objanjenje odakle dolazi taj naziv, narod ju je tako prozvao po imenu osnivaa koji se zvao Perko-zae (Perkovi) . Va kuf dam ije Mu tafa-pae (Lala-paina damija) sastojao se od sreds tava u gotovom novcu u izno u od 123.326 aki, te kirije od 8 du ana godi nje 1.280 ak i. Navedeni Mus ta fa-paa je Lala Mustafapaa Sokolovi koji je bio kli ki andakbeg od 1574. do 1577. godine. Iako j e sjedi te kli kih a ndakbegova zvanino bilo u Kli u, oni su c ijelo vrijeme jedi li u Livnu. Otuda se Musftafa-paa odluio da tua ke,9) Fehim D. Spaho, D amije i 11jihol'i l'akufi 11 gradol'ima Klikog sa11d f.aka poetkom XVII stoljea, Anali Gazi Hu rev-begove biblioteke I\ .

tr. 217- 230.

91

podigne dam ij u i to u vrijem e kad j e sj edio u Livnu kao sandakbeg. Dam ija je podignuta 1577. godine. Val-uf mesdida Pehlivan Husejna imao je gotovine 13.000 aki , a \-ak-uf damije H adi Uvejsa 18.000 aki. Za vaku f m esdida Husejna Etmekdi-zade u defteru stoji slj edea zabiljeka : Mutevelija ovog ml -ufa je otputovao u Sarajevo, te se n isu mogU uzeti podaci o prih odima i izdacima vaku fa.10) a osnovu te zabiljeke moe se donijeti openit zakljuak da su podaci koji su unoeni u ovaj defter o nO\anom tanj u poj edi.nih vaku fa uzimani di,rektno od mutevelija dotinih ya1:ufa, pa se mogu matrati potpuno tanim. C Konjicu je 1604. godine postoj ao vakuf mes dida Tabanica (?) Ahmeda .a prihodom od 4.000 a ki u gotovu novcu i izdavanjem u zakup 30 ducana u mahali Varda . Ovaj se m esdid nije mogao sa sigurnosu ubicirati. Kako je j u ranijem kljkom defteru iz 1574. god. zabiljeen i to kao i u ovome iz 1604. Taba nica Ahmed , sigurno je da j e pisar dobro zabiljeio nazi\'. Poznato je, meutim, da je u Konjicu u ro doba po tojala damija M ehm ed-aueva ke mahale i dzemat (skupinu) J e vreja. Do kraja XVI s tolj ea ovaj grad je ,zra~tao u jedan od naj ,eih gra dova na Balka nu sa 20 damija, o3 me;.dida, b tekija, 3 b ezistana, 5 m edtesa, n e ko liko bibliote ka , b h::tmama. ,-il.' hano\3 i k aravan-saraj a, o ko 90 m ekteba, zatim 6 mo10\a. ogromnim brojem duana i p rek o 5.000 s ta mbenih ku a. S a svim tim g:raeYinama, te uz mnotvo zelenila, tek u e vode, es ama i adrvana ;raje\'0 je pruzalo zaista lijepu sliku. \'ece grae,inc, odnosno vei vakufi, inili su u rb ani kostur gr.:~ da i btli centri naj,eih rnal1a la u gr ad u. Ostali pros tot po punjavali su ~rt'dnji i manji 'akufi. Naalos t, glavni izvori za izuava nj e ovog pi tanja ,akufn::tmc uglaYnom n isu sau vane. I z X VI stolj ea sauvan je mali broj O\ih dokumenata i oni sc odnose veinom na vee va ku fe. Pvdau za izua,anje !>rednjih i m a nj ih vaku fa u S a rajevu u XVI s tolJecu mogu se naci u p opi ima Bo anskog sandaka. Po cb no s u znacana d\a deftera koji pored drugi h zn aajnih po da ta ka sad re i poPl'L 'akuia. To !>U popis Bosanskog an daka iz J 540. godine 5) i p opis iz Jo0~. godint. l Ti popisi Yakufa, tj. \'akufskih objeka ta, za,jetajnih dobara i ra~hoda tih ,-akufa van i su i zbog toga to pred s ta vljaju r~ztmiranc ~adrzaje zaklanih povelja (vaku fna ma) o poj edi nim vakuina a koje najYCc.im dijelom nisu sauvane. Zato podaci pruen i u omr. pupi'>Ima o pojedmim. na ro i to si tnijim i n esamosta ln ijim vakuftma pred~ ta\ ljaj u esto i jedine spomene o n j ima. Broj eYidentiranih Yaku[a u ova dva popisa je d os ta veliki , ia ko oni ne obuh,ataju !>\'e Yakufe u Sarajevu u to vrijeme, to se m oL.c \idJeti iz popisa SarajcYa u na\'edenim defterima. Sredinom :X.\'1 !. toljea bilo je u pisano u Saraje\'u gotovo ..;o ~to srednjih sto manjth \'aku(a, a krajem X VI s tolj ea v1se nego duplo - 90. Ra7log po,eanog broja vakufa nij e samo u in ten zivn c..j izgradnji grada u drugoj polovini X\' 1 stoljea n ego i u o sni vanj u manjih \akufa koji !.U bili dodaci \'eim ,-aku fima i ij a su s red s tva koristcna za plate pojedinih slubeni ka u odreenom vakufu. Ovi va ku l i, pored krupnih ,-akufa kak\i su bili Gazi H usrev-b egov vakuf, Vak uf ha-bega Ishako\ ia, Yaku( Mustafa-pae Skenderpaia i drugih sandak-bega i pred!.tamika osmanske feudalne klase, odigrali s u znaaj nu ulogu u opem r;u,oju Saraje,-a kako u urbanom tako i ekonom skom, r;ulturnom j dru~t\"eno m. Legato~i -~-'"ih Yakufa ~otical i su iz razliitih dr u tven ih s lojeva , pr"ce,_ od naJ\ISih predsta\'nJka osmanske feu daln e k lase pa do ljudi >n::dn cg dm~t\'cnog s ta lea - zan a tli ja, t rgovaca, vjerskih i admini. Istanbul. Bru;bakanlik Ar!}i\i, CBBA), Tapu deftcr (TD) no 18, Foror.opJJe u OIS pod brojem 61. hanbul, BBA TD No 211, 0 15 br. 75. bLa11bul BBA TD No 18, OJS br 61.104

s trativnih slubenika do obi nih g raana, pa ak i osloboenih robova. U osn ivanju vaku(a u Sarajevu ues lvovalc. su i ene. Uvakufljana je i pokretna i nepokretna imovina . Nepokretna imovina kori tena je po principu zakupa (muqata'a) i to zakupa jedins tvenog za cijelo cars tvo. Sto se tie srednjih i manjih vakufa u Sarajevu u XVI s toljeu tu je dominiralo zavjetanje gotovine. Interes na gotovinu tzv. ribh utvrivao je prilikom ustanovljavanja vakufa i nije se m ijenjao to je es to ilo na t etu vakufske imovine, jer je novac gubio vrijednost. Novac je davan uz interes od 10% do 15% a troen je za odravanje vakufskih objekata. Vakufski novac je igrao znaajnu ulogu u kreditiranju gradske privrede. Davanjem novanih sredstava na kredit trgovcima i drugim licima vakufi su dugo vremena vrili ulogu novano-kredi tnih zavoda?) injeni ca ela su vakufi u ova dva deftera upisani kao zasebna cjelina pokazuje ela su oni predstavljali znaajan kulturno-privredni faktor. Njihovi p r ihodi bili su veliki i ulicali su na opi razvoj Sarajeva. Najvei i najbogatiji b io je vakuf Gazi Husrev-begov, ali i ovi s rednj i i manji vak ufi imali su znaajnog udjela u razvoju Sarajeva. Godin e 1540. srednj i i manji vakufi u Sarajevu posjedovali su 176.900 aki gotovog novca to je donosilo godinj i prihod u iznosu od 20.935 aki i izvjestan broj nekretnina (duani, mlinovi, zemljite, vrtovi) iji su pril1odi te godine iznosili 20.547 aki. U drugoj polovini XVI stoljea ta sredstva su znatno porasla tako da je 1604. godine ukupna suma gotovog vaku(skog novca iznosila 454.240 aki, to je donosilo godinji prihod od 53.996 aki i od nekretnina 17.380 aki. Taj novac kori ten je za odravanje zad ubina i plaanje njiJ1ovih slubenika. Kada se ova suma uporedi sa gotovinom koju su posjedovali krupni vakufi poseb no Gazi Husrev-begov vakuf, onda gotovina koju su posjedovali sred nj i i manji vakufi u Sarajevu u XVI vijeku ne izgleda velika. Jer, sam Gazi Husrev-begov vakuf, pored nekretnina, imao je 1540. godine 900.000 aki gotO\'Og novca to je donosilo godinji prihod 90.000 aki a J604. godine 944.796 aki to je godinje donosilo 94.n9 aki.8) Medutim, i pored ove velike razlike u sumi gotovog n01ca, za ono vrijeme i prihodi koji su ostvarivani od goto\ine sreclnjili i manjih vakufa, kao i prihodi od nekretnina tih vakufa, bili su znaajni. Oni s u imali udjela u r azvoju Sarajeva pogo tovo njegovog privrednog razvoja . J er, vak ufski novac je pozajmljivan uglavnom privrednicima: zanatlijama, trgovcima i poljoprivrednicima, tj. onim druhenim sloj evima za koje se znalo da e pozajmljeni novac vratiti a i pozitivno uticati na r azvoj zanatstva i trgovine.9) Sarajevo je u XVI vijeku bilo n ajrazvijenij i privredni centar Bosanskog sandaka. Na kraju, m oe se rei ela su pored krupnih vaku[a koji su i n ili urban i kostur grada i brojni srednji i manji vaku fi imali znaajnog udjela u razvoju Sarajeva. Lega tori tih manjih vakufa bili su uglavnom1) A. Sueska, Vakufski krediti u Sarajevu, Godi' njak Pramog fnkultela u Sarajevu II/1954, Sarajevo 1954 str. 343-379. 8) Is ta nbul, BBA, TD No 211, OIS br. 75 fo. 397; Istanbul, BBA, TD No 18 OIS br. 61 fo 347. 9) A Sucska, Nav. djelo str. 353.l OS

pn~d~t:nnici zanat kill i trgo\'a kih ceho1a, kao i drug ih predstavni ka ;.n:dnjcg d rus tnmog talea. s,ojim nlkufima o ni s u dopunjavali i pro$ir iY ali funkciju ,cJikih vakufa. Tako su ostvarena ogromna m at..:rijalna red na koja su n orila od arajeva najvaniji kulturni, e konomski i politiki centar Bosans kog sandaka a ka nije Paa luka.

Srednji i manji vakufi u Sarajevu 1540. godine: k e11der-pae-godinji prihod od m lino13, ITtma, \"OCa i djeteline 3.2~5 ak i. 2. l 'a kuf mesd':.ida M eh111 ed-bega si11a ralunetli Minneta- godi nji prihod od ducana, k irije, zemi na, mukala i od zakupa zemlji ta pod ducanima 2.380 aki. 3 1 aklt! mesd;.ida ralunetli } akub-pae-godinji prihod od clucana. mukate zemljita, te od kirij e dua nskog zem ljita 902 ake. Dodatak o1ome Y akufu : ~. \"akuf Yoj,ode '\esuha 10.000 a ki, godi ' nji pril1od 360 aki. S. \"akuf Mehmeda ina J usufoYa, gotovina 1.500 aki , godinji prihodi 180 aki. b. \"almf Alije ina :\1ehmedo\a , gotovina 1.000 a k i, godinji prihod L''l akci. l . lakuf pokojnog ejlla Ala11din-dede-godi nji p rihod od dva m ina na .\1iljack:i 300 aki. 8 1"akuf d:_amije ejl!a Femha- godi . nji prihod od j edne mezre u nahiji Ol01ci 591 aku. Za lube nike ove damije j edn u mezru u vakufio je ultan Selim-han. Njen godi nji prihod bio je 1.509 aki. 9 1"akuf d':.amije Skendera eliaje (ll etllode) r ah111elli Mustafapae-gotoYina 4.000 aki, godinji prihod o d gotovine i o d prihoda o d duana 1.800 aki. 10. l'akuf mesd:ida Sinan-elebije sina Sket1d er ova u Komat in mahaligodinji prihod od sedam duana 1.260 a ki . ll. l'akuf mesd:ida i mek teba M i111a r Sina na-go tovina 15.000 ak i godEnii prihod od gotol"ine 2.250 aki. 12 T"akuf mekteba i mosta saraa H asana sina Sirm erdova- gotol"ina l ;.500 aki, godinji prihod od gotovi ne 1.875 aki . 13. Vakuf mesd~ida H ad:i E jnehana- gotovina 10.000 aki , godinJI prihod od gotmine 1.500 aki. 14. Vakuf Hanife, :ene hadi Ej11ehm1a-gotovina 3.000 aki , godinji prihod od gotovine 360 aki. l' l'akuf Ferhada nalbanta - gotovina 3.000 aki , godinji p r ihod od gotoYine 360 aki. 16. Vakuf mesdida nalban ta Si i7CI 17CI - godinji prihod o d S duc.>onog svijeta. Ovo nije vjera ni asketizma, n iti hedanistike ras pu tenos ti. Covjek treba da ivi svoj ivot i koristi n jegove ljepo te u r azum n im granicam a, ali pri tome mora omoguiti i drugima, koj im a su r ados t ivo ta u skraene, da bar djelimin o ostvare svoje pravo participacije u tu em imetku. Je r o ni, koji s tisnutih aka preb r ojavaju svoj novac, teko da e na buduem svijetu s rediti raun e svoga ovozemljaskog b itisanja.=

=

Izrastao iz jednog prim itivnog po liteistikog drutva, ije je i mnogobo tvo bilo odraz plemen s ke samosvojnos ti i izdiferenciranosti, islam se odmah radikalno s uprots tavlja svojoj sredini, nameui svoj monotei s ti ki koncept snagom jedne pojed nos tavljene ali i beskompromisne logike, koja je u poe tku bila prihvatljivija stanovnicima ,\kdine, nego li m ekkans koj ari s tokraciji~).~) Esencija lni razlog ove pojave vjer ovatno lei u injen ici da su stanovnici Medine, ivei zajedno sa idovima i k ranima, bili naviknuti ~ na koegzis tenciju sa monoteizmom. Mekkansko drutvo, kao plemen ka, trgovaka i ratniko-pljakaka elita, kojoj je bilo poYjereno i u\anje glavnog politeistikog zajednikog svetita (Ka'be), otYoreno se suprotsta\ljalo - ak i bra hijalnom silom - novom uenju, koje je dono ilo nove poglede na ivot i svijet i zagovaralo veu drutvenu disciptinu. Upravo na~tojanje mekkanskog drutvenog kruga da zatre novu vjeru i fiziki lik\idira Muhammeda, svakako je od lu no podsticalo intolerantnost i lama prema mnogobocima (mudcima), koji su iz islamske sred ine bil i jed nosramo uklanjani ukoliko ne bi ptilwatili nO\ u vjeru. Nakon pobjednosnog i\luhammedovog ul aska u Mekku iz Kabe su odstranjeni svi imboli politeistikog \jerevanja, a Kaba pretvorena u n ajas niju bogomolju nove religije. Pri tom~ je u zidu Ka be i nadal je zadran Crni kamen (haderuJ-es\ed) i pored toga to je o n bio i sveto znamenje politeizma. Na pn' i pogled O\'O izgleda bo koncesija starim vjerova njima, iako u vojoj biti 0\'aj ge t predstadja odrat i lamskc uni ven:alnosti i kontin uiteta sa raniji m monotei tikim religijama. koje su imale svoje uporite i na ovom mjestu. - Prema drugim monoteis l'i kim re ligija ma is lam je trpelj iv. Kw'an izriito naglaa\a toleranciju pre ma kitab ijama tj . k ranima i idovima. Meu t i m, ovaj tolerantni stal is la ma treba znans tve no s tavili - bez ikakvog idealiziranja - u realne ohire s tvarnog ivo ta. I slams ka tolerancija - svakako no\'i kvalitet u meduvjers kim odnosima jed nog svijeta, opte reenog najekstremnijim i kljui\o s tima, - nije pre tpos tavljala u toku rru:vo ja is lams kog dru tva i gradansku ravnopravnost sve do najnovijeg vremena. 1 emuslimani su i u i lam~koi. a posebno u osmans ko j d ravi ( to je za nas od osobite vano, ti), imali s tatus tieni ka (zi mmije), ije o baveze i prava praktino O\'i e od sticap p oli t i k i h i ekonoms kih pl'ilika i na rcgistnt his torijskih zbhanja krl'Cll :-l' od iroki h priv.i legi ja do velikih, naroito ekono mskih nepravdi. - Pripadnici isla ms ke religije, ukoliko su se mogli odrati u pojedinim nemuslim:llls ki m sr edinama, tako e r nisu uivali punu gm fan ku ravnopravnost. -Proces i zjedn a avanja svih graana, bez obzi ra na religiju, poinje sl\':1111ll od XI X s toljea i traje - u nekim sredinama -jo' i dana .

,, 1,,

1Armiranje i petrificiranjc monotci Likog uvjerenja u svijes~i vjernika i lam po tie inauguracijom jedne duboke pobonost i, koja se m anifestira u s taJnom tvrcnj u i ponavljanju oitovanja o privrenos t i Bogu i njegmom posla niku u pet dnevni h molitava (u poetku je b roj rnolita,a bio manji!), u estom itanju i rccitir a nju pribraoih odlo maka iz Kur'ana. u posebnom intenz hira nju molitvi za vrijeme m jeseca posla i u 'im drugim privatnim i javnim v jerskim m a ni fes tacijama (obavljanje hodoa 'a. aJmme iitd.). 5) Q,aj metod fik iranja jednog dubokog vje rskog OSJeCanja, koje ponekad dolazi na granice zanosa (d crvike molitve!), pute m kons talltnog tnenja i ponal'ljanja, do ta rano postao j e predmet znans lven ug i pitiyanja zapadnih sociologa i socijalnih psihologa. Nem am o poda taka da je u na'oj sredini is kljuivo sa s tanovita socija lne p ih ologije netk o btrai,ao oyaj fenomen. U islamskoj z nanosti vjerova tno Ibni Rudu pripada prim;t razmatra nja postanka i op Lojnosti vjerovanja. o,ako konstituirano Yjerovanje ni u islamu nije moglo os tal i imuno od pojave paroksizma, koji se -zavi no od his torij skih il i po litike- ocijalnih prilika poja,Jjuje u razli itim oblicima, bilo kao ubojiti Yjer ko-politiki fanatizam , a ketizam, misticizam, ili jednostavno kao hipertrofirana pobonost, ije reli kte nalazimo i u pojedin im nasim Yakufnamama-zakladnicam a (zakladatelj npr. nalae da se u n jegomj damiji pored redmnih obavlja i odreeni broj izvanrednih molita\'a, da se s\'aki dan itaj u il i recitiraju d ugi o dlomci r o mir-u i::.111ctlu Au.,trije i dr:aFe Srba, HrFnla i Slovenaca za kljuce7, l O . IX 1919. u en e r m enu obavez i v::~ o je l a nom S l . jugoJmensku drZh.:pcnoj e\Tvpeizaciji i novoj fi7.ionomiji grada.

158

zn aaja .l)

a kao n_Jcn cilj ulv~ujc sc, pored ostalog, da pomae sve op te i po~cb nc VJerske, mca nfske i dobrotvorne svrhe, to j e, u skladu sa novim vreme nom i novim potreba ma, omoguava lo pokretanje akcija ire..,o

M ogunos ti koje je pmala ova zak lada nisu, medutim, iskoriene. S tavie, rcims kc garniture, uz odve naglaene razlike izmeu najkon-

zerva ti vnij ih i najl ibcralnijih s truja u centralnom organu vakufske upravc i .. mus limanskom dru tvu u cjelini, pogreno su usmjeravate mnog~ ak~ 'J 7 vak ufa 1 nanosilc mu velike tele. To je bio i osnovni razlog da us tlnJc nos t vak u [skih dobara nije b ila ra nije prevaziena i da efekti tek izborene vakufs ke samouprave nis u bi li naroito znaajni bar u pogledu racionalnijeg korienj a va ku [skc imovine, do ega je dolo tek kas nije obj edinjavanjem manj iJ1 vak u[a. Subjektivne slabostiKonano, sve spomenute objektivne okolnosti imaJe bi neto blai odraz da nije bi lo i subjektivnih slabosti, kao to je nekorektan odnos pre ma vakufskoj imovini onih koji su tom imovinom neposredno ras polagali, ili su donosili odluke o njenom upravljanju. A tu je bilo, takoe, velikiJ1 propus ta, greaka i zloupotreba, bez kojih bi, i pored brojnih te koa, s tanje u vakufima bilo ipak znatno bolje. Dovoljno je prisjetiti se zak l juka o decentralizaciji vakufske uprave, to ga je 1923. godine donio tadanji vakufski sabor, po kome se s reskim vak ufs kim povjerenstvima ustupaju svi vikovi samostalmh vakufa, vjerski prirez i drugi prihodi, ostvareni na njihovom podruju. Ponovn im j aanjem u loge cent ral nih vakufskih organa (1929), u cilju s re i va nja va ku[skih finansija, mogle su se sagledati brojne negativne posljed ice ove autonomije, koju su pojed ine m utevelije i \akufske uprave is koris tile za zloupo trebe svake vrste. Isto tako, nesa,jesne pekulacije sa akcijama Muslimanske trgovake i obrtnike banke stajale s u centralnu vakufsku up ravu osam miliona gotovog novca, b.-upovanjem akc ija ove banke po nominaJi u vrijeme kada one nisu vrijedile ni 180o tc vrijed nos ti. Kupnju akcija zakljuio je vakufski saborski odbor, to je, u s tva ri , bilo u kompetenciji sabora, a akcije plaene no\'cem samos ta lnih vakufa. Koliko je ova transakcija reaJno otetila ,akuf. uzimaj ui u obzir sve moguno lt za njego' u racionalniju upotrebu, tamo potvr uje da zadubine, fondovi i fondacije, bar u onom njihovom ranije m kla s inom obliku nemaju nekog posebnog drutvenog znaaja ni uloge koju su nekad imale. Ovo ne zn ai da drutvo nije imalo interes za osni vanje zadubina, fondova i fondacija ili da je onemoguava lo njihovo osn ivanje. U Zakonu o na!>lijcivanj u, koji je denesen 29. 04. 1955. godine, predviena je taha mogunost. Zavjetalac moZe testamentom naredi ti da se neka s tvar ili pravo ili dio zaostavtine upotrije bi za post izanje neke dozvoljene svrhe. Stavom 2. istog propb::t predvieno je da ako je zavje talac naredio osnivanje zadubine i odredio sredstva za postizanje njenog cil ja, zadut.bina e postali kad !>.: dobije odobrenje nadle2nog dravnog organa. Ovaj savezni zakon je p res tao vaili donoenjem repub li kih zakona o nasljeivanju, ali su i rep ubli ki zakon i preuzeli ovakve odredbe. I ako je ovo samo jedna od mogunos ti osnivanja zadubina, fon dova i fondacija, oi to je da nema melnji ela sc one osnivaju i na drugi nain. Va ku fi u kod nas zadui.bine, koje predstadjaju dio imm ine I slam ke zajednice. Da bi ispitali mogunosti i nain u postadjanja vakula, neophodno je prou it i propise o pra' nom poloaju ,jerskih zajednica. Vec spomenutim Ustavom od 31. 01. 19-!6. godine \'jerske Z.l jednice !>U odvojene od dr.lave. Takav je i danas odno dr.la\'e i qen:. Ovo je kvali tativna razlika u porec1enju sa ranijim odno ima dr.lan~ t vjers kih zajednica u kojima je odreden broj \jcrs kih zajednica, medu kojima i l la ms ka zajednica, bio priznat kao drzo.w na religija . .1\jiho , 1 o rganizacija bila j e ureena zakonom, a u nad lezno ti im je bilo dato obavljanje velikog broja po lova od opsteg in te resa i javno-pramog brakte ra, posebno iz ob las ti porodinog prava, pro vjete i socijalnog s ta ranja. Sada, Ustav i Zakon o pravnom polot.a ju vjcr kih zajednic.t odvajanjem vjerskih zajednica oci drave svodi djela tnost vjerskih zajednica isklju ivo n a vrenje vj erskih obreda i vjer kih po lova. jcrs kc zajed nice se osnivaju prijavom kod nadlenog organa optine i sti~u s vojs tvo graansko-pravnog lica. One mogu imati i s tica ti gradnjom, poklonom ili n a drugi n ain, pravo via ni tva na gradcvinske objek!t' i druge ne kre tnine koje im s lue za vrenje vje rs kih obn:da i \'jer kih pos lova, kao i za smjetaj svoga o obija. jcrske Lajcd nicc imaju punu unutranj u a uto no miju, same od reduju svoju organilaciju, biraj u ,.,ojelo5

up nl\'ljanja vojo m imo ,inom . Imnj u im kc ti odra,anja i un apreenja vjerskog ivo ta i obavlj a nja obre dn. prO\oenje \'jerske pouke, o nivn nja kola i fa kulte ta za kolovanje :sve'tenikn, odno no vjerskih lubenika, vj er kog obrazova nja organi ZO\n.njem predavanja i i zdavakom djela tno u i niza drugih pos lova. \ 'elike su mogucno ti za izn alaenje naina s ticanja imovine pomou koje ce i pw1javati ciljeve zbog kojiJ1 su osnovane. U ta\ I lam ke zajednice predvi a da vako fiziko i pravno lice, u duhu erijatn, moe osniva ti vaku f. Od luka o osni vanju va kufa je \aljana ako )e odobri Sta rjeins tvo. Svaki va ku f ima svojstvo pravnog lica. Za pmmi ubjekthitct vidjeli mo da je potrebno i odobrenje nadlenog organa. Prema Zakonu o p ravnom poloaju vj ers kih zajednica za o ni,anjc vjerske zaj edn ice, kojoj e pr iznaj e svojs tvo graa n -kog pramog lica potrebna je amo prijava n ad lenom orga nu op tina, pa je do Ijedno tome dovoljno prijaviti osni vanje vakufa k ao j edne ud in~titucija ,-_;er ke zajednice da bi mu e p riznao p ravni s ubjektivite t. \ 'akufi su. dakle. nepokretna dobra I Ja mske zaj edn ice i njenih u ranO\a. koji imaju \'OjSt\'O pramog lica i iji prihod i sc koriste za podizanje i izdrzmanje ta b ih u tanova. Kako vidimo, n j ihovo osn ivan je 1e mogue i doz\'Oljeno. U praksi vakufe kod na osnivaj u i sklju ivo fizicka ltca. Po toji teoret kn moguno t da va kuf osnuje i n e ko pravno hce ali ona u prak i te ko da moe doi do p rimjene. Ovdj e e izuzima obJektima mogucno t da neka od u tano\'a unutar organ izacije Is lar.t..,ke zajednice osnuje ,akuf. Izja,a , olje o o nhanj u vakufa naj ee je u formi pok lo na ili tes tamenta. Postoji mogunost osnivanja vakufa kupovinom n epokretnosti sred t\'ima od prihoda drugog va ku [a ili drugim sreds tvima, a li je i O\'O u praksi zanemarljivo. Postoje odreena ogra nienj a. Vakufi su, dakle, nepokretna dobra I slams ke zajed nice i nje n ih ustanova, imaj u svojstvo pravnog lica, a njih ovi prihodi se k oris te za podizanje i izdravanje takvih ustanova. Ka ko vidimo njihovo osniva nje je mogue i dozvoljeno. Vakufe mogu osnivati pravna i fizika lica . Prakti no, mogunost da pra\'llo lice osnuje vaku f svodi se n a osni \anje Yakufa sredstYima neke ustanO\'e unutar organ izacije I sla m ske zajednice. Realnija je mogucnos t fizikih lica da osnivaj u vakll fe, pa e 10 biti predmet daljeg izlaganja. Izja\ a \'Olje o prenesu svoj e irnO\ ine vakufu, vakif m oe d a ti ll obliku testamenta ili poklona. Raspolaga nje testamentom j e ograni eno pra\om nunih nasljednika (potomci , brani drugovi i roditelj i ostavioca) da iz zayjetene imo,ine trae nuni nasljedni dio. Nun i n asljedni dio predsta\lja polo,inu onoga to bi zakonski nasljednik dobio d a nije bilo raspolaganja testamentom . uni nasljednici ll p ravilu k o ris te tu zakonsku mogunos t. Ako je rasp olaganje izvreno ugovorom o po kla ou, nunim nasljednicima u pravilu takvo pravo ne pripada. M eu tim, poklonom !>e ne moe prenijeti pravo k orienja n a naciona lizova no m neizgraenom graevinskom zemlji tu, jer je takvo zem lji te van prometa. UYaku!Jti se moe sva nepokretna imovina koja m oe sluiti IslamskoJ zajednici za ispunjenje zadataka pos tavljen ih za ost varenje ct! a ;bog koga je osnovana.moguno

organ~

i

odreuju nai n

166

Ve smo vidjeli da n i eno, pa su to

Svako moe prenijeti samo onoliko prava koliko ih sam ima. je pravo svojine fizi kih lica na nekretninama ograobjektivni okviri njihovih mogunosti da u vakuf prenesu svoju imovinu. Postoji jo mogunost da fi2.ika lica osnuju lonci ko ji e s luiti za gradnju obj eka ta i da tako izgraeni objekti kao vak uf s lue potrebama ;:s lamske zajednice. Meutim, vidjeli s mo da je i veliina posj eda vakufa ograniena na zakono m pred vier:i maksimum zemljita, a broj stambenih i poslovnih zgrada vezan je za potrebe smjetaja osoblja vjerskih zajednica i potrebe za obavljanjem vjerskih obreda i vjerskih poslova. Stoga se moe desi ti ela pojedini vakufi nisu u Z3konskoj mogunosti da primo odreene nekretnine koje im fiziko lice nudi. Tada ostaje da se u s porazu mu sa Starje instvom Islamske zajednice nau mogunosti ea sc tc nekretnine koris te za druge potrebe Islams ke zajednice. Zakon o pravnom poloaj u vjerskih zajednica daje pravo vjers k im zaj ednicama da se bave vrenjem vjer5kih obreda i vjerskih pos lova. Us tav I s lamske zajednice kao cilj l slamsk':! zajednice ~e postavio odravanje i unapree:tje vjerskog ivota. Vakufi, kao imovina Islamske zajednice mogu se osnivati sam0 za zadovoljavanje potreba u izHavanju tako postavlje.1og cilja. Sada je o tpa la mogunost da se vakufi osnivaju za zadovoljavanje optih zdravstvenih, prosvjetnih i hnmanlarnih potreba naroda, jer to je van domena djelatnosti vjerskih z.\jednica, pa i Islamske zajednice. Ali, jo uvijek postoj i iroka moguc nost osni vanja vakufa. Pod vjerskim obredima i poslovima sa ciljem oci ravanj a i unaprceuje vjerskog ivota podrazumijeva se: - organizovanjf' obreda : kao to su klanjanje namaza u dcmaatu, organizovanje p uta na had, klanje kmban~. ohrcdi oko ahrane umrlih, tevhicli i mevludi i dr; - 'j ersko obrazovanje djece i od ras:! ih u mektebima, na vazavima, predavanjima i drugim vidovima vjerskog prosvjeivanja; - kolovanje vjerskih slubenika u vjer kim kolama i na teoloskim fakultetima; - izdavaka djelatnost izdavanjem i tampanjem ' 'jerskih listo\a, asopisa, publikacija, udbenika, knj iga, - organ izovanje strunih s lubi za vodenje admini tracije, evidencija, vodenje finansij s kih poslova, s taranje o imovini i niz drugih neophodnih poslova. Za sve ovo su potrebne damije, mesdidi, abdesthane, gasulhane, mekteb i, sale za predavanja, kols ke prostorije sa internatima i kuhinjom za smje taj i i hranu u eni ka, p ro torijc za fakultet, kolske i fak ul te ts ke biblioteke, ta mpar ije i izdavaka djelatnost, knjinice, zgrade za smj etaj organa l Jamske zajednice i njihove admini lracije i niz d rugih graevinsk ih objekata neophodnih za zadovoljenje potreba I s la mske zaj ednice. Svi ovi obj ekti ne ostvaruj u prihode iz kojih bi sc samosta lno izclravali, nego sc izdravaju iz drugi h prihoda Islamske zajednice. . . . Vak ufi , dakle, mogu biti os novani za to ela s luzc bilo kOJOJ od na broja nih svrha ili za obezbjcenjc s red t~va ~oji~a ~e s.~ omogw.:i lt odvija nje poslova u nabroja nim i drugim VJCr~kt m mstttLICtJama.le> l

:Kao ' to e 'idi, ,akif svoju nepokretnu imovinu prenosi vakufu s1ojom izja1om. a izja1u o prihvatanj u te imo1 ine daje Starjeinstvo I-Jamske zajednice. Izja1a o prill\atanju ne mora biti samo formalne prirode. Ona je e to i od u tin kog znaaja jer dolazi na kon ocjene mogucno~ti i cjeli hodno ti o nhanja tak vog vakufa. Mogunosti su, 1 idje! i smo. ogranien zakon kim ohirima veliine po jeda zadubine i ;!iem, jer se ,-akuf moe o ni1ati san1o za zakonom dozvoljene djelatno ti 1'jcrsk.ih zajednica, pa i I lam ke zajednice. Cjeli hodnost se ocjenjuje ekonomkom opra\'danocu o nivanja odreenog vakufa. Poznat je luaj \'elikog komplek a ume, koja se ne moe eks ploati ari u !ijed zakonom predvienih ogranienj a, pa bi trokovi njenog U\'anja j odra\'anja bili ve i od ekonomske koristi. Ta kav vaku f ne opra1 da1a S\'Oje po to janje. 1akako da u u sada "nj im uslovima mnogo vee mogunosti za o.nhanje fondo1a ijim bi e red tvima finan irala djelatnost vjer~kih inl i jeta da placa ITi jednost kurbana Medresi kojoj preputa org3 nizo,anje kupo1ine, u1anja i klanja kurbana, a kurbansko meso ostavlja za i!>hranu uenika medrese. Dolo se na ideju da se imanje vakuf Tabako1 ica Ahmeda, iskoristi za te s~rhe. Adaptacijom postojeih objekata 1 Izgradnjom nol'ih, o1o imanje je dobilo tale za smjetaj s toke predYicne za klanje, potrebna hrana za ishranu s toke izmeu nabav~ e i klanja, klaonica, s uara, a predl'iena je i izgradnja hladnjae. Na u1aj nain organizoyanim obezbjeivanjem obreda klanja kurbana vjernicima tuJI ~:a to nemaju drugih mogunosti , ovako u vaku(Jjena irno\ ina ima ~~uje puno t:konom~ko opravdanje. Meso koje se dobije ne samo da u potpunosti zadovoljava potrebe ishrane uenika GaziHusrel begu1c medrese nego se !;alje i uenicima Medrese u Pri tini .H~.uf1 pred!> tal ljaju znaajan d io imovi ne Islams ke zajednice, bez koje bJ rad pojedinih njenih institucija bio znatno otean.

. Kako 1Idimo tradicija osnivanja vakufa jo uvijek je jaka, a

16':

POSSIBILITIES AND WAYS OF ESTABLISHING VAKUFS IN OUR LEGAL SYSTEM WITH REFERENCE TO THE PRACTICE OF ORGANS OF ISLAMIC COMMUNITY

Vakufs as a s pecia l kind of cndowmcnt are part o[ the property of the islamic com munity tha t is used for execution of assignements in the realisatio n of the purposes for which they were founded. In the period before II W. W., when the Islamic Commurutv was one among a number of recognized religions and in its activitie~ bes ides of a religious nature, had also a fJublic legal character, vakufs were founded for 1.he fulfil ment of the religious, cultural, humanitarian and general tasks in the competence of the islamic religious community. After the II W. W. socialist social relations were established. The social sector of economy became much stronger. The property of c it izens and legal persons had less sign.ificancc in the life of country. The size of propcrty in land and in real estate was limited. Religious communities were separated from the stale, and the state took over care for organization of economy and cultural life, education and of a ll tasks of general socia l intcresl. The religious communities were occupied with religiuus rites and religious tasks. The e qualitative changes in ocialcconom ic circumstance have a lso ch anged the role and ignificancc ()[ cnclowment in general and also the role of vakufs. The va kuf as a purcl) religiou in titution should now hlep the main tenance and advanccmcnt ot religiou life, because it is a purpo e of the Islamic Community proclaimed by its con titution. The maintenance and advancement of religiou life is achieved by diverse activities s uch as: - the organizing of religious Ji[c, prayers in demaat Uoint prayers) m evlud celebrations, te,hid, religiou buriaJs and other rite . the schooling of taf for future religious officer . - the rcligiou education of children and of adult , - the issuing of religious edition~. jounal , textbook and books For all these activities i neces ar ' to provicle conditions and mate r ia l basis. Although the Con. titution of the I slamic Communit: h as forseen the e tablis hing of vakufs by legal per on too, they can bc in p racl ice be es tabli heel by physical persons only. But becau e the proper ty of physical per ons is limited by the Law, they tra.n, fer to the vakuf .fla ts for religiou ofl'icers, but rarely real estate. Thus, the vakufs r emain a significant !actor in the pro\'iding of means for norma l activities of the Is lmtic ommunity, and there' a rc large legal poss ibi lities for establi h ing them in 'iew for the purpase for which they are established.

lo'>

Mahmud

Tralji

OSVRT NA DOSADASNJU LITERATURU O VAKUFIMA

Vakufi su, kao to je poznato, a kao to se i ovdje iz podnijetih saopenja moglo vidjeti, odigrali veliku i znaajnu ulogu u ivotu muslimana, gdje se god oni nalazili, pa i muslimana Bosne i Hercegovine, i to kako u vjerskom i prosvjetnom, isto tako i u kulturnom, socijalnom i uope humanom pogledu. Udjel vakufa je veliki i u formiranju, izgradnji i razvitku m nogih bosansko-hercegovakih gradova. Rijetka su kod nas naselja , gdje ive ili su ivjeli muslimani, a da nema koji vakuf. Po gradskim naseljima broj vakufa se esto penjao i po nekoliko desetina. Brojni su i danas lokaliteti u mnogim mjesti ma, koji nas podsjeaju na vakuf i njegove instih1cije, a muslimanskog ivlja u tim naseljima ve poodavno uope n ema (vakuf, te kija, mesdid, medresa, damite i sl.). U nato svemu tome, kod nas se relativno malo pisalo o vakufu kao instituciji kao i o pojedinim vaku fima. I znimku in e njih tek nekoliko. O ulozi vakufa u izgradnji i razvitku gradova u Bosni i Hercegovini, spominjemo tri rada, i to od Alije Bejtia, Adema Handia i Muhameda Had ijahia. Bejti je u kalendaru Narodna uzdanica za 1944. godinu o bjavio l anak Uloga vakufa u izgradnji i razvitku naih gradova (str. 153-161), dok je dr. Adem Handi u Prilozima za orijentalnu filologiju, knjiga XXV, 1975., objavio rad O formiranju nekih gradskih naselja u B osni u XV I stoljeu s podnaslovom Uloga dr:;a ve i vakufa (str. 133-169). Rasprava dra Muhameda Hadijahia Die priv ilegierten Sti:idte zur Zeit eles osmanisclzen Feudalismus objavljena Je u S iidost Forschungen-u, Band XX, 1961., (str. 130-158). Sva trojica nj.ih ukazabi s u, koliko s u vakufi doprinijeJ,i izgradnji i unapreenju brojnih mjesta Bosne i H ercegovine. O vakufu kao illn s titucij i sa er.jatskog i pravnog stajalita pisali su Mehmed-Ali enim ov.i, Ahmed Lutfi Coki, dr Jusuf Ta.novi, prof. d r Mehmed Begovi, Mus tafa Mehi, Hasan Bajraktarevi, Vehbija Hodi , Abcluselam Balagija, Ljudevit Farka i Milan J . Pea.nac. 1)l) J . Krcsmarik je napisao studiju Das lVak(recht vom Sra11dpu11ktt! des Sari'alrechtes 1/achder hfm e{itische11 Scluile, kojom su se sluiti inOI'

nic i Zemaljske vlade Bosne i H ercegovine u

vc~i

vakufa u naim kr:ljc.:vimn.

171

11!. A. erimo1i je objavio rad O vakufu - Seriatsko vakufsko prmo {Gla nik I Jam ke vjerske zajednice, III/ 1935, brojevi l- 6, poslije i po ebno) u kome je de talj no obradio Yak uf sa vjerskog i eriat sko-pramog gledi'ta. Kao dodata k ovom radu pjsac je obuh vatio i E rt4i mirij11. U po ebnom l anku et;i movi je obradio Evladijjet vakuf (kalendar Gajret za godin u 1939., str. i2-81) u kome j e pmed criat skih propisa o o1oj \ T ti vakufa ukazao i na n e pravilnosti kod knj i enja me \TSte Yakufa u gruntovn.im knjigan1a, gdje su n eki cvladijjct Yak"Ufi knjieni na potomke 1akifa kao vlasnike, zalltijevajui da sc to gn.mtO\TIO i pra1i i zakonski uredi erimovi se jo jednom osvrnuo na edadi jjet ,akuf u lanku l "akllf (Gla nik IVZ, IX/ 1941, br. 3, s tr. 69- 80), gdje je ukazao i zmeu ostalog na ra:z;Jiku izmeu evla ctijj e t Y a kufa i fidei kom i a U lanku e govori takoer i o nadlenosti eriat skih sudma u nekim. 1a kuf kim sporovima. O evladijjet vakufu p isa li su jos Must afa Mehic Evladijjet vakuf s p ravne i praktin e strane (Glasnik I\'Z. \"III/ 1 9~0. br. 8, str. 297-304) i dr Me hmed Begovi O e1ladijjer r akufu (Porodinolli mkufu), Istoriski asopis SANa, IX- X, 1960. O mkufu i uprmi sa njim je naslov rada, koji j e Ahmed Lurfi okic obja\lji1ao u a opisu Hi kjmet, godina I / 1929- 30, brojevi 1-6 i godina II 1930-31, broje,i 15-22. Rad je nesistematiZiiran, mj esti mice i raz1u en, a li ukazuje, kako su kod nas konzervativn i k rugovi, u koje je spadao i A. L. oki, gledali osobito na upravu s vakufima. Posebno e zadrao na in~ti tucij i te\lijeta i mutevelija. Ukazao je i n a ulogu eriatskih sudova u odnosu na va kufe i up ra1>u s njima. Srpska akademija nauka i umjetnosti u Beogra du u svojim po sebnim izdanjima tampala je od prof. dra Mehmeda Begovia knjigu l"akufi u Jugosla1 iji, Beograd, 1963., str. JOJ. Knjiga je izala kao 361. u posebnim izdanjim3 SAN-a. Sadri: Predgovor, istorij sk i pregled zakonodaY tJa o vakufi ma , pojam i porijeklo vakufa, u lovi punovanos1i ,ak-ufa. posljedice maku fl jenja, upotreba \'akufske imovine, nain iskoriavanja vakufske imovine, upravu vakufa i eriats ko pravo o jevrejskim i hrianskim zadubinama. 0Yaj Begoviev rad pred s tavlj a najbolji do danas kod nas tampani rad o vakufu. L" Glasniku 1\'Z, god. IX/ 1941, br. 6-7, s tr. 181-198, objavljen je rad Hasana Baj raktarevi a O vakufu. U lanku je ob raena vj erska podloga Yakufa, zatim eriatsko-pravni propisi o vak ufu, uprava va kufa po eriatskim propisima, te vakufska organizacija kod nas od vre me na tu:-ske upra\e do 19-11. godine. O vakufu kao vjerskoj instituciji, Vakuf - ~a,jela11je, je i lanak Vehbije Hodia , koji je takoer o bjavljen u Glasniku VIS-a, XXXI V/ 1971, br. 9-10, str. 482-486. Dr Ljudevit FarW je u dva nanata objavio svoj o.p iran rad O vakufima i o ureenju vakufskih dobara u Bosni i H ercegovi11i. Prvo je ovaj rad tampan u zagrebakom Obzoru godine 1920., (brojevi 190-192, 196, 197, 199, 201-204 206, 214, 217 i 219, konac jula i august), a zatim u Arhivu za pravne i drutvene nauke, organu Pravnog fakulteta u Beogradu, god . XVIII/1928, br. 4, str. 271-283 i br. S, str. 352-369. Pore d opih podataka o vakutu, njegovim vrstama, nainu u vaku fljenja , a utor je dealjno opisao upravljanje vakufima u Bosni i H ercegovini, naroito :ta vrijeme austro-ugarske uprave u ovim krajevima. Dr Milan J . Pea1 72

nac jzdao je godine 1914. u B eogradu brouru O vakufima i o njihovim glavnim v r stama, sa naro itim obzirom na v rste vakufa u Carigradskom u govoru o miru i zm edu Srbij e i Turske (str. 27) . Rad je n astao kaoposljed~ca

prisajcdinjenja Sr biji tzv. junih krajeva (Novopazarski sandak, K osovo i Me tohija te MaJkedonija) . Kako je uskoro poslije potpisivanja ovog Ugovora tpo eo I svjetski r at, to n ije bilo prilike da se on pone i p r imjenjivati.Uloga v akufa u verskom i svetovnom prosveivanju naih muslimana je naslov knj izi, to ju je napisao i tampao Abduselam I. Bala-

gija (Beogra d, 1935., str. 111 + 1). Autor je dao historija t razvoja institucije vaku fa od Muhameda a. s. p a dalje, vaku f kao institucija, vrste vakufa, organizacija vakufsk e uprave po ePiatu, u Osmanskom carstvu i kod nas. Najopirnije je prikazana uprava vakufima u vremenu od 1918. do 1930. godine. Posebno je obraena misija vakufa u vjerskom prosvj eivanju muslimana u Bosni i H ercegovini, a zatim u svjetovnom prosvjeivanju , gdje se govori o vakufskim internatima i davanju stipendija ueni cim a srednjih kola, manje studentima u vremenu od 1894. do 1914. godine. Socija lnoj misiji vaku[a posveeno je svega 5 s tranica. O pr oblemima vaku fa i upravljanju s njim bio je posveen i referat Huseina Kad,i a, podnesen na K ongresu muslimana intelektualaca, koji je organiziralo Muslimansko kulturno drutvo Gajret 1928. godine. U ovu kategoriju icle i lanak dra Hazima Mufli a O ulozi naega va/wfa, koji je objavljen u kalendaru Narodna uzdanica za godinu 1944. (str. 19-26). Obzirom na aktualnost, koju je lanak tretirao, on je poslije prc tampan i u Glasniku IVZ, XII/ 1944, br. l, str. 1-8. U istom listu objavljen je i dn1gi Muftia lanak Problem vakufa (VI/ 1938, br. S, str. 221-228) u kome pisac raspravlja takoer pitanja u vezi sa upravom vakufa.2) Mi ni danas ne znamo, koliko je u prolosti bilo vakufa kod nas. Godine 1889. Zemaljska vakufska komisija u Sarajevu tampala Je Proraune vakufa u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 1889, str. 859). Tu s u iskazana 622 vak-ufa, dotle popisana u Bosni i H ercegovini. Kasnije ih je jo tomu broju dodato. Obzirom na sauvane vakufname, o kojima je ovdje ve bi lo govora, broj vakufa je kod nas bio mnogo vei. Mnogi su vremenom propali, a i njihove vaku fname zagu bljene, pa im danas ne znamo ni naziva. O sa u va nim vakufnamama koje e nalaze u Gazi Husrevbegovoj biblioteci pisao je prof. Kasim D obraa u lanku Vakufname u Gazi Husrevbegovoj biblioteci (Anali, knj. IV, 1976, tr. 41-47), dok je broj vaku fnama p o mjestima u Bosni i Hercegolini donio Zej ni! Faji u svome radu Popis vakufnama i::. Bosne i H ercegov ine, koje se nalaze u Ga::.i H usrevbegovoj biblioteci. I ovaj rad objalljen je u Analima, knj . V-VI, 1978, s tr. 2-15-302. Ali i od auYanih vakufna ma, ma li ih je broj dosad obraen i objavljen . .Sejh Sejfudin Fehmi Kemu ra prvi je kod nas poeo objavljivati u origina lu i prcvod u va ku fna me, vezaJ1C za damije i druge 1akuf ke o bjek te u Saraje vu. On je tako u Sarajevski/ll d amija/Ila i tlmgi111 jarn im zg radama turske dobe, objavljivanim prvo u Glasniku Zemaljskog

2) U ka lendaru N amd na uzdan ica za 1933. godinu . iza ao j.: l:l.n~k F.:hima Spahe Pedeset godiluL vak11.[ske llprate 11 Bos111 1 flercl!gotl/11 (tr 72-89).

173

muzeja, goclioe 1908-1912., kasnije i posebno, do nio 55 vakufnama u odginalu te u pre1 odu, nekiJ1 u potpunosti , a nek ih a mo djelimi no. Premd m u nije uvijek siguran, aJi k ako je do nosio i originaln i te kst. moe e uvijek kontmlirali i uporei vati. Njegova j e velika zasluga u tome, to je on prl'i kod nas uoio vrijednost i vanost vakufnama u proua1anju na e prolosti, pa ib je poeo koristiti j objavljiva ti . I dru gi su p ojedi nci poslije Kemu1e poel i objavljJvati pojedine vak-ufname. Tako je Fehi m SpaiJo preveo dvije Gaz,i Hus revbegove vaJ..-ufname (za damiju, ima ret, hanikah i Ku1u m liju m edresu) kad je clr iro Truhelka obraivao Gazi Husrevbega i njegove zadubi ne (Gazi Husre,bero,e vakufname (za damij u, irnaret, h a n ikah i Kur umlijuS Husrefbeg, njego1 ::_;,ot i 11jegovo doba, Sarajevo, 1912.). Tu s u doneene 1e tri Hu re1begove 1aku fname ali t rea nije p 1evedena, nego je done en samo njen kratki sadraj. Vakufna me za dam ij u, imaret, hanikah i Kurumliju medresu, u prevodu F. Spahe u vrtene s u .i u pomenicu Ga:i Husrel'b egol'e 400-godinjice, Sa rajevo, 1932, s a sv im pogre"kama, koje u e potkrale pri n jihovu prevoc1enju j o 1912 . godine. Treu ,akufnamu u Spomenici ... preveo je Se fket Sabi . l d pomenici u uz prevod donijeti i faksim ili arapskog tek ta va ku fnama . O Gazi Husre1begol'im ,akufnamama s pravnog stajali ta napisao j e u pomenici {str. 163-168) dr Jusuf Vanovi jedan l anak. U i toj Spomenici nalazi e i drugi Tan oviev lan a k Vakuf kao instituci ja str. 5- 91p). Prof. Hamd ija Kree1ljakovi je u svoj im radovima D amija 1 l'akufnama Muslilwddina Cekrekije (Glasnik I VZ VI / 1938, br. J , str. 17- 3 ) i Turalibego1 l'akuf u Tu:li (Gla nik IVZ, Vl / 1941 , b r . l , s t r . 10-17 i br. 2, str. 40-55) donio fa ks imile va kufnama , kao i njihove premde. :ekrekijinu vakufnamu je preveo H adi Me hmed H andi , dok za Tura]jbego111 nije n azna eno , koje j e preveo. Pre tpostaviti je da je i nj u pre1eo Handic. Alija Bejti u radu Eli hadi l brahim-pain takuf u T ravniku (El-Hidaje, V/ 1941-42, br. 7, str. 169- 179, br. 8-10, str. 227-240, br. 11-12, str. 276--288) donio je prevod Ibrahim-pai ne ,akufname za njegove hajrate u Travniku. Dervi B uturovi u l anku Po1odom jedne 1akuf11ame (Glasnik VIS-a, Ill/ 1952, br. 1-4, str. 47- 53) donio je pre1od vakufname Isla ma, sina Me hmedova iz zaseoka Radetii, sela Seonice, nahije Neretve, ka diluka sarajevskog od 23. IV 1678. Prof Saban Hodi je u lancima i gra i za ku lturnu is toriju3)

,., Behar Je tome posvetio cijeU svoj jedan dvobroj, 2 i 3/1930-31, u kome Je ~tampano trinaest prigodnih l anaka o Gazi Husrevbegu i njegovim insti-

Povodom

etiristogodjnjice

Gazi Husrevbegove da mije,

asopis

No-

tucijama od 9 autora, dok je prigodom proslave -IDO-godinjice Gazi Husrevbegove 1932. god.int: izdata prigodna spomenica u kojoj je & tampano 27 pl'iloga od devetorice autora. Donesene su i sve tri Husrevbegove vaku fna mc u originalu i prel'odu O Gazi Husrevbego,u ,akufu, njegovim prihodima i rashodima imamo tokaer nekoliko radova: Hamdija Kreevljako,ri, Gazi Husrevbegov vakuf Spomenica ... , str. 91-116); Adem Handi, Gc1zi H usrevbegovi vakuf i u Tesanjskoj nahiji tl XV I vijeku (Anali GHb, knj . li- In . 1974, str. 161- 174); Raid HajdarO\'i, Pnltodi i rashodi Gazi Husr eviJegova vaku fa u Sarajevu za period 1248-1251 (1832-1835) Anali GHb knj. V- Vl , )978, s tr. 23--43/. Na Gazi Husrevbegov vakuf odnosi se i Mukarrenwma /J usrevb egove mu l k-na111 e od Munibe Spaho (Prilozi za orijentalnu fi lologiju X- X I /l960-6 1 s lr.20>-214). .

174

is tone

ske dobrotvo r /ce (vakife) Tahira-hamune

Bosne, knjiga IV, 1960, str. 153-160, objavio Vakufnamu tuzlanTuzl i, a pmL Nedim FilipOVI u publikaciji Rudo - Spomenica povodom 30 godinjice Prve proleterskc brigade (Sarajevo , 1971.) ta mpao je Va/w .f namu Kara Mus tafa-pa .~e Sokolo via iz 1555. godine o osnivanju gr ada Rudo (str. 173-177). 'L.lz prevod vaku [narnc donije t je i njezin faksimil. Mehmed Muj ezino vi i Mahmud Tralji tampali su prcvocl vakuE name Mevla Hu samuddina B onjaka o osnivanju biblioteke u Banjoj Luci 1630. godine, Vakufnama itr 96.

htu. >tr 190 , De;ank KJ\aedKoji, nan:deno djelo str. 77 i d alje. De~an l.a Kovacenc-Koji, O sred njevj ekovn o/ll 1rgu na mjestu daa n1er 5ara{r 7bl ... ' ' ' .

Strna

Ctrkovi , I s1orija sr eclnjevjekov11e B os 11e,

Beograd, 1964, s tr. 63.

!G2

redi, i dalje su to mjesto Trgovite, odnosno Sarajevo, dugo vremena nazivali Vrhbosnom. Iz toga se moe s pouzdanou zakljuiti da je u sr ednjem vijeku, u neposrednoj blizini dananjeg ueg podruja grada Sarajeva postalo mjesto koje se u lokalnim uslovima zvalo Trgovite, a koje su Dubrovani zvali Vrhobsna, da je to mjesto bilo u neposrednoj blizini kasnijeg Sarajeva, te da je ono usljed turskih ili ugarskih upada, a mod a i zbog unutranjih trvenja, propalo prije nego to je p odignuto Sarajevo, pa je zato kasnije, kad su Turci u njegovoj neposrednoj blizini osnovali novu varo, novo trgovi te, i lokalno dubrovako ime toga p ropalog mjest a preneseno na novo naselje Sarajevo i da je ono stoga uneseno u zvanine turske katastarske knjige pod i menom Trgovi te.6) Za pitanje koje n as zanima interesan tno je napomenuti da medu is toriar