9.Odredjivanje Cijena Kredita Poslovnim Subjektima

581

P O G L A V LJ E

Stjecanje znanja i ciljevi menadæmenta pri donoπenju odluka

Svrha je ovog poglavlja istraæiti razliËite metode koje danas koriste bankari kako bi odredilicijene poslovnim kreditima i procijenili snage i slabosti tih metoda u ostvarivanju ciljevabanke.

Uvod

Jedan od najteæih zadataka prilikom kreditiranja poslovnih subjekata i ostalih komitenatakoji posuuju sredstva je donoπenje odluke kako odrediti cijenu kredita1 . Zajmodavacæeli zaraËunati dovoljno visoku stopu kako bi osigurao profitabilnost svakog kredita ikompenzirao sve rizike u koje je ukljuËena banka. Isto tako, kamatna stopa mora bitidovoljno niska kako bi pomogla poslovnom komitentu na naËin da on ili ona mogu uspjeπnootplatiti kredit te da ne odu drugom zajmodavcu ili na otvoreno træiπte u potrazi za kreditom.©to je veÊa konkurencija s kojom se suoËava banka u pogledu poslovanja s kreditima, toÊe viπe morati dræati cijenu kredita na razumnom nivou u skladu s konkurencijom nafinancijskom træiπtu. Dakako, na træiπtu kredita koje karakterizira jaka konkurencija,zajmodavac je onaj koji prihvaÊa cijenu, a ne onaj koji je odreuje. S deregulacijombankarstva u mnogim zemljama, deregulirana konkurencija je znaËajno smanjila bankovneprofitne maræe od prodaje depozita i odobravanja kredita. Ovo Ëini ispravno utvrivanjecijena kredita nuænim za bankare danas viπe nego ikad u proπlosti.

Metoda odreivanja cijene kredita na osnovi troπka

U odreivanju cijene poslovnog kredita, menadæment banke mora uzeti u obzir troπakpodizanja pozajmljivih sredstava i operativne troπkove voenja banke: Ovo znaËi da bankamora znati koji su njeni troπkovi kako bi u skladu s njima mogla kreirati kredite bilo koje

18.ODRE–IVANJE CIJENA

KREDITA POSLOVNIM

SUBJEKTIMA

1 Ovo se poglavlje temelji na autorovom Ëlanku (5) objavljenom u Ëasopisu The Canadian Banker i koristi se uz dozvoluizdavaËa.

582 Dio V Ponuda kredita poslovnim subjektima i potroπaËima

vrste koji su profitabilni i imaju ispravno odreenu cijenu. Kada je u pitanju odreivanjecijene kreditima ne postoji nikakav supstitut za dobro odabran informacijski sustavmenadæmenta.

Najjednostavniji model odreivanja cijene kredita pretpostavlja da kamatna stopa kojase zaraËunava na bilo koji kredit obuhvaÊa Ëetiri komponente: (1) troπak banke uprikupljanju adekvatnih sredstava koja Êe se plasirati, (2) operativni troπkovi banke (kojiukljuËuju dnevnice i plaÊe kreditnog osoblja i troπak materijala i ureaja koji se koriste priodobravanju i dodjeljivanju kredita), (3) nuæna kompenzacija koja se plaÊa banci za stupanjrizika neispunjenja ugovorenih obveza koji je ukljuËen u kreditni zahtjev, te (4) æeljenaprofitna maræa svakog kredita koja bankovnim dioniËarima osigurava adekvatan povratnjihovog kapitala. Ovakva shema utvrivanja cijene kredita Ëesto se naziva odreivanje

cijene kredita na osnovi troπkova. Odatle:

kamatnastopa

kredita=

graniËni troπakprikupljanja

sredstava koja Êese posuivatizajmoprimcu

+operativnitroπkovibanke

procijenjena maræaza kompenzaciju

banke za rizikneispunjenja

ugovorenih obveza

+ +oËekivanabankovna

profitna maræa

Svaka od ovih komponenti moæe se izraziti u terminima godiπnjeg postotka u odnosu naiznos kredita.

Primjerice, pretpostavimo kako banka ima kreditni zahtjev jednog od svojih poslovnihkomitenata u iznosu od 5 milijuna dolara (kao u sluËaju Black Golda o kojem se raspravljalou prethodnom poglavlju). Ako banka mora prodati prenosive certifikate o depozitu natræiπtu novca po kamatnoj stopi od 5% za osiguranje sredstava za ovaj kredit, tada ÊegraniËni troπak sredstava za ovaj kredit biti 5%. Operativni troπkovi banke za analizu,odobravanje i kontrolu ovog kredita procijenjeni su na 2% od zahtijevanih 5 milijunadolara. Bankovni kreditni odjel moæe preporuËiti dodavanje 2% od zahtijevanog iznosa,kako bi osigurali banku od rizika da kredit neÊe biti u cijelosti i na vrijeme otplaÊen.KonaËno, banka moæe zahtijevati 1%-nu profitnu maræu uz financijske troπkove, operativnetroπkove i troπkove koji su vezani uz rizik ovog kredita. Prema tome, ovaj Êe se kreditponuditi zajmoprimcu po stopi od 10% (=5% + 2% + 2% + 1%)2 .

2 Stopa povrata na kredit koji zajmoprimac obeÊava vratiti Ëesto se razlikuje od same utvrene kamatne stope, kao i odoËekivanog povrata kredita. ObeÊana stopa povrata na kredit je funkcija (a) troπka bankovnih sredstava namijenjenihzajmoprimcu, (b) premija rizika neispunjavanja ugovorenih obveza i drugih vrsta rizika koje idu uz kredit, (c) naknadi zabilo koje nekamatne usluge (kao πto su naknade za ispitivanje porijekla kredita i naknade za procjenu kredita) koje seodnose na zajmoprimca, (d) træiπne vrijednosti kolateralnog jamstva koje ide uz kredit, te (e) bilo kojeg uvjeta (kao πto jezahtijevani saldo depozita koji komitent mora dræati u banci) ukljuËenog kao dio kreditnog sporazuma. Na taj naËin,obeÊani ukupni povrat na kredit moæe se izraziti kao odnos:

Nasuprot tome, oËekivani povrat na kredit ovisi ne samo o stopi povrata koju zajmoprimac obeÊava vratiti banci, veÊ i ovjerojatnosti da zajmoprimac neÊe izvrπiti neka ili sva plaÊanja koja se zahtijevaju u kreditnom ugovoru.

obeÊaniukupni povrat

od kredita=

troπak bankovnih sredstava + premije kreditnog rizika

+ troπkovi vezani za kredit + profitna maræa

neto iznos sredstava namijenjenih zajmoprimcu poslije prilagodbe za

zahtijevane depozite, zahtjeve za rezervama i ostale uvjete kredita

583Poglavlje 18 Odreivanje cijena kredita poslovnim subjektima

Model na osnovi upravljanja cijenama

Jedan od nedostataka modela odreivanja cijena kredita na osnovi troπkova je njegovapretpostavka da banka toËno zna koji su njeni troπkovi. Ali ovo nije Ëest sluËaj. Bankarstvoje djelatnost s velikim brojem proizvoda, tzv. multiproizvodna industrija, i kao veÊinatakvih djelatnosti i bankarstvo se Ëesto susreÊe s velikim poteπkoÊama pri pokuπajupravilnog razvrstavanja operativnih troπkova meu velikim brojem razliËitih usluga kojenudi svaka banka. Osim toga, metoda odreivanja cijene na osnovi troπkova podrazumijevada bankar moæe odreivati cijenu kredita s malim obzirom na konkurenciju koju stvarajudrugi zajmodavci. Danas, za veliku veÊinu kredita ovo jednostavno nije istina. KonkurencijaÊe utjecati na profitnu maræu banke od kredita; opÊenito, πto je jaËa konkurencija, to jemanja profitna maræa.

Ova ograniËenja prethodno spomenutog pristupa dovela su do formiranja modela

upravljanja cijenama u bankarstvu, koji je prije pola stoljeÊa nastao meu vodeÊimnovËanim bankovnim centrima. Tijekom velike krize 1930-ih, vaænije banke formirale suuniformiranu baziËnu naknadu za plasmane, poznatu kao najbolja kamatna stopa

(ponekad se naziva i bazna ili izvjeπtajna stopa [ili referentna kamatna stopa, op. red.]) -vjerojatno u to vrijeme najniæu zaraËunatu stopu na kratkoroËne kredite za obrtni kapitalkreditno najsposobnijim komitentima banke. Sadaπnja stopa kredita koja se zaraËunavasvakom pojedinom komitentu bila bi odreena slijedeÊom formulom:

Primjerice, komitentu s tvrtkom srednjeg obujma poslovanja koji traæi trogodiπnji kreditza kupovinu nove opreme moæe se zaraËunati kamatna stopa od 12%, koja se sastoji odizvjeπtajne stope (ili bazne) od 8% plus 2% za rizik neispunjavanja obveza i joπ drugih2% za vremenski rizik zbog dugogodiπnjeg karaktera kredita. DugoroËnijim kreditimaodreuje se i premija od vremenskog rizika jer posuivanje tijekom duæeg vremenskograzdoblja izlaæe banku veÊim moguÊnostima za gubitak nego kratkoroËni krediti.Odreivanje premija rizika je jedan od najteæih aspekata odreivanja cijene kredita kojikoristi πirok raspon razliËitih metoda za prilagodbu rizicima. Copeland (3) predlaæestvaranje gradacije kredita vezano uz kvalitetu prema slijedeÊem rasporedu:

kreditnakamatna

stopa

bazna ili najboljastopa (ukljuËujuÊiæeljenu bankovnu

profitnu maræu na sveoperativne i

administrativnetroπkove)

=

Premija rizikaneispunjavanja obveza

koju plaÊajuzajmoprimci kojima se

ne zaraËunava ovanajbolja stopa

+

Premijavremenskog rizika

koju plaÊajuzajmoprimci kojitraæe dugoroËni

kredit

+

PoveÊanje cijene

Nema rizika 0.00%Specijalni sluËaj 1.50%Minimalni rizik 0.25%

Ispod standarda 2.50%Standardni rizik 0.50%Nepouzdan 5.00%

Kategorija rizika Premija rizika Kategorija rizika Premija rizika

Mnogi bi promatraËi, meutim, argumentirali kako kredit klasificiran kao nepouzdanili Ëak ispod standarda jednostavno ne pripada bankovnom portfelju.


Premije rizika dodijeljene kreditima Ëesto se odnose previπe skupno kao ocjenjivanje.Banke mogu proπiriti ili ograniËiti svoje kreditne portfelje jednostavno smanjujuÊi ilipoveÊavajuÊi svoja ocjenjivanja kreditnih rata. Mnoge banke, meutim, naprosto dajuprednost variranju njihovih stopa odbijanja kredita umjesto da mijenjanju bazne stope ilinjihova poveÊanja cijena3 .

Danas se u SAD-u opÊa najbolja stopa smatra primjerom najopÊenitije bazne stopekoju je objavilo 30 velikih banaka koje redovito oglaπavaju svoje kreditne stope. Najboljestope koje koriste druge, uglavnom manje banke u SAD-u, Ëesto se razlikuju od opÊenajbolje stope. Dugi niz godina najbolja stopa se rijetko mijenjala na osnovi odluke kojuje izglasala uprava svake banke. Meutim, razvoj træiπta komercijalnih zapisa i CD-a, kaoi pojava inflacije i vrlo promjenjivih kamatnih stopa, doveo je do promjenjive najboljestope vezane za znaËajne promjene u kamatnim stopama novËanih træiπta kao stopa 90-dnevnih komercijalnih zapisa i stopa 90-dnevnih CD-a. Kod promjenjivih najboljih stopanajvaænijim bi se korporacijskim zajmoprimcima s besprijekornim kreditnim bonitetommoglo dozvoliti posuivanje, primjerice, po najboljoj stopi, po stopi od pola postotnogboda viπe od posljednje stope na komercijalne zapise ili po 1% viπe od najnovijeËetverotjedne prosjeËne CD stope.

VodeÊe banke uskoro su razvile dvije razliËite formule za najbolje promjenjive kamatnestope: (1) metoda najbolje kamatne stope plus odreeni iznos i (2) metoda najbolje kamatnestope puta odreeni iznos. Primjerice, zajmoprimcu moæe biti odreena najboljakratkoroËna kamatna stopa plus 2 od 12%, gdje najbolja stopa iznosi 10%. Alternativno,ovom bi se komitentu mogla zaraËunati 1.2 puta najbolja kamatna stopa, koja je:

kamatna stopa kredita = 1.2 (najbolja stopa) = 1.2 (10%) =12%

Dok ove dvije formule mogu voditi do iste poËetne stope kredita, kao u prethodnomprimjeru, one isto tako vode i do potpuno razliËitih kamatnih stopa kredita kada se kamatnestope mijenjanju i kada zajmoprimac ima kredit s promjenjivom stopom.

Primjerice, u periodu rasta kamatnih stopa, metoda mnoæenja kamatne stope uzrokujebræi rast stope kredita komitenta od metode zbrajanja. Ako kamatne stope padaju,komitentova stopa kredita pada mnogo bræe kod metode mnoæenja kamate. Primjerice,ako najbolja stopa raste od 10% do 15%, gornja komitentova stopa kredita metodomzbrajanja se poveÊava od 12% do 17%, te od 12% do 18% metodom mnoæenja. Meutim,ukoliko najbolja stopa padne s 10% na 8%, metoda zbrajanja daje stopu kredita od 10%,dok metoda mnoæenja daje samo 9.6%.

Tijekom 1970-ih LIBOR - londonska meubankarska kamatna stopa na kratkoroËneeurodolarske depozite koji su varirali u dospijeÊu od nekoliko dana do nekoliko mjeseci,dovela je u pitanje nadmoÊ najbolje kamatne stope kao baze poslovnih kredita. Kako jevrijeme prolazilo, sve se viπe i viπe banaka okrenulo odreivanju cijene kredita na osnoviLIBOR uslijed porasta upotrebe eurodolara kao izvora sredstava za posudbu. Drugi uzrok

3 Nije uvijek razumno obraËunavati zajmoprimcima visokog rizika punu premiju rizika koja prijeti banci. Takva politika,zaista, moæe poveÊati πanse da zajmoprimac neÊe ispuniti obveze kreditnog sporazuma, rezultirajuÊi zaradom po tomkreditu koja je manja i od zarade po kreditima najbolje kvalitete. Primjerice, ako je zajmoprimcu A kategorije zaraËunatanajbolja stopa od 6%, a zajmoprimcu visokog rizika utvrena stopa kredita od 12%, drugi se zajmoprimac moæe osjeÊatiprimoranim na prihvaÊanje visokoriziËnih poslovnih strategija s malom πansom za uspjeh u pokuπaju ispunjavanja takovisokih zahtjeva otplate kredita. Ove visokoriziËne strategije poslovanja mogu dovesti do neispunjavanja obveza, naglosmanjujuÊi stvarni povrat banke. Ovo je uzrok zaπto veÊina banaka koristi oboje, i racionaliziranje cijene (stope kredita) ikredita (tj. odbijaju neke kredite bez obzira na cijenu) kako bi se regulirala veliËina i kompozicija njihovih kreditnihportfelja.


bio je πirenje internacionalizacije bankovnog sustava ulaskom stranih banaka na mnogadomaÊa træiπta kredita, ukljuËujuÊi i Kanadu i SAD. LIBOR je nudio jedan opÊi standardodreivanja cijena za sve banke, i one strane i domaÊe, te je komitentima pruæio zajedniËkeosnove za usporedbu uvjeta davanja kredita koje su nudile razliËite banke.

Kao primjer odreivanja cijena baziranih na LIBOR-u zamjeÊujemo da su na kraju1997. godine opÊe kamatne stope na eurodolarske depozite u Londonu fluktuirale u rasponuod oko 5.5 do 6% (godiπnja stopa). Primjerice, u utorak, 16. prosinca 1997. godine, 16najveÊih banaka u Londonu biljeæilo je slijedeÊe prosjeËne godiπnje londonskemeubankarske kamatne stope:

Prema tome, velikoj korporaciji koja kratkoroËno posuuje novac od domaÊe ili inozemnebanke na, recimo, 90 dana mogla bi se odrediti kamatna stopa na multimilijunski dolarskikredit od:

Za dugoroËne kredite koji se proteæu na nekoliko mjeseci ili godina bankar je mogaogornjoj formuli nadodati i premiju vremenskog rizika kako bi kompenzirao banci dodanirizik zbog dugoroËne obveze svom poslovnom komitentu. Primjerice, jednogodiπnji kreditbaziran na jednogodiπnjoj LIBOR stopi od 6.00% bio bi:

jedan mjesec 5.96tri mjeseca 5.91πest mjeseci 5.91jedna godina 6.00

Razred dospijeÊa LIBOR

= 5.91% + 0.125% + 0.125% = 6.16%

kamatna stopabazirana naLIBOR-u

= LIBOR + premija rizika neispunjavanja obveza + profitna maræa

Odreivanje cijene kredita ispod najbolje stope (model poveÊanja cijene)

Godina 1980-ih i 1990-ih uËinjene su daljnje modifikacije sustava odreivanja cijenekredita na osnovi najbolje kamatne stope ili LIBOR-a. Jedna promjena bila je pojavakredita na osnovi najbolje kamatne stope ili LIBOR-a. Jedna promjena bila je pojavaodreivanja cijena ispod najbolje stope kako su veÊe banke nastojale se agresivnijenatjecati sa rastuÊim træiπtem komercijalnih zapisa - otvorenim i nereguliranim træiπtemvelikih poslovnih kratkoroËnih vrijednosnica - i s agresivnim inozemnim bankama kojesu plasirale novac po kamatnim stopama koje su odgovarale njihovim troπkovima podizanjasredstava. U SAD-u su, primjerice, mnoge banke objavile da Êe se neki veliki poslovnikrediti s pokriÊem od samo nekoliko dana ili tjedana odobravati s niskim kamatnim stopamatræiπta novca (kao πto je stopa federalnih sredstava koja se koristi za domaÊe meubankarskekredite temeljene na rezervama) uz malu maræu (moæda jedna osmina

%

kamatna stopabazirana na LIBOR

= LIBOR + premija rizika neispunjavanja obveza + premija vremenskog rizika + profitna maræa= 6.00% + 0.125% + 0.25% + 0.125% = 6.50%


Bankovni menadæment u akciji

Stope kredita koje se zaraËunavaju poslovnim zajmoprimcima - ©to

nam kazuju nedavna izvjeπÊa Sustava federalnih rezervi

Sustav federalnih rezervi u SAD-u sakuplja informacije o poslovnim kreditima koje je348 komercijalnih banaka s nacionalnom dozvolom za rad, te 50 ameriËkih podruænicai agencija inozemnih banaka dodijelilo komitentima tijekom sredine mjeseca u svakomkvartalu godine. Nedavni Fed-ovi pregledi kredita sugeriraju kako veÊina poslovnihkredita odobrena od strane praÊenih banaka ima tendenciju biti (ili imati):

kratkoroËne kredite (manje od 1 godine) umjesto dugoroËnih kredita poslovnomsektoru uz velike maræe

sve brojniji kratkoroËni krediti poslovnim subjektima s prosjeËno oko 40 dana dodospijeÊa, dok se dugoroËni (viπe od 1 godine) poslovni krediti pribliæavaju prosjekuod neπto viπe od 50 mjeseci (tj. oko 4 1/2 godine) do dospijeÊa

fiksne kamatne stope kada se odobravaju kraÊa dospijeÊa, a promjenjive kamatnestope kada se odobravaju poslovni krediti s duæim rokom dospijeÊa, zbog poveÊanogrizika kamatne stope koja se javlja uz dugoroËni kredit

bazne kreditne stope koje su Ëesto povezane s kamatnom stopom na federalna sredstva,kamatnim stopama træiπta stranog novca (kao πto je LIBOR), najboljom stopom ilidrugim temeljnim stopama koje su ugovorene izmeu zajmodavca i zajmoprimca

viπe kamatne stope kada je dulje dospijeÊe kredita (osobito preko 1 godine) kako bizajmodavcu kompenzirale dodatni rizik koji se javlja uz dugoroËne kredite

viπe stope kredita na poslovne kredite manjih denominacija (posebice za poslovnekredite manje od 1 milijun dolara)

mnogo ËeπÊe biti osigurana kolateralom ukoliko su odobreni krediti duæih dospijeÊa(posebice oni koji su dulji od 1 godine) ili manjih denominacija (osobito ako sumanji od 1 milijun dolara, a za veÊe kredite ako su manji od 10 milijuna dolara)

imati uvjetovane penale ukoliko zajmoprimac pokuπa ranije otplatiti kredit ukolikoje kredit kratkoroËan (manje od 1 godine) ili dugoroËan (osobito kredit denominacijeiznad 1 milijun dolara).

Nedavna su istraæivanja, koja navodi Samolyk (8), sugerirala da starije tvrtke, dulji odnosiizmeu zajmoprimca i zajmodavca te kupovina dodatnih usluga od istog zajmodavcaimaju tendenciju rezultiranja niæim kreditnim stopama ili smanjenim πansama za odbijanjekredita. Takoer, postoji barem nekakav dokaz da tvrtke koje su obuhvaÊene ovimistraæivanjem plaÊaju neπto niæe kreditne stope od drugih tvrtki a zajmoprimci kojiuspjeπno izvrπavaju kreditne transakcije konaËno dobivaju niæe kreditne stope na naredneposudbe i obiËno se rjee kontroliraju (kako su to, primjerice, zamijetili Blackwell iWinters (9)).

Za detaljniju analizu kvartalnog izvjeπÊa o poslovnim kreditima Sustava federalnihrezervi, molimo vas kontaktirajte Odbor guvernera Sustava federalnih rezervi, Wash-ington, D.C., 20551-0001, u vezi sa njihovom statistiËkom objavom E.2.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.


do jedna Ëetvrtina postotnog boda) za pokriÊe izlaganja riziku, te za pokriÊe ostalihoperativnih troπkova i profitne maræe. Odnosno:

Prema tome, ako na danaπnjem træiπtu moæemo posuditi federalna sredstva za 5.50%,te ako vrhunski poslovni komitenti zahtijevaju 30-dnevne kreditne linije od 10 milijunadolara, naπ izbor moæe biti odobravanje kredita od 5.75% (ili 5.50% za pokrivanje troπkovaposuivanja s træiπta novca + 0.25% poveÊanja cijene zbog rizika, nekamatnih troπkova iprofitabilnosti).

Rezultat je kratkoroËna stopa kredita u iznosu od jedan ili viπe postotaka ispodobjavljene najbolje stope, umanjujuÊi vaænost najbolje kamatne stope kao referentne toËkeza poslovne kredite. Uistinu, Bradyjev izvjeπtaj (2) Odboru Sustava federalnih rezerviukazivao je da je oko 90% poslovnih kreditnih portfelja (ukljuËujuÊi prekonoÊne kredite)u 48 najveÊih banaka SAD-a odobreno po kamatnim stopama koje su bile ispod najboljestope. Brady je takoer otkrio kako krediti od milijun dolara s dospijeÊem manjim odmjesec dana normalno koriste kamatne stope na federalna sredstva kao zamjenu zaprocijenjene troπkove osiguranja sredstava, s ovom stopom izraËunatom kao prosjekomkamatnih stopa koje se upotrebljavaju svakog dana u tom promatranom tjednu i odreujuprema dolarskom obujmu kredita federalnih sredstava koji se pojavljuje pri svakoj stopi.DugoroËni krediti (do 1 godine) s fiksnom kamatnom stopom opÊenito baziraju svoj troπakosiguranja sredstava na tromjeseËnoj stopi certifikata o depozitu koja se mjeri jednomdnevno.

Ne iznenauje da mnoge glavne banke odbacuju upotrebu formula koje povezujunajbolju kamatnu stopu s kamatnim stopama otvorenog træiπta, buduÊi da je najbolja stopapostala manje vaæna, a træiπne kamatne stope sve nestabilnije. Meutim, najbolja kamatnastopa ostaje i dalje vaæna kao metoda odreivanja cijene za manje poslovne kredite,potroπaËke kredite, graevinske kredite i neke kredite u europskim valutama. Tako su serazvila dva povezana træiπta poslovnih kredita. Krediti malim poduzeÊima i poduzeÊimasrednje veliËine obiËno se temelje na najboljoj kamatnoj stopi ili nekoj drugoj baznojstopi (kao πto je LIBOR), dok se poslovni krediti velike denominacije sve viπe temelje nakamatnim troπkovima træiπta novca u trenutku kad je kredit odobren. Male maræe (poveÊanjecijena) na takve kredite potakle su veÊe sudjelovanje kredita, tako πto su veÊe banke aktivnijedijelile svoje najveÊe kredite s manjim bankama, stvarajuÊi tako prihod od naknada idajuÊi barem dio ovih kredita bankama s niæim troπkovima sredstava.

Krediti s maksimalnim kamatnim stopama (gornje granice kamatne stope)Joπ jedna novija varijacija starog modela voenja cijene je bila gornja granica kamatne

stope - sporazumna gornja granica ugovorene kamatne stope kredita, bez obzira kakav Êebiti buduÊi kurs træiπnih kamatnih stopa. Prema tome, zajmoprimcu kao πto je Black Gold,Inc., o kome se raspravljalo u prethodnom poglavlju, mogao se ponuditi kredit s najboljomkamatnom stopom plus 2 promjenjive stope, a s gornjom granicom od 5% iznad poËetnestope kredita. Ovo znaËi da ako je kredit odobren kada je najbolja stopa bila 10%, poËetnastopa kredita bila bi 10% + 2% ili 12%. Ali stopa ne bi mogla rasti viπe od 17% (12% +5%), bez obzira koliko se penju træiπne stope za vrijeme trajanja kreditnog sporazuma.

kamatnastopa kredita

=kamatni troπakposuivanja natræiπtu novca

+poveÊanje

cijena zbogrizika i profita


Gornje granice kamatne stope su naprosto joπ jedna opcija usluge koju banka uzodreenu naknadu moæe ponuditi svojim komitentima. Gornje granice kreditne kamatnestope jamËe zajmoprimcu ponovno osiguranje od maksimalnog troπka kredita s kojim bise on mogao susresti, buduÊi da Êe se bilo koja plaÊena kamata preko gornje granicevratiti zajmoprimcu, obiËno jednom godiπnje ili na datum dospijeÊa kredita. Meutim,bankari moraju biti oprezni u vezivanju gornjih granica kamatnih stopa za svoje kredite;prolongirani period visokih kamatnih stopa djelotvorno Êe prenijeti rizik promjenjivihkamatnih stopa sa zajmoprimca na zajmodavca.

Odreivanje cijene kredita na osnovi prihoda i rashodaDok je veÊini kredita cijena odreena na osnovi najbolje, LIBOR, ili neke druge bazne

stope træiπta novca, mnogi bankari su razvili sofisticirane sustave odreivanja cijena kreditakoji ukazuju na to zaraËunava li banka dovoljno za kredit kako bi potpuno kompenziralasve sadræane troπkove i rizike. Jedan takav sustav zove se odreivanje cijene kredita na

osnovi prihoda i rashoda, koji se sastoji od tri jednostavna koraka: (1) procijeniti ukupniprihod kojeg Êe proizvesti kredit pod velikim brojem razliËitih kamatnih stopa i ostalihnaknada, (2) procijeniti neto iznos pozajmljivih sredstava koje banka mora vratitizajmoprimcu (nakon odbijanja bilo kojeg depozita kojeg se zajmoprimac obvezuje dræatiu banci i dodavati zahtjevima za depozitnim rezervama Sustava federalnih rezervi) i (3)procijeniti dobit od kredita prije oporezivanja dijeleÊi procijenjeni prihod od kredita saneto iznosom posuenih sredstava koje Êe zajmoprimac zapravo i koristiti.

Primjerice, pretpostavimo da komitent zahtijeva kreditnu liniju od 5 milijuna dolara,kao πto je bilo u sluËaju Black Golda o kojem se raspravljalo u 17. poglavlju, ali zapravokoristi samo 4 milijuna dolara po ugovorenoj kreditnoj stopi od 20%. Od komitenta setraæi plaÊanje naknade za ugovornu obvezu od 1% od nekoriπtenog dijela kreditne linije.Osim toga, banka zahtijeva da komitent odræava depozit (kompenzirajuÊi saldo) jednak20% od iznosa stvarno koriπtene kreditne linije i 5% bilo kojeg neiskoriπtenog dijela linije.Pretpostavlja se da Êe zahtjevi za depozitnim rezervama, koje je postavila centralna banka,biti 10%. Iz ove informacije imamo slijedeÊe:

(zahtjev za depozitnim rezervama)

(iskoriπteni diokreditne linije)

procijenjeniprihod od kredita

= 4,000.000 USD x 0.10 + 1,000.000 USD x 0.01 = 810.000 USD

(neiskoriπteni diokreditne linije)

(zahtjev za kompenzirajuÊim saldom)procijenjenabankovna

sredstva kojapovlaËi

zajmoprimac

= 4,000.000 USD - (4,000.000 USD x 0.20 + 1,000.000 USD x 0.05)

+ 0.10 (4,000.000 USD x 0.20 + 1,000.000 USD x 0.05)= 3,235.000 USD

procijenjena dobitbanke od kredita

prije oporezivanja= 810.000 USD ÷ 3.235.000 USD = 25.0%


Menadæment banke mora donijeti odluku je li ovih 25% dobiti prije oporezivanja dostatnoza pokriÊe bankovnih troπkova sredstava, rizika ukljuËenog u kreditni zahtjev komitenta iæeljenu profitnu maræu banke, te za sve troπkove uzete u obzir (ukljuËujuÊi i poreze).

Analiza profitabilnosti komitentaPristup odreivanja cijene kredita na osnovi prihoda i rashoda zapravo je uska verzijamnogo πireg pojma poznatog kao analiza profitabilnosti komitenta (CPA). Ova metodaodreivanja cijene zapoËinje pretpostavkom da bi banka trebala uzeti u obzir cjelokupanodnos sa komitentom prilikom odreivanja cijene svakog pojedinog kreditnog zahtjeva.CPA se fokusira na stopu povrata od cjelokupnog odnosa s komitentom, izraËunatoj izslijedeÊe formule:

Prihodi koje je komitent uplatio u banku mogu ukljuËivati stopu kredita, obveznenaknade, naknade za usluge upravljanja gotovinom i troπkove obrade podataka. Troπkovikoji su se pojavili na ime komitenta mogu ukljuËivati dnevnice i plaÊe bankovnihzaposlenika, troπkove istraæivanja kredita, kamatu koja se pojavljuje na depozite, troπkovepodmirenja raËuna i troπkove procesuiranja (ukljuËujuÊi plaÊene Ëekove, pohranjivanje isakupljanje izvjeπtaja o kreditima i depozitima, te usluge sefa), kao i troπkove dobivanjapozajmljivih sredstava. Neto pozajmljiva sredstva su iznos kredita koji koristi komitentumanjen za njegove prosjeËne sakupljene depozite (prilagoene zahtijevanim rezervama).

Ustvari, onda je stvaran iznos bankovnih sredstava koji koristi svaki komitent, iznosnakon πto se odbiju sva sredstva koja je komitent dao banci. Ukoliko je izraËunata netostopa povrata iz cjelokupnog odnosa s komitentom pozitivna, kreditni zahtjev Êe vjerojatnobiti odobren, buduÊi da Êe banka zaraivati premiju koja Êe biti iznad svih troπkova kojimaje izloæena (ukljuËujuÊi konkurentnu stopu povrata bankovnim dioniËarima). Ukoliko jeizraËunati neto povrat negativan, kreditni zahtjev moæe biti odbijen ili banka moæe zatraæitipoveÊanje stope kredita ili cijena ostalih usluga koje traæi komitent kako bi se odnosnastavio na profitabilnoj osnovi. Od komitenata koji se smatraju viπe riziËnima, oËekujese veÊa stopa povrata. Primjer analize profitabilnosti komitenta (CPA) primijenjene nakreditni zahtjev Black Golda, moæe se razjasniti u daljnjem tekstu:

Primjer godiπnje analize profitabilnosti komitenta

Problem: Banka razmatra odobravanje Black Gold Inc.-u kreditne linije u iznosu od 3milijuna dolara na 9 mjeseci. Pod pretpostavkom da Black Gold koristi Ëitavu liniju, a ubanci dræi 20% kompenzirajuÊeg depozita, iz poslovanja s ovim komitentom trebali birezultirati slijedeÊi prihodi i rashodi:

neto stopa povrataprije oporezivanja izcjelokupnog odnosa s

komitentom

=

prihod od kreditai ostalih vrsta

usluga pruæenihovom komitentu

+

troπkovi od kredita iostalih vrsta usluga

pruæenih ovomkomitentu

koriπtena neto pozajmljiva sredstva koja suveÊa od depozita komitenta


Izvori prihoda koji se oËekuju da Êe pribaviti ovaj komitentPrihod od kamata od kredita (12%, 9 mjeseci) 270,000Naknade od ugovornih obveza kredita (1%) 30,000Naknada za upravljanje depozitima komitenta 6,000Cijene prijenosa sredstava 2,000Naknade za povjereniËke usluge te usluge pohranjivanja 13,000 Ukupni godiπnji oËekivani prihodi 321,000

Troπkovi koji se oËekuju da Êe se pojaviti prilikom pruæanja usluga ovom komitentuKamata depozita koja pripada ovom komitentu (10%) 45,000Troπak podignutih sredstva za posudbu ovom komitentu 160,000Troπkovi poslovanja za raËune ovog komitenta 25,000Troπkovi prijenosa sredstava ovog komitenta 1,000Troπak obrade kredita 3,000Troπak pohranjivanja 1,000 Ukupni godiπnji troπkovi 235,000

Neto iznos bankovnih rezervi koji se oËekuje da Êe ove godine podiÊi ovaj komitentProsjeËni iznos kredita namijenjenog komitentu 3,000,000Minus: prosjeËno izravnavanje depozita komitenta (neto zahtijevanih rezervi) - 540,000Neto iznos rezerva, koje se mogu plasirati, namijenjenih komitentu 2,460,000

USD

USD

USD

USD

USD

Interpretacija: Ukoliko je neto stopa povrata od cjelokupnog odnosa banka - komitentpozitivna, predloæeni kredit je prihvatljiv buduÊi da su namireni svi troπkovi. Ukoliko je,meutim, izraËunata neto stopa povrata negativna, onda sa stajaliπta banke predloæenomkreditu i ostalim uslugama koje se pruæaju komitentu nisu ispravno odreene cijene. ©toje veÊi rizik kreditnog zahtjeva, to bi banka trebala traæiti veÊu stopu povrata.

Kredit od zarade po depozitu komitenta. Pri raËunanju koliko komitent stvara prihodabanci, mnoge banke daju komitentima kredit za bilo koju zaradu koju je banka primila odinvestiranja komitentova depozita. Naravno, ne bi bilo mudro pri raËunanju zarade odinvestiranja depozitnog novca ukljuËiti puni iznos komitentova depozita, jer banka morapoπtovati zahtjeve za rezervama, a znatan dio komitentovog depozitnog salda moæe sesastojati od odobrene gotovine nastale od joπ neoptereÊenih tekuÊih raËuna komitenta.VeÊina banaka raËuna stvaran iznos neto investirajuÊih sredstava, koja su osiguralikomitentovi depoziti i krediti od zarada komitenta koristeÊi neke verzija slijedeÊih for-mula:

neto investirajuÊa(upotrebljiva)

sredstva za banku

komitentovprosjeËnidepozitni

saldo

prosjeËniiznos

gotovinena raËunu

zahtijevaneobvezne

rezerve zadepozitima

neto iznossakupljenihsredstava na

raËunu

= - - x

godiπnja stopa povrataprije oporezivanja izcjelokupnog odnosa s

komitentom

=oËekivani prihod oËekivani troπak

neto iznos ponuenih sredstava koja se mogu plasirati

-

=321.000 USD - 235.000 USD

2.460.000 USD= 0.035 ili 3.5%

USD


Primjerice, pretpostavimo da komitent ovaj mjesec izvjeπÊuje o prosjeËnom depozitnomsaldu od 1,125,000 USD. Gotovina od nesakupljenih Ëekova Ëini 125,000 USD ovogasalda, razultirajuÊi neto sakupljenim sredstvima u iznosu od 1 milijun dolara. Ako je ovotekuÊi raËun kod velike banke, prikladan zahtjev za obveznim rezervama iznositi Êe 10%.Nakon pregovora s komitentom, banka je donijela odluku da ovom komitentu odobrikredit po godiπnjoj stopi povrata od kamata jednakoj prosjeËnoj stopi dræavnih mjenicavlade SAD-a na 91 dan, koja trenutaËno iznosi 6.60%. U ovom primjeru komitentovaneto koriπtena (investirajuÊa) sredstva i kredit od zarade Êe biti:

Iiznos zarada danihkao kreditkomitentu

godiπnjastopa zarade

dio godiπnjih sredstavakoja su raspoloæiva iz

depozita

neto investirajuÊa(upotrebljiva)

sredstva= x x

Stoga u sastavljanju kratkog pregleda prihoda i rashoda od cjelokupnog bankovnogposlovanja sa komitentom, banka bi trebala komitentu odobriti kredit na strani prihoda od4,950 USD, koji je banka zaradila proπli mjesec investiranjem komitentovih depozitakako bi ostvarila zaradu.BuduÊnost analize komitentove profitabilnosti. Analiza komitentove profitabilnostipostala je posljednjih godina sve sofisticiranija i sadræajnija. Razvijena su detaljnafinancijska izvjeπÊa koja prikazuju izvore prihoda i rashoda nastalih pruæanjem uslugasvakom vaænijem komitentu. »esto su kompanija koja posuuje, njezine podruænice, glavnidioniËari i vrhovna uprava konsolidirani u jednom izvjeπÊu profitabilne analize tako damenadæment banke dobije jednu opÊu sliku ukupnog odnosa banka - komitent.Konsolidacijski pristup moæe ustanoviti da li je pretrpljene gubitke nastale pruæanjemusluga jednom raËunu, u stvari, napravio drugi raËun koji je dio istog ukupnog odnosa sakomitentom. Automatizirani CPA sustavi dozvoljavaju zajmodavcima nametanjealternativnih rasporeda odreivanja cijene kredita i depozita kako bi vidjeli koji rasporedodreivanja cijena bolje odgovara komitentu i banci. Kao πto Robert Knight (4) primjeÊuje,CPA se takoer moæe koristiti za odreivanje najprofitabilnijih tipova komitenata, kreditai najuspjeπnijih kreditnih sluæbenika.

Pitanja za provjeru znanja

Koje se metode danas koriste za odreivanje cijena poslovnih kredita?Pretpostavimo kako banka ocjenjuje da graniËni troπak sakupljanja sredstavaza odobravanje kredita od 10 milijuna dolara jednom od svojih komitenataiznosi 4%, nenovËani operativni troπkovi ocjene i ponude ovog kredita iznose0.5%, premija rizika neispunjavanja obveza kredita je 0.375%, premijavremenskog rizika koja Êe se nadodati 0.625%, te æeljena profitna maræabanke 0.25%. Kolika bi kamatna stopa kredita trebala biti odreena ovomzajmoprimcu? Koliku kamatu Êe godiπnje plaÊati zajmoprimac?Koje su danas najvaænije snage i slabosti koriπtenih razliËitih metoda zaodreivanje cijene kredita?©to je to analiza profitabilnosti komitenta?

neto investirajuÊa(upotrebljiva) sredstva

za banku= 1,125,000 USD - 125,000USD - 1

100x 1,000,000 USD

= 900,000 USD

= 6.60% x x 900,000 USD = 4,950 USDiznos kredita od zarade

komitentu1

12

18-1.18-2.

18-3.

18-4.


Bankovni menadæment u akciji

Financijski lizing kao alternativa bankovnom posuivanju

Alternativni oblik dodjeljivanja kredita komitentu je moguÊ putem pruæanja financijskoglizinga, gdje banka sluæi kao najmodavac (kao kod poslovne opreme), a komitent kaonajmoprimac, koji je obavezan izvrπiti periodiËna plaÊanja najma. Dakako, kod mnogihposlovnih subjekata unajmljena sredstva i plaÊanja lizinga premaπuju posudbe i plaÊanjakamata.

Prema sporazumu o financijskom lizingu vlasniπtvo unajmljenih sredstava ostajekod banke ili nekog drugog najmodavca; meutim, najmoprimac ima fiziËku kontrolunad unajmljenim sredstvima i Ëesto je odgovoran za njihovo odræavanje i popravke. Kaokod redovnih kredita, banke koje osiguravaju lizing svojim komitentima se suoËavaju sodreenim brojem rizika. Primjerice, kreditni referent banke mora se zapitati da li Êenajmoprimac biti voljan i sposoban pridræavati se svih uvjeta ugovora o lizingu, te istotako odræavati sredstva koja se daju u najam u dobrom stanju glede moguÊe buduÊeprodaje nakon isteka najma. Takoer, da li plaÊanja najma i ostali uvjeti ugovora mogubiti propisno sastavljeni kako bi osigurali oËekivani prihod ili tok novca komitenta, tejoπ uvijek rezultirali konkurentnom stopom povrata za banku? Osim toga, da li se sredstvadana u najam mogu obnoviti uz minimalan troπak u sluËaju da najmoprimac ne ispuniobveze ugovora o najmu?

Lizinzi za banke predstavljaju odreen broj problema koji su donekle razliËiti odkredita. Primjerice, porezne beneficije (kao πto su odbijanje poreza od rata lizinga iporezno priznata amortizacija opreme kupljene na lizing) su viπe nesigurnije premaugovoru o lizingu, koji Ëesto pokriva duæi rok nego normalan kredit. Osim toga, vrijednostaktive, prilikom ponovne prodaje, na kraju vremenskog razdoblja lizinga (jasno, diooËekivanih novËanih tokova uz brojne ugovore o najmu) moæe biti krajnje teπka zapredvianje zbog duljine vremenskog razdoblja, moguÊnosti otuenja troπkova teopasnosti od zastarijevanja (npr. kompjutorska oprema) onda kada se konaËno morajurijeπiti sredstva dana na lizing. Ova problematiËna podruËja bankarima oteæavaju procjenutoËne diskontne stope (dobit po dospijeÊu) koja izjednaËava tok plaÊanja lizinga kojebanka oËekuje primiti s neto troπkom (tj. kupovna cijena umanjena za ostatak vrijednostisredstva koja se mogu prodati nakon povlaËenja iz upotrebe) sredstava danih na lizing.Bitno je da se diskontna stopa banke ili oËekivana dobit po dospijeÊu od transakcijelizinga mora postaviti tako visoka kako bi pokrila troπak financiranja kupovine sredstava,

Saæetak

Ovo je poglavlje svoju paænju usmjerilo narazliËite metode koje koriste bankari za odreivanjecijena poslovnih kredita. Meu razliËitimrazmatranim metodama odreivanja cijena bile sumetoda utvrivanja cijene kredita na osnovi troπkova,metoda upravljanja cijenama, odreivanje cijene naosnovi træiπnog poveÊanja cijena, na osnovi gornjihgranica kamatne stope, odreivanje cijene na osnoviprihoda i rashoda i analiza komitentoveprofitabilnosti. UoËili smo da su danas mnogimkreditima velikih kompanija cijene utvrene prema

trenutaËnim kamatnim stopama træiπta novca s malimprofitnim maræama, odraæavajuÊi na taj naËin meubankama veliko rivalstvo za najboljim i najveÊimposlovnim komitentima. Poglavlje je naglasilovaænost utvrivanja cijene kredita koje sukonkurentne prema ostalim zajmodavcima-bankama,ali i u potpunosti pokrivaju bankovne troπkovesakupljanja sredstava koja Êe se plasirati. Takoer jenaglaπen i trend odreivanja cijene poslovnih kreditana osnovi ukupnog odnosa izmeu banke i njenogkomitenta uzimajuÊi pri tome u obzir sve naknade

Documents

9.Odredjivanje Cijena Kredita Poslovnim Subjektima