96824237-09-drvene-konstrukcije-00.pdf

DRVENE KONSTRUKC I J E 1

PROIZVODI OD DRVETA

Proizvodi od drveta su prirodno puno drvo koje se dobija od debala te razni linijski i površinski elementidobiveni industrijskom obradom drveta.

Puno drvoPuno ili monolitno drvo dobija se obradom debla ili oblovine. Prema stepenu i načinu obrade, puno drvose dijeli na: oblu građu (oblice), poluoblu građu (poluoblice), tesanu građu i rezanu građu.

Rezana građa podrazumijeva puno drvo raznih presjeka i dimenzija koji se dobiju rezanjem ili piljenjemdrveta u pilanama. Prema poprečnom presjeku rezana građa se dijeli na:

1. tanke daske (debljine od 9 do 12mm)

2. daske (debljine 18 do 38mm)

3. talpe ili planke (debljine 48 do 96mm)

4. letve (debljine kao i daske sa 1 do 1,5 puta većom širinom)

5. gredice (debljine kao i platice sa 1 do 2 puta većom širinom)

6. grede (> 10×10cm)

Širine daski iznose ne više 20cm zbog vitoperenja. Dimenzije greda imaju stranice sa parnim mjerama(10×12; 12×12; 12×14; …≤36×36cm). Prema dužini rezana građa se dijeli na kratku (≤4m) i dugu (≥4m).

Rezana građa se prema kvaliteti dijeli na klase. U I klasu spada najkvalitetnija građa koja se koristi zalijepljene konstrukcije a kao puno drvo samo u posebnim slučajevima. U II klasu ubraja se srednjekvalitetna građa ili građa normalne nosivosti. Primjenjuje se kod uobičajenih konstrukcija od punogdrveta a izuzetno za lijepljene konstrukcije. U III klasu spada građa male nosivosti. Koristi se kod izradekonstrukcija koje ne zahtijevaju standardnu kvalitetu ili koje su manje opterećene. Također se koristi kodpomoćnih konstrukcija.

Industrijski proizvodi od drveta U savremenom građevinarstvu sve više se koriste proizvodi koji su dobiveni industrijskom obradomdrveta, odnosno lijepljenjem ili drugim načinima spajanja drvenih elemenata u monolitnu cjelinu. Poznatisu još i pod nazivom inženjersko drvo a namjena im je ista kao i kod punog drveta. Inženjersko drvo uprincipu ima veću nosivost nego puno. Lijepiti se mogu daske, furniri, drvna vlakna, drvna strugotina ipiljevina te drugi produkti drvne industrije. Za lijepljenje drveta koriste se specijalni adhezivi – smole,otporni na požar.

Industrijski proizvodi na bazi drveta su: lijepljeno lamelirano drvo (Glulam), lamelirano furnirano drvo(LVL), ploče na bazi drveta, I – nosači, kutijasti nosači.

lijepljeno lamelirano drvo (Glulam)Lijepljeno lamelirano drvo označava inženjerske proizvode od drveta koji su sačinjeni lijepljenjem manjih,odabranih komada drveta, obično dasaka. Za izradu se može koristiti tvrdo i mehko drvo. Najčešće sekoristi crnogorica I ili II klase a vlažnosti oko 15%. Odabrane daske ne sadrže čvorove, smolaste kesice i

1

2

345

6


druge nepravilnosti. Proizvođači u svojim proizvodnim programima obuhvataju različite presjeke a međustandardnim su pravokutni i okrugli. Kod pravokutnih presjeka lamele su položene horizontalno jednaiznad druge.

Dužine i dimenzije presjeka lijepljenog drveta ograničene su jedino uslovima prijevoza i mogućnošćurukovanja. Dužine se najčšešće kreću od 6 do 18m. Uobičajeni pravokutni presjeci imaju širinu od 80 do240mm a visinu od 80 do 1240mm. Sve mjere su zaokružene na 20mm. Pravokutni presjeci senaknadno mogu preoblikovati, na primjer zaobliti ili slično.

Lijepljeno lamelirano drvo ima veoma široku primjenu. Može se koristi kod skoro svih vrsta objekata,stambenih, komercijalnih, industrijskih, sportskih, vjerskih, mostova i drugih.

lamelirano furnirano drvo (LVL)Lamelirano furnirano drvo proizvodi se lijepljenjem slojeva furnira pod pritiskom, tako da su vlaknaokrenuta u pravcu dužine elementa. Tako proizvedene grede 2 – 3 puta su čvršće od punog drveta istogpresjeka.

I – nosačiI – nosači se sastoje od dvije paralelne nožice između kojih je zalijepljen pločasti pojas. Nožice seizrađuju od punog rezanog, lijepljenog lameliranog ili pak lameliranog furniranog drveta. Pojas može bitiod šperploče ili OSB – ploče. Nožice pružaju otpor savijanju, zatezanju i pritisku, a pojas daje otpornostna smicanje u ravni nosača. I – nosači se koriste kao zamjena za grede od punog rezanog drveta.

ploče na bazi drvetaPločasti elementi proizvode se od punog drveta, furnira ili drvnih vlakana i iverja. Tu spadaju: panelneploče, šperploče, OSB ploče, iverice, lesonit ploče. Uobičajene dimenzije ploča su 1220x2440mm.

Spajanje drvenih elemenataTradicionalno spajanje drvenih greda i stubova podrazumijevalo je odgovarajuća usijecanja i umetanjedrvenih trnova a kasnije i željeznih klinova i klamfi. Danas se čvrstoća spojeva uglavnom oslanja nakvalitetna spojna sredstva a manje na same spojne zasjeke u drvenim elementima.

spojna sredstvaSpojna sredstva prema vrsti materijala dijele se na drvena, čelična i ljepila za drvo. U čelična sredstvaubrajaju se razne vrste eksera, vijaka, vijaka sa maticom, zatim pijavice, zupčaste pločice, razne vrsteoslonaca, podvezica, ugaonika i sličnih sredstava spajanja.

Vrste spojevaČvrstoća i stabilnost drvenih konstrukcija u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta njihovih spojeva. Spojevi semogu razlikovati prema načinu izvođenja, položaju spojenih elemenata, prema vrsti naprezanja uelementima. U odnosu na način izvođenja, razlikuju se tradicionalno izvedeni spojevi i savremeni spojevikod kojih su korištena razna metalna spojna sredstva. Prema vrsti naprezanja razlikuju se spojeviaksijalnog pritiska, aksijalnog zatezanja, smičući spojevi i dr. Prema položaju spojnih elemenata,razlikuju se ravni spojevi ili nastavci, pravokutni spojevi, kosi spojevi, itd.


Drveni skeletiZa izradu skeleta mogu se koristiti grede od punog drveta ali je bolje i trajnije rješenje lijepljeno drvo.Stubovi od punog drveta mogu biti dimenzija 16×16 do 26×26cm, a grede minimalno 14cm širine i do26cm visine. Skeleti se primjenjuju uglavnom kod prizemnih i dvoetažnih zgrada.

Vrste tesarskih spojeva drvenih greda


Drvene Tavanice

Drvene tavanice se izvode od punih ili sastavljenih drvenih greda, zatim od talpi, te gotovih drvenihnosača. Tradicionalne tavanice danas se rijetko izvode a formiraju se kod konstrukcije sa nosivimzidanim zidovima. Tavanice od talpi također mogu biti primjenjene kod zidanih objekata ali se uglavnomizvode u sastavu laganih drvenih zidnih okvira. Obzirom na osobine drveta, grede se zaštićuju odštetočina, truleži a kada je potrebno i paljenja.

Tavanice od gredaTavanice od greda izvode se sa masivnim gredama presjeka 16×18, 18×20 i 20×24cm, te uskimgredama presjeka 8×16, 8×18, 10×20, 12×24 i 12×26cm. Osim punih presjeka mogu se koristiti isandučasti ili drugi, ekserima sastavljeni oblici. Tavanice od drvenih greda racionalno je izvoditi kod

Tlocrt i presjek drvenog skeleta

GREDE (primarne)

SEKUNDARNI NOSAČI (platice)

Spregoviza ukrućenje

temelji

STUBOBLICI STUBOVALx

Ly

STUB

PUNO DRVO LIJEPLJENO DRVO

Detalj spoja primarnih i sekundarnih greda sa stubom kod drvenog skeleta

STUB

PRIMARNINOSAČ

SEKUNDARNINOSAČ


raspona najviše 460cm. Osovinska rastojanja masivnih greda iznose najviše 90cm a uskih greda 77cm.Dužine oslanjanja greda na nosivi zid u pravilu iznose koliko i njena visina. Danas je logično da se gredenaslone na betonski serklaž i učvrste anker zavrtnjima ili na drugi način. Krajevi greda oslonjeni uzidanim zidovima trebaju imati najmanje 2cm razmaka radi prozračivanja. Preko greda dolazi podnakonstrukcija. Preko pričvršćenih greda postavlja se podna konstrukcija a sa donje plafonska.

Tavanice od talpiIzvode se od talpidebljine 48mm ivisinama od 16 do 27cm.Rasponi ovakvihtavanica kreću se od 300do 540cm. Osovinskarastojanja između talpiprilagođena sudimenzijama pločakojima se pokivaju sagornje strane, te običnoiznose 305, 405 i610mm. Gornja oplataod šperploče ili OSBploča pruža neophodnukrutost tavanice.Ukrućenje se možeizvesti i unakrsnopričvršćenim letvama iličeličnom žicom debljine3-4mm. Visina nosačapribližno se procjenjujena 1/16 od raspona L, stim da ugib ne prelazi1/360 od raspona.

Tavanica sa gredama

L<=460(max500cm)m

ax 7

7 (9

0)cm

MASIVNEGREDE

USKEGREDE

SASTAVLJENEGREDE

DETALJ OSLANJANJA GREDENA NOSIVI ZIDANI ZID SASERKLAŽEM

presjek

tlocrt

drvena greda

nosivi zid

b

d d

b

16×1616×1818×2018×24

8×168×188×20

10×2010×2412×2412×26

hh (? 12cm)

METALNA ANKER-VEZA

SERKLAŽ

IZOLACIONA PLOČA

BIT. TRAKA 2mm

2

b

h

Tlocrt, presjek i detalj tavanica od talpi

L=max 540

h

h=16 do 27cm

talpa

nosivi zid

rubna talpa

dvostruka rubna talpa

30; 40; 61

h

ČELIČNA TRAKAZA UKRUĆENJE

LETVE 5×3cm ZAUKRUĆENJE


Tavanice od industrijskih proizvodaPored punog drveta, za izradu tavanicakoriste se i razni gotovi industrijskiproizvodi. Formiraju se na isti način kao itavanice sa talpama a nosivost, rasponi iveličine nosača određuju se premauputstvima proizvođača.

DRVENI KROVOVIOblikovanje krovovaDrveni krovovi se sastoje od konstrukcijekrova i krovnog pokrivača. Konstrukcijakrova je nosivi dio koji se oslanja na sistemnosivih zidova ili stubova i greda.

Krovna konstrukcija izložena je stalnomopterećenju od vlastite težine i težinepokrova te povremenom opterećenju odsnijega i vjetra. Vlastita težina, snijeg i pokrov djeluju vertikalno dok vjetar djeluje horizontalno. Težinadrvene krovne konstrukcije zavisi od nagiba i opterećenja koje treba da nosi.

Osnovni krovni elemenat naziva se krovna ploha ili ravnina. Krov može sadržavati jednu ili više ploha.Najjednostavnija forma sadrži jednu plohu, odnosno odvodnju oborinske vode na jednu stranu, te setakav krov naziva jednovodni. Znatno češće forme sadrže simetrične plohe nagnute na suprotne strane.Takav se krov naziva dvovodni. Pravokutna osnovica može imati krov sa četiri ravni koje odvode vodu nasve strane, te se takav krov naziva četverovodni. Ukoliko je osnovica kvadratna, četverovodni krov setada naziva i šatorasti ili piramidalni. Kod zgrada sa složenim tlocrtnim oblicima, formiraju se složenikrovovi kod kojih se odvodnja može rješavati različitim kombinacijama trokutastih, trapeznih i romboidnihploha. Najjednostavnije izvođenje podrazumijeva jednake nagibe svih krovnih ploha. Međutim, kodpojedinih tipova krovova ravnine mogu imati različite nagibe. Takvi su na primjer mansardni i šed-krovovi. Logičan oblik iznad kružne osnovice je kupasti krov. Osim ravnih, drveni krovovi mogu bitiformirani i sa zakrivljenim plohama, kao što su svodovi i kupole.

Donja ivica krovne ravni naziva se streha a gornja sljeme.Bočne kose ivice krovne ravni nazivaju se zabati. Strehu isljeme imaju svi kosi krovovi, dok zabate imaju samojednovodni i dvovodni. U zavisnosti od uslova podneblja iklime, streha kao i sljeme i zabati kod pojedinih krovova,mogu biti prepušteni u odnosu na fasadne zidove.Prepuštene krovne ravnine štite zgradu od padavina ali ivjetrova i osunčanja. Kod oblikovanja složenih krovovaformiraju se i greben i uvala. Greben je kosa linija koja spajadvije krovne ravni koje zaklapaju ugao manji od 180o, dok jeuvala kosa linija koja spaja dvije krovne ravni koje zaklapajuugao veći od 180o. Troutasti zidovi koji se nalaze ispodzabata nazivaju se zabatni zidovi dok se pravokutni zidispod sljemena jednovodnih krovova nazivaju kalkanskizidovi. Ukoliko se kod dvovodnih krovova na krajevimasljemena dodaju dvije manje trokutaste kose ravni, onda setakvi elementi nazivaju lastavice.

Krovovi se prema nagibu mogu podijeliti u dvije osnovne grupe a to su ravni i kosi. Općenito su ravnikrovovi oni čiji nagib nije veći od 5o, dok su kosi krovovi oni čiji je nagib veći od navedenog. Kosi krovovise najčešće razvrstaju u blago nagnute krovove čiji je nagib manji od 25o i strmo nagnute krovove čiji jenagib veći od 25o. Većinom se strmi krovovi nalaze u rasponu od 25o do 45o. Nagib je ugao koji ravankrova zaklapa sa horizontalnom ravni. Može se izražavati i u postotcima, na primjer 20% što znači 20cmvisine u odnosu na 100cm dužine. Treći način predstavlja se odnosom kateta pravouglog trokuta kojiformira krovna ravan. Takvi nagibi se izražavaju, na primjer, sa 1:2, 1:4, 1:12, itd. Jedinična mjera odnosise na visinu trokuta a drugi broj na dužinu, odnosno horizontalnu katetu.

Industrijski proizvedeni nosači za tavanice

djelovanje opterećenja na krovove

W

Q


Tradicionalne krovne konstrukcijeTradicionalni krovovi se izvode od punih drvenih greda najmanjeg presjeka 10×12cm. Stabilnost inosivost krova zasniva se na veličini presjeka greda i čvrstoći tradicionalnog tesarskog spoja. Elementikrova se kroje na gradilištu i sastavljaju na licu mjesta. Spojevi se najčešće ojačavaju ekserima,klamfama, zavrtnjima sa maticom. Izbor tipa krova uveliko zavisi od raspona i rasporeda nosivih zidova.Raspon greda izloženih savijanju općenito nikada ne prelazi 4,5m, što odgovara uobičajenim presjecimadrvenih greda sa kojima je jednostavno rukovati.

Oblici kosih drvenih krovova: 1-jednovodni, 2-dvovodni, 3-dvovodni sa lastavicama, 4-četverovodni, 5-složeni, 6-šatorasti (piramidalni), 7-mansardni, 8-šed, 9-lučni, 10-kupasti, 11-kupola.

12

3

4

57

6

89

10

11

Elementi, dijelovi i nagibi kosih krovova

SLJEME

KALKANSKI ZID

SLJEME

GREBEN

UVALA

LASTAVICE

STREHA

TAVAN (POTKROVLJE)

STREHA

RAVNI KROVOVI 5°

KOSI KROVOVI 5°

25°-45°

5°-25°

1

3

18°

100

33,3

3

33,33%

ZABATNI ZIDZABAT

1:3

TAVANICA

SLJEME

STRMI NAGIB

BLAGI NAGIB

1:3 = 18° = 33,33%

KROVNA RAVAN

KROVNA RAVAN


Krovne ravni tradicionalnihdrvenih krovova formirajuse od niza paralelnih greda‒ rogova, postavljenih upravcu kosine. Rogovi sukose grede izloženesavijanju a nekad i pritisku.Slobodna dužina izvijanjarogova kod tradicionalnihkrovova ne treba biti većaod 4,5m. Rogovi nosepodkonstrukciju na koju sepostavlja krovni pokrivač.

Grede na koje se oslanjajurogovi prihvataju i prenoseopterećenja krovnih ravnina nosive zidove. Običnosu postavljene paralelno sastrehom tako dapredstavljaju oslonac nizarogova. Ukoliko je takvagreda cijelom dužinom ilivećim dijelom naslonjenana nosivi zid, naziva sevjenčanica. Greda kojaopterećenje prenosi prekodrvenih podupirača ‒stubova, naziva serožnjača ili podrožnica. Akose rožnjača nalazi u linijisljemena, onda jenazivamo sljemenjača.Usljed opeterećenja od rogova, rožnjača i sljemenjača su izložene momentima savijanja.

Osnovni nosivi sklop međusobno povezanih greda u vertikalnoj ravni preko kojeg se prenoseopterećenja na nosive zidove naziva se krovni vezač. U zavisnosti od tipa krova, krovni vezač sepostavljaju paralelno i na određenom odstojanju. Prema vrsti krovnog vezača, tradicionalni krovovi sedijele na: proste krovove, krovove sa raspinjačama, krovove sa stolicama i krovove savješaljkama.

Prosti krovoviOsnovni vezač prostog krovasastoji se od dva rogameđusobno spojena u sljemenui oslonjena na horizontalnegrede − tavanjače. Svijetliraspon nosivih zidova na koje seoslanja prosti krov iznosi najviše6m. Slobodna dužina izvijanjarogova može biti najviše 4,5m.Nagib krovnih ravni iznosi40−50o. Ukrućenje od bočnihhorizontalnih sila izvodi se kosimspregovima koji se postavljajusa unutrašnje strane krovnogvezača. Spregovi mogu bitigredice presjeka 5×10cm.

Izometrijska skica prostog krova sa tavanicom od drvenih greda

ROGOVI SPREGOVI - GREDICE 10x5cm

STROPNE GREDE ČEONA DASKA

LETVE

70-90

Određivanje krovnih ploha kod složenih krovova

I II III

IV V VI

VII VIII IX

X XI XII


Krovovi sa raspinjačamaUkoliko dužina rogova kod prostog krova prelazi 4,5m, povećava se mogućnost njihovog izvijanja ipojave ugiba od vertikalnog opterećenja. U takvom slučaju par rogova se ojačava horizontalnom gredom− raspinjačom, koja se postavlja na visini od oko ½ ukupne visine od tavanice do vrha rogova ali nemanje od 180cm. Obzirom da je od strane rogova izložena pritisku, slobodna dužina izvijanja raspinjačene smije biti veća od 4m. Spajanje roga i tavanjače, nagib krova i ukrućenje od bočnih horizontalnih silaisto je kao kod prostog krova.

Prosti krovovi i krovovi sa raspinjačama mogu se izvoditi kod krute (AB) tavanice. U tom slučaju dužoslonačkih vanjskih zidova izvodi se zakošena vjenčanica koja služi za oslanjanje rogova. Betonskivijenac je potrebno izvesti sa odgovarajućim skošenjem a prije betoniranja postaviti anker zavrtnje nasvaki metar dužine.

Krov sa raspinjačom i rogovima koji su oslonjeni na drvene stropne grede

min

1,8

m

3/5 (max

4,5m)

2/5 (max 3

,5m)

Rp

R

U

U

max 4mC

A

- ROG [R]

- VJENČANICA [V]

- RASPINJAČA [Rp]

- UKRUĆENJA [U]

L= max 9m

POPREČNI PRESJEKA

R

U

PODUŽNI PRESJEK

Sg

URp

- STROPNA GREDA [Sg]

STROPNA GREDA(drvena tavanica)

Prosti krov sa rogovima oslonjenim na stropne grede

L= max 6mPODUŽNI PRESJEK

POPREČNI PRESJEK

ROG

STROPNA GREDA

AB SERKLAŽ

2x čelični L profilsa zavrtnjem 12mm

komad grede

DETALJ OSLANJANJAROGA I STROPNEGREDE

SgSg

35-50°

R

DIJAGONALNOUKRUĆENJE (gredica5x10cm ili 5x8cm)

R

U

- ROG [R]

- UKRUĆENJA [U]- STROPNA GREDA [Sg]

max

4,5m


Krovovi sa stolicamaKrovovi sa stolicama formiraju se oslanjanjem rogova na vjenčanice i rožnjače. Stolica sadržihorizontalnu gredu (rožnjaču ili vjenčanicu) oslonjenu na dva ili više stubova. Rožnjača služi zaoslanjanje rogova. Napregnuta je na savijanje te uvijek ima pravokutni presjek okrenut uspravno.

Krovovi na stolice mogu se formirati sa drvenom tavanicom ili na krutoj tavanici (AB ploči ili drugoj).Položaj stubova treba biti što bliži unutrašnjim nosivim zidovima kako bi se opterećenje prenosilo na njih.Ukoliko su stubovi vertikalni onda se naziva prava stolica a ako su zakošeni onda se naziva kosa stolica.Stubovi stolice dodatno su ukrućeni kosim gredama − kosnicima. Donji kraj kosnika spaja se satavanjačom ili drvenim osloncem ako se radi o krutoj tavanici. Jedan ili dva stuba stolice povezuju se saparom rogova u istoj vertikalnoj ravni parom gredica koja se nazivaju kliješta. Ovakav nosivi sklopsačinjen od para rogova, jednog ili više stubova, uključujući kliješta i kosnike naziva se krovni vezač.

Prosti krov sa rogovima koji su oslonjeni na vjenčanice (AB tavanica)

VJENČANICA 12x14cm

V

komad gredeanker zavrtanj 12mm

40-50°

R

V

Ukrućenje: kosispregovi (gredice5x10, 5x8cm)

R

U

- ROG [R] - VJENČANICA [V] - UKRUĆENJA [U]

? 4,5m

60

3cm

A

ZAVRTANJ 12mm

Akomad grede komad grede

PODUŽNI PRESJEK

POPREČNI PRESJEK


L=max 6m70-90

Krov na raspinjače sa rogovima oslonjenim na vjenčanice (AB tavanica)

VJENČANICA

ANKER 12mm

min

1,8

m

3/5 (max

4,5m

)

2/5 (max 3,

5m)

35-50°

Rp

R

U

U

V

RU

Rp

VU

max 4m

70-90cm

C

A

- ROG [R] - VJENČANICA [V] - RASPINJAČA [Rp] - UKRUĆENJA [U]

R

Rp

C

60

3cm

A

ZAVRTANJ 12mm


DETALJ SPOJA ROGAI RASPINJAČE

ZAVRTANJ 12mm

L= max 9mPODUŽNI PRESJEKPOPREČNI PRESJEK


Rastojanje krovnih vezača iznosi 3,5−4,5m.

Krovovi na stolice ne zahtijevaju tako strme nagibe kao prosti krovovi, te se njihov nagib uobičajenokreće od 25o do 45o. Imajući u vidu maksimalni raspon oslonaca rogova od 4,5m, kao i raspon vanjskihnosivih zidova, konstrukcija krova može biti formirana kao jednostruka, dvostruka ili trostruka stolica.

Jednostruka stolica. Primjenjuje se kada je raspon vanjskih nosivih zidova najviše 7m a približno nasredini raspona postoji srednji nosivi zid. Oslonce rogova sačinjavaju vjenčanice i jedna srednja pravastolica sa sljemenjačom.

Dvostruka prava stolica. Primjenjuje se kada su rogovi duži od 4,5m, odnosno kada je rasponvanjskih nosivih zidova između 7 i 12m a unutar raspona postoje dva srednja nosiva zida na koje seprenosi opterećenje putem drvenih stubova. Oslonce rogova sačinjavaju vjenčanice i dvije rožnjače, takoda je raspon između vjenčanice i rožnjače najviše 4,5m a između rožnjače i spoja sa uparenim rogomnajviše 2,5m. Krovni vezač sačinjavaju par rogova, dva stuba, kliješta, te par kosnika ako je nagib većiod 25o.

Kose stolice. Primjenjuje se u slučajevima kada je raspored zidova takav da bi oslanjanje pravestolice nepoželjno opteretilo tavanicu. U tom smislu, stubovi se postavljaju koso tako da se opterećenjaprenese direktnije na zid.

Elementi i izgled stolice

IZGLED STOLICESA ČELA

Rg

S

Rk

IZOMETRIJSKIIZGLED STOLICE

- KOSNIK [K]- ROŽNJAČA [Rg]- SLJEMENJAČA [Sg]

3,5 - 4,5m

S

RkRg, Sg

K

1/2

1/4

1/4

- ROG [R]- STUB [S]- KLIJEŠTA [KL]- RUKE (pajante) [Rk]


Jednostruka stolica u slučaju AB tavanice

PODUŽNI PRESJEKPOPREČNI PRESJEK

TLOCRT KROVA

max 4,5m

R

KL

S

Sg

KV

Rk

- ROG [R] - STUB [S] - KLIJEŠTA [KL]- VJENČANICA [V] - RUKE [Rk] - KOSNIK [K] - ROŽNJAČA [Rg] - SLJEMENJAČA [Sg] - PODLOŽAK [Pd]

3,5 - 4,5m

70-90cm

SG

KL Rk K

R SV

Sg

V

KL

R

S

3,5

- 4,5

m

25-45° Pd

Detaljni izometrijski prikaz spoja vjenčanice sa stubom i oslanjanja rogova

R

SRk

K

KL

Sg

ZAVRTNJI M12


Krov na dvostrukoj pravoj stolici (AB ploča)

Izometrijski prikaz detalja spoja rožnjače sa stubom i oslanjanja rogova

KL

R

S

Rk

ZAVRTANJ M12

S

3,5-4,5m

L PODUŽNI PRESJEK

POPREČNI PRESJEK

max 4,5m

max 2,5m

max 1m

R

KL

Rg

KS V

Rk

0,3-0,35 L 0,3-0,4 L 0,3-0,35 L

25-45°70-90cm

KL

Rk K

RS

V

Rg

C


Krov na dvostrukoj kosoj stolici

Krov na dvostrukoj kosoj stolici

max 12m

max 4,5m

max 2,5m

ROGOVI 10x14KLIJEŠTA 2x7/14ROŽNJAČA 14x20

KOSNIK 14x14

STUB 14/14

VJENČANICA 14x14RUKE 10x12

25-45°

ROGOVI 10x14

KLIJEŠTA 2x7/14RUKE 10x12

STUB/KOSNIK

Detalj oslanjanja rožnjače na kosom stubu: presjek i izgled

ROŽNJAČA 14x20cm

2

STUB 14x14

RUKE 10x12

KLIJEŠTA 2x7/14

ROGOVI 10x14

KOSNIK 14x14

Krov na jednoj pravoj i jednoj kosoj stolici

max 4,5m

max 2,5m

ROGOVI 10x14KLIJEŠTA 2x7/14ROŽNJAČA 14x20

KOSNIK 14x14

STUB 14/14

VJENČANICA 14x14

RUKE 10x12

25-45°

max 12m


Krovovi sa vješaljkamaSklop pritisnutih i zategnutih drvenih greda u vertikalnoj ravni koji prenosi opterećenja isključivo navanjske nosive zidove naziva se krovna vješaljka. Vješaljke se primjenjuju u slučaju kada ne postojesrednji oslonci ili kada bi izvedba druge vrste konstrukcije bila manje ekonomična. Specifičnost krova navješaljke je ta što se drvene tavanice mogu izvoditi sa rasponima većim od 6m. Naime, tavanjače većihdužina sa odgovarajućim nastavcima, “vješaju” se za konstrukciju krova, odakle i potiče naziv vješaljka.

Kod ovakvih krovova rogovi se oslanjaju slično kao i kod stolica, na vjenčanice, rožnjače i sljemenjače.Krovni vezač vješaljke može sadržavati jedan ili dva stuba, zategu, kosnike i raspinjaču. Razmak vezačaiznosi 3,5−4,5m. Ovi elementi se moraju formirati tako da se osovine greda na spojevima sijeku u istoj

∅tački. Spoj se ojačava zavrtnjem 12mm ili zupčastim pločama. Za formiranje vješaljke važan je položaj iugao kosnika. Osovine zatege i kosnika moraju se sjeći iznad oslonca. Uloga kosnika kod vješaljkeznatno je drukčija nego kod stolice. Kosnici sada prenose najveći dio opterećenja na oslonce. U tomsmislu njihov ugao u odnosu na horizontalu mora biti ≥30o.

PRENOŠENJEOPTEREĆENJA

Krov na dvostrukoj vješaljci

max 4,5m

SK

Rk

Vg

N Nadvlaka

max 2,5m

RgRz

R

S

Rk

Rg

R

min30°

- ROG [R] - STUB [S] - VEZNA GREDA [Vg] - KOSNIK [K] - NADVLAKA [N]- RAZUPORA [Rz]

max 12m

Dvostruka vješaljka: poprečni presjek i šema prenošenja opterećenja.

Krov na jednostrukoj vješaljci

POPREČNI PRESJEKPODUŽNI PRESJEK

PRENOŠENJEOPTEREĆENJA

max4,5m

S

R

KRk

KL

V

Vg Vg

S

KL

R

Rk

Sg

N N

70-90

3,5-4,5m

min30°

max 7m

PRITISAK

ZATEZANJE


Drvene rešetkeDrvene rešetke u osnovi se zasnivaju na općim statičkim principima za rešetkaste nosače. Uvisokogradnji se uglavnom koriste kao krovne konstrukcije. Znatno su ekonomičnije od klasičnih drvenihkrovnih konstrukcija.

Nagibi gornjeg pojasa kreću se od 10° do maksimalno 45°. Kod trokutastih oblika rešetki, ovaj nagib netreba biti manji od 18°. Rastojanja čvornih tačaka zavise od vrste rešetke, veličine drvenog presjeka iopterećenja, a kreću se od 100 do 300cm. Spajanje štapova ostvaruje se različitim metalnim sredstvimaa ponekad i ljepilom. Tu spadaju ekseri, zavrtnji, moždanici, zupčaste ploče i drugo. Nosači sepostavljaju na rastojanjima od 80 do 400cm. Veličina rastojanja zavisi od vrste pokrivača odnosnosekundarne podkonstrukcije ali i samog tipa nosača. Svaki pojedinačni nosač se pričvršćuje za oslonce:nosive zidove, grede ili stubove. Spajanje se vrši anker zavrtnjima sa maticama i parom ugaonika.Cjelovita konstrukcija sa rešetkastim nosačima mora biti ukrućena u podužnom smislu. Ukrućenje semože osigurati dijagonalnim spregovima koji podužno povezuju nosače ili postavljenim u ravni gornjegpojasa.

Rešetke od dasakaRešetke od dasaka su male težine a primjenjuju se kod manjih raspona, od 4 do 12m. Uobičajeni nagibgornjeg pojasa iznosi između 10° i 14°. Štapovi rešetke izrađuju se od dasaka debljine 24 ili 28mm.Daske se u čvorovima preklapaju jedna preko druge, tako da ukupan broj slojeva iznosi najviše pet.Gornji i donji sloj sastoje se od po tri a dijagonale ili vertikale po dvije daske. Međusobno spajanjedasaka u čvorovima može se vršiti ekserima, ali je svakako bolje rješenje sa prstenastim moždanicima.Rastojanje nosača kreće se od 1 do 4m.

Rešetke od talpiPrimjena ovakvih nosača danas u svijetu ima sve veće učešće u gradnji krovova iz razloga jednostavneizrade, brze montaže i malog utroška drveta u odnosu na raspon. Za izradu se primjenjuju talpe debljine4 do 5cm, položene u jednoj ravnini a spajaju se obostrano utisnutim metalnim zupčastim pločama.Njihova veličina i dimenzije dobiju se statičkim računom. Uobičajeni rasponi rašetki od talpi iznose od od6 do 10m, a mogu se raditi i do 18m. Postavljaju se na rastojanjima 60 ili 125cm.

6 do 12m

1

1

donji pojas 3x24mm

gornji pojas 3x24mm

dijagonale 2x24mm vertikale 2x24mm

sekundarna podkonstrukcija

10°

40-5

0cm

Rešetkasti krovni nosač od dasaka debljine 24mm. Daske su preklopljene u slojevima i zakovane ekserima.


VERTIKALNI PRESJEKREŠETKASTOG NOSAČAOD DASKE 24mm

GORNJI POJAS

DIJAGONALE

DONJI POJAS

DETALJI SPOJEVA ZUPASTIM PLOČAMA SA OZNAČENIMVELIČINAMA PLOČA

donji pojas

gornji pojas

dijagonale

14

14

14

14

13

13

L = 900cm

15°ZUPČASTA PLOČA

136c

m

5cm

A B C

D

A

BC

D

RASPON L=6-10m (18m)

5/12cm

5/10cm5/6cm

5/6

10°-30°

2-3m

133×233mm 76×133mmZUPČASTA PLOČA 38×100mm

BC


raspon L

80-400cm

DIJAGONALE ZAUKRUĆENJE KROVA

PODKONSTRUKCIJA

Izometrijski prikaz krovne konstrukcije sa rešetkastim drvenim nosačima.

REŠETKASTI NOSAČIUKRUĆENJE KROVNEKONSTRUKCIJE:DIJAGONALNI SPREGOVI

ZID

PODKONSTRUKCIJA(rožnjače)

Šematski tlocrt krovne konstrukcije od rešetkastih nosača

Documents

96824237-09-drvene-konstrukcije-00.pdf