Amino Kiseline 2008 9

Embed Size (px)

Citation preview

  • AMINOKISELINE

    AMINOKISELINE

    PROTEINA

  • SVE AMINOKISELINE PROTEINA SU

    - AMINOKISELINE

    ugljenikov atom-

    karboksilna grupa

    amino grupaprimarni amin

    bocni niz

  • FUNKCIJE AMINO KISELINA

    Elementi za izgradnju proteina

    Derivati mogu imati druge razne funkcije

  • PODELA AMINO KISELINA

    prema karakteru ugljovodninog radikala dele se na acikline, cikline i heterocilkine

    prema broju funkcionalnih grupa dele se na monoamino monokarboksilne, diamino monokarboksilne, monoamino dikarboksilne itd.

    Prema karakteru i osobinama bonog niza

    Nutritivna podela (esencijalne)

  • SLINO LEGO KOCKAMA AMINOKISELINE FORMIRAJU POLIPEPTIDE

    Aminokiseline su lego kocke za formiranje

    polipeptida

    Ba kao ove kocke one imaju pravac povezivanja

    koji je odreen sa dva razliita kraja.

    Svaka aminokiselina ima N kraj i C kraj.

    CNH3+ COO-

    H

    R

    CNH3+ COO-

    H

    R

  • OSOBINE -AMINOKISELINA KOJE SU VANE ZA ODREIVANJE OSOBINA POLIPEPTIDA

    Aminokiseline imaju slinu strukturu

    Razliite hemijske osobine aminokiselina su razultat razliitih hemijskih osobina bonog niza R

    Na osnovu ovih osobina aminokiseline se mogu podeliti na: nepolarne, aromatine, polarne, pozitivno naelektrisane i negativno naelektrisane

    Aminokiseline disociraju u vodenim rastvorima

  • SVE AMINOKISELINE PROTEINA

    PRIPADAJU L- SERIJI

  • Podela prema osobinama R

  • Nepolarne, alifatina R grupa

  • Aromatina R grupa

  • Polarne, nenaelektrisane R grupe

  • Pozitivno naelektrisane R grupe

  • Negativno naelektrisane R grupe

  • Osobine aminokiselina

  • U vodenom rastvoru aminokiseline se nalaze

    preteno u obliku bipolarnog jona u neutralnoj sredini

  • Aminokiseline su amfoterna jedinjenja

    R CH COOH

    NH2

    R CH COO- Na+

    NH2

    R CH COOH

    NH3+

    Cl-

    NaOH

    HCl

  • U vodenom rastvoru aminokiseline postoje u obliku ravnotene smee: bipolarnog jona, katjonskog i anjonskog oblika.

    Udeo pojedinih oblika i poloaj ravnotee zavise od pH sredine.

    H3N CH COOH

    R R

    COOCHH3N

    R

    CHH2N COOH

    +H

    H

    +H

    katjonski oblik bipolarni jon anjonski oblik

    jako kisela sredina jako bazna sredinapI

    pH

  • Vrednost pH pri kome je maksimalna koncentracija bipolarnog

    jona a koncentracije katjonskog i anjonskog oblika minimalne i

    meusobno jednake naziva se izoelektrina taka (pI)

  • Glutaminska kiselina

    pI za glutaminsku

    kiselinu je 3,22

    Ona sadri dve

    -COOH grupe

    pI je srednja

    vrednost pK1 i

    pKR

  • Histidin

    pI za histidin je 7,59

    Sadri dve bazne grupe i

    pI je srednja

    vrednost pKRi pK2

  • Nutritivna podela aminokiselina

    Dele se u dve grupe: esencijelne i neesencijelne aminokiseline.

    Neesencijelne aminokiseline se sintetiu u oveijem organizmu

    Esencijene ne mogu sintetisati tako da se moraju unositi gotove sa hranom.

    Esencijelne aminokiseline za oveka su: valin, leucin, izoleucin, treonin, lizin,

    metionin, fenilalanin i triptofan.

    Biljke mogu da sintetiu sve aminokiseline