Upload
anay55
View
188
Download
5
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Međunarodna ekonomija efri
Citation preview
1
PLATNA BILANCA
2
Što je platna bilanca?
� Definicija (IMF) –
sustavni pregled svih ekonomskih transakcija u odreñenom vremenskom razdoblju izmeñu domaćih rezidenata i rezidenata ostalih država
3
Struktura platne bilance
� temelji se na metodi dvojnog knjiženja, dakle
� uvijek je u tehničkoj ravnoteži, dakle
� zbroj prihoda odgovara zbroju rashoda
4
Struktura platne bilance
UKUPNO PLAĆANJAUKUPNO PRIMANJA
Meñunarodne pričuve
KAPITALNE I FINANCIJSKE TRANSAKCIJEKAPITALSKI RAČUN
TRGOVINSKE TRANSAKCIJETRGOVINSKA BILANCA (TEKUĆI RAČUN P.B.)
Debit (plaćanja)Kredit (primanja)
5
Trgovinske transakcije
� Robe (uvoz – izvoz roba)
� Usluge (prijevoz, putovanja, ostale usluge)
� Dohodak (naknade zaposlenima, dohodak od izravnih ulaganja, dohodak od portfolio ulaganja, dohodak od ostalih ulaganja)
� Tekući transferi (država, ostali sektori)
6
Kapitalne i financijske transakcije
� Kapitalne transakcije
� Financijske transakcije (osim pričuva)� Izravna ulaganja
� Portfolio ulaganja
� Financijski derivati
� Ostala ulaganja
� Meñunarodne pričuve
2
7
Trgovinske transakcije
• Prvi red platne bilance – transakcije materijalnih dobara – “robna platna bilanca”
• Drugi red platne bilance – plaćanja za izvršene usluge
• Transakcije roba i usluga – trgovinska bilanca – razlika kupljenih i prodanih roba i usluga izmeñu rezidenata matične države i ostalih država
8
Kapitalske transakcije
• Trgovina zlatom – je li zlato roba ili monetarna vrijednost?
• Četvrti red – jednosmjerni prihodi – ne postoji protučinidba – pokloni, reparacije, iseljeničke doznake i sl.
• Peti red – transferi dugoročnog i kratkoročnog kapitala – direktne inozemne investicije (FDI) i portfolio investicije
9
Ravnoteža platne bilance
• Platna bilanca je UVIJEK u tehničkoj ravnoteži
• Neravnoteža trgovinske bilance - suficit ili deficit kompenzira se deficitom ili suficitom kapitalskogračuna
• - negativan saldo trgovinske bilance –
- veći uvoz od izvoza –
- država se mora zadužiti u inozemstvu -
- pozitivan saldo kapitalskog računa.
10
11 12
Temeljni pojmovi
� Platnobilančna transakcija:� Transakcija koja se odvija izmeñu rezidenta i
nerezidenta
� Transakcija se ne smatra platnobilančnomtransakcijom u slučaju kad se obavlja izmeñurezidenata
� U većini slučajeva ova transakcija obuhvaćadeviznu transakciju (plaćanje / naplata).
3
13
Temeljni pojmovi
� Rezident : � fizička osoba koja trajno boravi u RH i koja
ima dopuštenje boravka u RH za razdobljedulje od jedne godine
� diplomatsko, konzularno i drugo službenoosoblje koje predstavlja Republiku Hrvatskuu inozemstvu, te uživa imunitet i diplomatskeprivilegije
� pravna osoba registrirana u RepubliciHrvatskoj, uključujući strane podružnice, reprezentativne urede i branše locirane u Republici Hrvatskoj.
14
Temeljni pojmovi
�Nerezident :
� sve pravne i fizičke osobe koje nisuobuhvaćene terminom "rezident”
15
INCOTERMS
� FOB (free on board): cijena robe kojauključuje proizvodne troškove i izdatkevezane uz transport i osiguranje roba do državne granice zemlje izvoznika
� CIF (cost, insurance and freight): cijenarobe koja uključuje proizvodne troškove i izdatke povezane uz transport i osiguranjeroba od državne granice zemlje izvoznika do ugovorenog mjesta isporuke u zemljiuvoznika
16
Temeljni pojmovi
� Izravna ulaganja (FDI): svako ulaganje u poslovni subjekt (poduzeće, banka, fond, itd.) koje garantira pravo glasa i mogućnostupravljanja subjektom. FDI se smatra svakoulaganje koje obuhvaća najmanje 10% kapitala poslovnog subjekta (prema IMF-u)
� Sektor država: sva državna i lokalna javnatijela, ambasade, državni fondovi, itd.
� Monetarne vlasti: Hrvatska narodna banka
17
Nacionalni dohodak
• Nacionalni dohodak u otvorenom gospodarstvu:
Y = C – M + X
• Iz čega slijedi:
Y – C = X – M
odnosno
C – Y = M - X
18
Nacionalni dohodak
• Iz prethodne jednadžbe proizlazi:
- Svaki izvozni višak odgovara višku nacionalne proizvodnje nad potrošnjom
- Svaki uvozni višak odgovara višku nacionalne potrošnje nad proizvodnjom
• Suficit – uvoz < izvoz
• Deficit – uvoz > izvoz
4
19
Financiranje deficita PB
• Kratkoročne pozajmice – ukoliko postoji kratkoročna neravnoteža – ne može biti trajno rješenje
• Radikalnija rješenja – dugoročne pozajmice –povrat na uložena sredstva mora biti veći od onoga u matičnoj državi uvećanoj za premiju za rizik
20
Financiranje deficita PB
• Ukoliko ni ova rješenja nisu učinkovita na uravnoteženje PB – mora se uspostaviti ravnoteža na nižoj razini izmeñu nacionalnog dohotka i nacionalne potrošnje
• Optimalnije rješenje – direktne inozemne investicije (FDI) u proizvodnu stvaraju osnovu za smanjenje deficita
21
Analiza neravnoteže PB
• Tretiranje neravnoteže –
bilateralno i multilateralno
• Platna bilanca – uvijek izbalansirana u računskom smislu
• Stvarna ravnoteža – stabilan i podnošljiv odnos ponude, potražnje i cijene pojedinih roba, odnosno svih varijabli vanjskotrgovinske razmjene države prema varijablama inozemstva
22
Slučajevi neravnoteže PB
• Povremene i nepredviñene neravnoteže
- povremene promjene proizvodnje ili potrošnje
- najčešće u državama u kojima poljoprivredni proizvodi čine esencijalni dio nacionalne privrede
- elementarne nepogode
23
Slučajevi neravnoteže PB
• Ciklične neravnoteže
- posljedica promjena nacionalnog dohotka
- reflektiraju se promjenama cijena, proizvodnje i zaposlenosti
- osnovni uzročnici – inflacijski i deflacijski procesi u nacionalnom dohotku
- ako se automatski balansiraju – uzroci su povremeni
- ako se balansiraju promjenama fiskalne ili monetarne politike – uzroci su dugotrajni
24
Slučajevi neravnoteže PB
• Strukturalna neravnoteža
- u tijesnoj vezi s ekonomskim učincima i komercijalnim performansama na tržištu
- promjene ponude i potražnje vanjskotrgovinskih tijekova izazivaju poremećaj platnobilančnih transakcija
- zahtjeva se radikalno restrukturiranje
5
25
Slučajevi neravnoteže PB
• Destabilizirajuća špekulacija i odljev kapitala
- špekulativni tijekovi kapitala djeluju negativno na ravnotežu platne bilance
- “bijeg” kapitala ne uzrokuju uvijek PB problemi – uzrok može biti i političke prirode
26
Mjerenje neravnoteže PB
• Koncept “vanjskotrgovinske bilance”
- autonomne transakcije – samo razmjena roba i usluga
- samo se one nalaze iznad linije – sve su ostale kompenzatorne, odnosno ispod linije
27
Mjerenje neravnoteže PB
• Koncept “tekuće bilance”
- autonomne transakcije – razmjena roba i usluga (kao i kod prethodnog koncepta) + jednosmjerni transferi
- jednosmjerni transferi su sasvim sigurno autonomni -
- samo se one nalaze iznad linije – sve su ostale kompenzatorne, odnosno ispod linije
28
Mjerenje neravnoteže PB
• Koncept “osnovne bilance”
- autonomne transakcije – razmjena roba i usluga + jednosmjerni transferi (kao i kod prethodnog koncepta) + transferi dugoročnog kapitala
- ispod linije – samo kratkoročni kapital i monetarne rezerve
29
Mjerenje neravnoteže PB
• Koncept “zvanične kompenzatorne bilance”
- prema ovom se konceptu najjasnije vidi potreba kompenziranja svih poslovnih transakcija dugoročnog karaktera
- značaj ovog koncepta ovisi o sustavu i politici deviznog tečaja
- kod fiksnog deviznog tečaja – veći značaj –državni su organi obvezni kompenzirati autonomne transakcije putem dev. tržišta
PRILAGOðAVANJE PLATNE BILANCE
6
31
Pojam prilagodbe PB
� Izravnavanje neto razlike plaćanja ili primanja autonomnih transakcija
32
Načini prilagodbe PB
� Prilagoñavanje u uvjetima fiksnih deviznih tečajeva
� Prilagoñavanje u uvjetima promjenjivih deviznih tečajeva
� Prilagoñavanje uz primjenu direktne kontrole
33
Klasična teorija prilagoñavanja PB
� Utemeljena na Hume-ovom mehanizmu kretanja zlata i promjene cijena
� Deficit ili suficit PB uzrokuju odliv ili priliv zlata, što dovodi do nove razine cijena u ovisnosti o količini novca u opticaju
� Promjena razine cijena stimulira/destimulira izvoz – dolazi do priliva ili odliva zlata i uspostavljanja ravnoteže PB
34
Prilagoñavanje – fiksni DT
� Dugoročni deficit PB mora rezultirati deflacijom nacionalnog dohotka –smanjenjem uvoza i povećanjem izvoza
� U sustavu fiksnih deviznih tečajeva novčana masa je funkcija deviznog tečaja (M=f(T))
35
Ostvarivanje ravnoteže u sustavu fiksnih DT
r1
r=rf
r2
E
E1
E2
Y Y1 Y2
IS
IS1
LMLM1
36
Ostvarivanje ravnoteže u sustavu fiksnih DT
� Povećanjem novčane ponude LM s pomiče u desno na LM1
� U otvorenom gospodarstvu dolazi do izvoza kapitala budući da je r1<rf
� Povećana ponuda obveznica dovodi do smanjenja njihove cijene i porasta domaćeg kamatnjaka do rf
� Istodobno dolazi do smanjenja meñ. rezervi, pa se krivulja LM1 pomiče prema LM2, a ravnoteža se uspostavlja u E
7
37
Prilagoñavanje putem promjene cijena – fix. DT
� Postojanje deficita uzrokuje:� Smanjenje količine novca u državi
� Smanjenje novčanih dohodaka i potrošnje
� Opadaju cijene izvozne robe
� Rastu cijene uvozne robe
� Učinci � Opća tendencija u pravcu poboljšanja PB
38
Prilagoñavanje – flex. DT
� U sustavu fleksibilnih deviznih tečajeva devizni tečaj je funkcija monetarne mase (T=f(M))
� Promjene uvoza i izvoza utječu na promjene agregatne ponude i potražnje
� U sustavu flex. DT krivulja IS je endogeno odreñena
39
Ostvarivanje ravnoteže u sustavu fiksnih DT
Y1
r=rf
r1
E2
E1
E
Y Y2
IS1
IS
LM1
LM
40
Prilagoñavanje – flex. DT
� Fluktuiranje tečaja utječe na uvoz i izvoz, AD i AS, a preko toga i na krivulju IS
� U sustavu fleksibilnih DT krivulja IS je endogeno odreñena
� Zbog restriktivne monetarne politike LM se pomiče ulijevo na LM1
� U novoj točki ravnoteže E1 kamatnjak je porastao na r1, a domaći proizvod opao na Y1
41
Prilagoñavanje PB uz primjenu izravne kontrole
� U situaciji kada PB poremećaji ugrožavaju egzistenciju i perspektivu nac. gospodarstva
� Blokiraju se tržišni zakoni i izravno reguliranje VT tokova od strane države
� Državni monopol nad deviznim transakcijama
42
Prilagoñavanje PB uz primjenu izravne kontrole
� Primjenjuju se kvantitativne restrikcije (kontingenti, uvozne dozvole, ad hoc uvozna opterećenja, avansni depoziti)
� Primjenjuje se devizna kontrola (diferencirani DT, formiranje financijskih sredstava kroz diferencirane DT)
8
PLATNA BILANCA HRVATSKE
44
Robna razmjena
Desezonirani podaci izraženi su po stalnom tečaju iz 2002.
-1.500
-1.000
-500
0
500
1.000
1.500
2.000
1/9
8.
6/9
8.
11/9
8.
4/9
9.
9/9
9.
2/0
0.
7/0
0.
12/0
0.
5/0
1.
10/0
1.
3/0
2.
8/0
2.
1/0
3.
6/0
3.
11/0
3.
4/0
4.
9/0
4.
2/0
5.
7/0
5.
12/0
5.
5/0
6.
10/0
6.
3/0
7.
8/0
7.
mil.
US
D
Izvoz fob
Uvoz cif
Saldo
45
Uvoz i izvoz roba RH, 2004-06.
46
Izvoz i uvoz RH prema granama SITC
010000002000000300000040000005000000600000070000008000000
0 H
ran
a i
žive
živ
otin
je
1 P
ića
i d
uh
an
2 S
iro
ve m
ate
rije
3 M
ine
raln
a g
ori
va i
ma
ziva
4 Ž
ivo
tinjs
ka i
bilj
na
ulja
i ma
sti
5 K
em
ijski
pro
izvo
di
6 P
roiz
vod
i svr
sta
ni p
om
ate
rija
lu
7 S
tro
jevi
i tr
an
spo
rtn
iu
reñ
aji
8 R
azn
i go
tovi
pro
izvo
di
9 P
roiz
vod
i i tr
an
sakc
ije
Izvoz
Uvoz
47
Izvoz i uvoz usluga RH
0
2000
4000
6000
8000
10000
2003 2004 2005 2006
Izvoz
Uvoz
48
Valutna struktura robnog izvoza i uvoza
prosinac 2006. – studeni 2007.
21,1%
22,2%
4,9%
3,1%
74,7%
74,0%
Uvoz
Izvoz
Ostale valute
USD
EUR
9
49
Inozemni dug RH prema sektoru dužnika
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
12/
94.
12/
95.
12/
96.
12/
97.
12/
98.
12/
99.
12/
00.
12/
01.
12/0
2.
12/
03.
12/
04.
12/
05.
12/
06.
u %
BD
P-a
DržavaHrvatska narodna bankaBankeOstali sektoriIzravna ulaganja
50
Inozemni dug RH prema sektoru kreditora
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
12/9
4.
12/9
5.
12/9
6.
12/9
7.
12/9
8.
12/9
9.
12/0
0.
12/0
1.
12/0
2.
12/0
3.
12/0
4.
12/0
5.
12/0
6.
u %
BD
P-a
Portfeljna ulaganja
Gotovina i depoziti
Javni kreditori
Privatni kreditori
51
Projekcija otplate glavnica i kamata
prema sektoru dužnika
* Ostvarena plaćanja do 31.10.2007. i projicirana plaćanja do kraja godine.
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
2007.*
200
8.
200
9.
201
0.
201
1.
201
2.
Osta
lo
mlr
d.
EU
R
Država
Hrvatska narodna banka
Banke
Ostali sektori
Izravna ulaganja
52
Meñunarodne pričuve u EUR i u mjesecima uvoza robe i usluga
6,4
7,4
8,7
6,6
5,75,3
2,3 2,43,0
3,8
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
1997
.
1998
.
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
mje
sec
i uv
oza
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
mlr
d. E
UR
Meñunarodne pričuve(u mjesecima uvoza)
Meñunarodne pričuve(u mlrd. EUR)
53
Pokazatelji inozemne zaduženosti
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
1996
.
1997
.
1998
.
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
%
Inozemni dug / BDPOtplaćeni inozemni dug / Izvoz roba i uslugaInozemni dug / Izvoz roba i usluga
54
Pokazatelji inozemne zaduženosti po državama, 2006.
Inozemni dug/Izvoz roba i usluga Inozemni dug/BDP
Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka.
133,2
169,9 171,9
124,5117,4
65,4
117,2121,7
51,3
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
Češ
ka
Mad
žars
ka
Po
ljska
Slo
vačk
a
Slo
ven
ija
Bu
gar
ska
Ru
mu
njs
ka
Tu
rska
Hrv
atsk
a
% 42,849,5
85,480,178,9
54,947,4
94,2
38,8
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Če
ška
Ma
dža
rska
Po
ljska
Slo
vačk
a
Slo
ven
ija
Bu
ga
rska
Ru
mu
njs
ka
Tu
rsk
a
Hrv
ats
ka
%
10
55
Inozemna izravna ulaganja
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2006.
950
1.468
2.7162.747
1.762
1.138
1.467
101 93 79
382480
850
1.3631.141
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
1993
.
1994
.
1995
.
1996
.
1997
.
1998
.
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
1.-3
.tr.
2007
.
mil.
EU
R
4.752
303
3.324
4.874
2.747
11.093
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
9.000
10.000
11.000
12.000
Češka Slovenija Slovačka Madžarska Hrvatska Poljska
mil.
EU
R
56
FDI p/c u tranzicijskim zemljama, 1993.–2006.
1.429
2.071 2.083
2.528 2.8053.116
3.654
4.567
5.396 5.660
1.323
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
Ru
mu
njs
ka
Latv
ija
Bu
ga
rska
Po
ljska
Slo
ve
nij
a
Lit
va
Hrv
ats
ka
Slo
vač
ka
Mad
žars
ka
Češ
ka
Esto
nija
EU
R
57
Inozemna izravna ulaganja u RH
-1.500-1.000
-5000
5001.0001.5002.0002.5003.0003.5004.000
19
93.
19
94.
19
95.
19
96.
19
97.
19
98.
19
99.
20
00.
20
01.
20
02.
20
03.
20
04.
20
05.
20
06.
1.-3
.tr.
20
07.
mil.
US
D
Meñunarodne fin. institucije
Ostale zemlje u razvoju
Europske zemlje u razvojuOstale razvijene zemlje
EU članice od 2004.
EU-15
58
Inozemna izravna ulaganja u RH
1993. - 3.tr.2007. (16.736,4 mil. EUR)
EU-1583,9%
Europske zemlje u razvoju
0,8%
Meñunarodne fin. institucije
1,5%
EU članice od 2004.10,6%
Ostale razvijene
zemlje3,0%
59
Inozemna izravna ulaganja u RH
1.-3.tr. 2007. (2.716,1 mil. EUR)
Meñunarodne fin. institucije
1%
Ostale zemlje u razvoju
1%Europske zemlje u razvoju
2%
EU članice od 2004.
7% EU-1589%
60
Inozemna izravna ulaganja u RH
1993. - 3. tr. 2007. (13.579,0 mil. EUR)
Uključuje samo vlasnička ulaganja i zadržanu dobit, bez ostalog kapitala
Pošta i telekomunikacije
10,8%
Vañenje nafte i zemnoga plina;
uslužne djelatnosti 4,5%
Trgovina na veliko i
posredovanje u trgovini 4,4%
Proizvodnja koksa, naftnih
derivata i nuklearnog goriva 4,2%
Trgovina na malo; popravak
predmeta za kućanstvo 3,1%
Poslovanje nekretninama
2,8%
Ostalo 15,2%
Proizvodnja kemikalija i kemijskih
proizvoda 12,4%
Financijsko posredovanje,
osim osiguravajućih i
mirovinskih fondova 35,6%
Proizvodnja ostalih
nemetalnih mineralnih
proizvoda 3,6%
Proizvodnja hrane i pića 3,5%
11
61
Inozemna izravna ulaganja u RH
1.-3. tr. 2007. (2.059,3 mil. EUR)
Uključuje samo vlasnička ulaganja i zadržanu dobit, bez ostalog kapitala
Trgovina na veliko i
posredovanje u trgovini
3,7%
Proizvodnja hrane i pića
3,3%
Proizvodnja motornih
vozila, prikolica i
poluprikolica2,1%
Grañevinarstvo2,0%
Ostalo0,5%
Trgovina na malo;
popravak predmeta za
kućanstvo2,1%
Skupljanje, pročišćavanje i distribucija
vode1,4%
Vodeni prijevoz1,3%
Vañenje nafte i zemnoga plina;
uslužne djelatnosti
6,8%
Financijsko posredovanje,
osim osiguravajućih i mirovinskih
fondova69,1%
Prateće i pomoćne
djelatnosti u prijevozu
7,7%