Author
vudiep
View
267
Download
9
Embed Size (px)
1
1
ALATNI ČELICI
- za izradu alata kojima se obrađuju ili oblikuju metalni inemetalni materijali
a) alati za obradu odvajanjem čestica
e) mjerni alati
d) alati za oblikovanje nemetala
c) alati za toplo oblikovanje metala
b) alati za rezanje i hladno oblikovanje metala
2
ALATI ZA OBRADU ODVAJANJEM ČESTICA
2
3
4
- zbog zakaljivosti i prokaljivosti → viši %C od konstrukcijskih čelika
- najčešće su nadeutektoidnog ili čak podeutektičkog sastava
- kod strožih zahtjeva su legirani
Alternativno ili dodatno se provode i neki od postupaka za oplemenjivanje površine
Svi alatni čelici primjenjuju se u zakaljenom i popuštenom stanju
- modificiranjem mikrostrukture ili nanošenjem novih slojeva
- povisuje se otpornost na abrazijsko i adhezijsko trošenje te
korozijska postojanost
3
5
2 - Prema radnoj temperaturi:
- alatni čelici za hladni rad (Tr < 200 ºC);
- alatni čelici za topli rad (Tr > 200 ºC);
- brzorezni čelici (Tr > 200 ºC).
PODJELA ALATNIH ČELIKA
1 - Prema kemijskom sastavu (zajamčen sastav):
- nelegirani (ugljični),
- niskolegirani,
- visokolegirani.
6
ZAHTJEVI NA ALATNE ČELIKE I
TRAŽENA SVOJSTVA
a) PRIMARNI
- OTPORNOST TROŠENJU- abrazija- adhezija
- OTPORNOST POPUŠTANJU
- ŽILAVOST
4
7
b) Proizvodni i ekonomski (sekundarni) zahtjevi i svojstva:
- mogućnost obrade alata -obradljivost odvajanjem čestica (rezljivost),
- što viša zakaljivost i prokaljivost,
- što manja sklonost pogrubljenju zrna prilikom austenitiziranja,
- što manje deformacije pri kaljenju,
- što manja promjena mjera u radu,
- sigurnost protiv pojave napuklina i lomova tijekom topl. obrade,
- što manja sklonost razugljičenju prilikom toplinske obrade,
- mogućnost prebrušavanja u radu,
- prikladnost za poliranje,
- dovoljna otpornost na koroziju,
- mogućnost nabave i što niža cijena.
8
Oko 90 % alata dotrajava zbog trošenja,pretežno abrazijom → “mikrorezanjem”.
Trošenje izaziva zatupljivanje oštrice reznog alata, odnosno oštećenje glatkih radnih površina, npr. kalupa, ukovnja i sl.
OTPORNOST TROŠENJU
Otpornost ABRAZIJSKOM trošenju alata primarno je funkcija mikrostrukturnog stanja čelika, tj. traži se:
– martenzitna mikrostruktura,
– što viši udio kvalitetnih karbida.
5
9
10
Martenzit služi kao dobro vezivo za karbide→ nema opasnosti od “čupanja” karbida
Također utječu: vrsta, veličina, oblik i prostorna razdioba karbida.
Alatni čelici su nadeutektoidnog ili čak podeutektičkog sastava
→ u kaljenom stanju mikrostruktura im je:
M + K”+ Az (nadeutektoidni sastav)
ili M + K" + Ke + Az (podeutektički sastav)
Adhezija → naljepljivanje (navarivanje) obrađivanog metala na alat
- površina alata mora biti inkompatibilna s obrađivanim materijalom
Legirani su s jakim karbidotvorcima – Cr, W, V, Mo...
6
11
Čelici visoke žilavosti ne mogu istodobno imati i visoku otpornostna trošenje, jer veći % krhkih faza u mikrostrukturi (karbida)nepovoljno djeluje na deformabilnost.
ŽILAVOST
Otpornost na pojavu pukotina ili loma uz zadržavanje ostalih svojstava
Posebno je važno kod udarno opterećenih alata:
čekići, dlijeta, dijelovi štanci, ukovnji i sl.,
-> čelici približno eutektoidnog sastava imaju bolju žilavost.
12
Bitno za alate koji rade pri visokim temperaturama, npr. kokile i ukovnji, ili za visokoopterećene rezne alate.
OTPORNOST NA POPUŠTANJE
Povišena temperatura uzrokuje veći ili manji pad čvrstoće i tvrdoće i otpornosti na trošenje, već prema tome o kojoj se vrsti čelika radi.
7
13
Dijagram popuštanja
Najveću otpornost na popuštanje pokazuju alatni čelici za toplirad i brzorezni čelici, odnosno općenito oni čelici koji su legirani
barem s jednim od sljedećih elemenata: W, Mo, Co i V.
14
OZNAKA ČELIKA OCJENE ZA SVOJSTVA *
Sku
pina
čel
ika
EN
stara HRN
otpo
rnos
t na
troš
enje
žila
vost
otpo
rnos
t na
popu
št.
zaka
ljivo
st, H
g,
HR
C
prok
aljiv
ost
tvrd
oća
nako
n po
pušt
anja
(ra
dna)
, H
RC
obra
dljiv
ost
odva
janj
em č
estic
a
sigu
rnos
t pri
kalje
nju
osje
tljiv
ost n
a ra
zugl
jičen
je
defo
rmac
ije p
ri ka
ljenj
u
cije
na
100V2 Č1941 3 5 1 66 N 66...56 9 N N V 1 C80U Č1840 2 6 1 64 N 49...44 9 N N V 1 C105U Č1940 3 5 1 65 N 65...56 9 N N V 1 C125U Č1943 4 4 1 66 N 66...57 9 N N V 1 C45U Č1540 1 8 1 60 N 60...51 9 N N V 1 C110U Č1946 4 4 1 65 N 65...55 9 N N V 1 N
eleg
irani
za
hlad
ni r
ad
C135 Č1948 4 3 1 65 N 65...56 9 N N V 1 115CrV3 Č4141 4 4 2 65 N 65...60 9 N S V 1 140Cr3 Č4143 5 4 2 66 N 65...60 9 N S V 1 100Cr6 Č4145 3 4 2 65 S 65...56 8 N S V 1 120WV4 Č6840 5 3 2 64 N 65...61 7 N S V 2 110WCrV5 Č6441 5 3 3 64 N 64...58 7 N S V 2 142WV13 Č6850 7 2 3 64 N 66...62 6 N S V 3 90MnCrV8 Č3840 4 3 3 64 S 64...55 8 V S N 2 105WCr6 Č6440 4 3 3 64 S 65...57 8 V S N 2 45WCrV7 Č6443 3 5 5 56 S 58...50 8 S S S 2 N
isko
legi
rani
za
hlad
ni
rad
60WCrV7 Č6444 4 4 5 61 S 60...50 8 S S S 2 X210Cr12 Č4150 8 1 6 64 V 64...57 3 V V N 3 X210CrW12 Č4650 8 1 6 65 V 64...56 2 S V N 2 X165CrMoV12 Č4750 8 2 6 64 V 64...57 3 V V N 3 X155CrVMo12-1 Č4850 8 2 7 63 V 64...55 4 V V N 4 X20Cr13 Č4172 1 8 6 44 V 44...42 8 S S S 3 X42Cr13 Č4175 2 6 6 58 V 56...54 6 S S S 3 V
isok
oleg
. za
hlad
ni r
ad
X45CrMoV15 Č4770 3 6 6 53 V 58...52 6 S S S 3 55NiCrMoV6 Č5741 2 7 3 54 S 50...25 6 S S S 2 56NiCrMoV7 Č5742 2 7 3 54 S 50...30 6 S S S 2 X38CrMoV5-1 Č4751 3 9 6 52 V 50...30 8 V V N 3 X40CrMoV5-1 Č4753 3 9 6 54 V 52...30 8 V V N 3 X30WCrV4-1 Č6450 4 7 7 46 S 44...33 8 S S S 3
Za
topl
i rad
X30WCrV9-3 Č6451 4 6 8 48 V 40-33 6 S S S 4 HS18-0-1 Č6880 7 3 8 64 V 65...63 5 S S S 4 HS18-1-2-5 Č6980 7 2 8 64 V 66...63 3 N V S 5 HS18-1-2-10 Č9682 7 1 9 63 V 67...63 2 N V S 5 HS12-1-2-5 Č6981 8 2 8 64 V 66...63 3 N V S 5 HS12-1-4 Č6881 8 1 8 64 V 67...63 1 N V S 3 HS12-1-2 Č6882 7 2 8 64 V 66...63 3 N S S 3 HS12-1-4-5 Č9681 9 1 9 63 V 67...63 1 N V S 5 HS10-4-3-10 Č9683 9 1 9 64 V 68...64 1 N V S 5 HS6-5-2 Č7680 7 3 8 64 V 66...63 5 N V S 4 HS6-5-2-5 Č9780 7 2 8 64 V 66...63 3 N V S 4
Brz
orez
ni
HS2-9-1 Č7880 7 3 8 63 V 66...63 6 N V S 3
OCJENE ZA SVOJSTVA
ALATNIH ČELIKA
8
15
ALATNI ČELICI ZA HLADNI RAD
1. NELEGIRANI - ugljični
2. NISKOLEGIRANI
- visokougljični W-V čelici
- nisko i srednjeugljični W-Cr-(Si)-V čelici
- Cr-čelici
- Mn-Cr-V i Mn-Cr-W čelici
3. VISOKOLEGIRANI
16
maseni udio ugljika: 0,5...1,3 %
Što je viši %C u čeliku to je viša tvrdoća, a niža žilavost i obratno.
Kod nadeutektoidnih čelika → mreža Fe3C” po granicama zrna
→ manja žilavost.
Nelegirani alatni čelici za hladni rad
Niska prokaljivost (< 10 mm) → bolja žilavost.
Najjeftiniji su od svih alatnih čelika.
9
17
Primjena: dlijeta, čekići, svrdla za drvo, kliješta, ručne škare,sjekire, mesarski noževi, noževi za kožu, srpovi, kose, nareznice,razvrtala, probijači, sjekači, pile za drvo, turpije...
Dijagram popuštanja
18
- povišenje prokaljivosti,
- dobivanje kvalitetnijih i toplinski postojanijih karbida (M23C6),
koji imaju višu tvrdoću i otpornost na trošenje od Fe3C.
Niskolegirani alatni čelici za hladni rad
Osnovni cilj legiranja je:
10
19
a) visokougljični W-V čelici
- povišen % C (1,0...1,45 %) i W (1,0...4,0 %)
→ čelici su nadeutektoidni, sadrže tvrde karbide tipa M23C6
Cr → povišenje prokaljivosti
W → snizuje toplinsku vodljivost → nužno predgrijavanje prilikom austenitiziranja.
20
b) nisko i srednjeugljični W-Cr-(Si)-V čelici
Otporni na udarna opterećenja zbog nižeg %C (0,45...0,80).
W (~2%) i Cr (~1,1%) djeluju na otpornost na trošenje i prokaljivost.
45WCrV7, 60WCrV7 i 80WCrV8
Primjena: žigovi i rezne ploče za hladno i toplo štancanje limova, dlijeta, noževi za obradu drva, noževi za obrezivanje limova, probijači za kožu, čeljusti za raskivanje i sl.
11
21
c) Niskolegirani Cr- čelici
1...1,5 %C i 0,5...1,5 %Cr
Nadeutektoidni, pa nakon kaljenja postižu:
M + (Fe,Cr)3C + Az
Otporni na trošenje i visoke specif. pritiske (do 5000 MPa).
Za alate: 100Cr6 , 115CrV3 i 140Cr3
Za kuglice, valjčiće i prstenove kotrljaju ćih ležaja :
105Cr4, 100Cr6 i 100CrMn6
22
d) Niskolegirani Mn-Cr-V i Mn-Cr-W čelici
Vrste: 90MnCrV8 i 105WCr6 - nadeutektoidni.
Mikrostruktura nakon kaljenja:
M + (Fe,Mn)3C ili (Fe,Mn,W)3C + Az.
Oko 15 %Az kompenzira porast volumena uslijed Mpretvorbe → ne dolazi do većih promjena dimenzija nakon kaljenja.
90MnCrV8 → “bezdeformacijski”.
12
23
Visokolegirani alatni čelici za hladni rad
Tri karakteristične podskupine čelika:
1. Čelici s oko 5 %Cr; npr. X100CrMoV5-1
2. Visokougljični ledeburitni s 12 %Cr, npr. X210Cr12,
X210CrW12; X65CrMoV12, X55CrVMo12-1
3. Martenzitni nehrđajući, npr. X20Cr13, X42Cr13,
X45CrMoV15, X5CrMo14, X1CrMoV18
> 5 %Cr + V, Mo i/ili W.
Cr → (Fe,Cr)3C, Cr7C3 ili Cr23C6 - ovisno o %C i %Cr.
24
Mikrostruktura nakon kaljenja: M + K" + Ke + Az
Tijekom popuštanja: Az → Mp
Visok udio (do 18 %) kvalitetnih Cr-karbida (Cr7C3) tvrdoće oko 1800 HV→ vrlo otporan trošenju.
X210Cr12: 2 %C; 12 %Cr; 0,1 %V - podeutektički (ledeburitni)
Teško obradljiv odvajanjem čestica i u meko žarenom(sferoidiziranom) stanju.
13
25
ŽARENO STANJEZAKALJENO I
POPUŠTENO STANJE
26
Pseudobinarni dijagam za 12% Cr
14
27
Mikrostruktura kaljenja: M + Az (mali %)
Vrlo mala razlika potencijala tih faza.
Primjena: kirurški instrumenti (skalpeli, škare i dr.), noževi za jelo, žileti i britve, krojačke škare, zubarska klješta i pincete, kalupi za injekcijsko prešanje agresivnih polimera, žigovi i matrice za prešanje kemijski agresivnih duromera i za tabletiranje lijekova…
X42Cr13: 0,42 %C; 13 %Cr – eutektoidni martenzitni nehrđajući čelik
28
ALATNI ČELICI ZA TOPLI RAD
Niskim %C postiže se dobra žilavost i dobra otpornost toplinskom umoru.
Kabidotvorci (W, Mo, Cr i V) omogućuju stvaranje Kp
→ povisuje se otpornost trošenju i otpornost popuštanju.
- vrlo dobra otpornost popuštanju
15
29
- pojava "sekundarne tvrdoće".
Nakon kaljenja imaju 20...30 %Az, koji se tijekom popuštanja pri 500...580 °C raspada na Kp i M".
X30WCrV9-3
30
Povišen %C (0,7...1,3) i legiranje jakim karbidotvorcima (Cr, W, V) - slobodni karbidi postojani i pri višim temperaturama, te neki legirani s Co.
Izvrsna otpornost trošenju i
otpornost popuštanju pri Tr = 500...600 °C,
ali niska žilavost.
BRZOREZNI ČELICI
16
31
Mikrostruktura brzoreznog čelika u kaljenom i popuštenom stanju
32
Pseudobinarni dijagram brzoreznog čelika
17
33
Dijagram postupka toplinske obrade brzoreznog čelika
34
pojava "sekundarne tvrdoće" brzoreznog čelika HS 1-0-1
Mikrostruktura nakon kaljenja je: M + Az (20…40%) + K" + Ke
Az popuštanjem pri 500...600 °C prelazi u M" i Kp
18
35
PRIMJENA:
ALATI ZA OBRADU ODVAJANJEM ČESTICA:
SVRDLA, GLODALA, TOKARSKI NOŽEVI,
UREZNICE, RAZVRTALA I SL.