rvrrka Gauss. lnformatika je sadas­'ka je buducnost, stoga ulaganje

ODr'aZ()Vanle u tom podtueju nipos.to novac ni izgubljeno vtijeme.

drasticno modernizirao. 0 tim i slienim pitanji­ma godinama se raspravlja, ali srvati se nikako ne pokrecu s mrrve rocke. Nadamo se da ce se u skoroj buducnosti i to promijeniti, jer in­

ajbolje za IT generaciju u znanje i obrazovanje je buducnosr, kako svakog pojedinca zasebno, tako i

ucjelini. Mnogi mladi ljudi danas su zbunjeni - ito studtrati, koji smjer odabrati? bismo im pomogli, napravili smo godisnji pregled informatickih fakulteta i smjerova

raznih gospodarskih kriza godinama rresu sve cega se

jedno je i pak konsranrno - potrainja za informariearima na triisru rada uvijek postoji, bilo u bilo u Hrvarskoj. lako je Hrvar­

od indusrrije 4.0 (rrenuracno pretposljedn jem mjestu, ispred

koja ukljueuje koncept pamernih digitalizaciju proizvodnih

procesa, srvari se ipak polako 'ali kreeu II pozitivnom smjeru. Za potpunu

IFnClJIlaUJU indusrrije 4.0 bit ee potrebna

Prati Ii obrazovanje Uzov" triista? lako se donedavno informatika u hrvatskim skolama i na fakultetima ueila prema litera­turi iz 1985., srvari se i na rom polju birno i uiurbano mijenjaju. Mnoge srednjoskolske i visokoskolske usranove prepoznale su trendove u informatici, posebno sro se rice programiranja i potencijala u 10T-u . Sukladno rome, danas se na mnogim sveucilistima, bilo javnim iii privarnim, organiziraju radionice i konferen­cije uptavo na tu tematiku. lako je teoretsko znanje vrlo birno, niposto ne rreba zanemariti i prakt.ieni rad re povezivanje s poslodavcima i triistem rada. Konkurencija medu visokos­

formarika je, uz rurizam, jedna od najvainijih hrvarskih gospodarskih grana i treba je razvijati . Razvoj obrazovanja danas se temelji iskljueivo na srraregijama pojedinih visokoskolskih usta­nova iii osobnoj inicijativi mladih nadobudnih srednjoskolskih profesora informatike. Koji fakultet odabrati? Javni iii privarni? Potpu­no iii djelomicno informaticki? Nijedan odabit nece biti pogrdan ako eovjek radi uno sro voli te nastoji samostalno ueiti i orvoren je novim saznanjima. Mnogi ueenici i srudenri i dandanas smarraju kako bi im skola trebala pruiiti apso­lutno sve sto im je potrebno da se srerno zaposle i znaju sve sro ih ocekuje. To tako jednostavno nije nigdje, pa ni u Hrvatskoj. Kljue uspjeha je

a vee je sada porrainja za . prmcno visoka. V IT rvrtkama najvise se

traie web i mobilni devewperi, a vrlo . i sofrverski inienjeri te sistemski

je ob;avljeno i Deloitteovo isrraiiva­tehnoloskih kompanija u srednjoj i

Europi. Medu 50 najbr7..e rastucih IT na tom podrucju naSlo se i sest hrvatskih

Gauss, Rimae automobili, Axilis, Te­18 i Serengeti. VeCina rih rvrtki

sofrvera, a ako pogledate stope .Jtodi~iniese kreeu do eak 736%, koliko jc

kolskim ustanovama zaostrila se, re su fakulreti ipak shvatill da se u rri,isnom gospodarsrvu svojom ponudom moraju israknuri u odnosu na konkurenciju. Danas se javnosr svako malo bavi skolskim kurikulumima, srrategijama obrazovanja i sl. Neeemo se doticati ideoloskih piranja, ali bez obzira na sve, informarika bi ncosporno u da­nasnjem drus[vu rrebala biti medu tri glavne discipline u skoli. Sroga je nuino da se sro prije donese strategija obrazovanja na nacionalnoj razini, kako bi se informatici pruziJo mnogo vise prostora, a njen se sluibeni program rada

u samoinicijativi i ielji za dodarnim sirenjem znanja. Osim diplome, koja je cilj svakom sru­denru, potrebna je i proakrivnost. Vz srudij, po­ttebno je i mnogo samoinicijarivnog prakricnog rada i osobnih projekata koji ce donijeti dodat­no iskustvo. Programirajte, jztadujte mobilne aplikacije, bavite se robotikom, izradujte loT rjdenja, srvarajte i uredujte web-srranice, itd . Mnoge od tih srvari neee vas nauciti klasieno obrazovanje, vee ste prepusteni sami sebi. Srudij je tu da yam pruzi dobru podlogu i navede vas na pravi PUt, no bez osobne volje i rruda nigdje neeete stiCi. Na kraju, dobro je prisjetiti se i stihova grupe Pink Floyd - "All in all you're just another brick in the wall". Moida smo svi sarno obiene cigle u istom zidu, ali skolovanje ce pomoei da te cigle budu evrste i temeljite.

2017. SVIBANJ BUG 1113

AKTUALNOSTI Odje studirati informatiku?

Istraiivanje Bug.hr-a ako bismo dosli do dodarnih saznanja, proveli smo i malo istrazivanje na bazi 500 posjetitelja Bug.hr-a. Radi se 0

osobama koje zan.ima informatika, koje su dobrim dijelom zavrsile nekakvo informaticko obrazovanje, ili koje ee vrlo vjerojarno studirati ndto vezano uz informatiku . Radi se, dakle , 0

manjem, ali reIevanmom segmenru hrvatske IT generacije.

Od 500 ispitanika, njih 96% izjavilo je da in­formaticku tehno'logiju redoviro prati i voli. Kada smo ispitanike upitali kako bi subjekrivno ocijenili svoje informaticko znanje, prosjecna ocje.na koju Sll si dali, bila je 4,03. Od svih ispitanika koji nisu zavrsili i ne ponaaaju rre­nutacno nijedan studij (ukupno 98 ispitanika), njih 43,3% svakako planira upisati neSto vezano uz informatiku, dok 28 ,3% ozbiljno razmislja o roj opciji. 58% njih definitivno je odlucilo upisati jedan od javnih fakulteta, a 19% odlu­cilo ih se na jedan od privamih. Njih 23% jos nije sigurno.

Od ispitanika koji su zavrsili jedan od fakulteta, njih 89% 7~1Vrsilo je privami, a II % javni fa­kultct. 79% studiralo ih jt na potpuno iIi djelo­micno informatickom smjeru, a 18% bUo ih je na fakllltctu koji ima odreaene kolegije vezane uz informatiku . Vecina ispitanika na kraju je bila u potpunosti zadovoljna svojim odabirom fakuIrera (69,5%), a njih 24% zaialilo je zbog toga sro nisu odabrali studij s vise informatike.

Radni status ispitanika

Zaposlen/a u privatnom sektoru u HR

36% Zaposlen/a u javnom sektoru u HR

15% Zaposlen/a u inozemstvu

6% Poduzetnik

5% Student uz rad

12% Student

21% Nezaposlen iii u mirovini

5%

Planirate Ii studirati nesto vezano uz informatiku?

• Da, svakako

• Moida, jo~ razmisljam

Ne, ne~to drugo

Ne planiram studirati

Kako ste financirali iii trenutno financirate dlJldb'lInijaJ,1

• Osobno, ali uz pomoc stipendije

Drugi su mi u potpunosti platiti troskove studiranja (poduzece, javna uprava...J

Jeste Ii zadovoljni odabranim studijem?

• Potpuno sam zadovoljan/na i opet bih donio/la istu odluku

• Trebao/la sam odabrati drugi studij iii smjer s vise informatike

• Trebao/ la sam odabrati drugi studij iii smjer s manje informatike

Uopce nisam trebao/la studirati

Mnogi govore 0 rome kako je studiranje sku­po i neisplativo, no ako ste izvrstan ucenik iIi studenr, studirati mozete uz pomoe razlicitih stipendija. a jedn:! od moguenosti je da vam vase poduzeee iIi netko treei u potpunosti plati troskove srudiranja. Od nasih ispitanika, 61.7% srudiralo je uz osobno plaeanje, potpuno snoseCi sve troskove, a ostali su se na neki naCin snasli uz stipendiju iIi financiranje treee strane.

Istrazili smo i misljenje ispitanika 0 razlici izme­au studiranja na javnom i privarnom fakuJre­ru. lako se ovdje radi 0 subjekrivnom misljenju koje se ne moZe provjeriti, ispitanici uglavnom smatraju da su privatni fakulteti ndro bolje opremljeni, kako se bolje prilagoaavaju potre­bama trZista te da vise rade na tome kako bi se u studiranje uveli primjeri iz prakse i individualni rad sa srudenrima. S druge strane, za jayne fa­kultcte smatraju da imaju bolji odnos ulozenog i dobivenog te kako imaju veeu strucnost osoblja. Bilo kako bilo, generalno je nemoguce .we jav­ne, odnosno privarne, fakultete staviti pod istu kapu jer mnogo toga ovisi 0 vodsrvu i inrernoj politici odreaene visokoskolske ustanove.

Isplati Ii se postati informaticki strucnjak?

• • • • •1ft11'II1 } I· .,}}}}

1141 BUG SVIBANJ 2017.

8 od 10 ispitanika smatra kako u Hrvatskoj postoji velika potrainja za informatickim strucnjacima

9 od 10 ispitanika smarra kako u Inozemstvu postoji velika potrainja.za informatickim strucnjacima

Sod 10 ispitanika smatra kako su informatiCki strutnjed uglavnom vrio poduzetni i kreatlvni

Samo 1 od 10 ispitanika smatra kako su informatickl strucnjaci uglavnom introvertni (zatvoreni) i nedru~ni

••

AKTUALNOSTI Odje studirati informatiku?

Studentima osiguravamo praksu na pravom mjestu

Studenti se opcenito We kako fakultete napustaju nespremni za ono 5to ih ceka na triiStu. Sto cinite da im olakSate taj problem? Bez znanja nema ni samopouzdanja. Kada srudenti upisuju privarni srudij informacijskih rehnologija, ocekuju vise prakricnih znanja i drugaciji prisrup nego na drfavnim srudijima. Trudimo se opravdari ocekivanja. Cijeli nas srudij koncipiran je rako da predavanja prare IT rrendove. Broj srudenara na predavanjima i audirornim vjeibama smanjili smo kako bi­smo dobili sro kvalirernija znanja. Trudimo se srudentima reoriju prcrvoriri u praksu, nudeci im nekoliko poduzeea iz IT sehora, gdje svoja prakricna znanja mogu primijeniri na realnim zadacima, problemima iii kJijenrima. VeCina naSih predavaea ima vlasrira privarna poduzeea iii rade u poduzeCima gdje su svakodnevno u IT indusrriji, rako da srudenrima mogu dari prepo­ruku za zaposlenje. Na zadnjoj godini srudija, srudenri moraju odradiri i praksu u poduzecu koje sami odaberu . Srlldenri rijekom ciravog

Noviteti vee od sljedeee akademske godine

srudija dobivaju porrebna zmnja u reoriji praksi, oS(arak je na njima samima.

Posebni ste i prema tome 5to svakom studen­tu dajete prijenosno racunalo. Ostaje Ii im raeunalo u trajnom vlasnistvu? Prijenosno racunalo nuzno je za srudiranje informacijskih rehnologija. Prilikom upjsa na srudij srudenr mora imati sve uvjcre kako bi mogao obavljari duznosri i zadarke. U VsiTe-u srudenri imaju prisrup Inrerneru u svim prosro­rijama, na racunalima dobivaju licencirane pro­grame koje korisre na vjefbarna, a reoriju uce iz e!ekrronickih skripri preko svojih prijenosnika. VaZno je napomenuri - svu JirerarUfu i sve obav­Ijane zadarke koje su ucili, radili illi rjdavali na vjefbama, imaju na jed nom mjesru i mogu im prisrupiri, rj. podsjeriri se u svakom rrenurku, jer gradivo koje uce iz godine u godinu se nado­vezuje. Na rim racunalima pisu zavrSni rad i na kraju im racunaJo osraje u rrajnom vlasnisrvu.

Je Ii informatiCka edukacija u Hrvatskoj za­starjela? Kako se vaS sveuCilisni odjel bori protiv toga? S obzirom na brzinu kojom se informaricka srruka razvija i mijenja, moiemo reci da je edu­kacija u rom podrucju u Hrvarskoj djelomicno zasrarjela. To je posljedica sporog mehanizma formalnog mijenjanja srudijskih programa. Odjel za informariku prari najnovija dosri ­gnuca u podrucju IKT re konrinuirano llvodi nove merode i oblike rada, kao i nove iz'borne kolegije. Kako se uskoro, u skJadu s Hrvarskim kvalifi­kacijskim okvirom, ocekuje usvajanje srandarda kvalifikacija i srandarda zanimanja, Odjelllbr­zo planira svoje srudjjske programe uskladiri s rim srandardima. Smarramo kako ce se rime unaprijediri kvaJirera obrawvanja i usvojenih komperencija. Vee od iduce akademske godine srudenti mogu upisari izmijenjeni srudijski pro­gram diplomskog srudija informarike u kojem je najveea novina uvodenje srrucne prakse re mo­gucnosr izrade diplomskog rada rijekom cijelog zadnjeg semesrra srudija. Dodamo, osigurala se i veca mogucnosr za mobilnosr srudenar3 koji

djplomski fad ifili srrucnu praksu mogu reali­zirari na drugim sveuCilisrima preko Erasmus+ program a razmjene.

ZaSto studirati na rijeckom Odjelu za infor­matiku? Odje! srudenrima daje sve porrebno osnovno znanje iz razliCirih programskih jezika, rada s razliCirim sofrverom i u razlicirim programskim okruzenjima rc ono najporrebnije - kako ide­ju prervoriri u k6d re nakon roga u konacni proizvod. Informaricka oprema koju nudi nas Odjel je odlicna; uCionice su dobro opremljene, posroji mogucnosr korisrenja Appleove opre­me, naprednih Adobeovih alara re raznih robora popur Arduina, Lego Mindsrorma i Sremija. Profesori su odlicni, srrogi, no uvijek su ru ako nam zarreba pomoc i uvijek orvoreni za nove prijedloge i ideje, a reorijsko znanje porkrepljuju primjerima problema do kojih se dolazi u na­soj srruci. I ono najbimije, Rijeka je srudenrski grad pa dobrog drusrva i zabave ne nedosraje. - tWjmove prenose Otavio AniCic, predsjednik Stu­dentskog zbora Odjela i !zabeL Susan), zamjenica predsjednika Studentskog zbora Odjela.

1161 BUG SVIBANJ 2017.

AKTUALNOSTI Celje studirati informatiku?

Baze podataka Na ovom srnjeni srudenti ce sreci prakricna

znanja iz projekriranja. programiranja i ad­minisrriranja visekorisnickih baza podaraka. Naucir ce kada i kako korisriri rransakcije , pro­cedure, okidacc i kursore re kako zas ririri bazu podaraka u visekorisnickom radu konrrolom paralelnog prisrupa, dodjeljivanjem dozvola , srvaranjem korisnickih pogleda, kao i nacine obnove baze podaraka u sluCaju uniSrenja.

Takocler ce nauCiri kako napraviri komplernu web-aplikaciju sa serverskim i klijenrskim di­jelom, koja dobro izgleda i radi, sro ukljucuje primjenu mulrimedijskih formara u web-apli­kacijama re prHagodbu web-srranice da radi jednako dobro u razlicirim preglednicima i

INFORMATIKA na visokoj razini VSITE je brzorastuea privatna visoka skola za informacijske tehnologije koja postoji vee deset godina, a na trziste je u tom razdoblju lansirala vise od 200 inzenjera informacijskih tehnologija

uvremeno poslovanje nezamislivo je bez racunala, mreia i programa. Oni zajedno omogucuju dohvar,

razmjenu, obradu i pohranu informacija, sro je kljucni elemenr danasnjeg poslova­nja. Kako bi sve zajedno funkcioniralo, nuzna je vojska informarickih srrucnjaka koji ce upravljari svim susravima. Visoka skola za informacijske rehnologije [U je

120 I BUG SVIBANJ 2017.

kako bi proizvodila rakve srrucnjake. Preddiplomski srrucni srudij informacijskih

rehnologija rraje za redovire srudenre rri, a za izvanredne ceriri godine, a organiziran je u ceriri smjera - Programiranje, Baze podaraka, Informacijski susravi re Racunalni susravi mreie.

Programiranje Smjer programiranje objedinjuje niz predmera

kroz koje srudenri usvajaju znanja porrebna za samosralan razvoj programske podrske. Nasrava pokriva veCinu rrenuracno vodecih programskih jezika (Visual Basic, Java, C, CH, C#, Javascript) no jos veci naglasa k dan je na usvajanje osnovnih principa i koncepara sofrverskog inzenjersrva.

U radu sa srudenrima naglasak je na indi­vidual nom radu, srudenri kroz izrade vjeibi i seminare srjecu porrebne vjdrine za razvoj na­prednih sofrverskih rjdenja . Kao rezulrar nasi srudenri prepoznari su na rriisru rada, i danas Cine okosnicu inrernih programerskih rimova u mnogim nasim velikim rvrtkama. Programer koji uspjdno zavrsi srudij na VSITE-u nije niri jedan dan nezaposlen, naravno, ako uopce rraii posao jer programeri su "cudne biljke"; koji probleme rjdavaju na malo drugaciji nacin.

razlucivosrima . Srudenri ce biri osposobljeni za razvoj dinamickih web-aplikacija. Tehnologije, alari i srandardi s kojima se polazn-ici upoznaju i rade su MS SQL Server, ADO.NET, AJAX, SQL, XML, JSON, HTML5, XHTML, Ja­vaScripr, SSH, IMAP, FTP, ASP.NET, PHP, JQuery, CSS3.

Informacijski sustavi Srudenti ovog smjera sreci ce napredna znanja

o razvoju informacijskih susrava re 0 primjeni suvremenih rehnika projekriranja informacij­skih susrava, sro, izmeclu osralog, obuhv:lea razumijevanje uloge korisnika, definiranjc korisnicki h zahrjeva, izradu modela procesa i modela podaraka re upoznavanje s merodom protoripiranja. Srudenri ce sreCi dllbinski uvid u problemariku prilikom informarizacije poduzeCa re se upoznari s programskim po­magalima za ,uredsko poslovanje. Takocler ce moci prepoznari budllCa kreranja II informari­zaciji poslovanja popur virtualnih organizacija, vinualne srvarnosri, virtllalnog llmrdavanja, virtualnih Ijlldi, inregracije rehnologija poput pozivnih centara rc mulrimedijskih susrava.

Polaznici ce se deraljno upoznari sa svim koracima porrebnim za usposravu susrava elek­rronickog poslovanja. To ukljucllje poznavanje svega porrcbnog za elekrronicku rrgovinu, kao i poznavanje funkcioniranja trgovanja pomo(u mobilnog ureclaja. Ovaj smjer upoznaje sruden­ra 0 odnosu informacijskog susrava s okolinom, zakonima, propisima. srandardima re 0 me­cludjelovanju informacijskih susrava, posebice u odnosu prema druSrvenim informacijskim susravima u najsirem smislu.

Polaznici ce sreci uvid u problemariku ERP koncepra kao dominanrne filozofije inforrnari­zacije proizvodnje re prepoznari kljucne faktore uspjdnosri implcmentacije ERP rjdenja u proi.zvodnim rvrtkama.

Vsili

vodstvom njihova nastavnika Koce Vrancita, a hardver je proizvod tvrtke Galitak iz Zag reba. Projekt informatizacije poslovanja Odjela integracije Centra za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek" ,iz Zagreba zapocet je kao diplomski rad studentice Specijalistitkog diplomskog strucnog studija H-a Vanje Jelkic. pod vodstvom njena mentora predavaca Dalibora Buiica.

2017. SVIBANJ BUG 1121

PROMO

Racunalni sustavi i mreze Smjer racunalni susravi i mreie koncrpiran

je da uvcde srudenre u svijcr mreinih komuni­kacija. Tu konrinuirano najbrie rastucu granu racunalne industrije rasclanili smo i nastavno je obradili kroz sest kolegija. BivajuCi infrastruk­tuma podloga svi h ostalih grana racunalnog svijeta i neprestano evolvirajuci, racunalni sustavi i mreic zahtijevaju od srudenata siroki uvid u materiju, poznavanje povijesti razvoja racunala i mreia, te sposobnosr cjelozivomog ucenja . Ovaj smjer izba lansiran je da studenri­rna ponudi sve to, uz veliki broj sari prakricne nastave.

Racunalni sustavi i mreie stvaraju nedvoj­beno najdisperzira niju porrebu za strucnim kadrom u industriji, od zanarlija na odriavanju sustava iii polaganja mreine infrastrukture, preko sistemskih administratora i projektanata mreia, do najnaprednijih racunalnih foren­ziCara, eksperata za cyberkriminal iIi doud arhitekturu.

Ne smije se iz vida izgubiti ni to da visoka kompleksnosr i dinamika ove industrijske grane trai i i komercijalne strucnjake, poslovne ljude koji nuzno moraju vladati materijom racunal­nih susrava i nuda da bi mogli funkcionirati u poslovnom okruzcnju.

Studentski zivot Studenrima koji se uz redovitu nastavu zele

ukljuciti u neke dod arne akrivnosti, VSlTE pruia razne mogucnosti. Oni koji rde dodat­nim znanjima i tehnologijama mogu pohadari strucne radionice kaO' sto su 3D prinranje. programiranje racunalnih igara, program iranje mikrokonrrolera, itd. Najbolje radove reali­zirane na radionicama ili u svojim garaiama studenri mogu pokazati na izlozbama inovacija i moida osvojiti nagradu, kao neki od sadasnjih i bivsi h srudenata. Mozda ima onih koji bi voljeli provesti semesrar u inozernsrvu, za sto je VSITE osigurao sredsrva kroz program Era­smus. Oni koji iive prema motu "Zdrav duh u zdravome tijelu", mogu se ukljui'iti u sporrske timove i braniri boje VSITE-a na sporrskirn terenima. VSITE organizira, ali i sudjeluje na raznim strucnim skupovima i konferencijama, au te aktivnosri ukljuceni su i studenri.

Unaprjedenje nastave Kako bi nastavnicima bila omogucena raz­

mjena predavackih iskusrava, ptije dvije godine uvedena je aktivnost vrednovanja nastavnika na temelju procjene kolega nasravnika. Aktivnosr se sasroji od posjecivanja nas tave. preuzimanja dobre prakse i razmjene korisnih savjera medu nastavnicima. Kako ova praksa nije uvrijeiena II visokoskolskom obrazovanju, vrlo smo pono­sni na to sro smo uspjdi usvojiti ovu preporuku vanjskih ocjenjivaCa kvalirere. •

5TO NAKON VSITE-a?

Dragan Akeljic, junior developer, Centre for Innovations, Dublin (IRL) Dragan Akeljic 2016. je godine zavrsio preddiplomski strucni studij IT-a, smjer programiranje. "Nikad se prije VsiTe-a nisam susreo s programiranjem, tak sam zavrsio srednju ekonomsku skolu. Shvatio sam da je IT buducnost i odlutio se upisati na VsiTe. Dva mjeseca nakon zavrSetka studija, zahvaljujuei znanju koje sam dobio na VsiTe-u, dobio sam posao kao junior developer u Irskoj, u Centre for Innovations u Dublinu. VsiTe mi je bio odskocna daska. Uz stalno utenje i svladavanje novih tehnologija, ostvarit eu svoj cilj da postanem senior developer."

Bruno Dunaj, student koji je osnovao vlastitu tvrtku Studiranjem na VsiTe-u dobio je potrebna znanja i iskustvo za samostalnu izradu IT projekata, sto ukljucuje izradu aplikacija, internetskih stranica, informacijskih sustava i slicno. Kaie Bruno da je stekao nova prijateljstva i ljude s kOjima je do danas ostao u kontaktu, privatno i poslovno. Tijekom studiranja osjeeao je da radi nesto konkretno, jer su profesori bili na raspolaganju za rjesavanje svih problema koji su se pojavljivali tijekom studija. Dakle, pristup je tezio tome da se zaista nesto nauci ida se to znanje moze primijeniti u svakodnevici, sto uvelike olaksava rad u brzorastueoj IT industriji. ·Oduvijek sam htio imati vlastitu tvrtku

jer se osjeeam pod'uzetno i bilo bi steta to ne iskoristiti. Na kraju dana morate imati rjesenje za svaki problem, a to me upravo VsiTe i nauCio."

Tihana Marelja, direktorica Zagrebackog inkubatora poduzetnistva Nasa diplomirana studentica Tihana Marelja na Visokoj skoli za informacijske tehnologije bila je vrlo dobar student, polozila je sve ispite u roku i vrlo brzo nakon zavrsetka studija dobita je posao u Zagrebackom inkubatoru poduzetnistva, koji je danas vodeei inkubator u Hrvatskoj. Danas je direktorica, vodi brojne timove i uiiva u tome sto radi.

PROJEKTIDRU5TVENE OSJETUIVOSTI

VsiTe aktivno sudjeluje u zivotu nase zajednice i iskazuje svoju drustvenu osjetljivost tako sto izvodi pro bono Projekte kojima se poboljsava kvaliteta zivota potrebitih i osoba s posebnim potrebama. Aplikaciju za sustav daljinskog praeenja solarnih instalacija u ruralnim podrutjima "Svaroiit" izveli su studenti VsiTe-a, pod