1

Adventpress newsletter, broj 21/VI/12, 06.06.2012.

U OVOM BROJU

SVIJET ⇒ Kanadski ministar vanjskih poslova

promiče vjersku slobodu

⇒ Danas sam prezaposlen

NAJAVE ⇒ Misijska konferencija 2012.

⇒ Upisi na Teološki fakultet

SLUŽBENE IZJAVE

⇒ Adventistička izjava o gledištu na homoseksualnost

⇒ Izjava o ljudskim odnosima

⇒ Adventistička izjava o kockanju i igrama na sreću

'Galilejci, što tu stojite i gledate u nebo?' rekli su. 'Isus je od vas

uznesen na nebo, ali jednoga dana će se vratiti jednako tako kao što

ste ga vidjeli da odlazi!'

Djela apostolska 1;11.

ZABILJEŽITE U KALENDARU

07.-10.06.2012.

FIRSTcamp 2012. Noskovci, Slatina

15.-17.06.2012.

ZAVRŠNA SVEČANOST Maruševec

15.-17.06.2012.

PROSLAVA 20 GODINA CRKVE U ALBANIJI

Tirana

Kanadski ministar vanjskih

poslova John Baird govori na

desetoj godišnjoj radnoj večeri za

vjersku slobodu, 24. svibnja

2012., u Kanadskom

veleposlanstvu u Washingtonu.

Baird je rekao kako je Kanada

posvećeni partner u promicanju

ljudskih prava.

[fotografija: Keegan

Bursaw/Embassy of Canada]

Kamen temeljac ljudskih prava

Kanadski ministar vanjskih poslova promiče vjersku slobodu

Kanadski ministar vanjskih poslova John Baird bio je glavni govornik na desetoj godišnjoj radnoj večeri za vjersku slobodu, 24. svibnja 2012., koja je ujedinila vođe i službenike iz diplomatske zajednice Washington D.C.-a, vladine agencije, vjerske skupine i organizacije koje zastupaju vjersku slobodu kao “kamen temeljac ljudskih prava”.

U podužem i na trenutke vrlo dirljivom govoru, ministar John Baird dotaknuo se kanadske predanosti promicanju ljudskih prava kroz vanjsku politiku Federacije Kanade, kao i svojeg osobnog uvjerenja da obrana

slobode zahtijeva volju za djelovanje, bez obzira na cijenu.

Baird je također govorio o nevoljama vjerskih manjina diljem svijeta, rekavši da se vjerska sloboda i dalje prečesto “mjeri prolivenom krvlju i izgubljenim životima”.

Ovu radnu večeru, koja se smatra jednim od glavnih godišnjih događaja u Washingtonu kad je u pitanju vjerska sloboda, organiziralo je Kanadsko veleposlanstvo, a sponzorirali su ga Crkva adventista sedmog dana, Međunarodna udruga za vjersku slobodu, Sjevernoamerička udruga za vjersku slobodu i časopis Liberty. Događaj slavi vjersku slobodu i odaje počast pojedincima iz cijelog svijeta koji rade na zaštiti i promicanju ovog osnovnog ljudskog prava.

Više od 150 ljudi sudjelovalo je na ovogodišnjoj večeri, uključujući i veleposlanike iz sedamnaest zemalja, predstavnike Bijele kuće iz Ureda za odnose s javnošću, te predstavnike Državnog tajništva SAD-a iz Ureda za međunarodnu vjersku slobodu. Dan Jackson, predsjednik Adventističke crkve u Sjevernoj Americi, pomolio se u ime svih i rekao da adventisti gaje nepokolebljivu predanost obrani vjerske slobode za sve ljude, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.

U svom govoru Baird je upozorio da borba za zaštitu vjerske slobode “nije rasprava o nečem apstraktnom”. Naveo je primjere nedavnog ubojstva stotinâ kršćana u sjevernoj Nigeriji od strane vjerske ekstremističke skupine Boko Haram, kao i utjecaja takozvanog “zakona protiv bogohuljenja” u nekim državama, uključujući Pakistan i Iran, koji ograničavaju aktivnosti vjerskih manjina. Također je upozorio na borbe Baha’ija, ahmedijanskih muslimana, koptskih kršćana, rimokatolika, budista i drugih, koji doživljavaju diskriminaciju — ili gore od toga — i to od strane svojih vlasti.

ADVENTPRESS NEWSLETTER GLASNIK KRŠĆANSKE ADVENTISTIČKE CRKVE / Odjel za komunikacije / juk@zg.t-com.hr / 01/2361-900

2

Adventpress newsletter, broj 21/VI/12, 06.06.2012.

Okupljeni su ustali plješćući nakon što je Baird prisegnuo da Kanada neće biti samo posvećeni partner u promicanju ljudskih prava, već takav partner koji će “predvoditi svojim primjerom”.

Baird trenutno radi na osnivanju Kanadskog ureda za međunarodnu vjersku slobodu koji će “promicati i štititi slobodu religije i vjerovanja, u skladu s temeljnim kanadskim vrijednostima kao što su sloboda, demokracija, ljudska prava i vladavina zakona”.

Dva branitelja vjerske slobode primili su počast na radnoj večeri. Richard Land, predsjednik Komisije za etiku i vjersku slobodu Južnobaptističke konvencije, primio je Državnu nagradu za mnoge godine rada kao ključni glasnogovornik za pitanja vjerske slobode koja je iznosio pred Kongres SAD-a i medije. Kanadski odvjetnik Gerald Chipeur primio je Međunarodnu nagradu za svoje napore u promicanju vjerske slobode kroz svoje pisanje i rad u Kanadskoj odvjetničkoj komori i Međunarodnoj akademiji za slobodu religija i vjerovanja. Chipeur se često pojavljuje u Vrhovnom sudu Kanade i drugim kanadskim sudovima kako bi vodio sporove u vezi sa slučajevima usmjerenim na ustavna pitanja i ljudska prava.

Nakon završetka ovog događaja je Dwayne Leslie, ravnatelj zakonodavnih poslova Adventističke crkve, opisao ovu večeru kao “jednu od najuspješnijih ikada” po pitanju dosezanja diplomatske zajednice, vodećih mislioca u Washingtonu i uspostavljanju novih dragocjenih odnosa.

Leslie je bio, zajedno s Melissom Reid, izvršnom ravnateljicom Sjevernoameričke udruge za vjersku slobodu (NARLA), jedan od glavnih organizatora događaja. “Ovogodišnja radna večera pružila nam je neprocjenjivu priliku da podignemo svijest o snažnoj posvećenosti Adventističke crkve zastupanju slobode savjesti”, rekao je. John Graz, glavni tajnik Međunarodne udruge za vjersku slobodu i ravnatelj Odjela za odnose s javnošću i vjersku slobodu Adventističke crkve, govorio je na početku večeri, opisujući rad svoje organizacije diljem svijeta u stvaranju potpore vjerskoj slobodi putem kongresa, simpozija, obrazovnih događaja i festivala.

Govorio je o potrebi podupiranja načela vjerske slobode – ne samo za našu vlastitu religijsku tradiciju, već za sve ljude. “Mogu potvrditi” rekao je Graz “da je čuvanje vjerske slobode dobro za religije, dobro za narod i dobro za države u kojima taj narod živi.” (Bettina Krause i Melissa Reid/IRLA)

Vrijeme za molitvu

“Danas sam prezaposlen”

Martin Luther je navodno rekao: “Danas toliko toga moram napraviti da ću prva četiri sata provesti u molitvi.”

Primijetimo da što je zaposleniji bio, to se više molio; i prvi sati dana su biti odvojeni za Boga.

Sotona često uspije uzeti potajno ono što ne može silom. On zna naše slabe točke i on će uporno, potiho napadati na tom mjestu. Zato je Isus

upozorio: “Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je spreman, ali je tijelo slabo.” (Matej 26,41) Čim Sotona vidi da pokušavate provesti vrijeme s Bogom, pokušat će vas uvjeriti da si ne možete priuštiti to vrijeme. Pokušat će vam kroz svakodnevne okolnosti ukrasti vrijeme za molitvu. Ne dopustite mu to!

Stavljanje Boga na prvo mjesto predstavlja samu srž molitve. Što vam je danas najpreče? Posao? Obroci? Učenje? Zabava? Spavanje? Rekreacija? Pravilo shvaćena molitva važnija je od svega navedenog. Niti u čemu od navedenog ne možete očekivati Božju pomoć ako On nije na vrhu vašeg popisa. Bog nas može blagosloviti u svemu što stavljamo ispod Njega, ali ono što izjednačujemo s Njim, ili što stavljamo iznad, pokazat će se na kraju kao prokletstvo.

U jutro uoči ispita uvijek sam bio u iskušenju da se pomolim na brzinu ili da potpuno izostavim vrijeme s Bogom. Bog sigurno razumije, razmišljao sam, da moram još ponoviti gradivo kako bih položio ispit. Tijekom moje posljednje godine na fakultetu pritisak je bio doista velik i mnogo toga je bilo na kocki. Ali Božjom milošću sam odlučio da ću Ga postaviti na prvo mjesto svakog ispitnog dana, bez obzira na to kako sam se nepripremljen osjećao. Vjerujte mi, kada je to vrijeme došlo, kušnja da odbacim tu odluku je bila doista velika.

3

Adventpress newsletter, broj 21/VI/12, 06.06.2012.

Ali uz pomoć molitve, ostavio sam svoje knjige po strani, sve dok nisam proveo svoje uobičajeno vrijeme s Bogom; a zatim sam pola sata prije odlaska u ispitnu sobu, otišao u šetnju i razgovarao s Gospodinom, predajući Mu se za ispit i tražeći Ga pomoć. Tada sam, pošto je moja sudbina već ionako u Božjim rukama, pokušao provesti prvih nekoliko minuta svakog ispita u molitvi — ne samo tražeći uspjeh ili određenu ocjenu, već moleći Boga da mi razbistri um i osposobi me da dam sve od sebe. Molio bih se također za moje supatnike, tražeći Božju posebnu pomoć za neke za koje sam znao da im je gradivo bilo doista teško.

Bog me nije iznevjerio! “Zato najprije tražite kraljevstvo Božje i njegovu pravednost, a to će vam se nadodati!” (Matej 6,33)

Pošto je molitva “disanje duše”, svaki svjestan trenutak je prilika za molitvu, bez obzira na to gdje smo ili što radimo. Zato Pavao savjetuje: “Molite u jedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tome bdijte sa svom ustrajnošću” (Efežanima 6,18), “Bez prestanka molite!” (1. Solunjanima 5,17), “Nadom se veselite, u nevolji budite strpljivi, u molitvi ustrajni!” (Rimljanima 12,12) David je poznavao takvo iskustvo, jer je rekao: “Povazdan vapijem tebi.” (Psalam 86,3) Isus je naglašavao potrebu za neprestanom molitvom: “Bdijte i molite svaki čas.” (Luka 21,36) Ali osim prednosti stalne zajednice s Bogom u umu, svatko od nas, poput Daniela, ima potrebu za uobičajenim vremenom za posebnu, svečanu molitvu. Jedna od takvih molitava bi trebala naći svoje mjesto što je moguće ranije u danu.

Što biste mislili o mladom mužu koji ujutro prespava alarm, brzo iskoči iz kreveta u tuš, uskoči u odjeću i promrmlja svoj doviđenja dok juri kroz vrata, s hrpom suhih kukuruznih pahuljica koje si je natrpao u usta? Što biste mislili kad bi taj isti čovjek bijesno jurio kroz dan, radio prekovremeno i vratio se kući kasno u noć potpuno iscrpljen; a onda se, prije nego što ode u krevet, rukovao sa svojom ženom rekavši: “Vidimo se ujutro, draga”?

Ne morate biti bračni savjetnik da biste predvidjeli rezultat: raspad tog doma. Ipak, ovo opisuje razinu komunikacije kakvu mnogi od nas imaju s Bogom, a ne morate biti teološki stručnjak da biste predvidjeli rezultat: duhovno samoubojstvo. Ali ako se ustanete rano i imate vrijeme za molitvu odmah ujutro, stvorit ćete ozračje zajednice s Bogom koje može ostati takvim tijekom cijelog radnog dana.

Isus nam je dao primjer. “Rano ujutro, dok je još bio mrak, ustade, iziđe te ode na samotno mjesto, i tu je molio.” (Marko 1,35) “Trenuci Njegove najveće sreće bili [su] kad je imao priliku otići iz okružja svog rada i uputiti se k poljima, da razmišlja u tihim dolinama i da na padini brda, ili među šumskim drvećem, održava zajednicu s Bogom. Rano jutro Ga je često zateklo na nekom osamljenome mjestu, gdje je razmišljao, istraživao Pisma ili se molio.” (Ellen G. White, Put u

bolji život, Zagreb, 1998., str. 24,25)

David je također shvaćao prednost ranojutarnje molitve: “O Bože, ti si Bog moj: gorljivo tebe tražim; tebe žeđa duša moja, tebe želi tijelo moje, kao zemlja suha, žedna, bezvodna.” (Psalam 63,2) “Prije jutra molitvom te pretječem.” (Psalam 88,14) “Jahve, zorom glas mi već čuješ, zorom ti već lijem molitve u nadi čekajuć.” (Psalam 5,4)

Ranojutarnja molitva zahtjeva mnogo odlučnosti, planiranja i samodiscipline, pogotovo u početku. Ali iznenadit ćete se kako brzo to može postati navika koju ćete teško zapostaviti. Nemojte početi sa smiješnim izgovorima poput: “Ne mogu se probuditi na vrijeme.” Uključite dobru budilicu i pođite ranije spavati tu noć. Vaše tijelo, kao i vaša duša, bit će vam zahvalna.

I još nešto: ako vam vaše radno vrijeme ne dopušta potrebne trenutke za molitvu, promijenite svoj raspored, koliko god koštalo. Dok sam bio samac, nekoliko mjeseci sam lovio dodatni novac radeći dva posla, što je značilo polazak u 3.30 i dolazak u 21 sat. Nisam imao nimalo vremena za molitvu, potreban san i valjane obroke. Strpljivost je postala moja izgubljena vrlina. U takvim slučajevima morate “stati na loptu” i reći: “Tjelesno i duhovno zdravlje je važnije od svega ostalog. Odsad će Bog biti na prvom mjestu u mom danu i životu. Unijet ću promjene i vjerovati Bogu da će se pobrinuti za moje potrebe!”

Puno je bolje da nađemo vremena za molitvu, nego da nam Bog u svojoj milosti mora dati vrijeme kroz bolest ili nezgodu. “Nijedan čovjek nije siguran ni dana, ni sata bez molitve.” (Ellen G. White, Velika borba, Zagreb, 2010., str. 530)

“Posvetite se Bogu ujutro: neka vam to bude prvi posao. Molite se: ‘Uzmi me, o, Gospodine, da potpuno budem Tvoj! Sve svoje planove stavljam pred Tvoje noge. Upotrijebi me danas u svojoj službi. Budi sa mnom, i neka se cijelo moje djelo obavlja u Tebi!’ Tako treba biti svakog dana. Svakog jutra posvećujte se Bogu za taj dan. Iznesite Mu sve svoje planove da Njegova providnost pokaže treba li ih ostvariti ili odbaciti. I tako ćete, iz

4

Adventpress newsletter, broj 21/VI/12, 06.06.2012.

dana u dan, svoj život predavati u Božje ruke; tako će se vaš život oblikovati i postajati sve sličniji Kristovom.” (Ellen G. White, Put Kristu, Zagreb, 2010., str. 60) (Edwin Gallagher)

Misijska konferencija 2012.

Evo, ja vas šaljem!

Ovogodišnja misijska konferencija pod geslom “Evo, ja vas šaljem”, u organizaciji Jadranske unije konferencija Kršćanske adventističke crkve, održat će se od 22. do 25. lipnja u Maruševcu. Govorit će se o Isusovom modelu misijskog

djelovanja – čemu se možemo poučiti iz Isusovog primjera i iz Njegovih misijskih naloga. Bogat i raznovrstan program sadržavat će nadahnjujuća bogoslužja, kvalitetna predavanja uglednih adventističkih stručnjaka, veliki izbor radionica te tržnicu učinkovitih misijskih ideja.

Predavači i voditelji radionica su iskusni pastori, misionari, liječnici i profesori. Iz Generalne konferencije dolazi pastor Rick McEdward, voditelj Centara za izučavanje religija. Jedan od predavača je i vodeći europski adventistički stručnjak za misiologiju, profesor Laszlo Szabo. U programu će sudjelovati i pastori Bjorn Ottesen iz Danske, pastor Siniša Horvat iz Londona, evanđelist David Currie iz Australije, misionar Leo Espana i neki domaći predavači. Konferencija će biti prigoda za razmjenu ideja, međusobnu potporu i razgovor o aktualnim pitanjima. (Zlatko Musija)

Obrazovanje

Upisi na Teološki fakultet

I ove godine Adventističko teološko visoko učilište organizira upise na redovni studij teologije u dva termina: ljetni (17. lipnja) i jesenski (5. rujna) Studenti trebaju imati završenu četverogodišnju srednju školu, a oni koji su je završili od 2009. i položenu državnu maturu. Za upis je potrebna svjedodžba o završenoj srednjoj školi, položenom završenom ispitu, OIB, te dvije fotografije. Za sve ostale detalje kontaktirajte nas na telefon 042/290-790 ili na mail prodekan@atvu.org. Radujemo se vašem dolasku!

5

Adventpress newsletter, broj 21/VI/12, 06.06.2012.

Službene izjave vodstva Kršćanske adventističke crkve

** Adventisti čka izjava o gledištu na homoseksualnost

Crkva adventista sedmog dana priznaje da je svako ljudsko biće dragocjeno u Božjim očima; stoga nastojimo služiti svim ljudima u Isusovom duhu. Također vjerujemo da uz Božju milost i ohrabrenje vjerske zajednice pojedinac može živjeti u skladu s načelima Božje riječi. Adventisti vjeruju da spolni odnosi imaju mjesta samo u braku muškarca i žene. Tako je to Bog odredio pri stvaranju. Sveto pismo objavljuje: “Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uz svoju ženu, i bit će njih dvoje jedno tijelo.” (Postanak 2,24) Cijelo Sveto pismo potvrđuje ovaj uzorak heteroseksualnosti. Biblija ne odobrava homoseksualno ponašanje ni odnos. Spolni čin izvan kruga heteroseksualnog braka je zabranjen (Levitski zakonik 20,7-21; Rimljanima 1,24-27; 1. Korinćanima 6,9-11). Isus Krist je potvrdio božansku nakanu pri stvaranju: “On im odgovori: ‘Zar niste čitali da ih je Stvoritelj, kad ih u početku stvori, stvorio muško i žensko, i da je rekao: Zato će čovjek ostaviti oca i majku te će prionuti uz ženu svoju, pa će oboje biti samo jedno tijelo.’?” (Matej 19,4-6) Zbog toga se adventisti protive homoseksualnim postupcima i odnosima. Adventisti nastoje slijediti Isusove upute i primjer. On je isticao dostojanstvo svih ljudskih bića i pokazao je sućut prema osobama i obiteljima koje su patile od posljedica grijeha. Pokazao je da Mu je stalo do onih koji su se borili s oskudicom i upućivao im riječi utjehe; istodobno je istaknuo razliku u svojoj ljubavi prema grešnicima i svojega jasnog učenja o grešnim postupcima. _ Ova je izjava prihvaćena na godišnjem zasjedanju Izvršnog odbora Generalne konferencije, 3. listopada

1999. godine u Silver Springsu, u saveznoj državi Maryland u SAD-u.

**

Izjava o ljudskim odnosima Adventisti osuđuju i bore se protiv svih oblika diskriminacije zasnovane na rasi, plemenu, nacionalnosti, boji kože i spolu. Vjerujemo da je svatko stvoren na sliku Boga koji je od jednog čovjeka izveo sav ljudski rod (Djela 17,26). Mi nastojimo vršiti službu pomirenja Isusa Krista, koji je umro za cijeli svijet, da u Njemu više ne bude “ni Židova ni Grka” (Galaćanima 3,28). Svaki oblik rasizma izjeda sámo srce kršćanske Radosne vijesti. Danas najviše uznemirava pojava rasizma i plemenskih razmirica u mnogim društvima, ponekad popraćena nasiljem, ali uvijek s ocrnjivanjem muškaraca i žena. Budući da su prisutni u više od dvjesto zemalja, adventisti nastoje pokazati prihvaćanje, ljubav i poštovanje prema svima, i šire ovu iscjeljujuću vijest u čitavom društvu. Jednakost svih ljudi jedno je od načela naše Crkve. Temeljno vjerovanje broj 13 glasi: “U Kristu smo novi stvorovi; ne smiju nas više dijeliti nekadašnje razlike po rasi, kulturi, obrazovanju i nacionalnosti; nekadašnja podvajanja na niske i visoke, bogate i siromašne, na muškarce i žene. Mi smo sad svi jednaki u Kristu, koji nas je jednim Duhom povezao u zajednicu sa sobom i međusobno, zajednicu u kojoj svi trebaju služiti jedni drugima bez pristranosti i ustručavanja.” _ Ovu je izjavu odobrio i prihvatio Administrativni odbor Generalne konferencije Crkve adventista sedmog

dana, a objavio je Ured predsjednika Roberta S. Folkenberga na zasjedanju Generalne konferencije u

Utrechtu, u Nizozemskoj, održanom od 29. lipnja do 8. srpnja 1995. godine.

6

Adventpress newsletter, broj 21/VI/12, 06.06.2012.

Impressum:

glavni i odgovorni urednik izvršni urednik suradnici uredništva lektura design

Branko Bistrović Kristina Hleb Darko Kovačević Neven Klačmer

Miroslav Vukmanić Kristina Hleb

adresa

e-mail

Rakovčeva 26, 10000 ZAGREB, Hrvatska juk@zg.t-com.hr

ADVENTPRESS NEWSLETTER izdaje Odjel za komunikacije Jadranske unije konferencija Kršćanske adventističke crkve. Dopušteno je citirati bilo koji dio ovog glasila bez prethodne suglasnosti. Pritom svakako treba navesti izvor informacije Adventpress newsletter, odnosno agenciju od koje je vijest preuzeta.

*** Adventisti čka izjava o kockanju i igrama na sre ću

Kockanje i igre na sreću sve snažnije utječu na sve veći broj ljudi u svijetu. Zamisao da se zaradi na račun drugih postala je suvremeno prokletstvo. Društvo plaća strahovitu cijenu zbog organiziranog kriminala, za potporu žrtvama i za raspadnute obitelji, a sve to potkopava kvalitetu života. Adventisti se dosljedno protive kockanju i igrama na sreću, smatrajući ih nespojivim s kršćanskim načelima. To nije prikladan oblik zabave niti prihvatljiv način prikupljanja novca. Kockanje i igre na sreću su kršenje kršćanskih načela upravljanja. Bog je odredio rad kao odgovarajući način stjecanja materijalne koristi, a ne igranje igara na sreću i stjecanje dobitka na račun drugih. Kockanje i igre na sreću snažno utječu na društvo. Posljedice zločina počinjenih da se plate dugovi nastali zbog navike kockanja, pojačanje policije, izdaci za sudove i zločini vezani uz droge i prostituciju zahtijevaju velike financijske troškove. Kockanje ne stvara dohodak. Oduzima ga onima koji si često ne mogu priuštiti gubitak, a omogućuje ga nekolicini dobitnika, pri čemu je, naravno, najveći dobitnik vlasnik kockarnice. Iluzorna je zamisao da kockarnice mogu donijeti gospodarsku korist. Kockanje umanjuje kršćanski osjećaj odgovornosti za obitelj, bližnje, potrebite i Crkvu. (1. Solunjanima 4,11; Postanak 3,19; Matej 19,21; Djela 9,36; 2. Korinćanima 9,8.9) Kockanje stvara lažne nade. San kockara da “dobije” nadomješćuje pravu nadu lažnim snom statistički neostvarive mogućnosti dobitka. Kršćani ne trebaju graditi svoju nadu na bogatstvu. Nasuprot kockarskom snu, kršćanska je nada u slavnu budućnost, koju je Bog obećao, zajamčena. Veliki dobitak što ga Biblije ističe jest “pobožnost, zadovoljna onim što ima”. (1. Timoteju 6,16 — DF; Hebrejima 11,1; 1. Timoteju 6,6) Kockanje je zarazno. Zaraznost kockanja nesumnjivo je nespojiva s kršćanskim načinom življenja. Crkva nastoji pomoći, a ne osuđivati one koji pate od manije kockanja i drugih ovisnosti. Kršćani su svjesni da su pred Bogom odgovorni za ono što imaju i za način življenja. (1. Korinćanima 6,19.20) Organizacija Adventističke crkve ne odobrava tombole ni lutrije za ostvarenje prihoda i ne potiče vjernike na sudjelovanje u takvim aktivnostima, bez obzira koliko bile dobronamjerne. Crkva ne odobrava ni igre na sreću što ih podržava država. Adventistička crkva poziva vlasti da spriječe sve veću dostupnost kockanja sa štetnim posljedicama na pojedince i društvo. Adventistička crkva odbacuje kockanje i navedene igre na sreću i neće tražiti niti prihvatiti novac za koji je jasno da potječe iz tog izvora. _ Ovu je izjavu odobrio i prihvatio Administrativni odbor Generalne konferencije Crkve adventista sedmog

dana tijekom zasjedanja Generalne konferencije od 29. lipnja do 9. srpnja 2000. godine u Toront, u Kanadi.