SVOJSTVA MAZIVA, ADITIVI I STANDARDI

SVOJSTVA MAZIVA

EKSPLOATACIJSKA FIZIKA gustoa viskoznost indeks viskoznosti temperatura zapaljenja temperatura teenja/ stinite hlapljivost/isparljivost emulzijske osobine sposobnost absorbiranja plinova stvaranje pjene konzistentnost i penetracija masti toka kapanja izdvajanje ulja iz masti boja specifina toplina toplinska vodljivost ... KEMIJSKA oksidacijska stabilnost termika stabilnost vodootpornost neutralizacijski broj sadraj pepela sadraj koksa sadraj vode saponifikacijski broj korozivnost ... ukupan bazni broj (TBN) ukupan kiselinski broj (TAN) EP svojstva otpornost mazivog filma otpornost na habanje ...

Ovise o svojstvima pojedinih komponenti, odreuju se standardiziranim postupcima.

Neka svojstva ista kao kod goriva, samo e se spomenut i naglasit specifinosti za maziva. Gustoa: Omjer mase i volumena = m/V [kg/m3], mjeri se pri 15 oC, zanemarivo ovisna o tlaku, ovisna o temperaturi, standardi za odreivanje: ISO 3675, ASTM D1298 i IP 160.

Viskoznost: unutarnje trenje, dinamika/kinematika, ... Od viskoznosti ovisi kvaliteta podmazivanja, energetski gubici tokom protjecanja, rad uljne pumpe, dovoenje dovoljne koliine ulja do svih mjesta koja se podmazuju, uspijenost rada filtera ulja, ienje povrina, hermetizacija mjesta trenja itd. Usljed velike viskoznosti biti e veliki gubici usljed unutarnjeg trenja u mazivu. Naprotiv, premala viskoznost moe uzrokovati smanjenje debljine uljnog filma i dodir izmeu podmazivanih ploha.

VISKOZNOST NA NISKIM TEMPERATURAMA

Indeks viskoznosti (IV): empirijski broj koji oznaava stupanj promjene viskoznosti u datom temperaturnom podruju. Izraunava se iz viskoznosti odreenih pri 40 i 100 oC. Visoki IV znai mala promijena viskoznosti s porastom temperature. Mineralna bazna ulja imaju IV 80 do 100 a sintetika bazna ulja preko 120. Visoki IV imaju parafinski i naftenski ugljikovodici s dugim parafinskim lancima. Naftenski i aromatski ugljikovodici s kratkim lancima imaju nizak IV.

Rauna se prema izrazu: IV = 100 x ((L - U) / (L - H)) Pri emu je: L - kinematska viskoznaost pri 40 oC ulja koje ima IV 0, a koje pri 100 oC ima istu kinematsku viskoznost kao ulje za koje raunamo IV H - kinematska viskoznaost pri 40 oC ulja koje ima IV 100, a koje pri 100 oC ima istu kinematsku viskoznost kao ulje za koje raunamo IV U - kinematska viskoznost pri 40 oC ulja za koje raunamo IV

Temperatura zapaljenja (plamite): najnia temperatura kod koje e se osloboene pare ulja zapaliti na otvorenom plamenu. Vana je za transport i skladitenje zbog opasnosti od poara, te kod primjene na kompresorima.

Isparljivost (hlapljivost, volatility): podrazumjeva koliinu ulja koja ispari u propisanom vremenu na propisanoj temperaturi (Noack test: 1 sat na 250oC). Predstavlja vanu karakteristiku motornih ulja, jer se kod ulja koja imaju veliku isparljivost javljaju razni problemi u toku eksploatacije, kao na primjer: poveana potronja, uguivanje, a s tim i pogorano podmazivanje. Osim toga sa poveanjem isparljivosti raste opasnost od poara.

Emulzijska svojstva: Emulzivnost: sklonost nekog ulja da u prisustvu vode gradi stabilnu emulziju. Kod veine mazivih ulja (motorna, industrijska) zahtijevaju se neemulzivne osobine, dok su kod nekih (ulja za hlaenje i podmazivanje pri obradi metala, teko zapaljiva emulzivna hidraulina ulja) poeljne dobre emulzivne osobine. Odreuje se metodama ASTM D1401 i DIN 51599, a mjeri se vremenom potrebnim za potpuno razdvajanje ulja i vode.

Velika adhezija i kohezija

Stvaranje pjene: Pod pjenuanjem se podrazumijeva sklonost ulja da rastvara zrak i da sa njim gradi pjenu. Pjena vrlo nepovoljno utjee na kvalitetu podmazivanja i ima za posledicu poremeaje u radu tehnikih sistema, poveano habanje, ubrzanu oksidaciju i starenje ulja itd.

Oksidacijska stabilnost: Otpornost na djelovanje kisika. Jedna od najvanijih osobina koja utjee na radni vijek ulja, tim vie to rade na povienim temperaturama i u doticaju s metalima. Parafini oksidacijom prelaze u kiseline i smolaste spojeve. Ovaj proces esto se naziva starenje ulja. U poetku su ti proizvodi meki i djelomino se rastvaraju u ulju, poveavajui mu viskoznost. U daljoj fazi upotrebe ti talozi prelaze u vrste, to ima za posljedicu vee tete na mehanikim sklopovima.

Termika stabilnost: Definira se kao otpornost ulja protiv razlaganja uslijed djelovanja topline. Izraava se temperaturom na kojoj poinje razlaganje. Termooksidacijsko razlaganje je veoma vano u praksi, jer je poznato da se oksidacija ulja udvostruuje sa porastom temperature za svakih deset stupnjeva iznad propisane.

Ukupni bazni broj (TBN) Mjera alkalnosti koja potie od svih materijala u mazivu koji rezultiraju baznom reakcijom. Izraava se u mgKOH/g (mg kalijevog hidroksida po gramu ulja). To je ekvivalent za koliinu kiseline potrebne da se neutraliziraju bazni materijali u ulju. Kiseli produkti izgaranja (sumpor u gorivu) dospijevaju ulje. U ulju uslijed oksidacije nastaju kiseli spojevi. Kiseli spojevi korozivno djeluju na metalne dijelove. Stoga je vano da ulje ima sposobnost neutralizacije kiselih spojeva u sebi. Ukupni kiselinski broj (TAN) / Neutralizacijski broj Definiran je sadrajem kiselina u ulju. Mjeri se u mgKOH/g. Jaki kiselinski broj (SAN) Mjera sadraja jakih kiselina u ulju za podmazivanje nastalih izgaranjem goriva. Hidrolitika stabilnost / vodootpornost: Hidrolitika stabilnost je mjerilo otpornosti ulja, odnosno nekih aditiva, da reagiraju sa vodom. Hidrolitiki nestabilni aditivi se razlau na komponente koje mogu stvarati taloge a mogu biti i korozivne. Pri tome se smanjuje njihov sadraj u ulju to ima za posljedicu njegovu brzu degradaciju. Korozivnost Korozivnost ulja podrazumijeva agresivno ponaanje nekih njegovih komponenata prema elementima mehanikih sistema. Korozivnost se mora kontrolirati radi donoenja odluke o pravovremenoj zamjeni ulja.

Sadraj pepela/ Netopivi ostatak/ Talog(Sludge)/ Glazura (Varnish) Do oneienja ulja dolazi zbog produkata izgaranja, ae, pepela, djelomino istroenih aditiva, oksidacije, estica uslijed habanja metalnih djelova. Visoke razine netopljivih djelova uzrokuju poveanje viskoznosti ulja, troenje leajeva i radnih povrina, zaepljenje filtera, zaprljanje oko klipnih prstenova i ela klipa. Mekana, crna, elatinasta emulzija vode i produkata izgaranja (Sludge). Nastanak se povezuje uglavnom sa radom motora pri niskim temperaturama. S radom pri visokim temperaturama se povezuje smolasta glazura (varnish) koja se pojavljuje na strojnim elementima koja je rezultat oksidacije komponenti ulja.

Sadraj koksa Koristi se za ocjenu ponaanja ulja u termiki optereenim mehanikim sistemima, a posebno za ocjenu starosti ulja u toku upotrebe. Koksni ostatak ukazuje i na dubinu rafinacije, odnosno kvalitetu baznih ulja.

NEKA SVOJSTVA MAZIVIH MASTI Konzistencija Predstavlja mjeru za tvrdou masti i izraava se penetracijskim brojem. Penetracija masti Daje podatke o tvrdoi masti tj. njenoj konzistenciji. Mjeri se konusom po metodama ASTM 217, IP 50 ili DIN 51804, 1.dio. Mjerna jedinica odgovara dubini ulaska mjernog konusa u mast koja se 5 sekundi nalazi u posudi, a mjeri se u desetinkama milimetra. Ispitna mast se prije ispitivanja gnjei (standard propisuje 60 ciklusa gnjeenja). Temperatura kapanja Predstavlja temperaturu na kojoj mast prelazi iz poluvrstog u tekue stanje.

Mehanika stabilnost Predstavlja osobinu mazivih masti da zadre prvobitnu strukturu i konzistenciju i poslije mehanikog djelovanja. Koloidna stabilnost Predstavlja sposobnost mazivih masti da u svojoj strukturi zadre ulje, suprostavljajui se njegovom izdvajanju pri skladitenju i eksploataciji. Mjeri se poslije 24 sata i poslije 168 sati na 40oC metodama ASTM D 1742; IP 121.

ADITIVI

Aditivi su tvari koje se dodaju mazivima u cilju poboljanja ili donoenja nekih novih osobina mazivima, ime se poveavaju eksploatacijsko -tehnika svojstva ulja. To su sintetike tvari koje su topive u baznom ulju, termiki stabilne i vrlo niske isparljivosti.

BAZNA ULJA

+

ADITIVI

=

MAZIVA ULJA

Poboljivai temperature teenja Depresanti (Pour point depressant)Sniavaju temperaturu teenja. Mehanizam djelovanja ovih aditiva se temelji na omotavanju mikroskopski sitnih kristale parafina, ili izmjena njihovog oblika i veliine, pri emu se onemoguava njihovo grupiranje i taloenje, tako da ulje ostaje due tekue. Nemaju sposobnost spreavanja kristalizacije.

Poboljivai indeksa viskoznosti Impruveri Poboljavaju stabilnost viskoznosti sa promjenom temperature, odnosno viskozno-temperaturna svojstva. Na niskim temperaturama ovi aditivi gotovo ne djeluju, a na visokim temperaturama je pad viskoznosti manji uslijed njihovog uguivakog djelovanja. Koriste se za proizvodnju multigradnih ulja.

HLADNO

Struktura ovih aditiva sastoji se od polimera koji slie oprugama. Kada je hladno molekule se skrate. Kada je toplo molekule se istegnu, postaju duge te pruaju vei otpor teenju (viskoznost). Ako se ova maziva jako opterete (npr. visokooptereeni zupanici), moe doi do rezanja VI molekula na manje djelove, ime one gube sposobnost poveanja viskoznosti. TOPLO

Aditivi protiv pjenuanja antipjenuavci Stvaranje pjene nastaje prodiranjem zraka u ulje ili usljed djelovanja deterdentnih i antioksidacijskih aditiva. Pjena je nepoeljna naroito u hidraulikim i reduktorskim uljima, pogorava podmazivanje, pospjeuje oksidaciju, i uzrokuje gubitak prijenosa snage u hidraulikim sistemima. Antipjenuavci spreavaju razvoj stabilne pjene u ulju. Djeluju tako da smanjuju povrinsku napetost zranih mjehuria, razbijaju ih na manje mjehurie, ili ih unitavaju na povrini i tako doprinose brzoj razgradnji pjene. Koriste se silikonska ulja ili polimeri.

Aditivi za zatitu od habanja - AW (Anti Wear) aditivi Aditivi na bazi cinka, najuinkovitiji su na visokim temperaturama kada smanjuju koeficijent trenja i troenje metala u dodiru. Nain djelovanja je takav da reagiraju sa metalnom povrinom i vlagom te razvijaju sloj eljeznog i cinkovog sulfida i eljeznog fosfata na metalnoj povrini. Takav povrinski sloj ima znatno manji koeficijent trenja a slui i kao zatita od oksidacije.

Aditivi za poboljanje mazivih svojstava, za smanjenje trenja, (Polarni aditivi, Friction modifiers)

Koriste se prirodni esteri masnih kiselina (repiino ulje, ricinusovo ulje), sintetiki proizvodi kao i aminske soli masnih kiselina. Koriste se i otopine grafita ili molibdenovog disulfida. Poboljavaju mazivost odnosno sposobnost orjentacije molekula ulja prema metalnoj povrini (polarnost), stvaraju tanak zatitni film, smanjuju trenje.

Aditivi za zatitu od ekstremno visokih pritisaka i udarnih optereenja (EP aditivi) Koriste se za zatitu od visokih lokalnih pritisaka i udarnih optereenja u uvjetima graninog podmazivanja. U takvim uvjetima EP aditivi formiraju anorganske strukture sa metalnim povrinama, te preuzimaju na sebe ulogu vrstog maziva. Takav sloj je otporniji na penetraciju te ima manji koeficijent trenja od metala. Usljed ovakvog kemijskog djelovanja metal korodira, pa je potrebno paljivo procjeniti trajnost i ukupne trokove sa ili bez ovakvih maziva. Atomi sumpora, fosfora i klora predstavljaju osnovu EP aditiva.

Aditivi za zatitu od oksidacije Antioksidanti Poveavaju otpornost ulja na djelovanje kisika i predstavljaju najee koritene aditive. Kako su produkti oksidacije korozivni inhibiranjem oksidacije automatski se inhibira i korozija. Takoer djeluju kao katalizatori za degradaciju preostalih aditiva. Produkti oksidacije se grupiraju i meusobno veu, to poveava viskoznost i smanjuje sposobnost teenja. Jedan nain djelovanja antioksidanta je spreavanje grupiranja produkata oksidacije. Ovi aditivi takoer vre pasivizaciju metalne povrine i na taj nain smanjuju katalitiko djelovanje metala na proces oksidacije.

Produkti oksidacije se vezuju u lance

Antioksidanti spreavaju grupiranje molekula

Aditivi za zatitu od korozije - Inhibitori korozije Korozija je elektrokemijski proces i nastaje agresivnim djelovanjem kiselih kemijskih produkata. Osnovni mehanizam delovanja antikorozivnih aditiva zasniva se na formiranju zatitnog sloja na povrini metala fizikom i hemijskom adsorpcijom.

Kiseline mogu nastati za vrijeme rada te ui u ulje. Moe se zamisliti molekule kiseline kao otre estice koje oteuju metal. Neki inhibitori korozije (bazini) djeluju na nain da neutraliziraju kiseline i spreavaju ih da oteuju metal. Mogue ih je zamisliti kao zatitni tit koji se stavlja ispred otrih kiselih molekula.

Aditivi za poboljanje ispiranja (detergentni atitivi) Spreavaju taloenje (ispiru) naistoa na dijelovima motora. Ovakve neistoe su esto kiseli i korozivni produkti izgaranja sumpora iz goriva. Ovi aditivi takoer pospjeuju neutralizaciju kiselina (visoki TBN). Neposredno djeluju na smanjenje korozije. Aditivi za poboljanje disperzije Dre u disperziji produkte nastale oksidacijom ulja (smole, aa) u uvjetima niske i srednje temperature. Djuluju na nain da se molekule neistoa obavijaju te se spreava njihovo grupiranje i taloenje. Molekule aditiva su polarne, tako da bivaju privuene od pozitivno ili negativno nabijenih estica neistoe.

estice kakve se neutraliziraju djelovanjem ovih aditiva su previe sitne da bi ih se odstraniro filtriranjem. Molekule koje neutraliziraju esticu se ne mogu dalje koristiti tako da se nakon nekog vremena na taj nain aditivi potroe.

Deaktivatori metala Smanjuju katalitiki utjecaj metalnih estica na oksidaciju ulja na nain da se estice obavijaju zatitnim slojem koji prekida ili smanjuje katalitiko djelovanje. Takoer razlau produkte oksidacije i prekidaju tetne reakcije.

Emulgatori To su najvaniji dodaci emulzijskim uljima koja sa vodom grade emulzije. Zbog velikih povrinskih napetosti u graninim slojevima ulje i voda se ne mijeaju. Zadatak emulgatora je da smanje povrinski napon i osiguraju stvaranje stabilne emulzije.

Deemulgatori Funkcija deemulgatora je da sprijei stvaranje emulzije u sluaju prodora vode u sistem. Mehanizam djelovanja se sastoji iz poveanja povrinske napetosti izmeu molekula ulja i vode i spreavanja procesa stvaranja emulzije.

KLASIFIKACIJA MAZIVA I STANDARDI Zato standardi? itav je niz svojstava. Za svaku primjenu zahtjevaju se drugaija svojstva. Kako korisnik ne bi trebao analizirat sva svojstva pojedinano, standard u kratkoj oznaci obuhvaa mnoga svojstva.Najvaniji i najutjecajniji klasifikatori motornih ulja u svijetu su: - Society of Automotive Engineers (SAE) - American Petroleum Institute (API) - Association des Constructeurs Europens dAutomobiles ili European Automobile Manufacturers Association (ACEA ili EAMA) - Original Equipment Manufacturer (OEM) - Japanese Automotive Standards Organization (JASO) - National Marine Manufacturers Association (NMMA ) udruenje proizvoaa vanbrodskih motora

Postoje jo i standardi pojedinih proizvoaa automobila te vojni standardi i razni drugi.

Klasifikacija prema viskozitetu S A E - KLASIFIKACIJAto se manje mijenja viskozitet s promjenom temperature, ulje je kvalitetnije. Ova kvaliteta se postie izborom baze ulja ili aditivima. Meutim, posebni pogonski uvjeti zahtijevaju ulja specifinih karakteristika, pa se ulja klasificiraju prema viskozitetu. Prema klasifikaciji SAE motorna maziva ulja dijele se u dvije osnovne skupine: - monogradna (sezonska, moraju se mijenjati prema godinjim dobima zima/ljeto); - multigradna koriste se tijekom cijele godine. ZIMSKA ulja, s oznakom W Propisan je MAKSIMALNI viskozitet kod niskih temperatura i MINIMALNI viskozitet kod 100oC. Takoer je propisana najvea granina temperatura pumpabilnosti. Namjena: koritenje kod niskih temperatura; LJETNA ulja Propisan je MINIMALNI I MAKSIMALNI viskozitet kod 100oC. Namjena: koritenje kod visokih vanjskih temperatura. MULTIGRADNA ulja: Ulja iji viskozitet kod niskih temperatura udovoljava propisima za ZIMSKA ulja (W), a kod 100oC zahtjevima za ljetna (bez W). U oznaci su obvezna dva broja karakteristike zimskog i ljetnog ulja, npr. 15W-40. Multigradna ulja se koriste u podnebljima gdje je neophodna upotreba zimskih i ljetna ulja. Na ovaj nain nije potrebna zamjena ulja u jesen i proljee.

API Klasifikacija prema radnim karakteristikamaAPI klasifikacija dijeli ulja po kvaliteti u dve osnovne grupe: S (Service) servisna ulja namjenjena benzinskim motorima i C (Commercial) komercijalna ulja namjenjena dizel motorima T - za dvotaktne motore Prvo slovo (S ili C) oznaava polje primjene, a drugo (A, B, C, D, ..., H) stupanj kvalitete.

Primjer standardiziranih (propisanih) veliina

Svaki noviji standard (SA, SB ... SM) ima vie propisanih svojstava sa stroim kriterijima.

ACEA standardi (European Automobile

Manufacturers Association)

Ulja za podmazivanje etvorotaktnih benzinskih i dizel motora putnikih automobila

Ulja za etvorotaktne benzinske i dizel motore automobila sa obradom ispunih plinova Ulja za podmazivanje etvorotaktnih dizel motora velikih optereenja (tekog reima rada)

KLASIFIKACIJA MAZIVIH MASTINLGI (National Lubricating Grease Institute) gradacija

Ova klasifikacija se zasniva samo na tvrdoi (mekoi) masti. Odreivanje NLGI gradacije odvija se u dva koraka. U prvom koraku, mast se u posebnom ureaju gnjei upljim cilindrom 60 puta pri konstantnoj temperaturi od 25C. Tako pripremljena mast izlae se testu na penetraciju. Mast se stavlja u odgovarajuu posudu te joj se gornja povrina zagladi. Posebnim konusom se penetrira u povrinu masti, te se nakon odreenog vremena oita dubina penetriranja.

NLGI Penetracij gradaci a ja u 0,1mm 000 00 0 1 2 3 4 5 6 445475 400430 355385 310340 265295 220250 175205 130160 85115

Karakteristik a vrstoe polutekue polutekue jako mekana mekana srednje mekana srednja tvrda jako tvrda iznimno tvrda

Analogija s hranom ulje za kuhanje sok za razrjeivanje majoneza senf maslac biljna mast smrznuti jogurt pateta sir

Uobiajena primjena zupasti prijenosnici zupasti prijenosnici sredinji sustavi sredinji sustavi valjni leajevi opa primjena klizni leajevi klizni leajevi malih brzina briketne masti

STARENJE MAZIVA Tijekom upotrebe, maziva mijenjaju svojstva. Dolazi do promjene fiziko - kemijskih karakteristika. Ove promjene esto uvjetuju da se neko svojstvo toliko pokvari da mazivo postane neupotrebljivo i ugroava funkcioniranje ili trajnost mehanikog sustava u kojem se primjenjuje. Ovaj proces se naziva starenje maziva. Uzroci promjena se esto dijele na kontaminaciju i degradaciju. Kontaminacija nastaje uslijed prodora stranih tvari ili materijala u mazivo. Tako uzrok moe biti prodor vode (vlage), goriva, ae, praine i procesnih fluida, te zbog prisustva metalnih estica od habanja. Degradacija se manifestira nastajanjem kiselina, smola, oksidacijom, promijenom viskoznosti, boje ili drugih karakteristika. Do ovih promjena dolazi uslijed izloenosti visokim temperaturama za vrijeme pogona to pospjeuje kemijske promjene, ili zbog sminih ili tlanih mehanikih naprezanja.

Do starenja maziva moe doi uslijed eksploatacije, ali i samo stajanje u stroju ili ak u ambalai moe uzrokovati neke vrste starenja.

KONTROLA STANJA MAZIVA

U velikim pogonima (elektrane, brodovi, autoprevoznici, eljeznica) mogue je ostvariti utede ako se o promjeni ulja odluuje temeljem ispitivanja a ne temeljem vremena rada ili kalendarskog vremena. Osim financijske dobiti, ovakvo upravljanje ima pogodnosti i sa strane ekologije jer na taj nain se stvaraju manje koliine otpadnog ulja. Kod veine ulja za podmazivanje kao glavne kontrolne karakteristike mogu se smatrati: - izgled (boja, bistrina, prisutnost taloga) - miris (gorivo, aa ...) - viskoznost - kiselinski i bazni broj - temperatura paljenja - sadraj vode - sadraj goriva - sadraj estica metala - sadraj neistoa - pojava taloga

METALNE ESTICE U ULJU Tvrde estice u ulju su posebno nepovoljne jer abrazivnim djelovanjem dolazi do troenja leajeva i klipova. Tvrde estice su najee odlomljene metalne estice usljed probijanja uljnog filma i dodira izmeu metalnih djelova. Analizom ulja ispod mikroskopa mogue je razlikovati vrste estica te na taj nain precizirati uzrok troenja/havarije. Tako se razlikuje: normalno habanje i intenzivno ili katastrofalno habanje estice mogu biti reda veliine nekoliko mikrometara do nekoliko desetaka mikrometara. Nastajanje estica habanja velikih dimenzija je prva indikacija za oteenje povrina. Pojava estica u ulju je progresivna pojava jer svaka estica uzrokuje daljnju intenzivniju abraziju i pojavu novih estica. Male estice: normalno habanje

Najprije se pojave oteenja na visokooptereenim dijelovima i na onim sa visokim relativnim brzinama kao to su leajevi koljenastog vratila, leajevi turbina i cilindarske kouljice

ZBRINJAVANJE OTPADNOG ULJA Otpadno ulje predstava opasnost otpad poto je tetno za ljude i okolinu. Naroito su opasni ako sadre PCB (Policlorinated Biphenile), teke metale ili kancerogene policiklike aromatske ugljikovodike (PAH). Nekontrolirano odlaganje ulja je opasno radi kontaminacije zemljita te naroito vode. Tome u prilog govori podatak da 1 litra ulja moe zagaditi milion litara pitke vode. Iz tog razloga Europsko zakonodavstvo definira sakupljanje, obnavljanje i odlaganje otpadnih ulja. Na razini RH zbrinjavanje ulja je takoer definirano Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/200). U RH je zbrinjavanje otpadnog ulja organizirano na nain da se otpadna maziva ulja moe predati, bez naknade, kod ovlatenih koncesionara. Na Rijekom podruju koncesionar je npr. firma DEZINSEKCIJA. Popis ostalih koncesionara moe se pronai na stranicama INA-e.

DEZINSEKCIJA Brajina 13, Rijeka, radnim danom od 7 do 15 sati tel.: 051/ 506-920

RECIKLIRANJE OTPADNIH ULJA U tablici su prikazani primjeri recikliranja otpadnih mazivih ulja i njihova upotreba VRSTA OTPADNOG ULJA Malo kontaminirana otpadna ulja Motorna i druga ulja Sve vrste ulja Mjeoviti otpad Jako kontaminirana i degradirana ulja POSTUPAK Proiavanje radi ponovne upotrebe kao maziva Rerafinacija Termiko krekiranje Plinifikacija Reprocesiranje PROIZVODI Hidraulika ulja, reduktorska ulja, ulja za obradu Bazna ulja dizelsko gorivo, loivo ulje Sintetiki plin Goriva za brodske motore, za toplane, za cementare, asfaltne baze

SREDSTVA ZA HLAENJE I PODMAZIVANJE PRI OBRADI METALA

1 - alat 2 - strugotina 3 - primarna zona deformacije 4 - sekundarna zona deformacije

Uslijed kretanja alata kroz izradak, metal se uklanja s predmeta obrade procesom deformacije i smicanja u zoni rezanja (3). Daljnjim kretanjem strugotine po alatu takoer nastaje trenje i deformacija (4). Rad uloen u svladavanje otpora kretanju alata najveim djelom pretvara se u toplinu. 2/3 topline nastaje u zoni smicanja (u samom obraivanom materijalu) 1/3 nastaje usljed trenja dodirnih povrina alata i izradka Razvijena toplina se sastoji od 4 komponente: Q1 - sabijanje strugotine, najvei dio, na nju se nemoe utjecati primjenom sredstva za podmaz. Q2 - trenje strugotine i prednje strane alata Q3 - trenje strugotine i stranje strane alata Q4 - oslobaanje topline u zoni odvajanja Q2, Q3 i Q4 mogue je smanjiti primjenom sredstva za podmazivanje.

Osnovne zadae sredstva za podmazivanje pri obradi metala

- smanjenje trenja izmeu alata i izradka - odvoenje topline - ispiranje strugotine

smanjuje se oslobaanje topline, neeljene deformacije, troenje alata, potronja energije, omoguuje se poveanje brzine ...

suvie visoka temperatura negativno utjee na troenje alata, kvalitetu obrade i na podmazivanje

zaostala strugotina abrazivno djeluje na alat i na izradak pogoravajui kvalitetu obrade. Istopljene estice strugotine formiraju naslage na alatu

Ispravnom primjenom sredstva za podmazivanje pri obradi postie se poveanje produktivnosti, poveanje trajnosti alata, poveanje kvalitete obrade i smanjenje utroka energije. Novi standardi zahtjevaju i svojstva koja omoguuju poveanje sigurnosti u radu (da ne stvara uljnu maglu, da je neotrovno) te zatite okolia (razgradivost ili primjena to manje koliine)

Podjela sredstava za podmazivanje pri obradi metala Ulja Koriste se najee mineralna ulja sa aditivima protiv habanja i EP aditivima. Takoer se koriste i ostali aditivi prema potrebi (zatita od korozije...). Zbog pospjeivanja odvoenja topline koriste se ulja manje viskoznosti (ISO VG 15 do ISO VG 46).

Emulzije Zbog izvanrednih svojstava odvoenja topline vode, proizvode se posebna sredstva namijenjena mjeanju s vodom. Sastoje se od osnovnog ulja koje osigurava svojstva podmazivanja, od emulgatora koji odrava ulje u finim kapljicama u vodi, te od ostalih aditiva.