GODINA XII. Broj 48. Prosinac 2009.

ISSN 1331-6176

1909. - 2009.1909. - 2009.

SRETAN BOŽIĆ I NOVA 2010. GODINA

2

Izvršni izdavač Glosa d.o.o. Rijeka, Kršinićeva 14 Za izdavača i glavni urednik Anton SPICIJARIĆ Uredništvo Dragan CINDRIĆ, Drago CRNČEVIĆ, Bernard CVELIĆ, Bogumil DABO, Tomislav GALOVIĆ, Iva JURASIĆ LONČARIĆ, Lidija KOVAČIĆ, Ivan LESICA, Petrica MRAKOVČIĆ, Ivan PETRŠORIĆ, Milan RADIĆ, Anton SPICIJARIĆ, Josip ŠAMANIĆ, Ivan TURČIĆ, Nediljko VUČETIĆ, Anton ŽGOMBIĆ Tehničko uređenje, izrada fotolita i tisak Tiskara ŠULJIĆ, Viškovo Naklada 1100 primjeraka Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje List je besplatan

Izdavač Općina Malinska-Dubašnica, Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska; tel. 051/750-500, faks 859-322

UVODNIK

S A D R Ž A J

Božić i Nova godina pred vratima su – dani su to poseb-noga ugođaja koji se osjeća na svakom koraku, na poslu,

s prijateljima, jednom riječju u svakodnevnome okruženju. Svakako, stoga smo i današnji božićno-novogodišnji broj našega lista započeli s uvodnim tekstom znakovitoga naslo-va Naš Božić neka bude svetkovina unutrašnjega preporoda, autor kojega je naš župnik vlč. Bogumil Dabo. I dvije priče na tu temu zasigurno će privući pozornost naših čitatelja. Drago Crnčević se ovom prigodom prisjeća dubašljanskih velikana koji više nisu među nama, a Gordana Gržetić na jedan svojevrstan način pisanja uranja u prošlost i prisjeća se svima znanog doktora Slavka Pančića koji je za Božić 1945. godine učinio jedno dobro djelo. Takvi se trenuci ne zaboravljaju…

Na ostalim stranicama obradili smo više tema, od kojih treba prije svega navesti napise o turizmu. Kako smo ove godine obilježili 100. obljetnicu organiziranoga turizma u Malinskoj, u ovome broju dr. Milan Radić objavljuje četvrti, posljednji, nastavak pod zajedničkim naslovom Razvoj turiz-ma u Malinskoj. U protekla tri nastavka, i u ovom četvrtom, obradio je povijest turizma na ovim našim prostorima što zasigurno ostaje još jedan trajni zabilježeni doprinos ove najvažnije gospodarske grane u Malinskoj.

Kada već govorimo o turizmu, valja reći da će ove go-dine Malinska zabilježiti povećani broj noćenja turista, hva-levrijedna je to vijest i osobito draga.

I ove su godine u Općini Malinska-Dubaćnica obavlja-ni brojni komunalni radovi. Dio njih objavljujemo na dvije stranice kraćim tekstovima i foto zapisima što će svakako biti zanimljivo pogledati, osobito onim našim čitateljima koji ne žive na području Općine već list primaju poštom. Prvenstveno tu mislim na naše iseljenike, kojih se uvijek rado sjećamo.

A kako su ovo dani kada se uvijek rado sjećamo najbli-žih i najljepše nam je, neću dalje navoditi što se sve može pročitati u današnjem broju, već to prepuštam Vama, dragi čitatelji.

Jedino što Uredništvo i ja želimo uputiti u ovim božić-no-novogodišnjim danima, može se sažeti u nekoliko riječi: svim čitateljima lista Naši zvoni, i svim stanovnicima Općine Malinska-Dubašnica želimo sretne božićne i novogodišnje blagdane, sretnu i uspješnu 2010. godinu, mnogo uspjeha u radu i sreću u obitelji.

Glavni urednik

Naši zvoni mogu se preuzeti i na web stranicama Općine: www.malinska.hr

Str.

UVODNIKBožićno ozračje ............................................................................... 2

BOŽIĆNaš Božić neka bude svetkovina unutrašnjeg preporoda .............. 3Godina turizma i velikih kapitalnih projekata .................................. 4Državni ured za reviziju nije utvrdio nepravilnosti u radu Općine ............................................................ 5

BOŽIĆNE PRIČE Tamo gdje stanuje Božić… ............................................................. 6Badnjak je ........................................................................................ 7

OPĆINANovi kolektori, ceste, hortikulturno uređenje… ............................ 8Božićni sajam u Grosshabersdorfu ................................................. 9Lovašani se Dubašljana rado sjećaju ............................................. 10Dodijeljeno 44 stipendija učenicima i studentima ........................ 10

DOGAĐAJIVlč. Petar Kosić ..............................................................................11U pripremi je osnivačka Skupština .................................................11Planirani prihod iznosit će 2,276 milijuna kuna ..............................11

TURIZAMZahvala u povodu 100 godina organiziranog turizma u Malinskoj ........................................................................12Okućnica obitelji Librić najuspješnija .............................................12Uloga Crkve u dubašljanskom turizmu ..........................................13

OBLJETNICATuristički je promet u stalnom porastu ..........................................14Tomislav Bralić i klapa Intrade ...................................................... 15Vjenčani, umrli i rođeni ................................................................. 15

NAŠ GOST DOMAĆI ČOVIKSvaka čast sportu, ali fakultetske su mi obveze na prvom mjestu ............................................................... 16Kup Hrvatskog primorja – klasa krstaš Open ...............................17

IZ NAŠIH UDRUGAUdruga umirovljenika Malinska-Dubašnica .................................. 18U znak sjećanja na poginule branitelje ...........................................19Sjećanje na Vukovar .......................................................................19Jesenska biciklijada .........................................................................19

SAVJETIČuvarkuća ..................................................................................... 20Zdravko Zima objavio knjigu eseja Bordel u plamenu .................... 20

VIJESTI Spriječite svinjsku gripu – odlični savjeti ........................................21Prijam za Anu Znaor ......................................................................21Članovi Lastavice u Dalmaciji .........................................................21

SJEĆANJAPere Lesica Mihovilić zi Sršić ......................................................... 22Sveti Nikola posjetio je Školu ........................................................ 22

SPORTDub dobio vrijedna priznanja ........................................................ 23Šamanić na Državnom prvenstvu ................................................. 23111 kickboksača u malinskarskoj sportskoj dvorani ..................... 23

MALINSKA U VREMEPLOVU RAZGLEDNICA (19) Kupalište Draga ............................................................................. 24

Naslovnica: crkva sv. Apolinara - duhovno središte Dubašnice

Božićno ozračje

GODINA XII. Broj 48. Prosinac 2009.

3

BOŽIĆ

Poštovani čitatelji glasila Općine Malin-ska-Dubašnica Naši zvoni, sve vas od

srca pozdravljam i svima želim sretan Bo-žić, te puno sreće, mira, radosti i Božjeg blagoslova u Novoj godini.

Nekada su naši djedovi i pradjedovi slavili Božić duhom punim vjere i vjernič-ke radosti. Slavili su Božić s puno vjere i vrhunaravne ljubavi. Božić je blagdan vje-re i prijateljstva među ljudima. O Božiću su imućniji darivali potrebne, posvađani su pružali ruke na pomirenje, opraštali su razmirice i svađe. Anđeli su pjevali: „Slava Bogu na visini i na Zemlji mir ljudima do-bre volje“. U tom duhu ljudi su se trudili slaviti Boga i ostvarivali su među sobom mir prožet ljubavlju. Ljudi su bili siromaš-niji, ali nekako sretniji i radosniji. Sve je bilo ispunjeno Bogom i Božjim Duhom. Vjernička svijest, da je Bog došao na svijet spasiti sve ljude i da pomiri ljude s Bogom, zahvatila bi većinu kršćana. Vjernička svi-jest i radost, da je Bog s nama – naš Ema-nuel – odražavala se je na licima vjernika i to se je osjećalo na svakom koraku.

U blještavilu premalo je kršćanskoga

Po rođenju Isusa Krista čovječanstvu je zasjalo Sunce slobode i milosti, jer nam je po njemu došlo spasenje. Ljubav veli-koga Boga otvorila nam je raj. Rođenjem Bogočovjeka Isusa Krista objavilo nam se je čovjekoljublje i dobrota Boga našega. Riječ tijelom postade i nastanila se je među nama. Te velike istine kršćanske vjere ispunjavale su duše prijašnjih naraštaja osjećajem spasenja, zahvalnosti i ljubavi prema Bogu i betlehemskom Djetiću – utjelovljenoj Božjoj ljubavi. Ljudi su se o Božiću veselili i punim srcem pjevali sla-veći Boga.

A danas kao da se je nešto bitno pro-mijenilo na ljudskoj strani. Naši gradovi i naša sela puni su raznih svjetlećih lampi-ca, sve je zahvaćeno potrošačkim men-talitetom. Gradovi i sela blistaju u svijetlu bogatih izloga, kite se božićna drvca i pra-ve jaslice. Sve je zahvaćeno velikim sjajem i blještavilom, ali izgleda da je u svemu tome premalo kršćanskoga i Božjega

Duha. Veliki dio kršćana žive raskršćanje-no i daleko su od Boga. Mnogi više ne po-štuju Božje zapovijedi. Mnogi kršćani žive na poganski način. Svega imamo, ali kod mnogih nema više Božjega Duha. Mnogi će kod kuće okititi božićno drvce i jaslice će napraviti. Možda će ići i na polnoćku, ali to će kod mnogih ostati samo lijepi sta-rinski običaj ili nekakvi folklor.

Mi slavimo Božić – rođenje Sina Bož-jega, pred više od dvije tisuće godina. Međutim, bez ispovijedi i pričesti, bez pomirenja s Bogom, naš Božić će ostati samo parada i reklama, bit će Božić bez Božića. Zato otvorimo dušu i srca svome Bogu, dopustimo Njemu da se On nastani u nama, da On bude temelj i središte na-šega života, tada će naš Božić biti sretan i radostan. Vratimo se Bogu i Bog će naše srce ispuniti svojim mirom, srećom, rado-šću i obilnim blagoslovom.

Obradujmo ljude oko sebe

Naš Božić neka bude svetkovina unu-trašnjeg preporoda. Isus se je zato rodio u Betlehemu da se može otajstveno roditi u našim dušama i preporoditi ih svojom milošću i svojim božanskim životom. Isus je došao da nas spasi i zato je Božić svet-kovina spasenja. Bez milosti Božje u srcu nema i ne može biti kršćanskog Božića. U svetoj božićnoj noći Krist nam je do-nio Božji mir i Božje praštanje, zato i mi trebamo taj Božji mir podariti svojoj braći i sestrama. Isus je Bog vječne ljubavi, pa zato i mi njegovi vjernici budimo sinovi Ljubavi, te tom Božjom ljubavlju obra-dujmo ljude oko sebe. Neka bude mir u obiteljima, mir sa susjedima, mir u svome srcu i mir sa svakim čovjekom, najljepša je proslava Božića.

Naš Božić neka bude kršćanski Božić, Božić Božjega Duha i istinske vjere. Raduj se Zemljo, veselite se i kličite od radosti svi ljudi, pjevajte jer slavimo Božić. Neka se blagoslovljeni mir i sveta radost proši-re cijelom Zemljom. Jer, Božić je blagdan pomirenja, blagdan praštanja, blagdan radosti. Božić je blagdan rođenja u tijelu našega Boga Isusa Krista.

Predragi, radujmo se, jer nam se je rodio naš Spasitelj radi nas ljudi i radi na-šega spasenja. I neka u našim srcima ne bude žalosti danas na Božić kada slavimo rođendan života.

Gospodin je uništio strah od smrti i obradovao nas obećanjem da će nam dati vječni život. Neka se raduje pravednik jer se približuje pobjedi. Neka se veseli i gr-ješnik jer je pozvan na oproštenje.

Najveći događaj na Zemlji

O draga badnja noći, o sveta božićna noći, koja puniš dušu nježnošću, razum svjetlom, srce ljupkošću i miljem! Po-zdravljamo te, jer nam zaokupljaš dušu najvećim događajem na Zemlji, obnavljaš spomen rođenja Božjega Sina, našega Ot-kupitelja, Učitelja i Spasitelja!

Isuse, veliki Bože i malo dražesno dijete na krilu prečiste Majke, mi Te po-zdravljamo, mi Te veličamo, mi Ti se kla-njamo. Ti si nam Gospodin – primi našu podložnost! Ti si sam Svevišnji – primi naš poklon!

O Isuse, rasvijetli naše duše, obasjaj putove do Tebe, jer mnogi od naše braće tumaraju po bespućima. Isuse, Ti si pasti-re ispunio radošću blaženog života. Vrati radost u srca prožeta tugom i vrati nadu u duše slomljene beznađem. Tvoji su anđeli pjevali pjesmu mira iznad betlehemskih polja. Kralju mira, unesi mir neba i kra-ljevstvo ljubavi u naš svijet prepun nemira. Prosvijetli nepoučene, izmiri posvađane, sjedini rastavljene, prikupi raspršeno, da uz tvoje jaslice, pod zajedničkim borom osjete svetu radost Tvoje blizine i miline.

Hvala ti, Isuse, što si se rodio! Hvala ti što si k nama došao!

A vama svima, dragi moji župljani, koji jednako mislite, koji isto želite, koji se jednako nadate kao i ja, vaš župnik. Vama koji Isusa poštujete, koji Isusa ljubite, koji se njegovu rođenju radujete, koji njegov dolazak slavite zajedno s čitavim Božjim narodom

Vama svima želim sretan Božić!

Vaš župnik Bogumil DABO

Naš Božić neka bude svetkovina unutrašnjeg preporoda

4

BOŽIĆ

Polako, ali sigurno, 2009. godina bliži se svom kraju,

a nova nam se već osmjehuje u najavama i reklamama novo-godišnjih putovanja, dočeka i sl. U oproštaju sa starom godi-nom, vrijeme je da se pogleda unazad i istakne ono po čemu ćemo je najviše pamtiti, a sma-tram da je godina na izmaku obilovala takvim događajima.

Nakon punih pet godina od kada se, izradom idejnog rje-šenja, krenulo u provedbu ide-je o izgradnji sportske dvora-ne u Malinskoj, 21. siječnja ove godine, u nazočnosti ministra mora, turizma prometa i infra-strukture Božidara Kalmete, župana Primorsko-goranske županije Zlatka Komadine, bi-skupa Valtera Župana, ostalih visokih gostiju i brojnih Duba-šljana, otvorili smo našu sport-sku arenu. Da zaista možemo biti ponosni, potvrdio nam je i sâm ministar svojom izjavom da je ovo jedna od najljepših dvorana koje je kao ministar otvarao. Nakon nepune godi-ne dana funkcioniranja dvora-ne, sigurni smo u ono što smo prije samo pretpostavljali, a to je da će se otvorenjem dvo-rane u sportsko-rekreativne programe uključiti veći broj djece, mladih, ali i onih malo manje mladih, te da će nam dvorana služiti kao poligon za mnoge sportske i zabavne ma-nifestacije. Tako je ubrzo na-kon otvaranja, u veljači, orga-nizirano Prvenstvo Hrvatske u malom nogometu za veterane, a u ožujku Evropsko prvenstvo u samostrelu u kojem je sudje-lovalo 80 sportaša iz 12 evrop-skih zemalja. Tom prilikom su se Malinska i ŠSK Dub dokazali kao vrsni domaćini.

Dovršena je obilaznica Sv. Vida

Ne manje važan kapitalni projekt, koji je dovršen 2009. godine, jest obilaznica Sv.Vida. Važno je istaknuti da je, osim prometnice, tim projektom sagrađena potrebna infra-struktura za razvoj poslovne zone Sv. Vid – Sjever, i to: vo-dovod, kanalizacija, TK i elek-troinstalacije.

Svjetska ekonomska rece-sija, koja se odražava i na naše gospodarske tokove, na sve-opće zadovoljstvo nije znatnije utjecala na ugostiteljstvo i turi-zam, barem što se naše Opći-ne tiče. O tome nam svjedoči podatak o povećanom turi-stičkom prometu, povećan je broj posjetitelja i broj noćenja, u odnosu na prethodnu godi-nu. Ako se uzme u obzir da su turistički kapaciteti Općine povećani otvaranjem novoga turističkog kompleksa Blue Waves Resorta i proširenim ka-pacitetom hotela Pinia, može se reći da nominalno poveća-nje broja noćenja možda i nije povećanje iskoristivosti svih kapaciteta, ali svakako se ne može zaključiti da je sezona podbacila i bila lošija od prošle. Taj je podatak svim poduzetni-cima u turizmu i ugostiteljstvu, osim izravne koristi, potvrda uspješnog rada na stvaranju imagea atraktivne turističke destinacije. Upravo navedena ulaganja u turističke objekte, svijetli su primjeri podizanja razine kvalitete i kvantitete turističkih kapaciteta. Po tome ćemo sigurno pamtiti ovu go-dinu jer malo je sličnih turi-stičkih mjesta koje se mogu

pohvaliti ovakvim ulaganjima u turizam.

U čast Branku Fučiću – najveći organizirani znanstveni skup na

Krku

Cijela je 2009. godina bila u znaku velikog jubileja: 100. obljetnice organiziranoga tu-rizma u Malinskoj. Različitim manifestacijama koje su orga-nizirane i nastojanjem da se neprekidno podiže kvaliteta zabavnih, kulturnih i sportskih sadržaja, dolično smo obilježili tu značajnu obljetnicu. U tom kontekstu, u nakladi Općine i Turističke zajednice, izdana je i fotomonografija turizma pod nazivom Voljenoj vali – razvoj turizma u Malinskoj. Ovom se prigodom još jednom zahva-ljujem autoru Milanu Radiću koji je, kao vrijedni kroničar i kolekcionar starih fotografija, dao veliki doprinos dokumen-tiranju stoljetne turističke tra-dicije našeg zavičaja.

Prošle smo godine, osim velike obljetnice turizma, obi-lježili još jedan spomen dan: 10- obljetnicu smrti poznatog akademika Branka Fučića, velikog čovjeka, koji je kako je sam znao reći, progledao u Dubašnici. Tim povodom smo od 30. siječnja do 1. veljače, u suradnji s Hrvatskom akade-mijom znanosti i umjetnosti, Institutom za povijest umjet-nosti, Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Za-grebu, Staroslavenskim institu-tom i Sveučilišnom knjižnicom u Rijeci, organizirali Međuna-rodni znanstveni skup o životu i djelu akademika Branka Fuči-ća (1920 – 1999) pod nazivom

Az grišni diak Branko pridivkom Fučić. Skup je potaknuo ne-očekivano veliki interes, a u radu je aktivno sudjelovalo više od 80 predavača iz zemlje i inozemstva (Rusije, Češke, Bugarske, Slovenije, Austrije, Njemačke). Po svom značenju, bio je to najveći ikada organizi-rani znanstveni skup na otoku Krku.

Kao i prijašnjih godina, veći dio proračunskog novca ulagali smo u proširenje i poboljšanje komunalne infrastrukture. Iz godinu u godinu produžava-ju se i šire prometnice, grade vodovodi, fekalna i oborinska kanalizacija. Jedan od takvih projekata koji je ostvaren ove godine je I. faza rekonstrukcije prometnice županijskog zna-čenja od Rove do Vantačići. Dovršetak rekonstrukcije, u dijelu od Rove do Milčetići, koji će uključiti i novo prometno rješenje raskrižja u Milčetići-ma, planira se za 2010. godinu. Značajnija ovogodišnja inve-sticija je i uklanjanje zračnoga

Novogodišnja izjava Antona SPICIJARIĆA, načelnika Općine:

Godina turizma i velikih kapitalnih projekata

Anton SPICIJARIĆ: Ne moramo se bojati krize, ukoliko svoj razvoj planiramo u okviru svojih

mogućnosti.

5

BOŽIĆelektroenergetskoga i teleko-munikacijskog voda u Portu i njihovo podzemno polaganje, te rekonstrukcija asfalta u sta-roj jezgri Porta. Veliki iskorak u stvaranju preduvjeta za si-gurnost prometa na području naše Općine je rekonstrukcija državne ceste Omišalj – Baš-ka i izgradnja kružnog toka u Maršićima, što financiraju Hr-vatske ceste.

Mogućnost financiranja iz državnih i fondova

Europske Unije

Na području međuopćin-skih i međunarodnih odnosa, ove su godine poduzete zna-čajnije aktivnosti. S Općinom Lovas potpisana je Povelja pri-jateljstva, 25. rujna, čime je i formalizirana naša dugogodiš-nja suradnja. Intenzivirani su odnosi s Općinom Grossha-bersdorf iz Njemačke (okolica Fuertha i Nuernberga), a do-govoreno je i potpisivanje par-tnerstva sljedeće godine s tom Općinom i druge dvije koje su već međusobno zbratimlje-ne: Swieciekowa iz Poljske i Aixe-sur-Vienne iz Francuske. U okviru prijateljske međuop-ćinske suradnje, Malinska je u kolovozu ove godina bila do-maćin prvom susretu mladih iz prethodno navedenih europ-skih općina. Naši su gosti iz

Evrope bili iznimno zadovoljni svojim boravkom u Malinskoj, a u okviru šestodnevnog pro-grama, pokazali smo im našu Općinu, otok Krk, Rijeku i Opatiju.

U okvirima mogućnosti i potreba, iz proračuna Opći-ne potpomagane su socijalno ugrožene obitelji, a roditeljima osnovnoškolaca sufinancirali smo nabavu školskih udžbe-nika. Osim toga, za potrebe socijalno ugroženih kupljen je i stan u prizemlju stambene zgrade na adresi Dubašljanska 116. Početkom veljače, s ra-dom je započela treća odgojna skupina u područnom vrtiću Malinska. Uvođenjem nove odgojne skupine, zadovoljene su sve potrebe za upis djece s područja naše Općine u dječji vrtić, barem za ovu godinu.

Uz sve ostale kulturne i zabavne sadržaje, koje smo ove godine imali prilike vidjeti u Malinskoj i okolici, u stude-nom je organiziran, vrlo do-bro posjećen, koncert klape Intrade i Tomislava Bralića. Promotivnom cijenom karte, stanovnicima Općine nastojali smo omogućiti još jednu sve-čanost u jubilarnoj godini 100-te obljetnice turizma, koja je poslužila i kao odlična promo-cija sportske dvorane.

Na kraju ovog popisa doga-đaja čije značenje ne bi trebali

umanjiti i na koje svi zajedno možemo biti ponosni, moram naglasiti da i u 2010. godini očekujem dobre rezultate, prvenstveno od gospodarskih aktivnosti naših ljudi. U to me uvjeravaju dosadašnji dobri rezultati i pretpostavka da će naši poduzetnici znati dobro ocijeniti situaciju na tržištu i prilagoditi joj se. Za uspjeh u poslu potrebna su stalna ula-ganja u sredstva rada, objekte i sl. Zato poručujem svima da ne propuštaju mogućnost su-financiranja svojega razvoja iz državnih i iz fondova Europske Unije.

Kapitalni projekti u narednom

srednjoročnom razdoblju

Što se tiče općinskog budžeta, građani moraju znati da će razvojnih ulaganja biti i dalje i da se ne moramo bo-jati krize, ukoliko svoj razvoj planiramo u okviru svojih mo-gućnosti. Kapitalni projekti čije se ostvarenje može očekivati u narednom srednjoročnom razdoblju, su izgradnja proči-stača otpadnih voda na rtu Čuf i daljnji razvoj mreže fekalne kanalizacije, osobito u obal-nom dijelu Općine. U blizini sportske dvorane predstoji

nam izgradnja sportskog parka i novog parkirališta u blizini sa-mostana u Portu. Usvajanjem prostornog plana uređenja Općine, napravljen je važan korak na području urbanizma. U sljedećoj godini, osigura-li smo dovoljno sredstava za izradu urbanističkih planova radnih zona građevinskih po-dručja naselja Malinske, Do-brinčevo i Rova, te za izradu prometne studije Malinske, kojom će se rasteretiti naj-frekventniji prometni tokovi. Spomenuti planski dokumenti razriješit će pitanje daljnjeg razvoja Malinske, očekivanog oblikovanja središta Malinske i omogućiti razvoj male privre-de u poduzetničkim zonama.

Našim iseljenicima, kojih se uvijek rado sjećamo, bez obzira gdje se nalazili, poru-čujem da u „starom kraju“ ima mjesta i za njih. Nadam se da naši uspjesi i njih raduju, i da će možda neki od njih ozbilj-nije razmotriti mogućnost po-vratka.

Na kraju, u ime svih služ-benika općinske uprave i svoje osobno ime, svim građanima čestitam predstojeće božić-no - novogodišnje blagdane. Neka božićni blagoslov i mir uđe u domove i srca svih nas, a nova godina neka obiluje zdravljem, osobnim i poslov-nim uspjesima!

Iz rada Općinskog vijeća

Državni ured za reviziju nije utvrdio nepravilnosti u radu Općine

Dana 16. listopada održana je četvrta sjednica Općinskog vijeća. Iz dnevnog reda izdvajamo 2. Izmjenu i dopunu

Proračuna za 2009. godinu kojom su usklađene pojedine po-zicije prema ostvarenju prihoda i rashoda. Proračun se s tom izmjenom u ukupnom iznosu nije mijenjao već je obavljena preraspodjela unutar pojedinih pozicija, tako da je Proračun ostao 35.439.495 kuna, što osigurava provedbu svih planiranih projekata.

Općinsko vijeće provelo je manje usklađenje Statuta Op-ćine Malinska-Dubašnica i Poslovnika Općinskog vijeća prema uputi Ureda državne uprave.

Od ostalih odluka, usvojena je nova Odluka o stipendiranju učenika i studenata, a obavljeno je i usklađenje Odluke o po-slovnom prostoru zbog reguliranja ovlasti koje je prije ukidanja imalo Općinsko poglavarstvo.

Usvojena je i Odluka o osnutku Komunalnog društva Du-bašnica d.o.o. zbog reguliranja broja članova skupštine Društva

kojeg je prije činilo Općinsko poglavarstvo. Pre-ma novoj odluci, Skupština ima pet članova od kojih četiri člana imenuje Općinsko vijeće, a peti član je općinski načelnik, koji je ujedno i pred-sjednik Skupštine.

Peta sjednica Općinskog vijeća održana je 26. studenog. Vijeće je usvojilo izviješće Držav-

nog ureda za reviziju kojim nisu utvrđene nepravilnosti u po-slovanju Općine Malinska-Dubašnica. Obavljeno je usklađenje Odluke o poslovnom prostoru u kojem su ovlasti bivšeg Po-glavarstva raspoređene između Općinskog vijeća i općinskog načelnika.

Zbog isteka pojedinih radnih tijela, Općinsko vijeće je ime-novalo nove sastave Povjerenstva za popis birača, Vijeća za do-djelu koncesijskih odobrenja i Socijalnog vijeća Općine.

Formiran je općinski Stožer za zaštitu i spašavanje koji je, prema zakonu, Općina dužna ustrojiti kao operativnog tijela koje upravlja i usklađuje aktivnosti operativnih snaga, materijal-nih i ljudskih resursa u kriznim situacijama. U stožer, koji broji 11 članova, imenovani su članovi iz institucija koje djeluju na po-dručju Općine Malinska-Dubašnica i općinske uprave.

Općinsko vijeće utvrdilo je visinu naknada za rad članova Općinskog vijeća i radnih tijela Općine Malinska-Dubašnica.

B. CVELIĆ

6

BOŽIĆNE PRIČE

Prosinac tisućudevetsto četrdeset i pete, prvi Božić koji smo nakon četiri

godine dočekali bez straha od pucnjave i tutnjave okupatorskog oružja.

Rat je prestao, ali su glad i neimaština ostali; ipak, činjenica da Božić slavimo na slobodi, potisnula je u drugi plan sve naše brige i strahove. Osim u našoj obitelji, ako se to uopće moglo nazvati – obitelji…

Pet mjeseci prije mojega sedmog ro-đendana otac je izgubio bitku koju je tada malo tko uspio dobiti; tuberkuloza je bila jača od svih naših želja i nada, te od očeve volje da nam prvi Božić na slobodi učini nezaboravnim.

– Kad prestane pucnjava i kad usta-nem iz kreveta, ti i ja imat ćemo originalni Božić; nakon ručka odvest ću te u jednu dugu šetnju i ispričat ću ti sve svoje dje-čačke tajne! – hrabro je obećavao otac, iako mu je glas svakim danom postajao slabijim, a lice bljeđe i mršavije. Tijekom njegove bolesti, moj četiri godine stariji brat i ja rijetko smo boravili u rodnoj kući. U strahu od zaraze, majka nas je posla-la u susjedno selo baki i prabaki. Stoga smo trenutke koje smo smjeli provoditi s ocem, iščekivali jednakom čežnjom kao i završetak rata. Otac nije dočekao slobo-du, a dugoiščekivani Božić u slobodi samo je pojačavao našu ionako pretešku patnju i bol.

Brat je, boraveći u krčkom interna-tu, bio pošteđen majčinoga cjelodnevnog plakanja nad sudbinom. Meni je taj njezin čemer nerijetko bio zamjena za doručak, ručak i večeru…

Dobar duh otoka

Tog sunčanoga prosinačkog dana pra-tio sam majku u Sveti Vid Miholjice.

– Dobar dan! Trebate li pomoć u kući? Ne trebam novac, dajte mi malo kruha i koji krumpir i ja sam zadovoljna! – bile su majčine riječi kojima je gotovo preklinjala mještane da joj pruže priliku da preživi.

Dok smo hodali prema kući za koju je majka rekla da je jamstvo uspjeha, kraj nas je prošla grupica muškaraca glasno

raspravljajući. U žaru rasprave nisu nas ni primijetili; jednog od njih ja sam itekako primijetio. Umalo da se nisam onesvije-stio kad sam ga ugledao.

– Tko je taj čovjek? – upitao sam maj-ku,

– Doktor Slavko Pančić, onaj koji je dolazio kod pokojnog oca. To ti je taj do-bri duh otoka Krka o kojem sam ti pričala. – objasnila mi je majka

– Živi ovdje? – Ne, ne, živi u Malinskoj, ali mi se čini

da vrlo malo boravi u svojoj kući. Dom su mu sva sela i zaseoci na našem otoku. Pri-ča se da svakog dana, najčešće pješice, odlazi na jedan kraj otoka Krka i pomaže potrebnima.

– Da mu se javimo?– Ne, Nikola, nemamo sad vremena

za priču s doktorom. Idemo dalje!Dok je majka ribala podove, ja sam

razmišljao. I smislio sam…Na Badnjak se u našoj kući okupilo

cijelo susjedstvo tješeći uplakanu majku. Ubrzo se pojavio i ujak Marko, a s njim

čovjek u čije je ruke moja majka i prije ne-koliko godina polagala svu nadu:

– Doktore, jedva diše! Spasite mi ga, molim Vas! – slušao sam majčino zapo-maganje ležeći u krevetu i moleći se svim svecima da uspije moj naum.

– Ostavite nas nasamo! Bit će sve u redu, vjerujte mi! Doktor Slavko Pančić je gotovo izgurao iz sobe majku, baku i su-sjede.

Taknuo mi je čelo, opipao puls, a po-tom zavrtio glavom i rekao:

– Dečko, ajde ti meni lijepo sad dok smo sami priznaj što izvodiš! Da si zdrav kao dren, to je očito. Dakle? U kome ili čemu je problem?

Šutio sam kratko, a onda odlučio pri-znati, pa što bude:

– Prije nekoliko dana mama me odve-la u Sveti Vid Miholjice. Kad sam Vas ugle-dao, učinilo mi se da…da…ma smijat ćete mi se, ako Vam kažem što mi se učinilo!

Nikada nikoga nije odbio

Doktorov pogled dao mi je do znanja da se ne moram bojati izrugivanja. Ohra-brio sam se i nastavio:

– Učinilo mi se da vidim svojega po-kojnog oca. Jako ste mu slični. Zapravo, niste mu slični, nego ste isti kao i on. Moja mama je isto to komentirala. I onda mi je palo na pamet da…, ma ovo što slijedi je stvarno glupo i bolje da Vam prešutim. Naljutili biste se i to s pravom na mene. A da mi mama dozna…

– Slušam! – rekao mi je jednako bla-gim glasom kao i na početku. Ipak, za ono što je slijedilo, trebalo mi je još više hra-brosti:

– Ovo je prvi Božić nakon četiri go-dine koji slavimo na slobodi. Znate, svi će moji prijatelji provesti Božić s ocem, samo ja ću biti iznimka. I onda mi se učinilo da…ovaj…kako Vi jako sličite mom pokojnom ocu, da odglumim bolest baš na Badnjak. Mama mi je ispričala da Vi nikad nikoga ne odbijate. I tako…znate…sad kad ste tu, čini mi se kao da Božić stvarno provodim

Tamo gdje stanuje Božić…Piše Gordana GRŽETIĆ

Slavko Pančić – „čovjek zbog kojeg je Malinska za mene posta-la i ostala mjesto gdje stanuje Božić…pravi Božić!“

7

BOŽIĆNE PRIČE

Badnjak je! Davni, današnji i budući! Naš Badnjak!Neka čudesna blagost treperi nad našom valom. Tiho je. Tek poneki lavež

pasa i udaljena eksplozija dječje petarde. Na mirnoj površini mora ogleda se mjeseči-na. Ceste su puste. Ljudi su u svojim domovima.

Samostanski prozori su osvijetljeni. U blagovaonici, kod domaćina „grišnog fra Karla z Dubašnice“, okupilo se svima nama drago, već dugo godina poznato, društvo naših domaćih uglednika. Zadnji sam ih put sreo već davne 2002, u ljeto. Okupili su se tada u konobi K veselom Bodulu. Za dugim stolom sjedili su naši poznati sumještani Ne-djeljko Karabaić, pop Mihovil Mužina, akademici Ivan Mil-četić Matina i Branko Fučić, mnogima jedva znan Ivan Klobučarić – Dubašljanin, značajno ime naše kartogra-fije, pa veliki prijatelj Malin-ske Mijo Mirković, iliti Mate Balota, i još mnogi drugi. Pila se „rakija ka je likarija“ i gric-kala „kolubica“ i „jelita“.

Svake su godine tu. Do-laze na Badnjak da zajed-no sa svojim Dubašljanima učvrste i produže trajnu nit naše bogate narodne običaj-ne povijesti.

Niz ceste i puteve našeg kraja blješte osvijetljeni prozori iz kojih, na ognjištu, gori veliki krlj, djeca se igraju u slami, a žene pripremaju sočiva i ribu. I u tim kućama, kao u samostanu, za malim i velikim stolovima sjede neki drugi velikani, sjede draga lica mnogih naših minulih generacija. Svi ti dobri dusi naših dubrava, i oni od imena i oni manje znani, stopljeni s današnjom generacijom, čine nas sretnim u ovim blagdanskim danima.

Svi su oni ove noći tu, da bi zajedno s našim velikanima iz samostana, svi naši nikad zaboravljeni očevi i majke, braća i sestre, sva naša obiteljska povijest, pohrlili u ponoć u crkvu i zauzeli svoja vjekovna mjesta pod svodom što ih sjedinjuje. I zaorit će se jedna prava iskonska pjesma našega vječnog života. I zvona će dugo zvoniti njima u čast. I zvonit će godinama.

Kod nas nema snijega. Ipak, u tišini ove blagdanske noći začuh u sebi prekrasne Tadijanovićeve stihove:

Trak lampe s prozora pružen je čitavim dvorištemPo snijegu što vani pada

U tišini bez kraja, u tišini bez kraja:Anđeli s neba, nježnim rukama,

Spuštaju smrzle zvjezdice na zemljuPazeć da ne bi zlato moje probudili.

O, majko žalosna, kaži što to sjaU tvojim očima

Dugo u noć, u zimsku bijelu noć?

s ocem…Slobodno me udarite! – završio sam svoj monolog i navukao plahtu preko lica očekujući salvu doktorova bijesa.

No, ton njegovoga glasa nije se pro-mijenio:

– A, tako! Znaš, sinko, iskrenost se nikome nije obila o glavu. Poželio si pra-vi Božić, a ono što sam ja poželio, neću ti otkriti. Ako sutra u 12 sati dođem po tebe, ispunit će se i tvoja i moja želja. Onda, sutra u 12 budi ispred kuće, a ja sad moram smisliti neko logično objaš-njenje tvojoj majci.

Moj najljepši Božić

Ruku pod ruku s dobrim duhom otoka Krka, ušetao sam u svoj najljepši Božić. S doktorom Pančićem proveo sam dva nezaboravna dana. Nakon blagdanskog ručka u njegovoj kući, pošli smo u dugu šetnju. Nastavili smo je sljedećeg dana, doslovce prohodavši cijelu Dubašnicu. Brojali smo borove i čemprese, bacali ka-menčiće u more i raspravljali o temama o kojima valjda raspravljaju sinovi s oče-vima.

Po povratku kući majka me nije ništa zapitkivala, samo me poljubila i zaplakala, šutke zahvalivši doktoru Pančiću.

– Sve je u redu, ja sam ispunio želju Nikoli, Nikola meni! – uzvratio joj je dok-tor i namignuvši mi krenuo svojim putem, koji je zasigurno vodio do još nekog po-trebite njegove pomoći.

– Mama, sad znam gdje stanuje Božić! Stanuje u Malinskoj! – rekao sam majci koja je na te riječi zaplakala još jače.

Iako sam se još nekoliko puta susreo s doktorom Pančićem, nisam se usudio pitati ga na koji sam mu način i koju želju moga ispuniti ja, sedmogodišnji siromah. Odgovor je sam došao 2. studenog tisu-ćudevetsto sedamdeset i treće, kad mi se u riječkom rodilištu ispunila najveća želja. Nažalost, priliku da svoju sreću podijelim s doktorom Pančićem više nisam imao. U trenucima mojega najvećeg veselja, dok-tor je polazio na put kojim nam je svima poći…

U mojem se domu svakog Božića na blagdanskom ručku okupi i do tridesetak ljudi Ipak, znaju da pola sata mogu i mo-raju provesti bez mene. Tih pola sata u tišini provodim na novom dubašljanskom groblju. Ne nosim sa sobom ni cvijet, ni svijeću; ponesem tek iskrenu, kratku mo-litvu za čovjeka zbog kojeg je Malinska za mene postala i ostala mjesto gdje stanuje Božić…pravi Božić!

Badnjak jePiše Drago CRNČEVIĆ

8

OPĆINA

Tijekom ove godine na području Općine Malinska-Dubašnica obavljeni su brojni komunalni radovi. Ovom prigodom na-

vest ćemo tekstom i fotografijama one koji su nedavno završeni ili su u završnoj fazi.

Vodovod – kanalizacija

1.U Ulici Pavus I izvode se radovi na izgradnji kolektora za oborinsku odvodnju. Tim će se objektom riješiti pro-

blem velikih atmosferskih voda koje ugrožavaju objekte u Ulici Pavus I, a dijelom i u Ulici Nikole Tesle.

2. Županijskom cestom Bogović – Porat, u dijelu između ra-skrižja s Riječkom ulicom i Ulicom Rova, rekonstruiran je

postojeći vodovod i ugrađen izravni spoj vodovoda naselja Tur-čići na visoku zonu. Ovom se investicijom osigurava budućnost vodoopskrbe naselja Porat i Vantačići, te odgovarajuća vodoop-skrba naselja Turčić.

3. Stanovnici Ulice Petrlini i dijela obilaznice Malinske, između raskrižja za Ulicu Petrlini i Kvarnersku, do kraja godine, do-

bit će mogućnost i obvezu spajanja na sustav odvodnje fekalnih voda. Fekalna kanalizacija gradi se i u ulicama Braće Turčić, Joa-kima Tončića, te u odvojku Ulice palih boraca.

Nove ceste

4.U naselju Milčetići izveden je produžetak novoformirane ulice u duljini od 100 metara.

5.Postojeći klanac između sela Sv. Anton i Sabljići je uređen i proširen.

Komunalni radovi

Novi kolektori, ceste, hortikulturno uređenje…

9

Škola, vrtić, park

6.U tijeku su radovi na spajanju Dječjeg vrtića na sustav ka-nalizacije te uređenja parkirališta i dvorišta Dječjeg vrtića.

7.(Veći) dio fasade školske zgrade osvježen je novom bojom. Izrađen je vanjski prolaz od škole (placa) prema dvorani i

predstoji hortikulturno uređenje školskih vrtova.

8.Završni radovi na uređenju dječjeg igrališta izvode se u par-ku Krokišće (kod Vile Zore).

Lidija KOVAČIĆ

OPĆINA

Međuopćinska suradnja

Božićni sajam u GrosshabersdorfuNa poziv partnerske Općine Grosshabersdorf iz Nje-

mačke, dvanaesteročlana delegacija Općine Malinska-Dubašnica, posjetila je u povodu božićnog sajma, koji se tradicionalno organizira uoči i na Dan sv. Nikole, Općinu Gro-sshabersdorf. Na sajam smo, kao i ostale partnerske općine iz Swieciekowe (Poljska) i Aixe-sur-Vienne (Francuska), do-nijeli naše izvorne proizvode i time pridonijeli raznovrsnosti ponude, tako da su brojni posjetitelji sajma mogli kupiti vino iz našeg kraja, slanu ribu i specifične suve-nire od lavande. Svim posjetiteljima bili su dostupni i turistički promidžbeni mate-rijali, što će, nadamo se, potaknuti prija-telje iz Grosshabers-dorfa da doputuju na ljetovanje u Malinsku.

U četiri dana pu-tovanja i boravka u Njemačkoj, posjetili smo više znamenito-sti okolice Grossha-bersdorfa: poznato turističko odredište – srednjovjekovni grad Rothenburg i Nuernberg – najveći grad sjevernobavarske regije Frankonije (Franken). Putem prema Grosshabersorfu posjetili smo i Salzburg, a u povratku München. U svim grado-vima naišli smo na božićne sajmove, a ulice u ozračju advent-skih i božićnih ukrasa.

Vrlo zanimljiv dio našeg boravka u Njemačkoj proveli smo u razgledavanju Općine Grosshabersdorf, u pratnji ljubaznog domaćina Thomasa Seischaba, pročelnika Općine Grossha-bersdorf, koji nam je u obilasku svih općinskih naselja poka-zao značajnije komunalne objekte i opremu: vatrogasne do-move i opremu, poduzetničku zonu, pročistač otpadnih voda, dječja igrališta i otvoreni bazen koji se trenutno rekonstruira. Nakon razgledavanja općinske zgrade s vijećnicom, kolege iz obiju Općina razmjenjivali su međusobna iskustva i informa-cije o radu i funkcioniranju lokalne samouprave u Malinskoj i Grosshabersdorfu, o sličnostima i razlikama zakonskih propi-sa kojima je regulirano samoupravno područje općina.

Zanimljivo je istaknuti da je ovo prvo zajedničko putova-nje gotovo svih općinskih službenika, organizirano radi produ-bljivanja prijateljskih odnosa s Općinom koja će nam sljedeće godine, nakon potpisivanja Povelje prijateljstva, i službeno postati partner, ali i kao oblik stručnog usavršavanja u funkci-oniranju lokalne samouprave u okvirima Evropske Unije.

Lidija KOVAČIĆ

Zajednička fotografija u gradu Rothenburgu

10

OPĆINA

Dugogodišnje prijateljstvo Općina Lo-vas i Malinska-Dubašnica, započelo

još u teškim danima progona Vukovaraca i ostalih stanovnika istočne Slavonije iz njihovih domova, formalizirano je potpisi-vanjem Povelje prijateljstva dviju Općina.

Potpisivanje Povelje prijateljstva upri-ličeno je u okviru proslave XII. Miholjskih dana Općine Lovas od 25. rujna do 4. li-stopada. Naime, zaštitnik Župe Lovas, a i Dan Općine slavi se na blagdan sv. Mi-hovila, 29. rujna. U okviru proslave, 26. rujna bio je dan posvećen prijateljima Lovasa, tako da su, osim naše, Lovas po-sjetile i delegacije ostalih prijateljskih gra-dova i općina: Grada Đurđevac, Općine Punat, Općine Tar-Varbiga, Općina Starše iz Slovenije i drugi predstavnici susjednih općina.

Bogati program proslave sastojao se od različitih izložaba lokalnih udruga, na-tjecanja, promocije novog CD-a Općine Lovas, podjele priznanja uspješnim podu-zetnicima s područja Općine Lovas, a u folklornoj večeri 26. rujna, sudjelovalo je osam folklornih društava iz cijele Hrvat-ske. Na Dan Općine položeni su vijenci na spomen-obilježje masovne grobnice i spomen-križ u Lovasu. Osim toga, u sklopu svečane proslave Miholjskih dana otvorena su dva značajna poduzetnička pogona na području Općine Lovas: turi-stički objekt s destilerijom obiteljskoga

p o l j o p r i v re d n og gospodarstva Bića-nić, s idiličnim po-ložajem u voćnjaku iznad Dunava, te nova farme krava Poljoprivredne za-druge Lovas – Ara-tor d.o.o. Otvorenju tih pogona prisu-stvovali su i župan Vukovarsko-srijem-ski Božo Galić koji je otvorio turistički objekt, te državna tajnica u Ministar-stvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Gabrijela Krasić koja je otvorila novu farmu.

Između velikog broja gostiju i prijatelja Lovasa, koje smo tih dana sreli u Lovasu, najsrdačniji su bili susreti s poznanicima iz Lovasa koji su svoje prognaničke dane provodili u Malinskoj. Bez obzira na stra-danja i patnju, prijateljstva koja su stva-rana tih dana ostaju i dalje, a Lovašani se Dubašljana rado sjećaju i šalju im prijatelj-ske pozdrave.

Tragom dosadašnje dobre suradnje, pokrenuta je inicijativa da se suradnja pro-širi i na okolna područja, odnosno da se prošire gospodarske, kulturne i društve-

Općinsko vijeće je na sjednici 16. listopada usvojilo novu Od-luku o stipendiranju učenika i studenata kojom je reguliran

način ostvarivanja prava na primanje stipendije Općine Malinska-Dubašnica za srednjoškolsko i akademsko obrazovanje. Novina u načinu stipendiranja jest da Općina stipendira učenike i studente koji su ostvarili pravo na dodjelu stipendije za cijelo školovanje, uz uvjet da zadrže određeni uspjeh u školovanju. Nadalje, novom odlukom utvrđena je lista deficitarnih zanimanja za koje učenici ostvaruju pravo na primanje stipendije, bez obzira na uspjeh u školovanju, uz uvjet da ne ponavljaju godinu, a to su kuhari, kono-bari i slastičari. Pravo na izravnu dodjelu stipendije, osim defici-tarnih zanimanja i učenika i studenata koji zadržavaju stipendiju iz prošle godine, ostvaruju učenici i studenti na prvoj godini škole ili fakulteta koji su u svim razredima osnovne, odnosno srednje škole ostvarili odličan uspjeh, kao i oni učenici i studenti koji su ujedno i vrhunski sportaši na rang listi Hrvatskoga olimpijskog odbora.

Temeljem nove Odluke o stipendiranju, proveden je javni natječaj za dodjelu stipendija u školskoj, odnosno akademskoj 2009/2010. godini pri čemu je dodijeljeno ukupno 23 redovitih sti-

pendija učenicima i 17 stipendija studentima. Osim redovitih sti-pendija, dodijeljene su i četiri stipendije temeljem socijalnih uvjeta iz općinskoga Socijalnog programa.

Visina općinske stipendije iznosi 600 kuna mjesečno i isplaćuje se 10 mjeseci u školskoj, odnosno u akademskoj godini.

B. CVELIĆ

Potpisana Povelja prijateljstva između Općine Lovas i Općine Malinska-Dubašnica

Lovašani se Dubašljana rado sjećaju

Načelnici Općine Lovas i Općine Malinska-Dubašnica prigodom svečanog potpisivanja Povelje prijateljstva

ne veze između jedinica lokalne samo-uprave otoka Krka, te Općina Tordinci, Nuštar, Tovarnik, Njemci i Tompoljevci. Takva suradnja simbolično je započe-la 2006. godine kada su Grad i Općine otoka Krka sklopile Sporazum o stipen-diranju studenata s područja Grada Vu-kovara, Grada Iloka, Općine Tovarnik i Općine Lovas. O daljnjim mogućnosti-ma proširenja partnerstva razgovaralo se s predstavnicima Vukovarsko-srijem-ske županije, županom Božom Galićem i dožupanom Željkom Cirba.

Lidija KOVAČIĆ

Dodijeljeno 44 stipendija učenicima i studentima

Stipendisti prigodom preuzimanja ugovora o stipendiranju na prijamu u Općini Malinska-Dubašnica

11

DOGAĐAJI

Na sjećanje

Vlč. Petar KosićNakon duge i teške bolesti, u 61. godini života,

umro je vlč. Petar Kosić. Za nas u Općini Ma-linska-Dubašnica, to je tim bolnije jer je vlč. Kosić osam godina bio u župi sv. Vid, sve do mjeseca ko-lovoza protekle godine, kada je premješten u rodni Vrh. Istodobno bio je i član Uredništva Naši zvoni te je i na taj način ostavio trajni pečat u našoj sre-dini.

Životni put vlč. Kosića bio je težak jer ga je bo-lest neumitno pratila. Tako mu je osamdesetih go-dina prošloga stoljeća transplantiran bubreg, te je od 1984. do 1987. godine, nakon transplantacije, boravio u župi sv. Vid i pastoralno pomagao župniku. Kada mu se zdravlja malo poboljšalo, prešao je u Kras za župnika do 2000. godine. Potom ponovno dolazi u Sv. Vid, ali ovoga puta za župnika, koju je dužnost obavljao do 1. lipnja 2005. godine kada je zbog bolesti razriješen službe župnika u Sv. Vidu. Međutim, i nadalje je djelovao u Sv. Vidu, sve do kolovoza 2008. godine, pastoralno radeći, ovisno o zdravstvenim mogućnostima.

Prigodom odlaska iz župe u Sv. Vidu, u podužem razgovoru za Naši zvoni, vlč. Kosić se i na ovaj način oprostio s mještanima:

…Ovom prigodom, u prvom redu osjećam da trebam zahvaliti Bogu što sam mogao biti ovdje i tu pastoralno djelovati; zatim zahvaljujem svima koji su mi na bilo koji način bili od pomoći – živima, kao i tolikima koji su već prešli prag ovoga života i nalaze se u vječnosti. Hvala za lijepu mi upućenu riječ, hvala za pruženu ruku pomoćnicu, hvala za materijalnu i duhovnu potporu, hvala na pastoralnoj suradnji za boljitak ove župe.

I ovu ću župu nositi u svom srcu…Mještani i vjernici župe Sv. Vid i Općine Malinska-Dubašnica oprostili su se od

dragoga župnika 9. prosinca u selu Vrh gdje je i pokopan.Uredništvo

Turistička zajednica općine Malinska-Dubašnica

U pripremi je osnivačka Skupština Na sjednici Turističke zajednice općine

Malinska 30. studenog raspravljalo se i o novom Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, temeljem ko-jega je potrebno održati osnivačke Skupštine lokalnih turističkih zajednica. Sukladno Zako-nu, u TZO Malinska pripremljen je novi Statut koji se trenutno nalazi u Ministarstvu turizma.

Nakon što Ministarstvo daje suglasnost, potrebno je održati osnivačku Skupštinu. Na njoj će se imenovati nova tijela Turističke za-jednice, što je također u skladu s novim Za-konom.

Novim Statutom dosadašnji naziv TZO Malinska promijenit će se u TZO Malinska-Dubašnica. Nadalje, prema Zakonu, pred-sjednikom Zajednice imenovat će se načelnik lokalne samouprave, a direktor će biti zapo-slen na neodređeno vrijeme uz mogućnost ra-zrješenja, ako ne podnese Turističkom vijeću izvješće o svom radu i radu turističkog ureda, ili ako Turističko vijeće ne prihvati navedeno izvješće.

O svim ostalim promjenama koje će se dogoditi, detaljno ćemo upoznati čitatelje u narednom broju lista, nakon što se dobije su-glasnost Ministarstva turizma.

Nediljko VUČETIĆ

Na sjednici Skupštine Turističke zajed-nice općine Malinska 30. studenoga

usvojeni su program rada i financijski plan Turističke zajednice za 2010. godinu.

Donošenje programa rada i financij-skog plana turističkih zajednica regulirano je u čl. 26. Zakona o turističkim zajednica-ma i promociji hrvatskog turizma (NN br. 30/94), a za TZO Malinska to je regulirano u čl. 12 Statuta TZO Malinska. Oba članka preciziraju zadaće koje će kroz program rada ostvarivati Turističke zajednice, od-nosno TZO Malinska, u nadolazećoj po-slovnoj godini.

Financijski plan temelji se na planira-nim prihodima iz boravišne pristojbe (Za-kon o boravišnoj pristojbi), turističke čla-narine (Zakon o turističkim članarinama), prenesenim sredstvima iz 2009. godine,

te prihodima iz proračuna Općine Malin-ska-Dubašnica.

Polazišta na temelju kojih je sačinjen ovaj program rada i financijski plan, proi-zlaze također iz analize ostvarenih noće-nja i ostvarenih prihoda u 2009. godini na području TZO Malinska, odnosno pro-cjene naplate boravišne pristojbe u 2010. godini.

U devet mjeseci ove godine ostvare-no je 416.367 noćenja, što je četiri posto više u odnosu na isto razdoblje iz 2008. godine. Ostvaren je prihod od 2.456.180 kuna ili 10,1 posto manje od ukupno pla-niranog za 2009. godinu. Valja očekivati kako će plan biti premašen do kraja godi-ne. Od boravišne pristojbe uprihodovano je 1.369.690 kuna, a od turističke članari-ne 164.923 kuna.

Što se tiče financijskih pokazatelja, u 2010. godini očekuju se prihodi od bora-višne pristojbe u iznosu od 1,5 milijuna kuna, zatim od turističke članarine 190 tisuća kuna, ostalih prihoda (proračun Primorsko-goranske županije i Turističke zajednice Primorsko-goranske županije, sponzorstva i sl.) 20 tisuća kuna, prene-sena sredstva iz 2009. u visini od 235.900 kuna, te sudjelovanje Općine Malinska-Dubašnica u raznim zajedničkim aktivno-stima s iznosom od 330 tisuća kuna. Uku-pni planirani prihod Turističke zajednice općine Malinska u 2010. godini iznosit će 2.275.900 kuna.

I sljedeće godine stalno će se unapr-jeđivati uvjeti boravka turista u mjestu te usklađivati organizaciju kulturnih, zabav-nih i sportskih manifestacija s poslovnim subjektima na području Općine Malinska-Dubašnica, što je u interesu podizanja kvalitete turističke ponude. Također, ko-ordinirat će se s Općinom i komunalnim društvom u provedbi zajedničkih planova, sve u interesu zajedničkog cilja, da gost bude zadovoljan.

N. VUČETIĆ

Proračun Turističke zajednice općine Malinska za 2010. godinu

Planirani prihod iznosit će 2,276 milijuna kuna

12

TURIZAM

Iza nas je godina u kojoj smo obilježili 100 godina organiziranog turizma. Bilo je to razdoblje u kojem se na dostojanstven način odalo poštovanje brojnim osobama i institucijama koje su pridonijele razvoju i promicanju turizma Malinske.

Kod obilježavanja jubileja ne smiju se zaboraviti osobe koje su sudjelovale u stvaranju tu-rizma, a nisu spomenute u raznim izlaganjima, objavljenim tekstovima i sl. I te su osobe kroz stoljetnu povijest pridonosile razvoju turizma, zahvaljujući kojima današnji naraštaji s pono-som nose predznak turističkog stogodišnjaka!

Isto tako, ovom prigodom treba zahvaliti svima koji su sudjelovali u aktivnostima tijekom godine u kojoj se slavilo 100 godina organiziranog turizma u Malinskoj. Razni sponzori, hote-lijeri i ugostitelji, predstavnici škole i vrtića, crkve, raznih udruga, folklora i zbora, sportskih klubova, te brojni partneri i volonteri svojim zalaganjem pridonijeli su dostojanstvenom načinu proslave jubileja.

Svima ostalima koji su bili u Malinskoj tijekom 2009. godine ostat će uspomene na brojna događanja u povodu 100 godina organiziranog turizma, od čega će djela poput monografije dr. Milana Radića Voljenoj vali, promotivnog filma o Malinskoj kojeg je izradio Bernardin Modrić, te knjige pokojnog Augustina Šabalje Porat i Portani u 19. i 20 viku, ostati trajna uspomena i krasiti vitrine.

Poseban dar stanovnicima Općine Malinska-Dubašnica dala ja Ana Turčić na svečanoj Skupštini Turističke zajednice općine Malinska održanoj 18. rujna ove godine. U ime Turistič-kog vijeća Turističke zajednice općine Malinska, Ana se tom prigodom obratila nazočnima te je na sebi svojstven način izrecitirala pjesnički uradak posvećen stanovnicima naše Općine. Rad kojeg je sama pripremila nazvala je „Tu Malinska traje“.

Nediljko VUČETIĆ

Otočna rožica 2009.

Okućnica obitelji Librić najuspješnijaVeć tradicionalno, na otočiću Košlju-

nu, u povodu dana sv. Franje Asiškog, zaštitnika prirode, održana je svečanost podjele priznanja najuspješnijima u akciji koju organizira Turistička zajednica otoka Krka pod nazivom Otočna rožica.

U akciji su sudjelovale okućnice iz svih dijelova otoka Krka, a najvrjedni-je priznanje za svoju trud pri uređenju okućnica dobili su Ivica Librić iz Malinske i Ljiljana Molnar Gabor iz Brzca.

Obitelj Librić nagradu je zaslužila svojom dugogodišnjom brigom za horti-kulturno uređenje svojega okruženja. Na tome im iskreno čestitamo!

Zahvala u povodu 100 godina organiziranog turizma u Malinskoj

Malinskoj na dar – pjesma

TU MALINSKA TRAJE

Na ledenoj vodi Jazakadi izvor života moru se daje

pod liston Dubapod iglon boraMalinska traje

Na ledenoj vodi jazamižerija je život tkalarežentivala tamo robu

tujen svitu lušijala

Otkrili ju jedrenjaciraširili jedra svitu

sidrili u mirnu lukuotvorili vrata puku

Nastavili za tin vaporisvitu bliži naši dvoripasivali tuda caripoglavari i romari

svakojakih zvuci notei gospoda i šarlote

A ribari i mornaritvojih dvori gospodari

hranili te mrižon staroni živili Božjin daron

za oblakon sunce zračiti si duga vječnih boja

u lovoriki il u dračiti si biser naših škoja

Voda na jazu još stojijedna kap vode

velikoga se mora ne bojiza istinu stoljetnih ruki potopljenih naših muk

neka Malinskoj govori namučećza sve vjeke mirno stojeć

Na ledenoj vodi Jazakadi bistra voda u sol se daje

zdavna su ruke od dela i mukezarizale stopu:

tu Malinska traje - Dubašnica snagu daje.

Ana Turčić

Prepoznatljivi simboliSvaki lirski slijed nosi u sebi svoje simbole putem kojih ga mi doživljavamo. Pitanje je samo

otkud su uzeti. Ana Turčić naslijedila ih je od starijih i pretvorila u individualan, muzikalan i gotovo skulptorski oblikovan svijet ove naše lijepe vale. Ona ima pravo cjelovitošću jednog djetinjstva u svemu vidjeti više nego običnu metaforu. U pjesmi Tu Malinska traje dala nam je pojam određenosti i on se odnosi na život i njegovo trajanje na ovoj točki koja se zove Malin-ska. Kao da iluzijom jeke i harmonijom ritmičnog opisa postiže lakoću, slobodu i prirodnost. Sve te priče ona zna, na vodi Jaza igrala se kao djevojčica, gledala i slušala priče o „rukama od muke“, čekala vapore. Bez formalizma pretočila je to u pjesmu u kojoj se dotiču kombinacije neobične rime i leksika. Ovo nije prvi pjesnički uradak Ane Turčić. Najbolja je kad snagom nadahnuća pogazi sve obzire i zapjeva iskreno, svom dubinom sjete i zanosa. To je pokazala i u ovoj pjesmi koju bismo mogli nazvati – pohvala životu.

Milena ŽIC

N. VUČETIĆ

13

TURIZAM

U povodu 100 godina orga-niziranog turizma u Ma-

linskoj imao sam čast, kao novi dubašljanski župnik, prisustvo-vati svečanoj Skupštini Turi-stičke zajednice Općine Malin-ska-Dubašnica. Pošto sam bio „novajlija“ u župi, smatrao sam razboritim tada šutjeti o nekim svojim zapažanjima. Međutim, mišljenja sam kako još nije ka-sno da kao župnik Dubašnice o tome rečem svoja zapažanja i svoje mišljenje.

Sto godina je mnogo i vri-jedno je bilo da se taj jubilej svečano obilježi. Koliko se je li-jepih i vrijednih stvari dogodilo u tom razdoblju, o tome je bilo govora na svečanoj Skupštini. Vjerujem da se je još mnogo toga dogodilo što se nije uspje-lo sve registrirati i nije bilo mo-guće sve detalje iznijeti tijekom ta dva ili tri sata. Sigurno je bilo raznih problema u tih 100 go-dina, ali na koncu proteklog stoljeća možemo reći da se je župa Dubašnica sa svim svojim selima posebno izgradila i pro-širila. Kada bi se samo pojavili stari i već pokojni Dubašljani u našoj sredini, vjerojatno ne bi prepoznali svoju dragu staru Dubašnicu. Svakako je istina da nisu baš uvijek u turizmu cvale ruže kao i u drugim ljud-skim pothvatima, ali ipak stotu obljetnicu smo mogli proslaviti radosno i ponosno.

Kao župnik Dubašnice želim izraziti Općini Malin-ska-Dubašnica i Turističkoj zajednici općine Malinska-Dubašnica svoju čestitku za sve postignuto, vrijedno i do-bro. Najprije nam je dužnost zahvaliti Bogu za sve dobro i vrijedno što se postiglo u pro-teklom stoljeću. Čestitka pri-

pada svima koji su na području turizma vlastitim zalaganjem i snalažljivošću učinili puno vri-jednih stvari. Dao Bog da u ovoj Župi bude puno dobrih obitelji i puno dobro odgojene djece. Neka Bog udjeli da se ova naša Župa i Općina broj-čano još više poveća, te da u njoj svi budu sretni i zadovolj-ni.

Na turiste treba gledati kao ljude vrijedne ljubavi i poštovanja

Vjerujem, da bi se još puno toga moglo reći i napisati o toj visokoj obljetnici turizma u Malinskoj-Dubašnici. Tako bih i ja kao župnik želio nešto napisati o čemu nisam čuo na svečanoj Skupštini, a nije niti napisano u prošlom rujanskom broju Naši zvoni. Mislim da je vrijedno spomenuti da katolič-ka župa Dubašnica nije osno-vana radi turizma na ovom području, ali prisutnost Crkve je u narodu i za narod, i Crkva želi dati svoj pozitivni udjel u svim vrijednim aktivnostima jednog područja gdje je pri-sutna, pa tako je bilo i tijekom proteklih 100 godina u Malin-skoj-Dubašnici. Spomenut ću samo nešto: mSlužbenici Crkve su se uvi-

jek nastojali približiti mno-gim i raznim turistima. U tom smislu smo ponekad primali strane svećenike u naše kuće da bi se mogli lakše brinuti o svojim vjer-nicima. Nekada su i sami župnici služili mise na jezi-cima gostiju ili su im čitali samo evanđelje ili što slič-no. I dan danas dobivamo

upute u turističkoj sezoni, da možemo pozdraviti go-ste i zaželjeti im dobar od-mor na njihovim jezicima.

mKoliko puta su župnici, ili neki od naših vjernika, otvarali crkve pojedin-cima ili grupama turista, da im se objasni i pokažu naše umjetničke i kulturne vrednote, čime su bogate naše crkve.

mGotovo svake godine do-bivamo pred turističku sezonu upute naših bisku-pa, ili u ime biskupa od crkvenih osoba zaduženih za problematiku turizma, da bismo znali dobro i pa-metno postupati u župa-ma gdje dolaze turisti. Mi učimo naše vjernike da u turistima najprije gledamo braću i sestre, da ih poštu-jemo kao ljude stvorene na sliku i priliku Božju i kao takve da ih tretiramo kao ljudske osobe. Neka nika-da ne gledaju turiste kao sredstva zarade i prihoda, nego najprije kao ljude vri-jedne ljubavi i poštovanja. Velika je i sveta zadaća Crkve oplemenjivati svoje vjernike, a i sve ljude do-bre volje, da u gostima naj-prije gledaju ljude s ljud-skim dostojanstvom i da ih kao takve poštujemo. To isto učimo i goste, da poštuju i cijene ugostite-lje. Kada gosti dožive naše poštovanje i našu dobrotu prema njima, tada će se ugodnije osjećati u našoj sredini i rado će nam po-novno doći.

Za realniju sliku Crkve na ovome području

mKonkretno ovdje u Dubaš-nici svake godine tijekom turističke sezone služi se misa nedjeljom ujutro u sedam sati radi turista, da bi naši vjernici mogli za-dovoljiti svoje kršćanske dužnosti i opet na vrijeme poslužiti turiste. Također i turisti rado dolaze na tu misu u sedam sati, da bi kasnije mogli ići na more i uživati u ljepoti Jadranskog mora.

mKoliko puta su u crkvi odr-žani koncerti radi turista ili u Portu u samostanskom klaustru.

mNa području župe Dubaš-nica imamo u franjevač-kom samostanu u Portu muzej i turisti ga redovito posjećuju.

mRadi međusobne suradnje, župa Dubašnica već godi-nama ustupljuje Turističkoj zajednici galerijski prostor pri kapeli sv. Nikole u Ma-linskoj za održavanje likov-nih izložaba.

Nisu li sve navedene či-njenice posredno uključenje Crkve u kvalitetu turizma u Općini Malinska-Dubašnica?

Eto, ove značajne spo-znaje nisu bile spomenute na svečanoj Skupštini Turističke zajednice Općine Malinska-Dubašnica, pa sam smatrao korisnim to napisati za realniju sliku o ulozi Crkve u turizmu na ovom području, a vrijedno je i to znati i o tome pisati.

Bogumil DABO, župnik

Uloga Crkve u dubašljanskom turizmu

14

OBLJETNICA

U razmatranom je razdo-blju na razvoj turizma i

usmjerenja u razvoju Malinske utjecalo nekoliko čimbenika i događanja.

Zbog ratne agresije na Hrvatsku 1991. godine, dolazi do Domovinskog rata. Iako je otok Krk za vrijeme obrambe-nog rata bio pošteđen izrav-nih ratnih djelovanja i razara-nja, ipak je na otoku došlo do svekolikog zastoja, pa tako i turističkog. Brojni, za vojsku spremni otočani, boravili su na bojištu, najviše na ličkom. Nažalost, nekoliko je naših sumještana i poginulo na tom ratištu. Ratna su se događanja odrazila i na turistički promet na otoku, pa tako i Malinskoj.

Od ljetnih mjeseci 1991. godine na otoku su boravili brojni prognanici i izbjeglice, smješteni po hotelima, odma-ralištima, obiteljskim kućama i apartmanima. U početku su u Malinskoj bili smješteni u više hotela, kasnije je većina izbje-glica i prognanika boravila u hotelu Tamaris.

Drugi događaj koji je us-porio turistički promet i ra-zvoj Malinske bio je pretvorba društvenog poduzeća Hoteli Haludovo u dioničko društvo. Hoteli Haludovo su do pre-tvorbe sjedinjavali sve hotel-ske kapacitete u mjestu.

Hoteli su bili kvalitetni, gosti dobre platežne moći, opsluživalo ih je kvalitetno osoblje. Dvojbenim poslovnim odlukama došlo je do sma-njenja hotelskih kapaciteta, smanjen je i broj postelja kao i broj stalno zaposlenih. Počela je devastacija objekata. Neki su objekti porušeni, poneki su izvan funkcije. Stradao je i dragocjeni park koji okružuje hotelski kompleks. Dugogo-

dišnje nefunkcioniranje Halu-dova prouzročilo je višestruke kolateralne štete.

Nova kupališta

Zbog povoljnoga zemljo-pisnog položaja, blizine kopna, dobre klime, dobre prometne povezanosti, ali i zbog pove-ćane prodaje zemljišta, došlo je do povećane izgradnje na našem području. Pretjerana apartmanska izgradnja, oso-bito na zemljištima u blizini morske obale, dovela je do činjenice da su kupališta, oso-bito za glavne turističke sezo-ne pretrpana kupačima. Ka-pacitet naše obale i kupališnih površina, izražen u četvornim metrima u odnosu na broj ku-pača, narušen je.

Zbog toga se u zadnjih de-setljeća u Malinskoj ulažu stalni napori i vodi briga o uređenju kupališnih površina. Stara se uređuju, a sagrađena su i nova, kao ona u Vantačićima i Portu, kupalište Rupa u Malinskoj, na kojem se vijori i Plava zastava, te plaža na prostoru Rova.

Zbog dugogodišnjeg za-stoja u izgradnji krupne ko-munalne infrastrukture, novo- formirana je Općina Malinska-Dubašnica krenula u planiranje projekata i izgradnju objekata, prijeko potrebnih za normalni razvoj Općine, pa tako i za bu-dući turistički razvoj. Tako je sagrađen novi lukobran u Ma-linskoj, te su uređene lučice u Vantačićima, Portu i Malinskoj za bolji i obimniji prihvat plo-vila.

U naseljima bez vode do-vedena je tekuća voda, tako da voda više nije limitirajući čim-benik razvoja turizma u našoj Općini.

Sagrađen je sustav odvodnje otpadnih

voda

Sagrađena je zaobilaznica Malinske i Svetog Vida, te je na taj način poboljšana pro-točnost vozila. Poboljšan je i problem s brojem parkirnih mjesta, iako je to u glavnoj turističkoj sezoni i dalje veliki problem. Najveći, a ujedno i najskuplji poduhvat i investici-ja u Općini je izgradnja susta-va odvodnje otpadnih voda. U sustav su kanalizacije već uključena većina hotela i indi-vidualnih stambenih objekata uz more, od uvale Rova do is-pusta na rtu Čuf.

Istodobno s izgradnjom sustava odvodnje, na mnogim su mjestima položene elek-trične, telekomunikacijske i vodovodne instalacije. Svi ti infrastrukturni objekti omo-gućit će budući razvoj u našoj Općini.

Upotpunjuje se turistička ponuda

Naporima Turističkog društva, odnosno Turističke zajednice općine Malinska, za-dnjih se godina na razne nači-ne nastoji upotpuniti turistička ponuda, sve u želji da se posje-titeljima pruži što više doživ-ljaja i razonode. Uređene su i označene trase šetnica i bici-klističkih staza. Gostima se na-stoji predstaviti i naša kulturna baština. U samostanu sv. Mari-je Magdalene u Portu muzej je dostupan posjetiteljima, u ka-peli sv. Nikole u Malinskoj se u ljetnim mjesecima služi misa i na stranim jezicima. U dije-lu kapele djeluje i Galerije sv. Nikole, gdje se izlažu umjet-

nička djela mnogih umjetnika. Od nedavno je posjetiteljima dostupno i arheološko nase-lje Cickini, u istoimenoj šumi iznad Svetog Vida.

Tijekom ljetne sezone godinama u okviru Kulturnog ljeta organizira se brojne za-bavne i folklorne manifestaci-je, održavaju se i Malinskarske noći, te sportska natjecanja. Novosagrađena sportska dvo-rana u Bogovićima sigurno će omogućiti brojna sportska i kulturna događanja u sada od-govarajućem prostoru. Puno se napora usmjerava na pro-pagandnoj promidžbi turistič-ke Malinske kao i na hortikul-turnom uređenju okoliša.

Statistički gledano, turi-stički je promet u Malinskoj od 1992. godine u stalnom laganom porastu. U razma-tranom razdoblju posjetite-lji se prosječno zadržavaju u mjestu oko šest dana. Turizam ima sezonsko obilježje, više od 90 posto turističkog prometa odvija se u ljetnim mjesecima. Među posjetiteljima prevlada-vaju strani gosti, njih 75 posto. I po broju noćenja također prevladavaju inozemni po-sjetitelji, ostvarili su 79 posto noćenja. Na prvom su mjestu po broju dolazaka gosti iz Ita-lije, zatim iz Njemačke, slijede iz Slovenije i Austrije. Najviše su noćenja ostvarili gosti iz Njemačke. Bilježi se i dolazak većeg broja gostiju iz zemalja bivšeg SSSR-a, te Češke, Slo-vačke i osobito Mađarske.

Broj dolazaka i broj noće-nja domaćih gostiju u stalnom je laganom padu. Domaći po-sjetitelji čine oko 25 posto ukupnog broja posjetitelja, te ostvaruju oko 21 posto noće-nja. Udjel Malinske u turistič-kom prometu otoka Krka je u

Razvoj turizma u Malinskoj (4)

Turistički je promet u stalnom porastu(Malinska u razdoblju od 1991. do 2009. godine)

(nastavak iz prethodnog broja)

Piše Milan RADIĆ

15

OBLJETNICApadu. Po broju dolazaka turi-sta, u odnosu na ostala mjesta na otoku, na Malinsku otpada oko 11 posto, a na broj noće-nja 12 posto turističkog pro-meta.

Od 2007. godine Malinska stalno bilježi više od 400 tisuća registriranih noćenja.

Šetnica duga gotovo deset kilometara

Turistička je ponuda Van-tačića i Porta zadnjih desetlje-ća znatno proširena, pa osim nekoliko starih pansiona, u pružanju usluga, sada su naj-više zastupljeni apartmanski kapaciteti.

Nedavno završena šetnica uz more sada povezuje sva na-selja u našoj uvali, te se u duži-ni od gotovo deset kilometara proteže od rta Čuf do mjesta Porat.

Naši posjetitelji najviše odsjedaju u tzv. privatnom smještaju, u privatnim sobama i apartmanima, koji raspolaže s oko ukupno 6.500 postelja, zatim u hotelskim kapaciteti-ma, koji broje oko 1.500 po-stelja.

Najluksuzniji hotel na pro-storu naše Općine je obiteljski hotel Pinia s četiri zvjezdice. Smješten u Portu, nudi i uslu-ge wellnes centra. Hotel Malin svrstan u kategoriju tri zvjez-dice, jedini je hotel u Malinskoj koji je otvoren tijekom cijele godine. Osim novouređenih

soba, hotel pruža i dodat-ne sadržaje koji se odvijaju u Kongresnom centru. U hotelu se često održavaju i vjenčanja. Hotel Vila Rova, mali obitelj-ski hotel s tri zvjezdice, pruža usluge noćenja s doručkom ili polupansiona. Od 2009. godi-ne u sezonskoj je funkciji i ho-telski objekt RIU Blue Waves resort, nakon dugo godina novi hotelski objek u Malinskoj, sa-građen stranim kapitalom.

Većina naših hotelskih objekata: Ribarsko selo, hotel Maestral ili hotel Adria u luci, također posluju samo u glav-noj turističkoj sezoni. Isto se to može utvrditi i za veći broj ugostiteljskih objekata koji su zimi zatvoreni, a čiji vlasnici borave u našoj Općini samo tijekom glavne turističke sezo-ne, dok ima gostiju.

* * *Proteklo je stotinu godi-

na od početka organiziranoga turizma u Malinskoj. U tom je razdoblju Malinska proživlja-vala uspone i padove; uspješ-no je iz desetljeća u desetljeće gradila image iznimno poželjne destinacije. Sve to zahvaljujući povoljnom zemljopisnom po-ložaju, privlačnoj klimi i nada-sve ljubaznim domaćinima.

Dosadašnje iskustvo i po-stignuti rezultati jamstvo su da će se i idućih desetljeća Malin-ska nastaviti razvijati u prepo-znatljivo i svima rado posjeće-no turističko odredište.

Koncert u Školskoj sportskoj dvorani

Tomislav Bralić i klapa IntradeU povodu 100 godina organiziranog turizma u Malinskoj, 24.

listopada održan je koncert Tomislava Bralića i klape Intrade iz Zadra. Po prvi je puta održan koncert u Školskoj sportskoj dvorani u Bogovićima, a privukao je više od 800 ljubitelja klap-ske pjesme. Rasprodane ulaznice nekoliko dana prije koncerta, dokaz su kako je ovaj nastup bio najbolji poklon lokalnom sta-novništvu za jubilej, ali i za njihov doprinos u ostvarenju izvrsnih turističkih rezultata u 2009. godini.

N. VUČETIĆ

Od 21. rujna do 12. prosinca 2009. godine

Vjenčani, umrli i rođeniVJENČANI U MALINSKOJŽeljka Vujasin i Igor ŠimunićLjubica Sulić i Milan DujmovićIvona Žgombić i Mladen KukrikaMihaela Spicijarić i Marijan LovrićAmira Šadić i Halid AhmetovićPetra Kosić i Kristijan KraljićBožena Karagić i Slobodan KapešKatarina Žic i Martin BužunjaGordana Golik i Kristijan BogdanAntonia Hržić i Muamer Majstorović

UMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA I POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAIvan Fabijanić (81) – Sveti Vid-MiholjiceMilica Škrabonja (72) – Sveti Vid-MiholjiceAntun Štimac (78) – Malinska - Malo Selo*Marijan Bošković (70) – Sveti Vid-MiholjiceAleksandar Bečeheli (72) – BogovićiDinka Dujmović (80) – Malinska – Vrbnik *Matija Imbrišić (66) – Malinska Ana Hajduković (88) – MalinskaVinko Bonić (58) – MalinskaMarija Domančić (93) – Malinska – Rijeka*Ana Parac (89) – MalinskaMirjana Mejak – Rijeka – Malinska (Staro groblje)*Katarina Kirinčić (88) – PoratBožica Krpan (93) – Malinska – Grobnik*Anica Filinić (102) – Malinska – Rijeka*Anđelka Bausovac (82) – Malinska – Zagreb*Ružica Ožbolt (86) – Malinska – Rijeka*Desanka Milčetić (87) – MalinskaMelanija Giljanović (81) – Malinska – Jurandvor*Ivan Kraljić (79) – Sveti AntonStanislav Janeš (79) – Vantačići – Plešce (Delnice)*Ana Hajduković (88) – Malinska – Dobrinj** Preminuli u Malinskoj (u Domu za stare i nemoćne u Ma-linskoj, turisti i sl.) – pokopani izvan Općine Malinska-Du-bašnica

ROĐENI (U RIJECI) UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMA Helena Tadejević, kći Katice i Krešimira iz KremenićiJulija Tadejević, kći Katice i Krešimira iz KremenićiMara Bogović, kći Martine i Pavla iz MalinskeSebastian Žužić, sin Adriane i Kristiana iz PortaDominik Novak, sin Anite i Nikole iz MalinskeArijana Kudić, kći Alme i Mersada iz LjutićiMatej Jergović, sin Katarine i Darka iz Svetog Vida-Miholjice

Izvor: Evidencije Matičnog ureda Malinska, Župnog ureda i grobnih evidencija

16

NAŠ GOST DOMAĆI ČOVIK

Ana Znaor iz Malinske pot-kraj mjeseca listopada postala je po četvrti put

svjetska kickboxing prvakinja. U austrijskom Villachu osvojila je zlatnu medalju u light contactu do 70 kilograma. To je povod da s njom razgovaramo za Naši zvoni.

Ana, najprije primi če-stitke na naslovu svjetske seniorske prvakinje. Opiši nam kako je bilo u Villachu?

- Hvala na čestitkama. Bilo je ludo i nezaboravno! Pregršt sreće i uzbuđenja. Pamtit ću to čitav život. Evo, nakon 15 go-dina treninga, te nakon naslo-va kadetske i juniorske svjet-ske prvakinje u semi contactu, te nakon prošlogodišnje titule svjetske juniorske prvakinje u light contactu, osvojila sam napokon svjetski seniorski na-slov. Kažem napokon, ali sam zapravo tek ove godine posta-la seniorka i po prvi put sam nastupala na Svjetskom prven-stvu među seniorkama u light contactu.

Trinaest puta pobjednica Svjetskog

kupa

Pa zašto onda napokon?- Zato što od svoje 13. go-

dine nastupam na seniorskim europskim i svjetskim prven-stvima, ali u semi contactu. Godine 2003. sam među se-niorkama bila na Svjetskom prvenstvu peta, 2004. na Eu-ropskom prvenstvu deveta,

2005. na Svjetskom prvenstvu druga, 2007. na Svjetskom pr-venstvu treća, a prošle godine na Europskom prvenstvu dru-ga. U kickboxingu se Svjetsko prvenstvo i Europsko prven-stvo smjenjuju i održavaju sva-ke druge godine.

Veliko iskustvo za tako mladu djevojku. Koli- ko imaš godina?

- Imam 19 godina, više od 300 mečeva i osvojene 32 svjetske i tri europske meda-lje. Osim četiri naslova svjet-ske prvakinje i dvostruke titu-le prvakinje Europe, 13 puta sam bila pobjednica Svjetskog kupa.

Znači li to da si očekiva-la ovaj uspjeh?

- Iskreno rečeno, da. Još prije godinu dana je moj otac Predrag Znaor, koji mi je ujed-no i trener, snimio sve sudi-onice Europskog prvenstva u Portugalu i zajednički smo zaključili da sam tehnički bolja od svih njih. Ali budući da su to seniorke, i da se, za razliku od semi contacta, borba u lightu odvija tri runde u kontinuitetu, morala sam pojačati tjelesnu snagu i kondiciju. Zato sam godinu dana pored uobičaje-nog treninga išla u teretanu i dodatno sam trčala.

Koliko si imala borbi na Svjetskom prvenstvu u Vi-llachu?

- Imala sam četiri borbe. U svima sam dominirala i pobije-

dila 3:0, tj. dobila sam pobjedu od sva tri bodovna suca.

Tko su ti bile protivni-ce?

- U osmini finala sam po-bijedila Moniku Hajkovu iz Češke, u četvrtini Hazel Gale iz Velike Britanije, u polufinalu Karin Edenius iz Švedske, a u finalu Martu Fenyvesi iz Ma-đarske.

Čovjek čitav život uči

Koji ti je meč bio najte-ži?

- I tata i ja smo samo raz-mišljali o Šveđanki. Ona je aktualna europska prvakinja i bila je svjetska viceprvakinja. U mečevima djeluje kao ter-minator, tj. samo ide naprijed i melje sve pred sobom. Viša je i jača od mene.

Kako si ju onda pobije-dila?

- Shvatili smo da joj je obrana slabija točka. Zato sam vježbala različite varijante i kombinacije napada. Ja sam bila ta koja je vršila pritisak i stalno sam ju napadala. Nisam smjela ustuknuti ni malo jer je ona to iskorištavala i jedino je u tom slučaju dobivala poneki bod. Taktika se isplatila. Izbor-nik Branko Fibinger je nakon meča utvrdio da je taj meč za-pravo trebao biti finale i kako je uvjeren da ću Mađaricu svladati bez problema. Tako je zaista i bilo.

Na početku razgovora rekla si da je bilo „ludo i nezaboravno“. Na što si za-pravo mislila?

- Pomislila sam na to da su me suci u finalnoj borbi za-malo diskvalificirali. Zamisli-te, sedam sekundi prije kraja meča, u kojem sam uvjerljivo vodila, ja sam od sreće poče-la trčati po borilištu. Gong je označio kraj, a glavni sudac je sazvao bodovne suce i oni su mi oduzeli devet bodova. Na svu sreću da sam imala golemu bodovnu prednost inače bih zbog vlastite gluposti izgubila svjetsko zlato! Eto, čovjek či-tav život uči. Poručujem svima da budu strpljivi i da ne pod-cjenjuju nikoga i ništa. Ha, ha, moj slučaj govori da je svaka sekunda u životu važna.

Kakvi su ti budući pla-novi? Jesi li se nakon svjet-skog zlata opustila i otišla na odmor?

- Od odmora nije bilo ni-šta. Nakon Austrije, već sam sljedeću nedjelju nastupila u Bagnatici na Italija Openu, a vi-kend poslije u Zagorje ob Savi na Slovenija Openu. Tamo sam imala 11 borbi i osvojila sam dva zlata i dvije bronce. Borila sam se samo u semi contactu i to u dvije težinske skupine.

Ana ZNAOR, svjetska seniorska kickboxing prvakinja u light contactu

Svaka čast sportu, ali fakultetske su mi obveze na prvom mjestuRazgovarao Anton ŽGOMBIĆ

Ana ZNAOR: Dok sam zdrava i uspješna, ostvarivat ću svoje ambicije.

17

NAŠ GOST DOMAĆI ČOVIK

Kup Hrvatskog primorja za klasu krstaš Open održan je drugu godinu za redom, a obuhva-

ćao je 13 regata uz sudjelovanje 102 broda, od-nosno gotovo 600 natjecatelja. Nositelji i orga-nizatori ovogodišnjih regata koje su se bodovale u Kupu bili su jedriličarski klubovi „Burin“ (Novi Vinodolski), „Flumen“ (Rijeka), „Galeb“ (Kostre-na), „Jadro“ (Selce), „Kvarner“ (Rabac), „3. maj“ (Rijeka), „Malinska“, „Neverin“ (Čavle), „Oštro“ (Kraljevica), „Plav“ (Krk), „Punat“, „Senj“ i „Val (Crikvenica).

Pravilo Kupa je da svake godine jedan klub preuzme organizaciju završne manifestacije po-djele priznanja najboljima u regatama održanim od svibnja do rujna.

Ove je godine, kako i priliči, čast da bude do-maćin svečanosti podjele priznanja dobio Jedrili-čarski klub Malinska. Domaćini su iskoristili i ovu prigodu, te je priredba imala predznak završne manifestacije organizirane u povodu 100 godina organiziranog turizma u Malinskoj.

Te se večeri, 28. studenoga, u hotelu Ma-lin okupilo oko 350 jedriličara i uzvanika, među kojima treba spomenuti Tomislava Vukovca, izaslanika ministra turizma Republike Hrvatske Damira Bajsa, te Vidoja Vujića, zamjenika žu-pana Primorsko-goranske županije. Obojica su se obratila nazočnima, što su prije njih učinili i predsjednik JK Malinska Zdenko Cerović, zatim načelnik Općine Malinska-Dubašnica Anton Spi-cijarić, te predsjednik Turističke zajednice otoka Krka Anton Bolonić.

Prigodni kulturno-umjetnički program, koji je prethodio ceremonijalu podjele priznanja, otvorili su mladi sopci, braća Nikola i Anton Milčetić, a sudjelovali su i učenici Osnovne ško-le Fran Krsto Frankopan Krk – Područna škola Dubašnica, izložbom crteža na temu mora i je-drilica, te recitiranjem literarnih radova. Uz njih nastupio je i pjevački zbor „Nedjeljko Karabaić“, a cijeli program vodila je Doris Šabalja.

Uslijedila je podjela priznanja koje je dobilo 33 jedriličara iz ruku Zdenka Cerovića. Oni su bili razvrstani u 10 grupa, a rezultati su u nastav-ku.

Iznenađenje večeri priredio je Nikola Jurić izradivši 12 crteža na svoj osebujan način. Podi-jelio ih je najstarijim sudionicima Kupa, te zasluž-nim osobama i sponzorima.

Valja spomenuti svakako i doprinos koji su dali članovi Jedriličarskog kluba Malinska svojim zalaganjem u pripremi i organizaciji ovoga vrijed-nog događaja.

Nakon službenog dijela uslijedila je jedrili-čarska fešta uz grupu Largo.

Jedriličari su bili razvrstani u deset grupa, a rezultati su sljedeći:

Grupa 01. DSK – YC CROATIA Opatija, kormilar Ch. TominichGrupa 11. Damaco – JK GALEB Kostrena, kormilar Berislav VranićGrupa 21. Mick I – JK NEVERIN Čavle, kormilar Ante PircGrupa 31. Opatija – YC CROATIA Opatija, kormilar Mladen Babac2. Ivan – JK MALINSKA Malinska, kormilar Zdenko Cerović7. Lazy Lady – JK MALINSKA Malinska, kormilar Marino BalogGrupa 41. Oštro – JK OŠTRO Kraljevica, kormilar Darko Jakovčić14. First Lady – JK MALINSKA Malinska, kormilar Vibor OlivariGrupa 51. Aleksandra – DSNM VOLOSKO Volosko, kormilar Aleksandra Šlosar6. Gama – JK MALINSKA Malinska, kormilar Gino PastorčićGrupa 61. Alfa auto – YC PUNAT Punat, kormilar Darko MatošGrupa 71. DSK Melges – YC CROATIA Opatija, kormilar Niki Keser2. Malinska – JK MALINSKA Malinska, kormilar Nikola Jurić16. Furia – JK MALINSKA Malisnka, kormilar Marijan PolanecGrupa 81. Matalupe – JK NEVERIN Čavle, kormilar Maximilian PeruškoGrupa 91. Bezimena – JD VAL Crikvenica, kormilar Vid Jeršan2. Furlanka – JK MALINSKA Malinska, kormilar Zdravko Furlan

Nediljko VUČETIĆ

Još ću rušiti svjetske rekorde

Podsjeti nas na još neka tvoja sportska priznanja?

- Ima toga puno. Ne znam što bih izdvojila. Nakon što sam devet godina bila progla-šavana najboljom sportašicom otoka Krka, 2007. sam progla-šena sportašicom desetljeća otoka Krka. Također je značaj-no da sam jedina mlada spor-tašica Primorsko-goranske županije koja je dva puta do-bila prestižnu nagradu Novog lista „Jobo Kurtini – junior“. Također sam od Zajednice sportova Primorsko-goran-ske županije proglašena uku-pno najboljom kadetkinjom za 2005. godinu, a za 2008. proglašena sam najboljom juniorkom. Hrvatski olimpij-ski odbor razvrstao me je 1. kategoriju vrhunskih sportaša Hrvatske. Ponosim se i da sam dva puta bila u izboru HOO-a za najveću nadu hrvatskog sporta, u 2007. i 2008. godini. Osim svega, veliko je prizna-nje da me je poznata njemač-ka tvrtka „KWON“ izabrala za model-manekenku svoje zaštitne borilačke opreme.

Stigneš li se pored sporta baviti još nečim?

- Svaka čast sportu, ali fakultetske su mi obveze na prvom mjestu. Redovita sam i uspješna studentica druge godine Razredne nastave na Učiteljskom fakultetu u Rije-ci. I moram priznati da mi je teško uskladiti svakodnevna putovanja u Rijeku, treninge u Malinskoj i vikend natjeca-nja širom Europe. Ali dok god sam zdrava i uspješna, ostva-rivat ću svoje ambicije.

Do kada se misliš natje-cati?

- Član našeg kluba, tro-struki svjetski prvak Zvonimir Gribl, ima 36 godina i još uvi-jek pobjeđuje. Ove godine je osvojio medalje u SAD-u, Ka-nadi, Grčkoj i Belgiji. Dakle, ja sam sa svojih 19 godina tek na polovini moguće karijere. Ako me posluže zdravlje i sreća, još ću rušiti sportske rekorde.

Završna priredba obilježavanja 100 godina organiziranog turizma u Malinskoj

Kup Hrvatskog primorja - klasa krstaš Open

Nagrađeni jedriličari

18

IZ NAŠIh UDRUGA

Udruga umirovljenika Malinska-Du-bašnica djeluje kao samostalna udru-

ga od 1. siječnja 2008. godine. Registrirana je kod Ureda državne uprave Primorsko-goranske županije 19. lipnja 2008. godi-ne i kao poslovni subjekt kod Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2007. godine djelovala je kao podružnica Udru-ge umirovljenika Grada Rijeke.

Statutom i Poslovnikom o radu Udru-ge predviđeni su ciljevi i djelatnost, a to su organiziranje i uključivanje umirovljenika u aktivnosti kojima se postiže njihov bolji materijalni i društveni položaj te ostalih starijih osoba, zdravstvene zaštite i zado-voljavanja kulturnih i drugih potreba.

Udruga je na dan osnutka brojila 630 članova, dok je danas učlanjeno 679 čla-nova. S područja Općine Malinska-Du-bašnica je 541 član, s području Općine Dobrinj 89 članova i s područja Općine Omišalj 49 članova.

Izabrani članovi Izvršnog i Nadzornog odbora

Da bi Udruga mogla djelovati, na osni-vačkoj skupštini 8. travnja 2008. godine izabran je Izvršni odbor od 21 člana (po-vjerenika) i Nadzorni odbor od tri člana.

U Izvršni odbor izabrani su na mandat od četiri godine – za predsjednika Skupšti-ne i Izvršnog odbora Josip Sormilić, pot-predsjednika Josip Pinezić, tajnicu i blagaj-nicu Marija Bajčić. Ostali članovi Izvršnog odbora su Neda Jurić, Milena Fabijanović, Dubravka Kovač, Mate Marohnić, Cezar Car, Ljubica Gržetić, Petar Bogović, Ma-rica Gavranović, Tonica Barjaktarić, Ka-tica Nenadić, Slavica Lovrić, Ivan Cvelić, Ljubica Milovčić, Milica Hržić i Dominik Lesica (iz Općine Malinska-Dubašnica), Marija Karabaić iz Općine Omišalj, Željko Brnić, Ivan Crnčić i Josip Šamanić iz Opći-ne Dobrinj. Prilikom odabira Izvršnog od-bora vodilo se je računa da su „pokrivena“ sva mjesta u kojima djeluje Udruga.

U Nadzorni odbor izabrani su: za predsjednika dr. Ivan Lesica, a za članove Gracijela Hržić i Gašpar Cvelić.

Udruga nema svoj prostor za dje-lovanje, ali koristi za održavanje sjednica Izvršnog i Nadzornog odbora malu vi-jećnicu Općine Malinska-Dubašnica, a za ostale potrebe veliku vijećnicu. Za održa-vanje Skupštine, najmanje jednom godiš-

nje, koristi se Kongresna dvorana hotela Malin u Malinskoj.

Udruga se bavi sljedećim aktivnosti-ma: posjete bolesnim i iznemoglim umi-rovljenicima; socijalno ugroženim umi-rovljenicima novčano se pomaže prema svojim mogućnostima; organizira se po-sjeta kulturnim priredbama, organiziraju se izleti, te koordinira rad i razmjenjuju iskustva s ostalim udrugama umirovljeni-ka na području otoka Krka.

Više od 50 izleta

Učlanjeni smo u Maticu umirovljeni-ka Primorsko-goranske županije i Maticu umirovljenika Hrvatske.

U proteklom razdoblju od 1. siječnja 2000. godine organizirano je više od 50 izleta (jednodnevnih, dvodnevnih i trod-nevnih) lijepom našom Hrvatskom te 20-ak posjeta kazališnim predstavama u Na-rodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci.

U 2009. godini organizirano je 12 izleta: jednodnevni - Motovun, selo Šte-fanić u Istri, Lanišće-Žminj u Istri, Otočac Krasno, Padova – Italija, Nacionalni park Brijuni, Park šuma Golubinjak kraj Loka-va, Oštarije – Josipdol (hodočašće za Ve-liku Gospu), Plitvička jezera, Lopar – Rab (hodočašće za Malu Gospu); Bizovačke toplice (četiri dana), Slavonija – Osijek – Vukovar – Ilok – Požega – Kopački rit (tri dana) i Rim (četiri dana).

Također je u 2009. godini organizira-no pet posjeta predstavama u Narodnom kazalištu u Rijeci.

Svake godine za božićne i novogo-dišnje blagdane sudjelujemo u podjeli poklon-paketa svim umirovljenicima i

ostalim građanima naše Općine koji su navršili 80 godina starosti. Ti se pokloni financiraju iz socijalnog programa Opći-ne Malinska-Dubašnica. Poklon-paketi za 2009. godinu bit će kao i u 2008. godini u vrijednosti 300 kuna.

Preplaćeni smo na 35 primjeraka Umirovljeničkog lista, koju pretplatu nam omogućuju Trgovina Krk – Malinska i Op-ćina Malinska-Dubašnica.

Svakom umrlom članu, prema želji obitelji, daje se cvijetni aranžman ili svete mise, i prisustvuje se njihovim po-grebima.

Svake godine na godišnjoj skupšti-ni svih umirovljenika donosi se program rada za iduću godinu te financijski plan. Za 2009. godinu donesen je program rada i financijski plan u kojem su predviđeni prihodi od 146 tisuća kuna, i to od čla-narina članova 26 tisuća kuna (koja iznosi godišnje po umirovljeniku 40 kuna) i od donacije iz Proračuna Općine Malinska-Dubašnica 120 tisuća kuna. I istom iznosu predviđeni su i rashodi.

Na redovitoj godišnjoj skupštini koja će se održati početkom 2010. godine dat će se izvješće o radu za 2009. godinu s financijskim izvješćem i izvješćem Nad-zornog odbora.

Ovim smo kratkim izvješćem htjeli upoznati naše građane Općine Malinska-Dubašnica o radu naše Udruge umirovlje-nika.

Svim članovima Udruge, kao i svim građanima Općine Malinska-Dubašnica, želim, u ime Izvršnog i Nadzornog odbo-ra, sretne i blagoslovljene božićne i novo-godišnje blagdane.

Predsjednik UdrugeJosip SORMILIĆ

Udruga umirovljenika Malinska-Dubašnica

S izleta u Slavoniji od 13. do 15. listopada, ispred križa na Memorijalnom groblju u Vukovaru

19

IZ NAŠIh UDRUGA

U organizaciji Udruge vetera-na Domovinskog rata iz Ma-

linske-Dubašnice, 25. listopada, uoči Dana mrtvih, organiziran je posjet mjestima u Lici na kojima su bili razmješteni krčki branitelji (Brlog, Drenov klanac, Glavace, Otočac, Vrhovine, Gospić) tije-kom Domovinskog rata. Bio je to ujedno i izlet u kojem su su-djelovale i supruge dubašljanskih branitelja.

Uputili smo se u ranim jutar-njim satima s autobusne stanice Štacija u Malinskoj. Putovanje je proteklo u ugodnom i živahnom čavrljanju. Kako smo se približa-vali Ličko-senjskoj županiji, tako su naši veterani postajali tiši i ozbiljniji. Uslijedio je ponešto ozbiljniji razgovor i prisjećanje na situacije i događaje koji su se zbili prije 17 godina. I emocije su uči-nile svoje. No, ovoga puta puto-vanje prema Lici bilo je ugodnije negoli prije 17 godina. Ugodnom putovanju i dobrom raspolože-nju pridonijele su i supruge naših veterana.

U znak zahvalnosti za hr-vatsku domovinu i sjećanje na poginule branitelje pripadnike 111. brigade HV, ispred spo-men-ploče u Drenovom klancu položen je vijenac i zapaljena svijeća. Na toj se spomen-ploči nalaze i imena naših sumještana i otočana Milana Nedića i Bori-sa Mršića. Zahvalni Bogu što se i naše ime ne nalazi na toj plo-či, pomolili smo se i put nastavili prema Otočcu. Oko podneva zaustavili smo se na prelijepim

Plitvičkim jezerima i obišli jedan dio staza Plitvičkih jezera. Iako je vrijeme bilo prohladno i pratila nas je rosulja, naše je raspolože-nje i dalje ostalo vedro. Nakon ugodne šetnje zaslužili smo i ru-čak u Korenici. Nadalje put nas je vodio prema Gospiću. Obišli smo mjesto Novoselije gdje su u akciji Oluja stradali naši subor-ci. Na ovoj je ploči ispisano ime Zorana Turčića, časnika Hrvat-ske vojske. Tihom molitvom, uz zapaljenu svijeću i položen vije-nac, odana im je počast i vječita zahvalnost. Oni koji su znali o ovome nemilom događaju pričali su, a drugi su slušali i postavljali pitanja. Nitko se nije sramio suze koja mu je potekla, a mnogi su se upitali zašto On, zašto se to mo-ralo dogoditi?!

Predvečerje nas je zateklo u Smiljanama, rodnom mjestu Nikole Tesle. Posjetili smo Me-morijalni centar Nikola Tesla, njegovu rodnu kuću. Saznali smo zanimljivosti iz Teslina života i rada.

Putovanje smo završili u jed-nom od ugodnih gospićkih re-stauranata. Siti i zadovoljni upu-tili smo se put našeg otoka. Na povratku smo bili umorni i zbog toga nešto tiši.

Izmijenili smo dojmove i za-dovoljni zaključili da smo, uspr-kos i ne najboljem vremenu, dan proveli u ugodnom društvu. Sje-tili smo se onih kojih više nema, a koji su zaslužni za slobodan i mi-ran život u našoj domovini.

Ivona DUNDOVIĆ LJUTIĆ

Jesenska biciklijadaU organizaciji Brdsko biciklističkog kluba otok Krk, uz

potporu Općine Malinska-Dubašnica i TZO Malin-ska, održana je Jesenska biciklijada.

Na gotovo 50 kilometara dugoj stazi našlo se 60 en-tuzijasta. Dio njih došlo je čak ih Bosne i Hercegovine, čime je biciklijada dobila međunarodno značenje. Prilično zahtjevna staza sastojala se od šumskih putova i makada-ma, a obuhvatila je područja općina Malinska-Dubašnica, Omišalj, Dobrinj te Grada Krka. Na pola dionice organi-zirana je okrjepa, a nakon povratka u Malinsku, druženje se nastavilo u konobi Nino.

Suradnja navedenih institucija nastavit će se i ubudu-će. U tijeku su pregovori za organizaciju nekoliko prire-daba u 2010. godini, među kojima je, naravno, i Jesenska biciklijada koja bi trebala, poput biciklijade Đir po Dubaš-nici, postati sastavni dio turističke ponude naše Općine.

Nediljko VUČETIĆ

Pripreme biciklista prije početka utrke

Udruga veterana Domovinskog rata

U znak sjećanja na poginule branitelje

Članovi UVDR s obiteljima na Plitvičkim jezerima

Na dan 18. studenoga

Sjećanje na Vukovar

Učenici i učitelji škole Dubašnica s upaljenim su svijećama 18. studenog krenuli do križa na Novom groblju u Bogo-

vićima. Bilo je u njima dostojanstva primjerenog povodu – sje-ćanje na 18. obljetnicu vukovarske tragedije.

Župnik Dubašnice, vlč. Bogumil Dabo vodio je susret prigodnom riječi, molitvom i pjesmom. Njegovim je riječima prethodio prigodni poetski recital učenica Mirande Sesar i Lee Imamović koje je pripremila vjeroučiteljica Elizabeta Crvić.

Time su djeca, rođena poslije Domovinskog rata, sa svo-jim učiteljima, bila dio tog svjetla koje je toga dana gorjelo u svim srcima za poginule hrvatske branitelje.

M. Ž.

20

SAVJETI

Ove, 2009. godine, u Ma-linskoj je obilježena 100.

obljetnica organiziranoga turiz-ma. U povodu toga objavljena je monografija Voljenoj vali dr. Mi-lana Radića. Na iznimno lijepom i ugodnom predstavljanju knjige susreo sam mnoge iz moje gene-racije. Neke od njih prepoznao sam po očima, pogledu, smiješ-ku, a ne po promjenama na vla-sištu, boji i gustoći kose.

Tada su mi navrla sjećanja na mlade dane u Malinskoj pri-je više od pola stoljeća. Bio sam malen, kao što su moji unuci sada, sjećam se mojega nonića Božidara i none Tonice. Imao sam i drugu (kirsku) stranu obi-telji u Sv. Jeleni (Manestri).

Moj nonić

Moj nonić je u mojim oči-ma i danas Supermen. Znao je loviti ribe i točno je još kod kuće „odredio“ koju će vrstu ribe toga dana uloviti. Ako ribe nisu grizle, pogledao je prema zvonicima u Sv.Vidu i Bogovićima i sa par zaveslaja pomaknuo je barku do njemu poznate pozicije i, npr, arbuni su grizli.

Bio je veliki „pregovarač“ sa mnom. Ja nisam htio jesti palentu, ali ako nisam pojeo, nije me uzeo u ribolov. Govo-rio sam mu da ne mogu više, da ću pojesti samo pola. Nonić bi mi tada rekao da ako pojedem pola, da će me uzeti, ali samo do bove koje danas više nema, a nalazila se ispred današnjega novoga nasipanog lukobra-na. Pojeo sam sve. Nikad nije povisio glas. U njegovom rječ-niku nije bilo psovki, uvijek je odgovorio na sva moja pitanja. Zbog njega sam se nagnuo na ovaj bodulski korijen, i zavolio Malinsku.

I još nešto danas me pod-sjeća na nonića i na te dječje dane. Radi se o načinu liječe-nja. Tada se teže dolazilo do liječnika pa se često koristilo ljekovito bilje u liječenju raznih bolesti. Bili su ljubitelji liječenja uz pomoć biljaka dostupnih u ovom našem okruženju; zna-li su kako se liječi uz pomoć određene biljke. Jedan naš susjed je volio reći: „U kući se osjećam sigurnim, iako ne-mam psa čuvara jer oko kuće imam čuvarkuću.“

Stoga ću se danas posebno osvrnuti na ovu biljku.

Čuvarkuća (Sempervivum tectorum L.) je trajna biljka s mesnatim, sočnim listovima koji završavaju šiljastim vrhom i tvore prizemnu rozetu široku do osam centimetara. Ljeti iz rozete izraste do 40 centime-tara visoka cvjetna stabljika, pokrivena malim ljuskastim listićima koja na vrhu završa-va većim brojem ružičastih, zvjezdastih cvjetova složenih u razgranati cvat. Poslije dono-šenja ploda, stabljika propada. Biljka se razmnožava vegeta-tivno, preko bočnih izdanaka iz kojih nastaju nove rozete.

Ako nemate sreće s uz-gojem cvijeća, a želite da se nešto zeleni u vašem domu, posadite čuvarkuću. Ta biljka debelih, masnih listova ne za-htjeva puno vode, raste u kršu, skrivena ispod druge biljke, širi se poput korova. Ipak nije se tako proširila po mojem okoli-šu jer prolazniku zapne za oko, otkine je i uzme...

A, evo sada podrobnije o načinu liječenja s čuvarkućom.

Ljekoviti dijelovi: za lijek treba skupljati lišće u srpnju i kolovozu za vrijeme cvatnje.

Ljekovita djelovanja: Čuvarkuća sadrži ljekovite tva-ri, kao što su polisaharidi koji imaju djelovanje na imunološki sustav i pomažu pri liječenju kancerogenih bolesti. U njoj se još nalaze i biljne sluzi, eterič-na ulja, mravlja i jabučna kiseli-na te smole i još mnogo drugih neistraženih tvari. Zbog tih ljekovitih svojstva koristimo je svježe istisnutim sokom iz listova za liječenje živčane ra-strojenosti, padavice, nemir-nih snova. Svježe zdrobljeni li-stovi ili čisti sok poznati su kao sredstvo koje hladi i steže pa uklanja bolove u nogama i bol-ne grčeve, bolove uzrokovane gihtom; protiv čireva je, rana i opeklina, odstranjuje sunčeve pjege, bradavice i kurje oči. Korisna je i protiv tzv. crvenog vjetra i osipa.

Kod bolova u ušima

U narodu je najpoznatija kao lijek protiv uhobolje pro-

uzročene upalom. Međutim, u tom se liječenju narodna medicina može primijeniti, ali s ograničenjima. Danas to nije potrebno jer je liječnik dostu-pan. Usprkos tome, osvrnut ću se na primjenu kapi čuvar-kuće kod bolova u ušima jer je i to dio nekadašnjeg života.

Na žličicu iscijedite 2-3 lista čuvarkuće, malo treba za-grijati, te kapi sipati u uho, i potom u uho staviti vatu.

Defekt bubnjića koji na-staje povećanim pritiskom sadržaja u srednjem uhu i omekšivanjem bubnjića pod djelovanjem čuvarkuće je naj-blaža posljedica te vrste „lije-čenja“ upale uha. Istina, kad pukne bubnjić, iscuri sadržaj srednjeg uha, prestaje bol i cilj „liječenja” je ostvaren. Još je gore kad se takav „lijek” primjeni kod defekta bubnjića nakon ozljede bubnjića. Stoga čuvarkuća se danas ne prepo-ruča jer ima boljih načina lije-čenja.

Ljekovito bilje koje nas okružuje

Piše Darko MANESTAR

ČUVARKUĆA

Zdravko Zima objavio knjigu eseja Bordel u plamenu

Zdravko Zima (Malinska, 1948) koji živi i radi u Zagrebu, ali istodobno stalni je posjetitelj Malinske, objavio je u na-

kladi Frakture knjigu eseja Bordel u plamenu. To je zbirka od pedesetak feljtona u kojima Zima, jedan od najboljih hrvat-skih kolumnista i feljtonista, progovara o našoj zbilji. U svojim feljtonima piše o svemu što ga kao kritičkog intelektualca pro-ganja, bez obzira je li riječ o književnosti, koju najviše prati, glazbi, urbanizmu ili politici i nogometu.

Zima je dosad objavio desetak knjiga i za svoj je rad dobio više priznanja, među kojima i Goranovu nagradu.

J. Ž.

21

VIJESTI

S obzirom na epidemiološko stanje u Hrvatskoj i šire – prijeti nam sezonska pandemijska gripa – objavljujemo ove upute za pre-

venciju te bolesti. Autor uputa je dr. Vinay Goyal, svjetski autoritet na području nuklearne medicine s više od 20 godina iskustva. On je podijelio nekoliko učinkovitih uputa o kojima se nedovoljno govori.

Savjeti dr. Vinaya iznimno su korisni s obzirom na prirodu glo-balne epidemije u kojoj jednostavno nije moguće spriječiti doti-caj s virusom H1N1. Koje god mjere opreza poduzmete, vrlo ćete vjerojatno ipak doći u kontakt s virusom. Sâm kontakt nije toliki problem - veći je problem spriječiti ga da oživi u tijelu i učini nas bolesnima.

Vrata na koja virus ulazi u naše tijelo su nosnice i usta. Dok ste još uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom, kako biste spriječili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija, možete poduzeti neke iznimno jedno-stavne korake o kojima se ne govori dovoljno u službenim uputama. Korisnost preventive naglašava se, nažalost, puno manje od „kori-snosti“ pravovremenog liječenja Tamifluom.

Dakle,1. Često perite ruke (o tome se dovoljno govori, ali nije na

odmet ponoviti).2. Hands-free pristup. To jest, suzdržite se napasti da dirate

bilo koji dio lica. Pokušajte što manje ruke prinositi licu (na-ravno osim kad jedete, perete se ili spavate).

3. Promućkajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. Naime, virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da zaživi u tijelu i počne pokazivati karakteristične simptome. Obično grgljanje stvarno može spriječiti razvoj bolesti. Taj postu-pak sa slanom vodom imat će jednak učinak na zdravog pojedinca kao što će Tamiflu imati na bolesnoga. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan, jeftin i moćan način preven-cije bolesti.

4. Slično kao što to treba činiti s ustima, čistite barem jed-nom svakoga dana nosnice s otopinom tople slane vode. Ne morate biti vješti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak rutina, ali snažno ispuhavanje nosa i brisanje (tj. struganje) obje nosnice smotuljcima vate koje ste umočili u slanu vodu, lako je učiniti i vrlo je učinkovito.

5. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. Prvenstveno se to odnosi na citrično voće. Ako uzimate C vitamin u tabletama, pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka kako bi poboljšali apsorpciju.

6. Pijte što veće količine toplih napitaka (čajeva, kave, kakaa). Pijenje toplih napitaka ima jednak učinak kao i grgljanje, samo u suprotnom smjeru. Ono ispire živuće viruse iz grla u želudac gdje ne mogu preživjeti i učiniti nas bolesnima.

Spriječite svinjsku gripu – odlični savjeti

Prijam za Anu ZnaorU austrijskom Villachu je od 20. do 25. listopada održano Svjetsko kickboxing prvenstvo za seniore u disciplini light contact. Ana

Znaor je napravila povijesni uspjeh. Nakon uvjerljivih pobjeda nad reprezentativkama Češke, Velike Britanije, Švedske i Mađar-ske, postala je svjetska prvakinja u skupini do 70 kg. To je njezin četvrti naslov svjetske prvakinje. U semi contactu je bila najbolja na svijetu među juniorkama 2002. i među kadetkinjama 2004, a u lightu je juniorsko zlato osvojila 2008. godine. Njezino borilačko umijeće je bilo tako dominantno da su je organizatori natjecanja odmah nakon finalne borbe pozvali na anti-doping provjeru. Za-hvaljujući ovom posljednjem svjetskom zlatu, Hrvatski olimpijski odbor je Anu uvrstio među vrhunske hrvatske sportašice prve kategorije i kandidirao ju za godišnji izbor najboljih hrvatskih športašica. Također je primila brojne čestitke među kojima se ističe ona primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine.

Odmah nakon povratka iz Austrije, svečani domjenak u hotelu Malin su joj upriličili općinski načelnik Anton Spicijarić, predsjed-nik kluba Anton Žgombić, voditelji njezine nekadašnje osnovne škole Milena Žic i Dragan Cindrić te vlasnik Nikola Turčić.

P. Z.

Ribari Športsko ribo-lovne udruge Lasta-

vica iz Malinske boravili su od 2. do 4. listopada na izletu. Ovoga su puta posjetili Dalmaciju i bili smješteni u Hotelskom naselju Solaris. Posje-tili su Šibenik, Pakovo Selo, Zadar i Biograd na Moru.

M. R.

Članovi Lastavice u Dalmaciji

Članovi Lastavice na rivi u Šibeniku

Foto-vijest

22

SJEĆANJA

Pere je bi pravi težak z Mi-hojic, bi je raston mal i sla-

bašan čovik, a jimi je i dvi kra-vice jako slabašne ke nisu bile za veliki dežurdini. Pere ni voli delat bez blaga, aš mu je bilo čuda lagje ćapat žurnadu zi blagon. Svaki dan je Pere čeka kako će ga niki prit zvat za poć kamo k delat ma zi blagon.

Pere je ša u Pojica po japno

Jedno jutro pride suset Jive u Pera i govori Peru: „Pere, biš mi ša zet tri kvintali japna u Pojica, aš u jamu niman više ni kila zagašenoga?“ (Japno se je rabilo za zidariju, bililo se je kuće š njin i čuda drugih stva-ri.)

Pere je bi vas vesel kako će dobit malo šoldi i dije je reka: „Ću ti Jive poć morda i zutra.“ Ša je sused Jive doma, a Pere je ša dije spravljat voz; stavi je koš na voz i lancun zi senon, sve je pronta.

Zutri dan je Pere uprega krave i parti. Kad je priša u Po-jica, nakrca je japno, a dokle je krca japno sprega je krave i da in je sena. Kad je bilo sve go-tovo, Pere je uprega krave, hiti se je na ojić od voza, pogoni je krave zi šibu i krave su parti-le. Po putu Pere misli, krave će biti žajne, aš su jile suhote, ma ću ih napojit kad priden na Banošice. To je bila lokva zgor Svetoga Vida ke danas ni.

Pere je priša u Sveti Vid, farma je krave na placu, ni ih ni odpreževa, misli sam sobu, neka malo potrpe. Pere je ša u oštariju u „Debele Ton-ke“, misli Pere dije ću tornat samo ću popit jedan žmuj vina. Pere je priša u oštariju, a tamo krcato mladići. Oni su Pera vo-lili, kad su ga vidili dije svi oko

njega: „Ma kamo si Pere bi?“, a Pere njin je reka: „Bi san u Pojica po japno Jivu susedu.“ Mladići svi zi jednoga bota: „E, Pere, moraš nan platit malo vina, ćapa si dobru žurnadu.“

Pere je zva Tonku i reka: „Nosi Tonka vino za mene i ovih mladići.“ Počeli su pit i komedijat, Pere je zabi da su krave na placu i da su žajne. Kad se je domisli, reka je mla-dićen: „Moran poć ća mladići moji, aš su mi krave na placu i jako su žajne.“ Pere je ša na placu, a na blacu ni ni krav ni voza zi japnon. Dije je pomisli – one su žajne i morale su poć za doma.

Komedija na lokvu od Banašic

Kad je Pere priša na lokvu od Banašic, jimi je ča za vidit: krave su šle u lokvu zi svin vozon punin japna. Krave su bile do trbuha u vodu na sred lokve, a japno je ćapalo vodu i počelo kuhat. Od velikoga dima Pere dobro ni vidi ni kra-ve ni voz. Se je Pere kraj lokve i poče narikat: „Mamo moja, ča mi se je dogodilo, ostat ću bez žurnade, još ću morat i japno platit, a kako ću znet voz i krave z lokve?“ Pere je ukvita ni druge, ren nazad u Tonke u oštariju zvat mladići da mi redu pomoć. Pere je ša po mladići. Kad su ga mladići vidili, svega oplačenoga, pitali su ga: „Ma ča ti se je Pere do-godilo, zač plačeš?“, a Pere je odgovori: „Mladići moji, po-morite mi, veliko mi se je zlo dogodilo, krave su mi šle u lo-kvu zi vozon i zi japnon.“

Mladići su šli zi Peron i kad su vidili krave u lokvu, rekli su Peru: „Ni Pere druge nego ti se suci u butande i hodi ćapat krave za konop, a mi ćemo ti krave pogonit.“ Pere se je suka, ša je u lokvu do prs, ćapa

krave za konop i krave su šle za Peron. Kad je priša voz na suho, Pere je opet poče pla-kat: „Sve mi je šlo malamenti, ča ću udelat?“ Mladi su Pera tišili i rekli: „Pere, mi remo s tobu u Sršić i ćemo ti pomoć zagasit japno.“ I tako je i bilo, kad su posal obavili, Pere ni moga od veselja: zatvori je krave u mošunu i ša zi mladići opet u Tonke u oštariju. Popili su nikuliki dupjaki i kad je Pere vidi da je dosta, ukvita je da re doma. Kad je parćeva, reka je mladićen: „Nemojte za ovo ča mi se je dogodilo niš govorit, aš bi me jadili.“ Pere je ša u Sršić.

Nedija potla ovoga

Svaku nediju u Sveti Vid svi su hodili na mašu. Kad je maša finila, svi bi šli na obed, a kad je obed fini, svi bi prišli u Tonke u oštariju. Tu nedi-ju priša je i Pere. Čin je Pere priša u oštariju, pride jedan od

muži kol Pera onako fanj na glas pita Pera: „Pere, ti delaš zi japnon, koliko se oće vode za zagasit tri kvintali japna?“. Pere se je nasmija i reka: „Ne bin ti prijatelju moga reć koliko se oće vode za zagasit japno, aš ja moje japno užan gasit zi belin vinon od Dobrinja.“ Svi su udrili u smih i nastavili se ša-lit i komedijat, a jedan je poče kantat: Banašice lipo kupa lišće kadi se kupa Pere Mihovilić.

* * *Ovi su judi od jednoga

drugoga vrimena, njihov život, njihove prilike i neprilike ke su proživljavali kako su mogli i znali; jedan siromašan svit, ali pošten. Svit ki je nauči na ve-liko delo i siromaštvo. Jedan drugome su pomagali kad je bi ki u nevoju. Čuda su se družili i zabavljali, ako se je ča niko-me dogodilo ni moglo pasat bez šale i komedije. To je bi takov svit, jako različit od svita u komu mi živimo.

Težaci z’ Mihojic (18)

Pere Lesica Mihovilić zi SršićPiše Josip ŠAMANIĆ

Sveti Nikola posjetio je ŠkoluSv. Nikola došao je u petak u našu Školu i razveselio djecu.

Učenici nižih razreda pripremili su mu srdačnu dobrodoš-licu prigodnim programom, a on je uzvratio poklonima, slat-kišima, vijačama i knjigama za školsku knjižnicu.

M. Ž.

Djeca su uživala u susretu sa sv. Nikolom

23

SPORT

Glavna skupština Hrvatskoga streljačkog saveza održana 21. studenoga u Zagrebu, imala je, osim radnog, i svečaniji dio.

Naime, Hrvatski streljački savez obilježava 60 godina od osnut-ka te su ovom prigodom uručena priznanja najzaslužnijim poje-dincima i institucijama. Među nekoliko odabranih, čast da dobije posebno priznanje za doprinos u razvoju i promicanju streljačkog sporta imao je Josip Joža Ćuk. U 62 godine, koliko je aktivan u streljaštvu, barba Ćuk je, među ostalim, bio dugogodišnji repre-zentativac, predsjednik Hrvatskoga streljačkog saveza, izbornik reprezentacije, osnivač Športskoga streljačkog kluba Dub i tvorac brojnih vrhunskih strijelaca. Ovim, ali i brojnim drugim zasluga-ma, svi su se složili da je nagrada stigla u prave ruke.

Uz Jožu, nagradu u povodu 60 godina Hrvatskoga streljačkog saveze dobila je i njegova supruga Vilma Ćuk, te Andrej Krstinić kao osvajač medalja za reprezentaciju Hrvatske u poslijeratnom razdoblju.

U tijeku Skupštine podijeljeno je i pet Trofeja Hrvatskoga streljačkog saveza. Trofej je najveće priznanje koje pojedinac ili institucija mogu dobiti od HSS-a. Među ovogodišnjim laureatima našao se i Športski streljački klub Dub. Ovo priznanje zaslužio je zapaženim radom tijekom 31 godine djelovanja, u kojima su ostvarena vrhunska sportska dostignućima, organizirana brojna natjecanja nacionalnog i međunarodnog značenja, Dub je aktivno sudjelovalo u radu tijela Hrvatskoga streljačkog saveza te poticao razvoj streljačkog sporta na području Primorsko-goranske župa-nije i otoka Krka. Trofej je u ime ŠSK Dub preuzeo predsjednik kluba Ivo Malešić.

Na radnom dijelu Skupštine birala su se nova tijela za naredno mandatno razdoblje u trajanju od četiri godine. Tajnim glasovanje izabrano je 25 članova koji će činiti Republičko vijeće Hrvatskoga streljačkog saveza. Članom Republičkog vijeća Hrvatskoga stre-ljačkog saveza imenovan je predstavnik Športskoga streljačkog kluba Dub Nediljko Vučetić. Ovim priznanjem nastavlja se kon-tinuitet aktivnih pojedinaca, predstavnika malinskarskog kluba u tijelima Hrvatskoga streljačkog saveza. Naime, u proteklom man-datnom razdoblju članom Republičkog vijeća bio je Dean Vignje-vić. Što se tiče ostalih tijela Hrvatskoga streljačkog saveza, Dub će imati još dva predstavnika. Nediljko Vučetić je imenovan za člana Komisije za samostrel, a Andrej Krstinić za člana Odbora streljačkih instruktora i trenera.

N. VUČETIĆ

Održana Glavna skupština Hrvatskoga streljačkog saveza

Dub dobio vrijedna priznanja

111 kickboksača u malinskarskoj

sportskoj dvorani

U novoj sportskoj dvorani u Malinskoj održano je 11. listo-pada kadetsko kickboxing prvenstvo Primorsko-goran-

ske županije. Na prvenstvu je nastupilo 78 natjecatelja iz pet klubova. Nakon toga, poslijepodne je uslijedio Hrvatski kup u semi contactu za seniore, a nastupilo je još 33 natjecatelja iz sedam klubova. Tako je gledateljima te nedjelje u našoj sport-skoj dvorani svoje borilačko umijeće prikazalo ukupno 111 kickboksača. Svi su bili zadovoljni i vjerojatno će Malinska u 2010. ponovno biti domaćin županijskog prvenstva, ali i onog državne razine.

Prijepodne je među kadetima nastupilo 13 mladih Malin-skara. Većini su to bile prve borbe nakon što su početkom godine započeli vježbati kickboxing. Usprkos neiskustvu, po-lučili su vrlo dobre rezultate. Najbolji su bili Ela Znaor koja je postala prvakinja Županije u semi contactu do 25 kilograma i Gabrijel Burazer koji je bio prvi u light contactu do 42 kilogra-ma. Druga mjesta su u semiju osvojili Brigita Burazer do 25 kilograma i Dario Latinović do 37 kilograma, a u lightu Ilijana Dadić do 65 kilograma i Darko Jurasić do 57 kilograma. Treći su bili u semiju Ana Kranjec do 32 kilograma, Vanessa Japić do 42 kilograma, Ilijana Dadić do 65 kilograma, Robert Jurić i Ga-brijel Burazer do 42 kilograma te Donik Begaj i Darko Jurasić do 57 kilograma. Donik Begaj je također osvojio još jednu broncu u light contactu. Peta mjesta su zauzeli Tea Kranjec do 42 kilograma, Marta Faležić do 50 kilograma i Demian Bajor do 47 kilograma.

Nakon njih su na Hrvatskom kupu nastupili seniori. Prva su mjesta osvojili Ana Znaor do 70 kilograma i Elvis Japić do 79 kilograma. Ana je u finalu svladala Višnju Faragunu iz La-bina rezultatom 14:4, a Elvis Igora Stanića, također iz Labi-na, rezultatom 7:2. Iva Jurasić je u skupini -60 kg zauzela 4. mjesto. Od nje su bile bolje Astrid Pibernik iz Rijeke i Lucija Sakoman iz Karlovca.

P. Z.

Natjecatelji Kickboxing športske udruge Malinska na županijskom prvenstvu

Šamanić na Državnom prvenstvuNa Državnom prvenstvu u sportskom ribolovu u kategori-

ji U 21 – obala, nastupio je i član Lastavice Malinska Ivan Šamanić. Prvenstvo je od 8. do 11. listopada održano u Supetru na Braču. Ukupno je nastupilo 24 natjecatelja, a Ivan je u pojedi-načnoj konkurenciji osvojio 16. mjesto.

M. R.

Sportski ribolov

MALINSKA U VREMEPLOVU RAZGLEDNICA (19) Uređuje Milan RADIĆ

KUPALIŠTE DRAGA1913. GODINE…Na razglednici snimljenoj 1913. godine prikazan je početak gradnje kupališta Draga u istoimenoj uvali u Malinskoj. Poti-catelj i investitor izgradnje bilo je Kupališno društvo, upravo te godine i osnovano. Na krovovima novosagrađenih kabina, koja su ujedno bila i sunčališta, pokoji je turist. Okoliš kupališta još nije hortikul-turno uređen, prostor još nije sagrađen.

… 1938. GODINE….Razglednica iz 1938. godine prikazuje do kraja sagrađeno

kupalište Draga. Puno je kupača koji su rado dolazili na ovo, za ono vrijeme, dobro uređeno kupalište. Na fotografiji se vidi kućica banjina, posebno uređen prostor s pijeskom za

igru djece, odskočna daska – trampulin, i uz njega mali man-drać za privez barki.

Kosi obronak nad kupalištem je tek zasađen borovi-ma, kojeg su kasnije zvali park na Dragi. Na obalnom putu uz

kupalište prve su novosagrađene vile.

… I DANASDanašnji izgled uvale i dijela kupališta