Alice Hoffman - Kralj Rijeke

Embed Size (px)

Citation preview

Alice Hoffman - Kralj rijeke (Knjiga ima 235 strana)

eljezna kutija INTERNAT HADDAN SAGRAEN JE 1858. NA KOSIM OBALAMA RIJEKE Haddan, blatnom i nesigu rnom terenu koji se pokazao pogubnim od samog poetka. Te prve godine, dok je cije li gradi mirisao na blanje cedrovine, podigla se oluja stra nih razmjera s vjetrovi ma toliko jakim da su iz pliaka trsja usisali na desetke riba pa ih podignuli izn ad sela u svjetlucavom oblaku krlju ti. Bujice vode sruile su se iz neba, i rijeka se do jutra izlila iz korita, pa su svje e obojene bijele kolske zgrade, oblo ene das kama, slobodno plutale po mutnom moru vodene lee i alga. Uenike su tjednima prevozili na nastavu amcima somovi su plivali kroz poplavljene vrtove trajnica gledajui na nepogodu hladnim, staklastim oima. Svake bi veeri, u su mrak, kolski kuhar balansirao na dasci jednog od prozora na prvom katu i ribikim ta pom upecao tucet srebrnih pastrva, onu vrstu koju se mo e nai samo u strujama Hadda na, slatki mesnati varijetet posebno slastan kad ga se popr i na ulju i ljutikama. Kad se voda povukla, pet centimetara crnog mulja prekrivalo je tepihe u spavaon icama u ravnateljevoj kui komari su se poeli lei po umivaonicima i bideima. Ljupki v la ni vidici ovog zemlji ta, krajolik bogat vrbama i lopoem, zaveli su nepromi ljene lan ove upravnog odbora da grade preblizu rijeci, nikad ispravljena arhitektonska po gre ka. I dandanas se mo e nai abe u instalacijama posteljina i odjea, pohranjene u orm arima, prepoznatljivo odi u korovom, kao da je svaki predmet opran u rijenoj vodi i nikad temeljito osu en. Nakon poplave, podove i krovove kua u gradu morali su preslagati, javne zgrade su sru ene, a potom ponovno sagraene od podruma do stropa. Cijeli su dimnjaci plutali Glavnom ulicom iz nekih se jo izvijao dim. Sama Glavna ulica postala je rijeka, s vodama dubozemlje, prepu tajui metalne stupove u obliku strijela vodenom toku. Ko nji su se utapali, mazge su kilometrima bile no ene stihijom, a kad bi ih spasili, odbijale su jesti i ta osim celera i vodene lee. Otrovnu rujevinu i upalo je iz zemlj e zajedno s korijenjem i naplavilo u sanduke s povrem, pa je zabunom skuhana zaje dno s mrkvama i zeljem, recept koji je prouzroio nekoliko preuranjenih smrti. Ris ovi su se pojavljivali na stra njim trijemovima mjauui i u oaju tra ei mlijeko nekoliko ih je zateeno pokraj dojenadi u kolijevkama kako si u iz njihovih boica i predu kao d a su kune make pu tene u kuu na ulazna vrata. Plodna polja koja su okru ivala gradi Haddan bila su tada u vlasni tvu dobrostojeih fa rmera koji su uzgajali paroge i luk te neobinu vrstu utog kupusa poznatu po svojoj veliini i finom mirisu. Ti bi farmeri znali ostaviti naas svoje plugove i zagledat i se u djeake kako pristi u iz svih zakutaka Commonvvealtha da se smjeste u kolu Had dan, no i najimuniji meu njima nisu mogli priu titi svojim sinovima kolarinu. Domai de i morali su se zadovoljiti pra njavim hrpama knjiga u knji nici na Glavnoj ulici i o nim osnovnim znanjima koja su mogli stei u svojim domovima i na poljima. Jo i dana s mje tani Haddana posjeduju rustikalno znanje kojim se ponose. I djeca mogu progn ozirati kakvo e biti vrijeme ili prstom pokazati i imenovati svako zvije e na nebu. Desetak godina nakon to je sagraen internat Haddan, podigli su dr avnu srednju kolu u susjednom gradiu Hamiltonu, to je znailo klipsanje na nastavu dobrih osam kilometa ra u dane kad je snijeg bio do koljena a vrijeme tako hladno da su se i jazavci zadr avali u svojim jazbinama. Svaki put kad bi neki djeak iz Haddana pje aio kroz nev rijeme do dr avne kole, njegovo neprijateljstvo prema internatu bi poraslo, poput p ri tia na ko i zle volje spremnog pui pri najmanjem dodiru. Tako se iskovala kruta net rpeljivost, a osjeaji pakosti jaali svakom godinom sve dok se izmeu polaznika inter nata i mje tana moglo ba i podii ogradu koja bi ih razdvajala. Uskoro se onoga tko b i se usudio prijei tu crtu smatralo muenikom ili budalom. U jednom se trenutku ujedinjenje tih odvojenih svjetova inilo ostvarivim, kad je doktor George Howe, cijenjeni ravnatelj kojeg su smatrali najboljim u povijesti internata, odluio uzeti za enu Annie ovjek, vlasnik imanja tamo gdje se danas Route 17 spaja s meudr avnom autocestom, i on je odobrio taj brak, no uskoro nakon vjenanja postalo je oito da e Haddan ostati podijeljen. Doktor Howe, koji je bio ljubomoran i osvetoljubiv, tjerao je domae ljude sa svog praga. ak su i lanovi Anniene obitelji ubrzo otpravljeni. Njezin ota c i braa, jednostavni ljudi s blatom na izmama, ostali su zabezeknuti onih nekolik

o puta koliko su do li u posjet, kao da su od skupocjenog porculana i u ko u uvezeni h knjiga zanijemjeli. Nije pro lo dugo a ljudi iz grada namrzli su Annie, kao da i h je ona na neki nain iznevjerila. Ako misli daje uhvatila Boga za bradu, u toj o tmjenoj kui pokraj rijeke, djevojke s kojima je odrasla smatrale su da imaju razl oga da joj vrate milo za drago, pa bi pro le na ulici pokraj nje bez rijei. ak bi i njezin pas, lijeni goni po imenu eer, pobjegao kevui u onim rijetkim prigodama kad bi Annie svratila na oevu farmu. Ubrzo je postalo jasno da je taj brak u asna pogre ka svatko malo iskusniji od Annie uvidio bi to od samog poetka. Na vlastitom je vjenanju doktor Howe zaboravio e ir, p ouzdan znak da e taj mu karac kadtad poeti arati. On je bio od ljudi koji ele posjedov ati svoje ene, ali tako da oni njima ne pripadaju. Bilo je dana kad bi jedva prog ovorio koju reenicu u vlastitom domu, i noi kad bi se vratio tek u zoru. Samoa je n agnala Annie da pone raditi u vrtovima internata, koji su do njezina dolaska bili zapu tene, uni tene parcele prepune br ljana i beladone, tamnih penjaica koje su gu ile poljsko cvijee to bi mo da izraslo na tankom tlu. Pokazalo se da je Anniena samoa bil a sretna okolnost za internat jer je ona osmislila staze poploene opekama u oblik u pje anog sata i, uz pomo est krupnijih uenika, pobrinula se da se zasade tu ne breze spod ijih grana mnoge djevojke i dandanas dobivaju svoj prvi poljubac. Annie je d onijela matini par labudova da se nastane u okuci rijeke iza ravnateljeve kue, mrz ovoljne kukavne primjerke spa ene iz ruku nekog farmera iz Hamiltona ija je ena upala njihovo krvavo perje za mekane, debelju kaste pokrivae. Svake veeri, prije jela, ka d bi svjetlo iznad rijeke kupalo zrak zelenom izmaglicom, Annie bi iza la iz kue s pregaom punom starog kruha. vrsto je vjerovala da rasipanje kru nih mrvica donosi sr eu, stanje koje ona nije osjetila od dana Ima ih koji se kunu da labudovi donose nesreu, a pogotovo ih preziru ribolovci, n o Annie je obo avala svoje ljubimce mogla ih je dozvati samo jednim povikom. Na zv uk njezina milog glasa ptice bi se postrojile pristojno poput uglaene gospode jel e su iz njezinih ruku a da je nijednom nisu ogreble do krvi najdra e su im bile ko re ra enog kruha i slani keksi od integralnih itarica. Kao posebnu poslasticu, Anni e im je esto donosila cijele pite, ostatke iz blagovaonice. U ko ari od prua naslaga la bi kolae od jabuke i divljih malina koje bi labudovi progutali gotovo cijele, tako da bi im kljunovi bili umrljani grimizom, a trbusi poprimili oblik lopte. I oni, koji su bili uvjereni da je doktor Howe pogrije io pri odabiru svoje nevjes te, morali su se diviti Annienim vrtovima. Zimzeleni rubovi vrlo su se brzo popu nili rumeno ru iastim naprstkom i blijedo utim ljiljanima, a svaki je visio poput pri vjeska, skupljajui rosu na svojim satenskim laticama. No najvi e sree Annie je imala sa svojim ru ama i, meu zavidnijim lanovima vrtnog dru tva Haddan, osnovanog ba te god ine u poku aju da se gradi uljep a, govorkalo se da je takva srea neprirodna. Neki su a k oti li tako daleko da su rekli kako Annie posipa prah od smrvljenih majih kostiju oko korijena svojih penjaica, ili da mo da prolijeva vlastitu krv po grmlju. Kako bi inae njezin vrt mogao procvjetati u veljai dok su ostale okunice goli kamen i su ha zemlja? Massachussetts je poznat po kratkoj sezoni rasta i ubojitim ranim mra zovima. Vrtlar nigdje ne mo e naii na tako nepredvidivo vrijeme, to zbog su a i poplav a ili najezde nametnika koji su znali poharati cijele kvartove pune zelenila. Ni jedna od tih po asti nije nikad zadesila Annie Howe. Pod njezinom brigom i najosje tljiviji hibridi odr ali bi se nakon prvog mraza, tako da su u studenom u internat u jo cvale ru e, iako bi tada rub svake latice esto bio prekriven slojem leda. Vei dio runog rada Annie Howe uni ten je one godine kad je umrla, no nekoliko primje raka najotpornijih vrsta je ostalo. Posjetitelji kolskog naselja mogu nai slatku, aromatinu Blagodat, kao i Ofeliju Penjaicu i one divne egipatske ru e koje za ki nih d ana miri u na klinie, ostavljajui na vrtlarevoj ruci slatki miris jo satima po to je ob ezao grane. Meu svim tim ru ama zasigurno su najljep e bile nadaleko poznate bijele P olarnice gospode Howe. Slapovi bijelih cvjetova snivali bi cijelo desetljee da bi procvjetali i obavili metalnu KRALJ RIJEKE kao da je sve to vrijeme bilo potrebno ru ama da povrate snagu. Svakog rujna, kad bi pristigli novi uenici, ru e Annie Howe udno su utjecale na neke djevojke, one osj etljive koje nikad prije nisu napustile dom i koje su bile podlo ne utjecajima. Ka d bi te djevojke pro etale pokraj krhkih stabljika u vrtovima iza Svete Ane, osjet ile bi ne to hladno u dnu kralje nice, te i oblik maraca, kao da ih netko upozorava bud

ite oprezne koga volite i tko vam uzvraa ljubav. Veinu prido lica upoznaju s Annienom sudbinom im stignu u internat Haddan. Prije neg o to se kovezi raspakiraju i odaberu predmeti, svi znaju da iako se golema svadben a torta od zgrade koja slu i kao paviljon za djevojke slu beno zove paviljon Hasting s u ast nekog davno zaboravljenog ovjeka ija je priglupa kerka svojim upisom u kolu n a temelju izda ne donacije otvorila vrata uenicama nitko taj paviljon ne zove tim i menom. Uenici kuu zovu Sveta Ana u ast Annie Howe koja se objesila o krovnu gredu j edne blage o ujske veeri, samo nekoliko sati prije no stoje divlji iris poeo nicati u umi. Uvijek e biti djevojaka koje, kad uju tu priu, odbijaju popeti se na tavan Sv ete Ane, kao i onih drugih koje e, u potrazi za duhovnom obnovom ili za brzim uzb uenjima, kadtad upitati smiju li boraviti u sobi u kojoj je Annie okonala ivot. U d ane kad se za doruak poslu uje slatko od ru inih latica, prema Annienu receptu kojeg se osoblje kuhinje pa ljivo pridr ava, i najodva nijim djevojkama mo e se zavrtjeti u gl avi nakon to licom namazu tu mje avinu na prepeenac moraju sjediti s glavom meu koljen ima i duboko disati dok im se metabolizam ponovno ne ustabili. Na poetku semestra, kad se nastavno osoblje vraa u kolu, uvijek ih se podsjeti da n e ocjenjuju prema Gaussovoj krivulji i da ne prepriavaju Annienu priu. Upravo takv e besmislice rezultiraju napuhanim prosjecima ocjena i slomovima ivaca, a ni na j edno od toga se u internatu nije gledalo blagonaklono. Usprkos tome, ta pria uvij ek procuri i administracija to niim ne mo e sprijeiti. Pojedinosti Anniena ivota jedn ostavno su opepoznate uenicima, dio ivotne rutine u internatu Haddan koliko i put p tica pjevica koje uvijek poinju svoju seobu u to doba godine, slijeui na grmlje i k ro nje, dozivajui jedna drugu po irokom nebu. esto je vrijeme neoekivano toplo poetkom semestra, posljednji trijumf ljeta koje se jo jednom eli pokazati u punoj ljepoti. Ru e skim daskama, dremljive od sunca i vruine. ak i najodgovorniji prosvjetni radnici znaju zadrijemati dok doktor Jones dr i svoj pozdravni govor. Ove godine mnogi meu nazonima zadrijemali su u pretoploj knji nici tijekom te govorancije, a nekoliko je nastavnika potajno za eljelo da uenici i ne dou. Vani je rujanski zrak bio zamamno mirisan, ut od polena i rasko ne limunaste sunane svjetlosti. Du rijeke, blizu spremi t a za kanue, u tale su tu ne vrbe i odbacivale rese na blatno tlo. Jasan zvuk spore vo de mogao se uti ak i ovdje u knji nici, mo da zato to je sama zgrada bila isklesana iz rijenog kamena, od sivih ploa pro aranih svjetlucavom mikom koju su ovda nji deki vukli s obale za dolar na dan, te aci kojima su ruke krvarile od napora i koji su posli je uvijek proklinjali internat Haddan, ak i u snu. Kao i obino, ljudi su pokazivali vi e znati elje za one netom zaposlene nego za stare , pouzdane kolege koje su ve poznavali. U svakoj maloj zajednici, nepoznato je uv ijek intrigantnije, i Haddan nije bio iznimka tom pravilu. Veina ih je ve veerala s Bobom Thomasom, tustim dekanom i njegovom zgodnom enom Meg nebrojeno puta sjedil i su za barom motela Haddan s Dickom Johnsonom, trenerom veslakog tima i nogometn e momadi, koji bi se uvijek ganuo nakon treeg piva. Povremena romansa izmeu Lynn Vi ning, nastavnice likovnog, i Jacka Shorta, o enjenog nastavnika kemije, bila je ve prokomentirana i secirana. Njihova je veza bila potpuno predvidiva, kao i mnoge ljubavne veze koje su zapoele u internatu pipanje u zbornici, potajni zagrljaji u automobilima koji rade u praznom hodu, poljupci razmijenjeni u knji nici, razlazi potkraj semestra. Svae su bile mnogo zanimljivije, kao u sluaju Erica Hermana ant ika povijest, i Helen Davi amerika povijest, proelnice odsjeka za povijest, ene koja je na koli predavala vi e od pedeset godina i za koju se govorilo da je svakim dano m sve zagri enija, poput vra mlijeka ostavljenog da se zgru a na podnevnom suncu. Usprkos vruini i dosadnom predavanju doktora Jonesa, istom govoru s kojim bi se r azmetao svake godine, usprkos zujanju pela iza otvorenih prozora, gdje je ivica ibl jastih kineskih ru a jo rasla, okupljeni su zamijetili novu instruktoricu fotografi je Betsy Chase. Na prvi se pogled vidjelo da e Betsy biti predmetom vi e traeva i i. oin wada. Nisu samo Betsvn grozniavi izraz KRALJ RIJEKE poglede. Nazoni nisu mogli povjerovati koliko je neprikladno odjevena. Ona je bil a zgodna ena ali oito bez imalo zdrave pameti, odjevena u stare, sportske crne hlae i izblijedjelu crnu majicu kratkih rukava nemarna odjea koja se jedva tolerirala na uenicima, a kamoli na nastavnicima. Na nogama je imala najjeftinije plastine n atikae koje bi pljaskom objavile svaki korak. Imala je ak i kuglicu vakae gume u ust

ima, pa je i napuhala balon kad je mislila da nitko ne gleda i oni u zadnjem red u knji nice uli su eerni prasak. Dennis Hardy, nastavnik nacrtne geometrije, koji je sjedio tono iza nje, ree poslije da je Betsy mirisala na vaniliju, tinkturu koju j e upotrebljavala kako bi s ko e odagnala vonj fotokemikalija, smjesu koja je tolik o podsjeala na kolae da bi oni koji su je esto susretali dobivali stra nu elju za keks ima ili kolaima. Pro lo je tek osam mjeseci otkako su anga irali Betsy da snimi fotografije za godi nji kolski album. Internat joj se nije svidio na prvi pogled i otpisala ga je kao sn obovski i previ e nalickan. Kad ju je Eric Herman pozvao da izau, bila je iznenaena tom ponudom, ali i oprezna. Imala je i vi e nego dovoljno propalih veza, no ipak j e pristala otii na veeru s Ericom, uvijek u nadi, usprkos statistikama koje su joj obeavale bijednu i usamljenu starost. Eric je bio mnogo stalo eniji od mu karaca na koje je bila navikla, svih onih mualjivih tipova i umjetnika u koje se nisi mogao pouzdati da e se na vrijeme pojaviti na vratima, a kamoli da razmi ljaju toliko un aprijed da planiraju mirovinu. Prije nego je Betsy shvatila to se dogaa, prihvatil a je ponudu za brak i dala molbu za posao na likovnom odsjeku. Vrbina Soba u mot elu Haddan ve je bila rezervirana za njihovo vjenanje u lipnju, i Bob Thomas, ravn atelj, zajamio im je da e dobiti jednu od tra enih kua za nastavnike im se vjenaju. Do ad e Betsy biti nadzornica u Svetoj Ani, a Eric i dalje stariji proktor u paviljo nu Chalk, mu kom paviljonu, smje tenom tako blizu rijeke da su oni u asni haddanski la budovi esto svijali gnijezdo na stra njem trijemu, ujedajui prolaznike za nogavice d ok ih ne bi otjerali metlom. Proteklog mjeseca, Betsy je istovremeno planirala i svoju nastavu na Haddanu i s voje vjenanje. Savr eno racionalne aktivnosti, a ipak je esto bila sigurna daje zaba sala u alternativni svemir, onaj u koji nikako ne spada. Danas, na primjer, osta le ene prisutne u dvorani odreda su u haljinama, mu karci u ljetnim odijelima i kra vatama. sigurno prva u beskonanom nizu njezinih pogre nih dru tvenih procjena. Lo e procjenjuje situacije, tome nema pomoi od djetinjstva naglavce skae a da ne pogleda postoji l i ispod mre a koja bi joj ubla ila pad. Naravno, nitko se nije potrudio obavijestiti je da su pozdravni govori doktora Jonesa sveane prigode svi su rekli da je on pr astar i bolestan i da je zapravo Bob Thomas glavni. U nadi da e izbrisati lo dojam svoga modnog gafa, Betsy sad pretra i ruksak ne bi li prona la ru i par nau nica, kao da bi to moglo pomoi. Preseljenje u malo mjesto doista je ostavilo Betsy dezorijentiranu. Bila je navi knuta na velegradski ivot, na rupe na asfaltu i d epare, kazne za nepropisno parkir anje i dvostruke brave. Bilo jutro, podne ili no, jednostavno se nije mogla snai t u u Haddanu. Krenula bi prema drogeriji u Glavnoj ulici ili sendvibaru Selenas na uglu Borove ulice, a do la na gradsko groblje iza vijenice. Zaputila bi se prema t r nici u potrazi za kruhom i ajnim pecivom i onda shvatila da je zalutala u krivuda ve sporedne uliice koje su vodile prema ribnjaku u Ulici este zapovijedi, dubokom bazenu u okuci rijeke gdje su rasle preslica i divlji celer. A jednom kad bi zal utala, naje e bi pro li sati prije no to bi se uspjela vratiti u Svetu Anu. Mje tani su e navikli da neka lijepa crnka luta naokolo i pita kolarce i prometnike za smjer, no svejedno uporno pogre no skree. Iako je zbunjivao Betsy Chase, gradi Haddan nije se mnogo promijenio u posljednji h pedeset godina. Samo selo bilo je dugako tek tri ulice koje su za neke njegove i telje znaile cijeli svijet. Osim sendvibara Selena s, u kojem su cijeli dan poslu iv ali doruak, tu je bila i drogerija iz ijeg se automata mogao popiti najbolji frape od limete i malina u Commonvvealthu, te eljeznarija koja je nudila sva ta, od avala do la nog bar una. Bila je tu i prodavaonica cipela, banka 510 Cent i cvjearnica Sre tan dan, poznata po svojim mirisnim girlandama i vijencima. Bila je tamo crkva S vete Agate, sa svojom granitnom fasadom, te gradska knji nica s prozorskim vitra ima , prva koja je sagraena u okrugu. Gradska vijenica, koja je dvaput izgorjela do te melja, napokon je nanovo sagraena od kamena, i govorilo se da je neuni tiva, iako b i ovda nji deki svake godine prevrnuli kip orla s njegova postolja. Du cijele Glavne ulice nizale su se velike bijele kue, odmaknute nd ceste, iii su ir oki travnjaci bili opasani crnim eljeznim ogradama KRALJ RIJEKE upozorenja koja su jasno poruivala da su trava i rododendroni iza ograde privatno

vlasni tvo. Na prilazu gradiu, bijele su kue postajale sve vee, kao daje komplet koc aka za slaganje modeliran od dasaka i opeke. Na drugoj strani gradia nalazila se e ljeznika stanica, a nasuprot njoj benzinska crpka i minimarket, zajedno s kemijsk om istionicom i novim supermarketom. Zapravo je gradi bio presjeen na dva dijela, o dvojen Glavnom ulicom na istonu i zapadnu stranu. Oni koji su ivjeli na istonoj str ani obitavali su u bijelim kuama oni koji su radili za pultom sendvibara Selena s ili prodavali karte na eljeznikoj stanici ivjeli su u zapadnom dijelu. Iza Glavne ulice gradi se prorjeivao, lepezasto se irei u naselja novogradnji pa u o ranice. U Zimzelenoj aveniji nalazila se osnovna kola i, ako bi netko po ao Zimzele nom na istok, u smjeru Route 17, do ao bi do policijske stanice. Dalje sjeverno, n a gradskoj mei koja je dijelila Haddan od Hamiltona, na niijoj zemlji koju nijedan gradi nije svojatao, bio je bar koji se zvao Mlinski kamen, a nudio je ivu glazbu petkom naveer, zajedno s pet vrsti toenog piva i estokim svaama na parkirali tu za sp arnih ljetnih veeri. Vjerojatno je est razvoda dosegnulo svoj grozniav vrhunac upra vo na tom parkirali tu, a toliko se alkoholom izazvanih tunjava dogodilo unutar nje govih granica da, ako bi se tko potrudio pretra iti lovor uz rub asfalta, zasigurn o bi prona ao nekoliko pregr ti zuba zbog kojih se govori da lovor ima tu udnu mlijenu boju, boju slonovae s blijedoru iastim rubom, i cvjetovima u obliku usta ogorena ovje ka. Onkraj gradia nalazilo se jo mnogo hektara oranica te kri aljka pra njavih puteva gdje se Betsy izgubila jednog popodneva prije poetka semestra, potkraj dana, kad je n ebo bilo kobaltno plavo, a zrak sladak od mirisa sijena. Tra ila je tand s povrem, z a koji joj je Lynn Vining s likovnog odsjeka rekla da nudi najbolji kelj i krump ir, a nai la na golemu livadu plavu od smilja i glavoike. Betsy je iza la iz auta sa suzama u oima. Bila je samo pet kilometara od Route 17, ali je mogla ba biti i na Mjesecu. Izgubila se i to je znala, a da nije imala pojma kako se uspjela nai u H addanu, zaruena s ovjekom kojeg je jedva poznavala. Mogla je ostati izgubljena do danas da nije odluila slijediti kombi za isporuku n ovina do susjednog grada Hamiltona, prave metropole u usporedbi s Haddanom, s bo lnicom i srednjom kolom, pa i ceste i onda nainila krug natrag prema Haddanu po Route 17. Jo dugo nije mogla zab oraviti kako se tad potpuno izgubila. I dok je le ala pokraj Erica u postelji treb ala je samo zatvoriti oi pa da i dalje vidi poljsko cvijee na onoj livadi, svaki p ojedinani cvijet tono boje neba. Kad se sve uzme u obzir, to fali Haddanu? To je ljupki gradi, opisan u nekoliko tu ristikih vodia, poznat po odlinom ribolovu na pastrve i iznimnom razmetanju jesensk ih boja koje bi ukrasile krajolik svakog listopada. Ako se Betsy stalno gubi na ulicama tako istog i sreenog gradia, mo da bi je ona blijedozelena svjetlost koja se di e s rijeke svake veeri mogla odvesti na pogre an put. Betsy je poela nositi plan gr ada i bateriju u d epu, spremna za sluaj nu de. Pazila je da se dr i dobro utabanih put eva, uz koje su rasle stare ru e, ali i ra ino grmlje doimalo se neugodnim kad bi na i la na njih u mraku. Svijeno crno granje bilo je skriveno crnim mrakom, trnje pri tajeno duboko u sasu enom trsju, sve dok neki prolaznik ne bi, ni ta ne slutei, pri ao dovoljno blizu i porezao se. Usprkos policijskoj rubrici u Tribunu u kojoj se izvje tavalo o zloinima koji nisu bili te i od prela enja preko Glavne ulice izvan obilje enog pje akog prijelaza ili ostav ljanja vrea punih li a na ploniku utorkom, iako se dvori no smee odvozi svakog drugog p t 11 ka u mjesecu, Betsy se nije osjeala sigurnom u Haddanu. inilo se sasvim mogue da u gradiu poput ovog mo e etati uz obalu rijeke nekog sunanog popodneva i jednostavn o nestati, progutan smr om grmlja bobica i kozje krvi. Iza rijeke prostirali su se hektari gusto zasaeni javorom i borom, te su se ume tamno nadvijale u noi, pro arane posljednjim krijesnicama ljeta. Jo kao djevojica, Betsy je mrzila prirodu. Bila je naporno dijete cendrala je i lu pala nogama, odbijala poi s roditeljima na izlet, a zbog svog mrzovoljnog pona anja po teen joj je ivot. Tog je dana sedmero ljudi smrtno stradalo od udara gromova. Mu nja u obliku kugle zapalila je stupove ograda i hrastove, a zatim pojurila za lj udima preko livada i polja. Vieno je i nekoliko raketnih munja koje bi grunule iz oblaka prema tlu u samo nekoliko sekundi, prizor u mnogo emu nalik na eksploziju vatrometa u smrtonosnom bijelom bljesku. Umjesto da je bila na livadi uz svoje roditelje, da je le ala pokraj njih na spr enoj travi, Betsy se izle avala na kauu, lis

tala a oKRALJ RIJEKE da se tijek dogaaja mogao promijeniti da je pristala pratiti svoje nesretne rodit elje. Mo da bi potrali koliko ih noge nose umjesto to su bili zateeni, previ e zbunjeni i skamenjeni da se pomaknu. Mogli su slijediti Betsvn primjer i imati toliko pa meti da unu iza zida od kremena, koji bi se toliko u ario kad bi primio udar namijen jen njima da bi se mjesecima nakon toga moglo pei jaja na najvruem kamenu. Otad Be tsy mui krivnja pre ivjelog i esto tra i kaznu. Juri kroz crveno i vozi s mjeraem koji pokazuje daje rezervoar prazan. Hodala je velegradskim ulicama poslije ponoi i iz lazila za olujnih dana bez za tite kabanice ili ki obrana, odavno odluiv i oglu iti se na svakog Samaritanca koji bi je upozorio da e takvo nepromi ljeno pona anje znaiti da e je kadtad udariti grom, spaliti je od prstiju ruke do no nih prstiju. Prije no to je srela Erica, Betsy je plovila kroz ivot na rubu prevrnua, nemajui mno go toga za pokazati osim snopova fotografija, crnobijeli dnevnik krajolika i por treta natrpanih u fascikle i albume. Dobar fotograf treba biti i dobar promatra, nijemi sudionik koji je tu da zabilje i, no negdje na tom putu Betsy je postala pr omatra vlastitog postojanja. Ne obraajte pa nju na mene, rekla bi svojim modelima. P retvarajte se da nisam ovdje i nastavite sa svojom uobiajenom rutinom. Dok je to radila, vlastiti joj je ivot nekako izmaknuo ona nije imala rutinu, svakodnevnu i li neku drugu. Kad je do la u Haddan, bila je prilino lo e. Previ e mu karaca ju je razoa alo, prijatelji joj nisu pru ali podr ku, provalnici su joj upadali u stanove dok je spavala. Nipo to nije oekivala promjene u svom ivotu onoga dana kad je do la snimiti fotografije za godi nji album internata Haddan, a mo da ih ne bi ni bilo da nije slua jno ula kako jedan uenik pita drugog Za to su koko i oti le iz internata Haddan? Znati el na, osluhnula je, a kad je ula odgovor Jer im se gadila kenja a, Betsy se nasmijala tako glasno da su se labudovi na rijeci prepla ili i odletjeli, obirui povr inu vode i podi ui oblake vodencvijeta. Eric Herman se okrenuo i ugledao je ba u trenutku kad je njezin osmijeh bio naj iri . Gledao ju je kako sla e nogometnu momad prema veliini i tada joj je uvjeravao ju j e poslije da mu je to bio prvi spontani postupak u ivotu pri ao i pozvao na veeru, n e sljedee veeri ili one poslije nje nego ba tad, tako da nijedno nije imalo vremena Eric je bio od privlanih, sigurnih mu karaca koji privlae ljude bez pol muke, i Bets y se pitala nije li se mo da naprosto na la u njegovu vidokrugu u trenutku kad je od luio da mu je krajnje vrijeme da se o eni. Jo nije mogla shvatiti to bi on elio imati s nekim poput nje, enom koja e rasipati cjelokupan sadr aj svojeg ruksaka na pod uti hle dvorane dok poku ava kradom iz nje izvui e alj. Nije bilo lana nastavnog osoblja in ternata Haddan koji nije uo kako se kovanice i kemijske kotrljaju niz prolaz, i k oji zatim nije osjetio daje njegovo prvobitno mi ljenje o Betsy potpuno opravdano. Dugo nakon to bi doktor Jones zavr io predavanje, svi su skupljali njezine stvari ispod svojih stolica i podizali pojedine predmete prema filtriranoj svjetlosti k ao da prouavaju strane i tajanstvene rukotvorine, a zapravo su dr ali blok ili boicu tableta za spavanje ili tubu kreme za ruke. Ne brini, Eric joj je pri apnuo. Pona aj se normalno, savjetovao joj je, iako ju je normalno pona anje uvijek uvaljivalo u nevolje. Da je Betsy vjerovala svojim insti nktima, kao to je Eric predlo io, zasigurno bi podvila rep i pobjegla prvi put kad je pro la kroz vrata djevojakog paviljona gdje je trebala biti mlaa nadzornica. Lede ni marci prostrujili su joj niz kralje nicu kad je stupila preko praga, hladna ruka zebnje koja esto prati lo u odluku. Betsvne tijesne odaje u podno ju stuba bile su u pravo u asne. U njima je bio samo jedan ormar, a kupaonica tako mala da je bilo ne mogue izai ispod tu a a ne udariti koljenima u umivaonik. Boja se lju tila sa stropova , okna starog, grbavog stakla na prozorima propu tala su propuh, ali ne i sunanu sv jetlost, pretvarajui i najbljee zrake u maglovito zelene. U takvu okru enju Betsvn j e namje taj izgledao tugaljivo i strano kau je bio pre irok da bi pro ao kroz uska ulaz na vrata, naslonja je izgledao olinjalo, radni stol nije elio stajati na mjestu na kosom borovom podu, ve bi zaglavinjao poput pijanca svaki put kad su se negdje z alupila vrata. Prvog tjedna u internatu, Betsy je veinu noi provela u Ericovu stanu u paviljonu C halk. Valjalo je iskoristiti tu priliku sad, jer kad stignu polaznici, morat e pr ipaziti na vlastito pona anje kao i ono svojih tienika. A postojao je i drugi razlog za to je Betsy izbjegavala spavanje u Svetoj Ani. Sva ki put kad bi prenoila u vlastitim odajama, u panici

KRALJ RIJEKE tako smuenima kao da se probudila u tuem krevetu i sad je prisiljena voditi neiji t ui ivot. No uoi poetka kole, na primjer, Betsy je prespavala u Svetoj Ani i sanjala d se izgubila na poljima u okolici Haddana. Kamo god da je skrenula, nije dospjel a dalje od parcela neobraene zemlje. Kad se othrvala tom snu, Betsy je oteturala iz kreveta dezorijentirana, miri ui na sijeno. Trenutak se osjeala kao daje ponovno djevojica ostavljena u neijem udnom, pregrijanom stanu da se brine sama za sebe, ton o ono to se dogodilo kad su je obiteljski prijatelji uzeli k sebi nakon nesretne pogibije njezinih roditelja. Betsy je brzo upalila svjetla i shvatila daje tek pro lo deset. Nekakvo se lupanje ulo iz smjera stubi ta, a radijatori su klopotali od izljeva ujednaenog mlaza topli ne, iako je veer bila neuobiajeno topla. Nije ni udo da Betsy nije mogla spavati, u njezinoj je spavaoj sobi bilo 32 stupnja i temperatura je jo rasla. Orhideja, koj u je tog popodneva kupila u cvjearnici Sretan dan, cvijet naviknut na tropske kli me, ve je izgubila veinu latica vita zelena stabljika bila je svinuta od vruine i n ije mogla dr ati ni najnje niji cvijet. Betsy se umila, na la vakau gumu da ubla i suhou u ustima, navukla svoj kuni ogrta i o k starijoj nadzornici. Pretpostavljala je da djelatnici internata pretjeruju ka d Helen Davi zovu sebinom starom vje ticom, primjerenom vlasnicom ru nog crnog maka za kojeg se govorilo da jede ptice pjevice i ru e. Ta prosudbe u ovom internatu su pr estroge, jer nije li mnogo ljudi ve i Betsy proglasilo udakinjom nakon fijaska za vrijeme pozdravog govora? Nisu li Erica zvali Gospodin Savr eni oni koji sami nisu uspjeli udovoljiti njegovim visokim kriterijima te ga zauvijek poslije namrznul i? Betsy je posljednja osoba koja bi prihvatila tue mi ljenje, no kad je pokucala n a vrata gospoice Davi nitko se ne javi, iako je bilo oito da s druge strane nekoga ima. Betsy je doslovce osjeala negodovanje gospoice Davi to je se uznemiruje dok je starija ena kiljila kroz pijunku. Betsy ponovno pokuca, ovaj put sna nije. Halo! Mo ete li mi pomoi? Treba mi savjet u vezi s mojim radijatorom. Helen Davi je bila visoka i silno impozantna, ak i kad je otvorila vrata u spavaici i papuama. Dr ala se kako se esto dr e ene koje sebe istodobno, a najmanje je osjeala potrebu da bude uljudna prema ne eljenoj go i ko ja joj je do la u tako kasni posjet. Moji radijatori, objasni Betsy. Budui da je do la ravno iz kreveta, Betsvna o tucana kosa str ala je u zrak, a oko oiju je imala kolutove od ma kare. Naprosto se ne ele ug asiti. Izgledam li ja kao vodoinstalater? Podsmijeh Helen Davi , kako su mogli potvrditi mnogi njezini aci, nije bio ugodan prizor. Od njezina neodobravanja ovjeku se mogl a slediti krv, a bilo je i sluajeva kad su se osjetljiviji prva i ru ili u nesvijest na podu njezine uionice kad bi im ona postavila najjednostavnije pitanje. Gospoica Davi nije podnosila pametnjakovie kao ni obiaj vakanja vakae gume, niti je pozivala oste u svoje odaje. Uprava internata zaboravila je spomenuti Betsy da nijedna njezina prethodnica ni je izdr ala du e od godinu dana, pa je Betsy tako grlom u jagode zatra ila pomo dok bi se svatko drugi pokunjeno povukao. Vjerojatno imate iskustva s grijanjem, ree Bet sy. To zasigurno nisu strogo povjerljive informacije. Gospoica Davi zapilji se u nju srdito. vaete gumu? o tro upita. Ja? Betsyju je odmah progutala, ali joj je guma zapela u du niku. Dok je davala sv e od sebe da se ne ugu i, pokraj nje protri neko u asno cvilee stvorenje. Instinktivno , Betsy se priljubi uza zid i dopusti mu da proe. Bojite se maaka? upita gospoica Davi . Nekoliko mladih nadzornica koje su oti le tvrdi le su da su alergine na njezina ljubimca, lako Betsy nije bila ljubiteljica nikak vih zvjerki, ukljuujui make, uvidjela je da e ivot u Svetoj Ani biti podno ljiv samo a o pridobije Helen Davi na svoju stranu. Eric je esto ismijavao naviku Helen Davi da citira Bena Franklina kada bi god htjela ne to dokazati, i sad Betsy iskoristi ta j podatak u svoju korist. Nije li Ben Franklin rekao daje najbolji pas maka? Ben Franklin nije ni ta takvoga rekao. Ipak, gospoica Davi je znala kad joj se laska , a nitko nije rekao daje laskanje zloin. Priekajte u hodniku i donijet u to vam tre ba, naredi ona. Stojei u mraku, Betsy je osjetila udan ushit, kao da je upravo odradila ispit ili

je prozvana miljenicom nastavnice. Kad se Helen KRALJ RIJEKE mijenile u posljednjih pedeset godina i sadr avale su zbirku starudije koju se zas igurno dugo skupljalo. Usprkos bar unastom dvosjedu visokog naslona i kvalitetnom afganistanskom sagu, stanje bio u ozbiljnom neredu. Knjiga je bilo posvuda, zaje dno s napola punim alicama aja i zaboravljenim koricama sendvia. Zaudaralo je po st arim novinama i makama. Helen zatvori vrata za sobom. Ispru i ruku i stavi novi od 25 centi na Betsvn otvoreni dlan. Tajna je u tome da se ispusti para. Odvrnite zavrtanj na stra njem dijelu ovim novie m i svakako stavite lonac ispod da uhvatite kapljice. Nakon to ispustite paru, ra dijator e se ohladiti. Betsy zahvali starijoj nadzornici, a onda joj, tipino nespretno, novi ispadne iz ru ke pa se morala sagnuti da ga pokupi. Ugledav i je iz toga kuta, na sve etiri, Hele n Davi napokon shvati daje njezina go a ista ona individua koja je napravila cirkus u dvorani tijekom govora doktora Jonesa. Vi ste djevojka Erica Hermana, izjavi Helen. Ta ste! Te ko da sam djevojka, nasmij e se Betsy. Da, te ko. Prestari ste da vas on smota. O, zaista? Betsy je stajala s noviem u ruci. Mo da su ljudi bili u pravu glede toga koliko je Helen Davi opaka. Govorilo se da ocjenjuje prema negativnoj Gaussovoj k rivulji, da namjerno ru i to vi e uenika i da nikad nije promijenila nijednu ocjenu, n i kad je postojala prijetnja od sloma ivaca ili samoranjavanja. Posljednja nadzor nica koja je dijelila du nost s njom u Svetoj Ani oti la je usred polugodi ta na studi j prava poruila je da su rimsko i ustavno pravo maji ka alj naspram Helen Davi . Eric Herman je najnepo teniji ovjek kojeg znam. Samo mu pogledajte u i. ovjek s malim u ima uvijek je nepo ten i krt. Svi veliki ljudi imali su velike u i. Za Lincolna su go vorili da ih je mogao micati kadgod je htio, kao zec. Pa, meni se svia mu karac s malim u ima. Svejedno, Betsy u sebi ree da mora malo bolje promotriti Ericovu fizionomiju. On eli moj posao, Helen Davi obavijesti Betsy. Najbolje da odmah znate daje cvilid reta i zanovijetalo. Takav ovjek nikad nee biti zadovoljan. O, on je sasvim zadovoljan, ree Betsy, iako je ve imala priliDavi , volio se on aliti , trebalo bi najprije otpustiti, zatim giljotinirati, a onda njezinu glavu izlo it i na jednom od eljeznih kolaca ograda u Glavnoj ulici. Barem bi tad od te stare b abe najzad bilo nekakve koristi jer bi pla ila vrane a ne ake. Sretan je kao leptir , objavi Betsy. Gospoa Davi se na to prezirno nasmije. Draga moja, samo mu pogledajte u i, one vam s ve govore. Betsy se za kilji niz hodnik opet je bilo lupe na stubama. Kakvi su to grozni potm uli udarci? Nije to ni ta. Helenin ton, koji je postao topliji dok je kritizirala Erica, odjed nom postane o tar. Malo je ipak prekasno za ovakve ludorije, ako smijem primijetit i. Kad je gospoica Davi zatvorila vrata, Betsy zauje kako je brava kljocnula. Helen Dav i joj je barem podarila novi nitko drugi na koli nije Betsy ponudio nikakvu pomo otka d je stigla. ak je i Eric bio toliko zauzet pripremama za nastavu da je, istina, doista krtario sa svojim vremenom. Ipak, bio je on dobar ovjek, i Betsy mu nije mo gla zamjeriti to je koncentriran koliko i pouzdan. Noas ni u kojem sluaju nije tren utak da ponovno razmisli o vlastitim mi ljenjima u svjetlu primjedbi gospoice Davi , koje su zasigurno u najboljem sluaju sebine. Vjerojatno je prazan paviljon pobudio Betsvne sumnje, no ubrzo e se i tome nai lijeka. Sutra e se hodnici napuniti djevo jkama, a Betsyna e zadaa biti da utje i one koje pate za domom, obodri krotke i izae na kraj s divljima kako najbolje bude mogla. Bit e odgovorna da se pobrine da se svaka od njih dobro naspava ispod ovog krova. Vraajui se u svoj stan, Betsy osjeti miris ru a kako se iri stubi tem, rasko no miomiris n u pretoplom hodniku. Nai la je na isti miris i u svojim sobama, istina ne to slabi ji, no svejedno dovoljno uznemirujui daje po urila pustiti paru iz radijatora, opek av i pritom ruku. Kad se vratila u krevet, oekivala je da e se ponovno nemirno prevr tati po krevetu, no prvi put je duboko usnula. Zapravo je i zaspala, pa je ujutr o morala na brzinu posrkati kavu kako bi bila spremna za prve nove uenice. Tada B etsy primijeti zelene vitice s vanjske strane svog prozora. Nekoliko nagraivanih

bijelih ru a Annie Howe jo je cvalo bile su velike kao glavice kelja, bijele poput snijega. Na ranojutarnjoj sunanoj svjetlosti, njihove najskrovitije latice KRALJ RIJEKE kako je bila glupa to je noas bila tako nervozna. Za svaki udan dogaaj postoji racio nalno obja njenje, barem je u to oduvijek vjerovala. Ona pospremi stan, ode se odj enuti, smirena prizorom tih ru a. No da je zastala tek toliko da otvori svoj prozo r, shvatila bi da Polarnice uope nemaju mirisa. ak i pele izbjegavaju te blijedo ute pupoljke i vi e vole iak i zlatice. Prinesi kare da odre e stabljike ovih ru a i latice tpasti pri dodiru. Poku aj ubrati jednu golom rukom i svaki e te trn ubosti do krvi . VLAK ZA HADDAN UVIJEK JE KASNIO PA TAKO NI ovaj dan nije bio iznimka. Kakvo spektakularno popodne! Polja prepuna kasnocvatui h zvjezdana i mljeike, nebo iroko i vedro poput nebesa. U borovima du tranica jastre bovi su sjedili u najvi im granama crvenokrili kosovi obru avali su se u daljini. Ga jevi hrasta i gloga stvarali su d epove tamne ume gdje je jo bilo puno jelena, a zna o se nai i pokoji los, dolutao iz New Hampshirea ili Mainea. Dok je vlak polagano klizio kroz susjedni grad Hamilton, nekoliko je djearaca potralo uz vagone neki s u veselo mahali putnicima u vlaku, dok su drugi nepristojno plazili jezik i iste zali lica u pjegave podsmijehe, grimase divljih anela koji se nisu bojali ljunka i pra ine koja bi se uvijek podigla dok se vlak kotrljao kroz grad. U vlaku je danas bilo vi e od desetak uenika internata Haddan, spremnih za poetak se mestra. Djevojke duge, sjajne kose i djeaci u svje e izglaanoj odjei, koja e se ubrzo poderati i isprljati na nogometnim utakmicama, okupili su se u vagonrestoranu. N jihova dobroudna galama prostrujala bi kroz vlak kad bi kondukter otvorio vrata, no ta larma nije dopirala do zadnjeg vagona. Tamo je, na najudaljenijem sjedi tu, djevojka po imenu Carlin Leander, koja nikad dosad nije napustila dom, gledala k rajolik, u ivajui u svakoj bali sijena i ogradi koji bi se na trenutak na li u njezin u vidokrugu kako se vlak kotrljao. Carlin se namjeravala maknuti iz Floride cije li svoj ivot. Ni ta nije mijenjalo na stvari to stoje bila najljep a djevojka u okrug u u kojem se rodila, blijede, pepeljaste kose i istih zelenih oiju koje su njezin u majku dovele u nepriliku sa sedamnaest godina, trudnu i nasukanu u gradiu gdje se putujui cirkus smatrao kulturnim dogaajem, a svaku djevojku koja je mislila svo jom glavom zastranjenjem prirodnog poretka stvari. Carlin Leander nije uope bila na svoju majku, i na tome je bila jest. No biti susretljiv i meka srca nije bio Carlinin cilj. Koliko god njezina majka bila popustljiva i draga, Carlin je bila svojeglava i tvrdoglava od djevoj aka koje bi hodale bosonoge usprkos svim upozorenjima da se pripaze zmija. Nikad a nije ni najmanje pozornosti obraala dekima koji bije slijedili od kole do kue, mno gi tako oarani i zatravljeni njezinom ljepotom da bi se biciklima zalijetali u st abla ili grabe. Carlin nije kanila biti uhvaena u zamku, ne u kraju u kojem tempe ratura raste i nakon ponoi, komari gnjave cijele godine, a veina ljudi cijeni djevo jine slabosti i ne mari za njezine vrline. Neki se ljudi jednostavno rode na pogre nom mjestu. Prvo to takvi pojedinci potra e j e atlas, a drugo je karta za odlazak. Carlin Leander bila je spremna napustiti F loridu otkad je prohodala i napokon je uspjela pobjei uz pomo plivake stipendije za internat Haddan. lako ju je njezina majka nevoljko pustila sve do Massachussett sa, gdje su ljudi jamano nepo teni i izopaeni, Carlin je na kraju dobila bitku slu ei s e planom napada koji se u jednakoj mjeri sastojao od molbi, obeanja i suza. Ovog divnog modrog dana, Carlin je bacila otrcani koveg ispod sjedala kao i ruksa k krcat tenisicama i kupaim kostimima. Vrlo je malo njezinih stvari ostalo kod kue , samo neke olinjale pli ane ivotinje na krevetu i grozan kaput koji joj je majka b ila kupila u butiku Lucilles Fine Fashions kao poklon za odlazak, upavi u as od pol iakrila koji je Carlin sakrila u upu za alat, iza nekih starih guma. Namjeravala je zadr ati svoju avionsku kartu kao suvenir, za sva vremena, ako se prije ne rasp adne. Toliko joj je puta ve pro la kroz prste da su se slova preslikala na ko u prala ju je i trljala, no na vr cima prstiju ostale su joj sitne sive tokice ak i sad, zn aci njezine ambicije. Cijelo vrijeme dok je avionom putovala na sjever, pa ponovno dok je vlak jurio m imo beskrajnih bostonskih gradili ta, Carlin je osjeala kvr ice sumnje kako joj se di u ispod ko e. Tko je ona daje umislila da e iskovati za sebe potpuno drukiji ivot? Odj

evena je u jeftine traperice i majicu kratkih rukava koju je kupila u duanu rablj ene odjee, plavu je kosu privrstila metalnim kopama zahralim od floridske vlage. Sva tko je mogao vidjeti da se ne uklapa meu ostale dobro odjevene putnike. Nema ni p ristojan par izama, a kosu joj nikad nije o i ao frizer, nego bi sama o tucala vrhove k ad bi ih prevelika koliina klora u vodi nagrizla. Imala je movarnu pra inu KRALJ RIJEKE mesa, kajgane i iznevjerenih obeanja, mjesta gdje ena brzo naui da nema koristi od plakanja nad prolivenim mlijekom ili zbog modrica koje joj ostavi mu karac koji tv rdi da je voli prejako ili previ e. No usprkos svojoj ivotnoj povijesti i svemu to je bila uvjerena da joj nedostaje, Carlin osjeti nadu kad su iza li iz grada. Prolazili su pokraj hektara kudjelje i pa njaka na kojima su pasle krave. Bilo je doba selidbe pjevica i golema jata u ni skom su letu letjela iznad livada, kru ei amotamo kao da su jedno tijelo i mozak. C arlin se muila da otvori aavi prozor kako bi u ivala u rujanskom zraku i bude zateena kad joj prie visoki klinac, koji je teglio golemu okruglu platnenu torbu, da joj pomogne podii zaglavljeni prozor. Deko je bio premr av, s upom neposlu ne kose koja gaj e inila izdu enim, pomalo slinim rodi. Imao je na sebi dugi crni kaput koji je visio poput jutene vree na njegovu vretenastom kosturu, a radnike izme bile su mu odveza ne, to je omoguavalo njegovim stopalima da ljapkaju u njima poput riba. Nezapaljena cigareta visjela mu je iz irokih usta. ak ni svje i zrak koji je strujao kroz otvor en prozor nije mogao prekriti injenicu da deko smrdi po znoju. Ti smeta ako sjednem? Ne ekajui odgovor, sjedne nasuprot Carlin, odlo i svoju platne nu torbu u prolaz, ne hajei da bi torba mogla uzrokovati navigacijske probleme ne kome tko bi elio proi. Imao je prozirnu ko u koja se mo e stei iskljuivo provoenjem mn h sati u tamnoj sobi oporavljajui se od migrene ili mamurluka. Bo e, ti idioti u dr ugom vagonu iz internata Haddan su me izludjeli. Morao sam pobjei. Carlin je primijetila da je malo nervozan u njezinoj prisutnosti. Primijetila je to po drhtaju pulsa ispod njegova oka. Dobar znak, jer bi se Carlin uvijek opus tila kad bi zbunila nekog deka. Privrsti odbjegli pramen kose jednom od srebrnih k opi. Tamo ja idem, obavijesti svog suputnika. U internat Haddan. Ali ti nisi idiot. U tome je razlika. Neskladan deko prekopa po svojoj opremi dok nije prona ao upalja Zippo. Kad mu je Carlin pokazala znak zabrane pu enja, slegnuo je ko atim ramenima i svejedno pripalio. Carlin se veselo nasmije i, prvi put nakon o dlaska od kue. Zavali se i prieka da je taj original opet poku a impresionirati. Predstavi se kao August Pierce iz New Yorka, kojega je u Hadcinka otkad se Gus r odio, jer je teret podizanja sina pao na njegova ramena nakon suprugine smrti. S tari je bio profesor biologije s visokim oekivanjima za svog sina jedinca ima lju di koji ustrajno navijaju za one koje vole dugo nakon to se razoaraju skroznaskroz , a takav je bio sluaj i s ocem Gu a Pierca. Ni ui jedan neuspjeh za drugim, Gus je vj erovao da duguje svom ocu jo jedan, posljednji poku aj. to nije znailo da on sam oekuj e nekakav uspjeh. Za to bi Haddan bio drukiji od ostalih kola koje je polazio? Za to b i mu se ikad dogodilo ne to dobro? Roenje sedmog dana sedmog mjeseca i oduvijek gaj e pratio peh. Mogao je dr ati fige, pokucati o drvo, a ipak bi glavom udario o sva ke ljestve, pogrije io na svakom koraku. Dok su ostali napredovali po glatkom, rav nom putu u budunost, Gus je naglavce upadao u ahtove i jarke bez izgleda da se iz njih izvue. Svoj je ivot do ivljavao kao zatvorsku kaznu, a svoje postojanje sudbinom osuenika. Ljepota svijeta samo gaje zbunjivala i jo vi e bacala u oaj. Stoga je bio ugodno izn enaen da ga je jedan tako jednostavan susret ispunio s toliko optimizma. Svalio s e u sjedi te nasuprot Carlinina, pun nervoze, napola oekujui da e ona pozvati kondukt era da ga fiziki izbaci, kad gle, ona razgovara s njim. Prije bi oekivao da mu vra bac izleti iz usta nego da mu ovako zgodna cura ponudi vakau gumu. Cure poput Carl in naje e bi gledale kroz njega on postoji u nekom podsvijetu, svijetu gubitnika, sv ijetu boli, smje tenom u podrumu stvarnosti, nekoliko razina ispod sfere lijepih l ica i mogunosti. Ako se Carlin nagnula prema njemu i slu a njegovu krivotvorenu ivot nu priu a da mu se ne smije u brk, sva ta bi se moglo dogoditi kosovi bi se mogli p rometnuti u paprenjake. Vrbe bi mogle planuti same od sebe. Odaberi neki broj izmeu jedan i dvadeset, August Pierce predlo i svojoj novosteenoj dru ici. Nemoj mi rei koji. Pokupio je nekoliko trikova da zadivi dru tvo, i sada nji m u se trenutak uinio prikladan da iskoristi svoje talente.

Carlin uini to joj je rekao, iako joj se izraz lica otvrdnuo u netremian pogled nev jerice. Gus je za mirio i izveo cijeli cirkus sa svojim arobiranjem, napokon izvukav i jedan broj iz zraka. Sedam, ree pobjedonosno, odnosno nadao se trijumfu budui da je isku a o opsjenu koja bi usKRALJ RIJEKE Usprkos uspjehu trika, Carlin nije bila odu evljena. Mrzila je biti prozirna, a jo manje razotkrivena. Jo je bila u procesu usavr avanja prie koja e izmijeniti njezino podrijetlo i stvoriti joj novi identitet. Namjeravala je ljudima govoriti da joj roditelji rade za vladu no iako se nisu nikad skrasili na jednom mjestu, uvijek su je podr avali u njezinu plivanju, vozili je na natjecanja i ostala dogaanja bez obzira na to gdje su u tom trenutku ivjeli. Svakako bolja pria od one da joj majk a radi na blagajni Value Marta, da oca nije nikad vidjela i da je desetke puta m orala autostopirati na plivaka natjecanja. Imajui varku na umu, djeak koji joj ita m isli definitivno predstavlja rizik jer je zaista zamislila sedmicu. Posrijedi je zakon vjerojatnosti, objasni Gus kad je shvatio da trik nije zadivi o Carlin. Veina ljudi odabere tri ili sedam. Carlin ga osine pogledom punim prezira. Njezine su oi bile nijansa zelene koja se zaas mogla pretvoriti u sivu, poput plitke vode koja zrcali svaku promjenu vreme na. Ja nisam veina ljudi, ree mu ona. Ne, slo i se Gus Pierce. ak je smu enjak poput njega mogao uoiti tu razliku. Definitiv no nisi. Vlak je zaglavinjao prema kolodvoru Haddan zauje se dug i plitak zvuk zvi daljke od kojeg se zatresu prozori kua najbli ih pruzi i prepla e vrane u kro njama i na telefon skim icama. Carlin pograbi svoj ruksak. Imala je sto pedeset dolara u lisnici koj e je namjeravala iskoristiti za povratnu kartu kui u lipnju, a dotad nije imala n ikakva jamstva. Vjerojatno bi okrenula lea Gu u i da nije izveo svoj glupi trik s it anjem misli, i on se nije iznenadio kad je po urila prema vratima prije no to se vl ak zaustavio, izvukav i koveg ispod sjedi ta. Kad se Gus ponudio da joj pomogne, Carl in ga je pa ljivo odmjerila. Iskustvo ju je nauilo daje najbolje rei otvoreno kad zn a da joj netko nikad nee biti privlaan. To u tedi toliko muke i zbrke na kraju. Da se razumijemo, ree ona. Nisam zainteresirana. Gus kimne glavom. Za to bi bila? Bio je tako zaprepa ten pomi lju da bi uope mogao imati nekakve anse kod nje, i tako i skren, da se Carlin morala nasmije iti prije no to je krenula prema izlazu. Gledajui za njom, Gus shvati predaleko da bi bile ucrtane ili imenovane. Zaljubio se u nju istog trenutka kad je zanijekao svoj interes. Kad se on i Carlin sljedei put sretnu, ona e vjerojatn o proi pokraj njega kao da je otpadak ili smee. Ali mo da i nee udne su se stvari poel dogaati otkad je krenuo za Haddan. U avionu iz New Yorka, na primjer, stjuardesa mu je dala besplatnu boicu Chivasa, bez ikakvih pitanja. U vagonrestoranu zatra io je vreicu ipsa, a blagajnica pridodala i sendvi od tunjevine na raun kue. A najneoek vanije i najudesnije bilo je to stoje ova prekrasna djevojka ne samo razgovarala s njim, nego mu se i nasmije ila. Iskreno govorei, to je bio najbolji niz sretnih d ogaaja koji je ikad zadesio Augusta Piercea. Kad je si ao s vlaka, inilo se da se njegova srea nastavlja. Dva maturanta internata Haddan Seth Harding i Robbie Shaw, zgodni, ozbiljni mladii kakvi se nikad ne bi dru ili s Gu om ni u kakvim okolnostima dr ali su podignut natpis s njegovim imenom. K ad im je pri ao, zgrabili su njegovu platnenu torbu i potap ali ga po leima kao da im je davno izgubljen brat. Vani na mirisnom seoskom zraku, s tim plavim nebom izn ad glave i pjevicama koje vrgolje u svakom grmu, Gu u se zavrtjelo u glavi od zbunj enosti i od neega to bi, da je bio bilo tko drugi, lako prepoznao kao radost. Jeste li sigurni da trebate ba mene? upita Gus dok su mu njegovi kolege trpali st vari u BMW koji je u praznom hodu ekao uz rub plonika. Maksimum bodova na testovima sposobnosti? Urednik kolskih novina u osmom razredu k ole Henlev u New Yorku? Ti si taj, tvrdili su Seth i Robbie. Gus ugura svoje duge noge na stra nje sjedi te Sethova auta, iako je bilo jasno da s u podaci koje su prikupili o njemu u najboljem sluaju bili povr ni, ra trkani dijelov i njegove autobiografije izvueni iz njegove molbe za upis u internat Haddan, port ret u kojem je bri ljivo izostavio svoju sklonost depresiji i buntovni tvu te injenic u da je dobio ukor u koli Henslev zbog lijenosti i neposluha. Pa to? U najgorem sl uaju dobio je besplatnu vo nju do kole, a kad su pro li pokraj Carlin koja je vukla sv

oj te ki koveg niz opekom poploan plonik, okrenuo se i tugaljivo zagledao u nju, za elj ev i da ga ona vidi u pratnji njegovih neoekivanih kolega. Za vrijeme kratke vo nje do internata, Gu a su obavijestili da KRALJ RIJEKE dokuiti za to je njemu pripala ta ast ni razumjeti to je tako po eljno u ru evnoj staroj kui pred koju su stigli. Izvana se Chalk nije razlikovao od ostalih paviljona. On i e zdanje slino kutiji bilo je oblo eno bijelim daskama sprijeda je bio iroki trijem, unereen razbacanim rolama i tapovima za hokej, a straga se nalazio re etkasti ulaz gdje su kante sa smeem stajale tik do skupih bicikala. U prizemlju je bilo nekoli ko elegantnih soba koje su se diile drvenarijom od mahagonija i pravim kaminima, ali bi se njih uvijek dodijelilo uenicima vi ih razreda, koji su ve pro li svoj kri ni p ut prva i su bili prognani u potkrovlje. Uz stra nji zid kue nakalemili su jo dva stan a. U jednom je ivio trener, Duck Johnson, ije je hrkanje znalo potresti prozorska stakla u drugom je ivio Eric Herman, koji je vi e vremena provodio u svom kabinetu u zgradi za dru tvene znanosti nego u svojim odajama. Zbog blizine rijeke, paviljon Chalk bio je najvla nija zgrada. Premaz plijesni pre krio bi svaki predmet ostavljen u tu evima preko noi, a naveer su pu evi ostavljali sl uzavi trag po hodnicima i zidovima. Svako polugodi te donijelo bi djeake koji ne bi mogli odoljeti a da se ne popnu na krov gdje bi usmjerili mokrau ravno u rijeku Haddan s vrha svog opasnog vidikovca. Nijedan od tih djeaka nikad nije imao uspje ha u tome i, na sreu, nitko nije pao u tom poku aju, ali se ak i udruga biv ih polazni ka, nikad promicatelj promjena, slo ila da je zgrada konstrukcijski nepouzdana. Pr o log proljea napokon je izgraena ograda oko krova. Svejedno je zgrada bila u jadnom stanju, s u asnim sustavom opskrbe elektrinom energijom koji je mirkao za nevremena te prastarim vodoinstalacijama koje su brundale i zaepljivale se. Meu zabatnim gr edama, u dnu vla nih o bukanih zidova, ivjeli su cijeli nara taji mrzovoljnih rakuna ko ji su se nou glo ili i trkarali amotamo, tako da se njihovo prepredanje i rezanje uv lailo u snove prva a u potkrovlju, i nijedan od tih djeaka ne bi se dobro naspavao p rije zavr etka prvog polugodi ta. No nitko se ne bi usudio predlo iti da se ta asna starina od kue sru i, i veina je zavi djela njezinim stanovnicima. Prialo se da aci mogu kupiti mjesto u njoj i nagaalo d a su neiji izgledi da bude izabran da stanuje u Chalku znatno vei ako je neiji otac ili brati u njemu stanovao. Doista, oni koji su stanovali u paviljonu Chalk nedv ojbeno su u ivali povlastice. U svim drugim paviljonima aci su na biv ih polaznika plaala istaicu dolazila je svake srijede sortirati rublje, a etvrt kom bi presvlaila posteljinu. Djeaci iz Chalka imali su prednost pri odabiru predm eta, a budui da je paviljon imao vlastito parkirali te, starijim uenicima bilo je do pu teno da imaju automobile. Takva povla tenost oito se isplatila. Vi e od stotinu godi na stanari Chalka maturirali su s najboljim ocjenama, a u svijet povlastica izva n internata uveli bi ih njihovi prethodnici. Biv ih stanara Chalka bilo je u veini komisija za prijeme na fakultete, u vanjskom su svijetu drugi biv i aci jedva ekali da mogu zaposliti brata koji je ivio u staroj kui pokraj rijeke, toj ru evnoj gomili drva i cigle gdje je vjetar tropotao niz dimnjake a labudove su na jedvite jade mogli otjerati s trijema. Uenici koje nisu izabrali za Chalk, oni koji su ivjeli u paviljonima Otto ili Shar pe, osjetili bi neku vrstu gorine ve prvog dana u koli, kao da su prije no to ih je itko vidio ili im uo ime, progla eni manjkavima, predodreenima da pripadaju ni em rang u u kojem e uvijek biti drugorazredni, posljednji birani za momadi, nikad nee izlaz iti s najzgodnijim curama iz Svete Ane ili se usuditi nadati poljupcu ispod tu nih bukvi. No te sitne zavisti javljale bi se poslije, tijekom polugodi ta u prvih ne koliko tjedana nastave vladao je prijateljski duh dok su se svi jo privikavali. D rvee je jo bilo zeleno, a veeri tople posljednji cvrci dozivali su se po livadama, n eprekidna pjesma koja je mnogima godila jer ih je podsjeala da jo postoji svijet i zvan granica Haddana. Neki su se lako uklopili u kolski ivot, ali bi svake godine neizostavno bilo onih koji se nisu mogli prilagoditi ili uklopiti, zato to su bili ili zlovoljni, ili p repla eni, ili srame ljivi. Na mjestu gdje su se timski rad i raspolo enost visoko cij enili, samotnjake je bilo lako uoiti, a Carlin Leander je oito bila jedna od njih. Iako je bila lijepa i ubrzo se dokazala kao vrijedna lanica plivakog tima, bila j e udljiva i provodila previ e vremena sama da bi bila prihvaena u dru tvo. im bi trenin

g zavr io, pokupila bi se, poput nekog risa za koje se govorilo da jo lutaju po umam a, zvijerki prenapetih i sumnjiavih da bi se dru ile s pripadnicima svoje vrste. Takav je bio sluaj s veinom nesretnih aka izbjegavali su ijedni druge, toliko usred otoeni na vlastitu nesreu da ne bi primjeivali ostale izgubljene du ice oko sebe. Ti bi uenici esto odlazili u KRALJ RIJEKE poslijepodne, naruivali alicu za alicom kave, skupljali hrabrost da kupe cigarete. Oito nisu imali pojma da Pete Byers, ljekarnik, u ivotu nije prodao duhan nekom ma loljetniku. Onaj tko je tra io takvo to, imao bi vi e sree u minirnarketu, gdje je Ted dy Humphrev klincima iz internata bio spreman prodati gotovo sve. Sto se njega t ie, neka se nose, ali ne i njihov novac. Ako dr i vje to krivotvorenu osobnu u ruci, Teddy je smatrao da nije na njemu da se pita za to, ve da naprosto proda gajbu piva Samuel Adams ili Petes Wicked Ale svakoj mu teriji koja stane u red. Veina mje tana nije obraala pa nju na polaznike internata. Svake su godine pristizali novi, pa iako bi svaki nara taj prva a donio ozraje velikih nada i jo vee energije, oti i bi za etiri godine, zapravo dok si okom trepnuo u odnosu na dugotrajnu povijest gradia poput Haddana. U tom se mjestu veina ljudi nije nikamo micala najdalje to b i se neki mje tanin preselio bilo bi u kuu iza ugla nakon vjenanja ili, naposljetku i na alost, u staraki dom u Aveniji Riverview. Svakog rujna, kad bi se novi aci smjestili, do li bi kupiti izme u Hingramovu prodav aonicu cipela, a zatim otvorili raun u banci 510 Cerit gdje je dra esna Kelly Avon, uvijek tako uslu na, nauila zadr ati ozbiljan izraz lica kada bi god neki etrnaestogo di njak izjavio da eli ulo iti nekoliko tisua dolara. Nikki Humphrey, koja je predugo ostala u braku s Teddvjem iz minimarketa, nikad ne bi shvatila osobno kad bi gru pice djevojaka iz internata uplovile u njezin sendvibar, naruile kave s mlijekom i pogaice od borovnice, oekujui brzu uslugu, kao daje Nikki robot ili slu kinja. Vrlo brzo tih djevojaka vi e ne bi bilo, a Nikki je ostala u Haddanu, korisno tro ei novac , potro en na kave s mlijekom i pogaice, na preureenje kuhinje ljupke kuice koju je k upila na Odvojku nevjestinog vijenca nakon razvoda. Neki su se mje tani zapravo veselili rujnu u ivali su promatrati kako sva ta mladost preplavljuje njihove plonike i duane. Lois Jeremy, iz vrtnog kluba, esto bi petkom popodne sjedila vani na svom trijemu sa zabatima s pogledom na Glavnu ulicu sam o da promatra djeake i djevojice iz kole Haddan. Suze bi joj navrle u oi kad bi se s jetila vlastitih oekivanja glede svog sina A.J.a, i na trenutaktravom radije nego kupovnim za titnim sredstvom za za titu pupoljaka od ranih mrazeva. Nisu li divni? Lois bi doviknula svojoj najboljoj prijateljici, Charlotte Evans, svojoj prvoj susjedi, koja je i sama imala te ku godinu japanski balegari uni tili su joj pola vrta, a mlaa ki prolazila je kroz gadan razvod od onog dragog psiholog a, Phila Endicotta, za kojega nitko nikad ne bi rekao daje od mu karaca koji bi im ao ensku sa strane. Ne mogu biti slai. Charlotte je istila svoje ljiljane od uvelih cvjetova i izvlaila vla no li e izmeu zapletenih stapki. Naslonila se na grablje da bi bolje zagledala dj eake iz internata u njihovim kaki hlaama na putu prema gradu i sve te ljupke, mlad e djevojke koje su hodale za njima. Djevojke su je podsjetile na vlastitu ker Mel issu, onu koja je stalno plakala i pila Prozac i svako drugo sredstvo protiv dep resije kojeg se mogla doepati. U ivaju kao nikad dosad. Usne Lois Jeremv zadrhte dok ih je gledala. Dvije djevojk e ponu skakati, pravei se va ne pred djeacima njihova duga kosa njihala se iza njih i hihotale su, no njihov djetinji korak jedva je mogao prikriti njihove enstvene n oge. O, i ja bih rekla, slo i se Charlotte, osjetiv i i sama laganu vrtoglavicu, mo da od t olikog grabljanja ili od prevelikog razmi ljanja o Melissinu razvodu. Nije li lije po vidjeti sretne ljude? Naravno, od gospoe Jeremv i gospoe Evans nije se moglo oekivati da bi mogle pretpos taviti koliko se djevojaka iz Svete Ane uspavljuje plaem. Tuga kao da se udvostruu je kad je zarobljena pod jednim krovom. Promjene raspolo enja bile su este pona anje obilje eno poluistinama i tajnama. Jedna visoka, tamnokosa djevojka po imenu Peggy Anthonv odbijala je krutu hranu i umjesto toga odluila piti iskljuivo mlijeko, po jaano okoladicama koje je skrivala u kovegu ispod svog kreveta. Bila je tu i jedna maturantica po imenu Heidi Lansing, koju su molbe za upis na fakultet inile tako

nervoznom da si je poupala pola kose na glavi prije nego to je uope poela pisati pri jemne sastave, i uenica drugog razreda Maureen Brown, koja je palila crne svijee n a svojoj prozorskoj dasci prije odlaska na spavanje i toliko uznemirila svoje ci merice zloestim razgovorima koje je vodila u snu da su te zabrinute djevojke odlui le noiti KRALJ RIJEKE podnim ploicama, tako da su one koje su se htjele istu irati ili otii na zahod moral e preskakati preko njihovih usnulih tijela. Carlin Leander nije se uspavljivala plaem ni izgladnjivala, pa ipak ju je nezadov oljstvo pro imalo, ak i kad bi zaronila u hladnu vodu bazena. Zapravo, nije se imal a na mnogo toga potu iti dobila je veliku, prozranu sobu na drugom katu, a cimerice su joj bile sasvim ugodne. Nisu one bile krive to su imale vi e od Carlin vi e novca , vi e odjee, vi e iskustva. I Amy Elliot i Pie Hobson napunile su svoje ormare izmama , vunenim jaknama i haljinama tako skupima da je jedna od njih ko tala vi e no to je Carlin potro ila na cjelogodi nju garderobu koju je uglavnom kupila u prodavaonicama rabljene odjee i na sajmi tu Sunshine, gdje se pet majica kratkih rukava moglo kup iti za dolar, ako se zanemare ra iveni avovi ili rupe od moljaca. Da se cimerice ne bi prema njoj odnosile kao prema socijalnom sluaju, Carlin je r azradila priu koju je smislila u vlaku jedino dijete oca i majke, koji putuju po svijetu, ima puno va nije stvari na pameti od odjee. Za razliku od svojih cimerica, nije imala priliku da ne to pri eljkuje ili gomila. Ona i njezina obitelj nisu bili ljudi koji su imali vremena da stjeu privatno vlasni tvo ili da puste korijenje. O ni su bili iznad toga, dala je naslutiti njezina pria, nadmoni na neki dubok i mor alan nain. Dosad nitko nije posumnjao u njezinu priu, a za to i bi? Istina je imala vrlo malo veze s imid em djevojaka iz Svete Ane tu su one bile ono to su tvrdile da jesu. One koje se nikad nisu poljubile irile su prie da su seksualno pustopa ne, a one koje su pro le kroz vi e ruku no to su se eljele sjetiti, uporno su tvrdile da e os tati djevice do dana vjenanja. Identitet je bio promjenjiva stvar, ogrta koji se n avlaio i svlaio, ovisno o okolnostima ili mjeseevim mijenama. Carlinini jedini neugodni trenuci bili su vezani uz plivaku ekipu, i to zato to je bila dovoljno budalasta da zaboravi na oprez. Da je dvaput razmislila, nikad ne bi povjerovala Christine Percy, maturantici kojajoj je rekla da sve plivaice mor aju obrijati svoje intimne dijelove. Poslije su sve zadirkivale Carlin, kao i Iv y Cooper, jo jednu novu djevojku, zbog naivnosti. Bilo je ala na raun toga kako e od sad Carlin i Ivy biti malo hladno. Sve su djevojke pro le kroz to isto ikaniranje v jerovalo se da gubitak koje dlake i malo ponosa jaa pokao prave lanice ekipe na pr oslavi uz malo prokrijumarenog vina, kupljenog u minimarketu s Christininom la nom osobnom. No Carlin se jo vi e povukla ostale su djevojke uskoro shvatile da ju je b olje ostaviti na miru. Svake noi, Carlin je ekala sat kad e pobjei iz Svete Ane. Nakon ga enja svjetla, le ala bi nepomino u krevetu, dok disanje njezinih cimerica ne bi napokon poprimilo dubo ki, ujednaeni ritam tek tada je bila spremna za bijeg kroz prozor, usprkos trnovi tim viticama koje su omatale protupo arne stube i ostavljale krvave tragove na nje zinim prstima dok se spu tala na zemlju. Istog asa bi se osjetila slobodnom, pu tenom s lanca u slatku, poput tinte crnu no Massachusettsa, daleko od grijanja i skueno sti Svete Ane. Isprva je ostajala vani tek toliko da na brzinu popu i cigaretu pok raj starih ru inih grmova, proklinjui trnovite penjaice kad bi se sluajno ubola a zat im posisala krv s jagodica prstiju. Jedne noi bez mjeseca, kad je nebo bilo sasvi m crno, obuzela ju je potreba za lutanjem. Vrpca izmaglice spustila se na obzor pa se protegnula i zavijugala meu grmljem. U glatkom mirnom zraku, rubovi stvari su se rasplinjavali i i ezavali u dubokoj noi, tako da bi se stablo brijesta moglo n enadano pojaviti na stazi, a umska patka neoekivano poletjeti s travnjaka. Iako su Carlinine cipele propadale u blato, pazila je da ostane u sjeni da je ne bi net ko uhvatio vani nakon to bi se zakljuala vrata paviljona. Zrak je bio iznenaujue prohladan, barem za nekog s rijetkom floridskom krvi. Premd a je Carlin na sebi imala vunenu jaknu na stalnoj posudbi od cimerice Pie, sveje dno je drhtala od zime. U tami nije mogla razabrati istok od zapada, a kad je st igla do ruba kolskog naselja, uinilo joj se da je najbolje da slijedi rijeku. Veer je bila olovna, sa sivim nebom i prijetnjom ki e, ali sad, dok je Carlin prelazila preko igrali ta i na la se na nekoj livadi, oblaci su se poeli razilaziti, dopu tajui d

a nekoliko blijedih zvijezda zasjaji na nebu. Pro la je ispod starog vonjaka gdje b i se u ovo doba godine esto okupljali jeleni. Glavice ika skrivene u visokoj travi hvatale su joj se za odjeu poljski mi evi, uvijek tako odva ni u hodnicima Svete Ane nakon ponoi, pobjegli bi kad bi im se ona pribli ila. Vi e od stotinu godina, polazni ci internata Haddan i li su tim istim putem, zalazei s onu stranu obala rijeke i li vada u potrazi za mjestom gdje KRALJ RIJEKE kroz trnjake kupina i divlji lje njak. Zeevi su se esto slu ili tom stazom, i njihovi tragovi dvije male ape utisnute jedna do druge, a zatim krupnije stra nje ape izbaene postrance kako bi doskoile sprijeda utabali su vidljivu stazu u travi. Prvi mje tani pokopani na groblju internata Haddan bila su etiri mladia koji su dali ivot u Graanskom ratu i svaki je rat poslije toga uveavao taj broj. Profesori koji ma bi se vi e svidjelo to groblje nego ono crkveno u gradu takoer su mogli biti sah ranjeni unutar tih vrata, iako nitko nije zatra io tu povlasticu ve vi e od dvadeset godina, nakon to je doktor Howe preminuo u dobi od devedeset i sedam godina, odve tvrdoglav da bi se prepustio smrti dok nije do ao nadomak stoljeu. To samotno mjest o nudilo je privatnost kakvu je Carlin tra ila kad bi mogla birati, radije bi bila u dru tvu mrtvih nego trpjela djevojke iz Svete Ane. Pokojnici barem ne traaju i n e prosuuju, i ne pri eljkuju ikoga iskljuiti iz svojih redova. Carlin podigne zasun na vratima od kovanog eljeza i uvue se unutra. Nije shvatila da nije sama dok bljesak ibice nije osvijetlio ne samo golemi brijest na sredini groblja, ve i lik ispod njega. Na trenutak Carlin osjeti kako joj se srce nadima u grudima, no zatim shvati daje to samo August Pierce, onaj a avac iz vlaka, ispru en na ravnoj, crnoj mramornoj ploi. Ma vidi ti tko je ovdje. Gus je bio odu evljen stoje vidi. Iako je dolazio na grob lje od svoje prve noi u Haddanu, bio je nervozan u mraku. Neka grozna ptica na ve likom brijestu smijuckala se i dozivala, a svaki put kad bi ne to u nulo u grmlju, Gu s bi dobio elju da pobjegne. Bio je stalno na oprezu, strahujui da bi se mo da morao obraniti od bijesnog oposuma ili izgladnjela rakuna spremnog na borbu za tangicu Snickersa koju je Gus bio pohranio u unutarnjem d epu kaputa. Srekovi kakav je bio, najvjerojatnije daje posrijedi tvor u zasjedi, spreman da ga obavije gadnim obl akom smrada. Oekivati sve te u asne stvari, a umjesto njih ugledati Carlin, bilo je vi e od olak anja. Bio je na sedmom nebu. Automatsko iskljuenje ako nas uhvate da pu imo, obavijestio ju je dok su uvlaili dim . Ja se ne dam uhvatiti. Carlin je sjela na rub nadgrobne ploe Hosteousa Moorea, dr ugog ravnatelja internata Haddan, koji je usumro od upale plua u etrdeset etvrtoj g odini. Usto je bio i pu a, i popu io bi lulu duhana svaki dan, prije jutarnjeg plivan ja. Gus se nasmije i, zadivljen Carlininim razmetanjem. On nije imao ni trunke hrabros ti, ali bila je to osobina kojoj se on silno divio u drugih. Ugasi cigaretu na z emlji ispod ivice s Nebeskim ru ama. Odmah zatim pripali drugu. Pu im jednu za drugom , prizna. Lo a navika. Carlin odmakne svoju blijedu kosu i zagleda se u njega. Na svjetlosti zvijezda i zgledala je srebrnkasto i tako prekrasno da se Gus morao prisiliti da svrne pogl ed. Kladim se da to nije jedina lo a navika koju ima , nagaala je Carlin. Gus se nasmije i protegne na crnoj mramornoj ploi. Eternus Lwc bilo je uklesano i spod imena doktora Howea. Vjena svjetlost. Kako si u pravu. Zastane da ispuhne sa vr eni kolut dima. Ali za razliku od tebe, mene uvijek uhvate. Carlin je to mogla i pretpostaviti. Bio je tako ranjiv, sa svojim irokim, budalas tim osmijehom, djeak koji bi si odrezao stopalo da se oslobodi eljezne zamke, prev i e usredotoen na svoje muke da bi primijetio da je klju cijelo vrijeme le ao pokraj n jega. Trudio se koliko je mogao da izgleda kako ga njihov sluajni susret nije uzb udio, ali je Carlin praktiki mogla vidjeti kako mu srce lupa ispod te kog crnog kap uta. Toliko se rastrojio da gaje zapravo bilo milo gledati. Dragi Gus Pierce, uv ijek ka njavan i izopivan, mogao bi biti istinski i vjeran prijatelj, to je bilo oit o, a Carlin je bio potreban saveznik. Koliko god to bilo udno, koliko god neuobiaj eno, Gus je bio prva osoba s kojom se doista osjeala ugodno od dolaska u Massachu setts. A August Pierce? to se njega ticalo, nakon to su se zajedno vratili uz rije

ku, bio je spreman umrijeti za Carlin da je netko to od njega zatra io. Tono gaje p roitala za jedan jedini in ljubaznosti, za uzvrat e joj ostati zauvijek vjeran. Carlinine cimerice i ostatak djevojaka iz Svete Ane nisu mogle shvatiti to prija teljstvo, ni razumjeti za to Carlin provodi toliko vremena u Gusovoj sobi u pavilj onu Chalk, gdje bi se izle avala na njegovu krevetu, glave polo ene u pregib njegovi h lea, dok je itala ud benik o drevnim civilizacijama za predavanje gospodina HermaK RALJ RIJEKE vojke vrtjele su glavama i pitale se ima li Carlin imalo mozga. Mladii koje su on e htjele bili su oni koje nisu mogle imati, maturanti iz Chalka, na primjer, pop ut Harrvja McKenne, koji je bio tako zgodan i slatkorjeiv da bi od jednog od njeg ovih poznatih osmijeha upuenih nekoj dragoj, bezazlenoj djevojci njoj zaklecala k oljena, ili Robie Shaw, koji je na Haddanu povalio toliko uenica prve godine daje dobio nadimak RoboRobbie, zbog neljudske izdr ljivosti i pomanjkanja emocija. To to djevojke iz Svete Ane nisu shvaale to bi trebalo cijeniti a to odbaciti, nije ni najmanje iznenadilo Carlin. Mogla je lako zamisliti to bi uinile kad bi se doko pale stvarnih pojedinosti iz njezina ivota prije Haddana. Zar ne bi procvale kad bi znale da joj se veera esto sastojala od sendvia nainjenih od bijelog kruha i masl aca? Ne bi li ih zabavilo kad bi otkrile da je za pranje kose upotrebljavala tek ui deterd ent jer je jeftiniji od ampona i da su svi njezini ru evi ukradeni s pulta s kozmetikom u Kmartu? Cure iz Svete Ane s u itkom bi danima traale kad bi to znale, pa za to bi se onda njihovi komentari imalo ticali Carlin? Odluila je ne obazirati se na zlobne Amyne opaske kad bi joj Gus ostavio poruku u njihovu zajednikom orm ariu ili poslao email ne bi ni trepnula kad bi zazvonio zajedniki telefon na hodni ku a Peggy Anthony ili Chris Percy doviknule da je ponovno zove njezin odani rob i bi li mu, molim lijepo, mogla rei da ne zauzima dugo liniju. Carlin se osobito veselila porukama koje bi joj Gus uspijevao kri om ostaviti za v rijeme plivakih treninga. Kako se provukao pokraj nadzornice bila je naprosto mis terija, ali je nekako uspio osigurati ono o emu je veina djeaka na Haddanu mogla sa mo sanjati slobodan pristup gimnastikoj dvorani za djevojke. Znao je svakojake ko risne trikove, pa je tako alkoholom utrljao prostaku poruku na Amyno zrcalo koja je iskrsnula jednog dana kad je zrak bio osobito vla an. Mogao je otpiraem otkljuati vrata menze poslije ponoi, a kad bi u ao, uspio bi obiti lokot na krinji i poastiti sebe i Carlin besplatnim vonim i mlijenim sladoledom. Teddyju Humphreyju iz minima rketa platio bi kutiju cigareta, ali bi iza ao kroz vrata s kovanicama jo uvijek na dlanu ruke. Ali najzadivljujui i najnevjerojatniji pothvat bilo je to to je Gus P ierce uspijevao nasmijati Carlin. Ne ku im, ree Amy Elliot kad se Gusova nepristojna poruka Moje cimerice te ne ku e, ree Carlin Gu u dok su hodali du rijeke prema groblju. Pital a se hoe li reagirati na to. Nije se iznenadila kad je shvatila da ne mari. Malo njih me ku i, prizna Gus. To je pogotovo bilo istina glede stanara paviljona Chalk. Za Chalk se govorilo d a je kao bratstvo, ali kao to je to sluaj s nekim krvnim srodnicima, Gus svojoj br ai nije bio drag. Nakon tjedan dana arko su ga se eljeli rije iti. Jo deset dana i pot puno su ga prezreli. Kao to se esto dogaa na tako skuenim prostorima, Gusovi kolege nisu skrivali svoje gaenje nije pro lo dugo a potkrovlje je poelo zaudarati od njiho vih osjeaja jer su mu ostavljali darove koji su objavljivali njihov prezir stare sendvie od salate s jajima, trulo voe, hrpe neopranih arapa. Ove godine u potkrovlju su ivjela tri uenika prvih razreda David Linden, iji je pra djed bio guverner Commonvvealtha, Nathaniel Gibb iz Ohia, pobjednik meudr avnog nat jecanja iz prirodnih predmeta, i Gus, gre ka nad gre kama, ija je prisutnost potvrival a injenicu da, iako statistiki podaci o nekom pojedincu mogu izgledati dobro na pa piru, u stvarnosti mogu biti prava katastrofa. to se Gu a tie, do ao je na Haddan bez imalo po tovanja prema ljudskom rodu i ne gajei nikakva oekivanja glede svojih bli nji h. Bio je potpuno spreman suoiti se s prezirom dovoljno esto su ga dosad kinjili i vrijeali pa je nauio zaboraviti na to u tren oka. No ipak, svako toliko uinio bi iznimku, kao sad s Carlin Leander. Svialo mu se sve na njoj i ivio je za trenutak kad bi ostavili knjige i iskrali se na groblje. ak ni vrana koja se ugnijezdila na onom brijestu nije ga mogla odvratiti od njegove misije, jer kad bi bio pokraj Carlin, Gu a bi obuzimao udan optimizam na svjetlost i njezina sjaja i ostatak svijeta bi poeo blistati. Nakratko su nepovjerenje i lj

udska slabost mogli biti zaboravljeni ili, barem, privremeno zanemareni. Kad bi do lo vrijeme da se vrate u svoje sobe, Gus bi hodao iza Carlin niz stazu, elei zadr a ti svaki trenutak, trudei se koliko je mogao da razvue vrijeme. Dok je stajao u sj eni ru injaka i promatrao Carlin kako se penje natrag po po arnim stepenicama Svete A ne, srce gaje boljelo. Shvaao je da e poslije biti oajan, ali je ve bio nemoan. Carli n bi se uvijek okrenula i mahnula prije KRALJ RIJEKE poput najobinije budale, idiota od djeaka koji bi uinio sve samo da joj ugodi. Od dolaska u potkrovlje, kad se raspakirao vratolomnom brzinom, ako bi se tako m oglo nazvati nasumino nabacivanje stvari na hrpu u ormar, Gus je znao da je njego v dolazak u internat Haddan bio pogre ka. Jedno popodne, Harry McKenna pokucao mu je na vrata i objavio da e se te veeri odr ati sastanak paviljona, hladno predlo iv i Gu da doe tono na vrijeme. Gus, kojem se nije sviao bahati ton starijeg djeaka, a i in ae nije osjeao pobudu da slu a neije naredbe, odmah je odluio propustiti ono to e jam biti dosadna veer, kakvu bi elio to prije izbjei. Umjesto toga na ao se s Carlin na groblju pa su zajedno gledali kako se Orion di e n a istonom nebu, visoko iznad obrisa jablana i javora. Bila je prekrasna no i jadni je Gus osjetio kako se u njemu budi ne to slino nadi, premda ta euforija nije dugo potrajala. Gus nije shvatio da ono to mu je Harry McKenna ponudio nije bio poziv , ve mandat. To je shvatio nakon povratka u svoju sobu. Neprimijeen je pro ao kroz u lazna vrata Chalka, gotovo dva sata nakon to su zakljuali vrata, i bez problema se popeo uza stube, no im je stigao u potkrovlje, znao je da ne to nije kako treba. V rata njegove sobe bila su irom otvorena i, iako se nije sjeao da ih je zatvorio ka d je oti ao, u paviljonu je bilo previ e tiho, ak i za tako kasni sat. Netko je elio b iti siguran da e on nauiti svoju lekciju, a ona je bila vrlo jednostavna neki se p ozivi ne smiju ignorirati. U njegovoj sobi, posteljina i odjea bile su nabacane na hrpu, a onda popisane. aru lje su bile izvaene iz svjetiljke, smrvljene i posipane po prozorskoj dasci, gdje je staklo ljupko svjetlucalo, poput pregr ti dijamanata izlo enih na oguljenoj drve noj dasci. Gus se ispru i na svom madracu s gorkim okusom koji mu se nadimao u grl u i zapali cigaretu usprkos zabrani pu enja, pa se zagleda kako dim vijuga prema g ore, prema pukotinama u stropu. Iskustvo ga je nauilo mora skupo platiti za sve to je slatko. Provedi veer s prekrasnom djevojkom, pro etaj kroz umu u svje oj, ugodnoj n oi, legni spokojno na grob drugog ovjeka i zagledaj se u tri sjajne zvijezde Orion a, i uskoro e ti stii poruka da te podsjeti s ime se mora nositi. Gus se prevrne na trbuh i ugasi cigaretu na podu ispod kreveta. Digne se kovitla c crvenih iskri, od ega mu zasuze oi, ali nije mario 40 A lice Hoffman kosti bole opruge madraca. Iako je bio umoran, znao je da nee moi spavati, ni noas a vjerojatno ni ijedne druge noi. Kad bi netko odvagnuo ljepotu mjeseine u odnosu na dubinu ljudske okrutnosti, to bi prevagnulo? Mjeseinu se ne mo e dr ati na dlanu ru ke, ali okrutnost mo e zasjeci duboko. Tko bi mogao poku ati opisati boju mjeseine na kon stoje zamijeni jasna danja svjetlost? Tko bi mogao rei da je uope postojala, d aje ikad bila i ta vi e od sna? Nakon to je Gus pomeo razbijeno staklo a rublje oprao u kadi, ode se prijaviti u stacionar. Njegova glavobolja i munina bile su stvarne, kao i povi ena temperatura. Istini za volju, nije ih bilo puno u internatu kojima je nedostajao. Njegovim j e profesorima laknulo zbog njegove odsutnosti bio je naporan uenik, as bi ometao n astavu i izazivao, a as bi se pak dosaivao i povlaio se u sebe. Carlin se jedina za brinula za njega i uzalud ga je tra ila, na groblju i u kantini. Kad mu je napokon u la u trag, kolska medicinska sestra, Dorothy Jackson, obavijestila ju je da u st acionaru nisu dopu teni posjeti. I tako Carlin nije vidjela Gu a osam dana, sve dok nije bio gore u svom krevetu, kaputa omotanog oko sebe poput pokrivaa. Na mutnoj svjetlosti buljio je u strop. Upravo je akom probio rupu u staroj buki, djelo neko ga bez ikakvog plana osim trenutane destrukcije. Komadii buke zapra ili su pod i madr ac. Kad ga je na la, Carlin se bacila pokraj njega na krevet da bi prosmotrila rez ultate njegova bijesa. Vidjelo se oblake kroz rupu u krovnim gredama kvadrat pla vog neba kiljio je u njih izmeu trulih ploica indre. Ti si poludio, Carlin ree Gu u. No zapravo je njegov in imao opravdan razlog. Nakon povratka, spotaknuo se na dar

koji su mu braa ostavila dok je bio u stacionaru. Krvava zeja apa, tako svje a da je jo bila topla na dodir, bila je ostavljena na njegovu stolu. Gus ju je pipkavo p odigao, zamotao u papirnatu maramicu i polo io taj u asni talisman u kantu za smee. I tako je postao oajnik, djeak koji bu i rupe u buci, poni en nepravdom i sramom. Zar si mislila da sam normalan? upita on Carlin. Tijekom boravka u stacionaru ni je se uope presvukao. Njegova majica kratkih rukava bila je u asno prljava, a kosa nepoe ljana. esto se zakljuavao u kupaonicu stacionara, gdje je popu io toliko cigareta da je na ko i jo imao sloj nikotina, a bjeloonice su mu imale ukasti KRALJ RIJEKE Nisam mislila lud u negativnom smislu, Carlin povue to je rekla. A tako. Gusova usta svinu se u smije ak usprkos njegovu oaju. Carlin je mogla izazv ati takvu reakciju, razveseliti ga i u najdubljem jadu. Mislila si lud u pozitiv nom smislu. Carlin se stopalima uprla o zid, dugakog tijela ispru enog pokraj Gusova jo du eg. Pod igne ruku prema sunanoj svjetlosti koja se slijevala kroz strop, nesvjesna da joj se ten pozlatio od sunca. to e uiniti kad padne snijeg? upita. Gus je okrenuo glavu k zidu. Nemogue, nemogue bio je na rubu plaa. Carlin se podigne na lakat i zagleda u njega. Mirisala je na klor i sapun od jas mina. Jesam li ne to pogre no rekla? Gus zavrti glavom ne to gaje steglo u grlu i zvuk koji je ispustio sliio je glasanj u one grozne vrane na groblju jauk tako malodu an i slomljen da se jedva poeo izvij ati iz njegova grla. Carlin se ponovno opru ila na krevetu, a otkucaji srca ubrzal i su ritam dok je ekala da on prestane plakati. Vi e neu biti ovdje kad pone padati snijeg, ree Gus. Ma hoe . Ne budi smije an, ti velika bebo. Carlin ga zagrli i zanji e naprijednatrag, z atim ga po kaklja, znajui da e ga to nasmijati. to bih ja bez tebe? To je bilo ono zbog ega se Carlin nikad nije eljela vezati za nekoga. Kad je bila mlaa, nikad nije zatra ila psa i bila je odve nepodobne udi da bi imala kunog ljubimca . Tako je lako biti uvuen u to prije nego to postane toga svjestan, odgovoran si za neko bespomono stvorenje. Zar je netko bio okrutan prema tebi? Carlin legne na Gu a. Ispriaj mi sve i ja u se pobrinuti da plate za to. Ja u te braniti. Gus se okrenuo i sakrio lice. Postojala je granica poni enju koje je ak i on mogao podnijeti. Carlin se uspravi u sjedei polo aj, lea podboi o zid, lopatice joj u obliku andelovih krila. U pravu sam. Netko je okrutan prema tebi. Dolje u podrumu, gdje su se punoglavci legli u urku podzemne bili popravci, Harry McKenna i Robbie Shaw bili su dovukli dva sanduka za prijev oz narani do otvora za ventilaciju. Oba djeaka bili su zgodni, plavokosi i privlani , ali je Harry McKenna imao doista izvanredno lice. Njegova kosa boje slame bila je o i ana vrlo kratko, frizura koja je isticala njegove izra ajne crte lica. Djevojk e bi hvatala nesvjestica kad bi ga ugledale i govorilo se da ga nijedna ne mo e od biti kad bi on ukljuio svoj arm. No sad, dok je sjedio u podrumu paviljona Chalk, uope nije bio zadovoljan i njegova je ljutnja ostavila traga. Njegova lijepa usta bila su iskrivljena u mrkoj grimasi i neprestano je pucketao prstima, kao da bi taj jednostavni pokret mogao izbrisati ono to je uo kroz ventil, plosnati komad m etala koji se protezao od poleine ormara u mansardnim sobama do ovog podruma. Kro z ventil se mogla uti gotovo svaka rije koja bi se gore izgovorila. ak bi i apat odj eknuo kroz tu cijev ka alj ili poljubac mogao se uhvatiti i ra laniti u svrhu prouavan ja ili zabave. Stariji stanari Chalka uvijek su prislu kivali nove stanare i za ta j obiaj nisu se nikome ispriavali. Kako lak e saznati na koga se mogu osloniti, a ko me je potrebna dodatna lekcija? Pierce je ba tog trenutka dokazivao da je mlakonja, otvorio je srce nekoj curi, j ada se kao neki gubitnik. Harry i Robbie prislu kivali su ve dosta dugo, zgureni, d ok Harrvjeve dugake noge nisu spopali grevi. Sada se uspravi i protegne. Obino su m u se sviale prednosti koje mu je pru ala njegova visina, i s djevojkama i na igrali t u. Sviala mu se svaka prednost koja bi mu se ukazala, a ovo je trebala biti godin a njegovih prednosti. Bio je maturant zadu en za paviljon Chalk, i u tom je svojst vu zadr ao ast da stanuje u sobi koja je nekad bila ured doktora Howea, prije izgra

dnje nove upravne zgrade. Sredi nja toka sobe bio je zgodan kamin od hrastovine siu ne recke bile su izrezbarene u dasci kamina, oznake za koje se prialo da predstavlj aju ene s kojima je doktor Howe spavao, pa ako se moglo vjerovati reckama na kami nu, bilo ih je poveliko mno tvo. Harrvju se sviala soba doktora Howea, cijenio je i ostale svoje povlastice. Bio j e u jednakoj mjeri zahvalan i pohlepan. U svakom sluaju nee dopustiti da neki kret en poput Augusta Piercea doe i sve uni ti. Svijet je okrutan i hladan, nije li? Svi jet koji se okree kroz mrak, bez obeanja ili jamstava. Mora uzeti ono to eli ili e t vi pretei, okolnosti pregaziti. Nigdje to nije bilo istinitije nego u pitoKRALJ R IJEKE kazuju da se veinu okolnosti ne mo e kontrolirati. Stanari Chalka bili su i te kako svjesni u kakav se brodolom ivot mo e pretvoriti, to su na alost imali prilike vidjet i polaznici onog davnog prvog godi ta, djeaci koji su pretrpjeli najgori gubitak u poplavi koja se dogodila prije tolikih godina. U kaosu nadiruih voda, ocjene svih djeaka iz paviljona Chalk isparile su iz ravnateljeva imenika. Jedan bri an momak iz Cambridgea otkrio je tu nesreu dok je brisao ravnateljev poplavljeni ured i ot rao priopiti ostalima to je otkrio prije no to to doznaju profesori. Sve njihove te ko zaraene petice iz biologije, etvorke iz latinskog i grkog nestale s u, slova isprana u plavim lokvama tinte koje su zamrljale podne daske u asnom koba ltnom bojom koja se nikako nije dala oprati bez obzira na to koliko puta je se p rebrisalo krpom. Stanari Chalka upitali su seje li rijeka ba njih izabrala da ih stavi na takve muke. Za to se to dogodilo njima a ne i ostalima? Za to su njihovi ivo ti i karijere morali biti rtvovani? S obzirom na tu katastrofu, iskrsnuo je prije dlog, mogunost izreena tako zatajno da nitko nije bio sasvim siguran ija je to idej a bila. Preokreni sudbinu, to je bila zamisao, zamisao koju su odmah prihvatili, svi djeaci do jednoga. Pretvori propast u prednost. Uzmi ono to ti je bilo uskraen o. Bila je proljetna no, trinaestog svibnja, kad su djeaci iz paviljona Chalk promije nili svoje ocjene. Gatalinke su se glasale u naletu vla ne glazbe iz svakog poplav ljenog kutka internata mjesec je plovio iznad knji nice na nebu crnom poput ae. Djeac i su se uvukli u ravnateljev ured, gdje su upisali svoja imena umjesto imena sta nara paviljona Otto i Sharpe, prisvojiv i ocjene koje nisu zaslu ili. Zadatak je bio lako izvr en, naje i oblik maloljetnikog kriminala spretno izveden uz pomo bravarskog a i ne to tu a, jednostavan trik obmane, ali tako djelotvoran da su se odluili prozva ti maioniarima, iako nisu posjedovali prave vje tine osim te jedne. Na kraju polugodi ta djeaci iz drugih paviljona, koji su dotad bili sigurni da e se upisati na Harvard ili Yale, lutali su po naselju, malodu ni koliko i zbunjeni. Ti su se aci pitali to se dogodilo sa svim njihovim satima uenja jer su sve njihove o cjene i eznule od tog dana pojam ferpleja bio je izbrisan iz njihova rjenika. Od oni h djeaka iz Chalka koji su svoju sudbinu povjerili Klubu maioniara, tra ila se samo p otpuna odanost. Ako netko meu njima nije bili nepouzdani, ostali bi odvukli na livadu gdje su se domili zeevi i premlatili ih na mrtvo ime. titei sebe i svoju brau, djeaci su nauili va nu lekciju o jedinstvu. Istina, pravila vrsto spajaju ljude, ali ih kr enje pravila spaja jo vr e. Tu su filozofiju protumaili Daveu Lindenu i Nathanielu Gibbu, a zatim i Gu u kad je nevoljko prisustvovao prvom slu benom sastanku u polugodi tu. Krug je formiran na is tini iza rijeke, iako je bila istina da je vrijeme oduvijek bilo vi e neprijatelj nego prijatelj lanovima Kluba maioniara. Moglo se raunati da e trinaestog dana svakog mjeseca biti lo e vrijeme, s visokim snijegom, grmljavinom ili obilnim ki ama. Tog rujanskog dana kad je odr an sastanak, polja su bila vla na a nebo poprimilo metalno sivu nijansu, s maglom koja je svojim pokrivaem prekrila polja. Vidjelo se samo k omadie boje ne to zelene bo ikovine u umi, nekoliko vitica duda na penjaicama, prepla en divlji puran koji je izletio iz ipra ja u bljesku zlatne i crvene boje, uznemiren upadom. U zraku se osjeala studen i ljubiasti cvjetovi rascvjetalog siromahova kor ova poeli su modriti, to je uvijek bio znak da nadolazi hladna i nevesela zima. Dj eaci su posjedali u nepravilnom krugu, neki su se izvalili na travu, neki sjeli n a stari panj koji je esto slu io kao skrovi te za prokrijumareni viski i pivo. Oni koj i su znali to e se dogoditi, koji su pro li kroz to, bili su dobre volje, ak i buni. A li, naravno, oni su ve pro li svoju ku nju iskusili su strepnju koju su jamano osjetil i Dave Linden i Nathaniel Gibb, pa ak i taj idiot Gus Pierce, koji se izvalio na

lea, kako se pribli avao trenutak njihove inicijacije. Da bi se postalo lanom, pravilo je bilo jednostavno. Moralo se izvr iti nekakvu nep odop tinu. Mogla je biti odmetnika ili zabranjena, nemoralna ili protuzakonita, no morao se izvesti neki odvratan pothvat jedna crvena nit koja se ispreplee kroz nei ju sudbinu, vezujui ga s njegovom braom. Kad im se reklo to moraju uiniti, Nathaniel Gibb i Dave Linden okrenuli su se i pogledali u zemlju. Svi su znali da skrivaj u suze, to nije znailo da im se zamjera na tom izljevu osjeaja. Ako ni ta drugo, to z nai da su inicijaciju shvatili ozbiljno. Ono to ih je puno vi e zabrinjavalo bio je dokoni nain na koji je Gus Pierce otpuhivao kolutove dima i pogledom bludio kroz tamne, li em prekrivene grane iznad sebe. Postojao je samo jedan nain da se izbjegne inicijacija a ipak KRALJ RIJEKE Howe zahtijevao da njegova ena izvr i u zamjenu za svoju slobodu. Tko je mogao zamj eriti Annie Howe to je htjela raskinuti njihovu zajednicu, s obzirom na one recke u kaminu i okrutan nain na koji je bila odsjeena od obitelji i prijatelja? Ali do ktor Howe nije bio glup jedini nain na koji e pristati na njezine zahtjeve bio je da pred nju postavi jedan nemogui zadatak. Mo e ga napustiti kad eli sve to treba uini ti jest uzeti jedan od svojih najdra ih cvjetova, one ledeno bijele ru e koje su ras le pokraj djevojakog paviljona, i pred oima svog supruga uiniti da promijeni boju u crvenu. Radije se ubila, stariji djeaci rekli bi onom tko jo nije bio upuen u Annienu sudbi nu. Tako da ti ne bismo savjetovali da to poku a . Umjesto toga, predlo ili su novoprido licama da potra e nekog zeca kakvih je bilo po l ivadama i u umi. Ta mala, plaha stvorenja bilo je lako uhvatiti uz malo strpljenj a i uz pomo ribarske mre e. Potreban je samo komad vrste ice da se omota oko prednje a pe, i taj krvavi suveniri bit e dovoljan da zajami pristup klubu. No najbolji pristu pnici bili su znatno kreativniji od toga odbili bi lov na zeeve i umjesto toga se upustili u igru nadmetanja tko e izvr iti najoriginalniju ili najilegalniju psinu. Titula najodva nijeg u povijesti Chalka jo je bio neosvojeni naslov. Jedne je godi ne neki aljivae iz Baltimorea runom pilom sredio ravnateljevu stolicu u blagovaoni ci, pa kad je Bob Thomas sjeo da veera, pao je na pod u gomili krhotina i govedin e. Pro le jeseni, Jonathan Walters, miran djeak iz Buffala, umoio je prste u kolsku d atoteku, pretra io sve preporuke za upis na fakultet koje nisu bile pozitivn