26
Karboksilne kiseline

Karboksilne kiseline

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Karboksilne kiseline

Karboksilne kiseline

Page 2: Karboksilne kiseline

organski spojevi koji sadrže jednu (monokarboksilne) ili više karboksilnih skupina (npr. dvije – dikarboksilna kiselina itd.)

-COOH ili CO2H

Page 3: Karboksilne kiseline

Opća strukturna formula

Page 4: Karboksilne kiseline

Hidrokarboksilne Aminokiseline

ukoliko sadrže i hidroksilnu (-OH) skupinu

ukoliko sadrže i aminoskupinu (-NH2)

Page 5: Karboksilne kiseline

Nomenklatura karboksilnih kiselina

prema imenu najduljeg ugljikovodičnog lanca + nastavak –ska i riječ kiselina

ugljikov atom karboksilne skupine uključen je u taj lanac te ima redni broj jedan

kod aromatskih se karboksilnih kiselina nastavak „karboksilna” dodaje imenu cikličkog dijela molekule

Page 6: Karboksilne kiseline

Imena soli karboksilnih kiselina

temeljnom ugljikovodiku dodaje se nastavak -oat

kod cikličkih kiselina nastavak -karboksilat

npr. soli metanske kiseline su metanoati (formijati), a benzenkarboksilne skupine benzenkarboksilati

Page 7: Karboksilne kiseline

FIZIKALNA SVOJSTVA KARBOKSILNIH KISELINA

-Karboksilne kiseline s manjim brojem ugljikovih atoma u lancu su tekućine

oštra i često neugodna mirisa,dok su kiseline s više od deset C-atoma su

čvrste tvari slabijeg mirisa.

Page 8: Karboksilne kiseline

karboksilne kiseline s manjim brojem C-atoma su dobro topljive u vodi jer je djelovanje polarne karboksilne skupine jako izraženo,pa se s molekulama vode vežu vodikovim vezama

kiseline s duljim lancem netopljive su u vodi jer se utjecaj polarne karboksilne skupine smanjuje zbog povećanja nepolarnog ugljikovodičnog lanca

Page 9: Karboksilne kiseline

ŽAŠTO KARBOKSILNE KISELINE IMAJU VIŠA VRELIŠTA OD ALKOHOLA

jedan od razloga u tome što se dvije molekule kiseline udružuju u dimer pa je potrebna viša temperatura(tj. više energije) da se tako udružene molekule rastave.

Page 10: Karboksilne kiseline
Page 11: Karboksilne kiseline

KEMIJSKA SVOJSTVA

kemijska svojstva karboksilnih kiselina određena su prisutnošću karboksilne skupine

karakteristično svojstvo karboksilnih kiselina je kiselost

pri ispitivanju s indikatorom vodene otopine svih karboksilnih kiselina pokazuju kiselu reakciju

Page 12: Karboksilne kiseline

proton karboksilne skupine se djelovanjem vode kao baze odcjepljuje i nastaju ioni, položaj ravnoteže ovisi o relativnoj stabilnosti reaktanata i produkata, a opisuje se konstantom ionizacije –Ka

jakost karboksilnih kiselina iskazuje se konstantom disocijacije –Ka ili pKa

vrijednošću

Page 13: Karboksilne kiseline

vrijednost pKa nižih ne supstituiranih kiselina iznosi od 4 do 5.To znači da se samo mali dio molekula karboksilne skupine ionizira i da su te kiseline slabe u usporedbi s jakim anorganskim kiselinama poput H2so4 ili HCL koje gotovo potpuno disociraju.

Page 14: Karboksilne kiseline

na primjer, pKa octene kiseline je 4,76,a klorovodične kiseline -7

što je pKa vrijednost manja, to je kiselina jača

Page 15: Karboksilne kiseline

SUPSTITUIRANE KARBOKSILNE KISELINE

kiseline kod kojih je elektronegativni supstituent(-Cl,-F,-OH) vezan na α-ugljikov atom jake su kiseline jer supstituent privlačenjem elektrona stabilizira anion

npr. Monokloroctena kiselina jača je od octene kiseline čiji je derivat

Page 16: Karboksilne kiseline

karakteristično je svojstvo kiselina da u reakcijama s metalima ili bazama daju sol.

reakcijom neutralizacije karboksilnih kiselina s bazama nastaju soli topljive u vodi koje imaju zajednički naziv karboksilati. Reakciju neutralizacije možemo opisati općom formulom:

Page 17: Karboksilne kiseline

Dobivanje i uporaba nekih alifatskih i aromatskih kiselina u

svakodnevnom životu

Page 18: Karboksilne kiseline

Mravlja kiselina

u prirodi je ima u vrlo malim količinama u mravima,pčelama,gusjenicama,i dlačicama koprive

nadražuje kožu tako da pocrveni i nastaju plikovi, jako je redukcijsko sredstvo,poput aldehida

zagrijavanjem mravlje kiseline s koncentriranom sumpronom kiselinom dobiva se ugljikov monoksid

Page 19: Karboksilne kiseline
Page 20: Karboksilne kiseline

Octena kiselina

najčešće se pojavljuje kao sastojak hrane, nastaje biokemijskom oksidacijom etanola

znatne količine octene kiseline dobivaju se i danas oksidacijom etanola,no zbog njene veće potrošnje razvile su se i industrijske metode sinteze octene kiseline

Page 21: Karboksilne kiseline

Propionska kiselina

natrijeve i kalijeve soli propionske kiseline rabe se kao dodatak pri pečenju kruha,peciva i raznih drugih prehrambenih proizvoda

Page 22: Karboksilne kiseline

Maslačna kiselina

nastaje kvarenjem maslaca,nalazi se i u znoju,od čega nastaje njegov neugodan miris

Page 23: Karboksilne kiseline

Mliječna kiselina

to je tekućina karakteristična mirisa, dobro se otapa u vodu.Njezine su soli laktati

vrlo je rasprostranjena u prirodi,bakterije mliječnokiselog vrenja razgrađuju mliječni šećer u mliječnu kiselinu, nalazi se i u mišićima kad se pri napornom radu glukoza u njima razgrađuje u mliječnu kiselinu

Page 24: Karboksilne kiseline

Oksalna kiselina

najjednostavnija je dikarboksilna kiselina,ima dvije vrste soli-hidrogenoksalate i oksalate, njezine se soli nalaze u:špinatu,zelju,rabarbari,rajčici…

Page 25: Karboksilne kiseline

Benzojeva kiselina

najjednostavnija je aromatska karboksilna kiselina,čije se soli zovu benzoati, natrijev se benzoat dodaje hrani kao konzervans,koristi se i u tekstilnoj i farmaceutskoj industriji.Konzervanski se označuju E brojevima(E 210,E270,itd.)

Page 26: Karboksilne kiseline

Hvala na pozornosti!Pitanja?