Marko Vukas - EFRIoliver.efri.hr/zavrsni/556.B.pdf · analizira se platna bilanca, uvoz, izvoz te koliko su iznosile strane direktne investicije. U etvrtom djelu s naslovom Utjecaj

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Marko Vukas

RAZVOJNA OBILJEŽJA REPUBLIKE

HRVATSKE U RAZDOBLJU 2008. – 2012.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RAZVOJNA OBILJEŽJA REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU 2008. – 2012.

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Ekonomika razvoja

Mentor: prof. dr. sc Nada Karaman Aksentijevi�

Student: Marko Vukas

Smjer: Gospodarstvo Europske Unije

JMBAG: 0081094517

Rijeka, lipanj 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD 1 1.1. Predmet istraživanja 1 1.2. Radna hipoteza i pomo�ne hipoteze 1 1.3. Svrha istraživanja 1 1.4. Znanstvene metode 2 1.5. Struktura rada 2

2. ANALIZA KRETANJA MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA 3 2.1. Kretanje BDP po stanovniku 4 2.1.1. Kretanje BDP prema te�aju nacionalne valute 6 2.1.2. Kretanje BDP prema kupovnoj mo�i 7 2.1.3. Kretanje javnog duga i inflacije 9 2.2. Sektorska struktura BDP 13 2.3. Demografske tendencije i zaposlenost 21 2.3.1. Demografske tendencije u razdoblju od 2008. – 2012. godine 21 2.3.2. Zaposlenost 27 2.4. Nezaposlenost 30 2.4.1. Mjerenje nezaposlenosti u Hrvatskoj 31 2.4.2. Vrste i uzroci nezaposlenosti 32 2.4.3. Kretanje nezaposlenosti 33 2.5. Tendencije siromaštva 35

3. ANALIZA ME�UNARODNE RAZMJENE RH 38 3.1. Izvoz Republike Hrvatske 38 3.2. Uvoz Republike Hrvatske 42 3.3. Strane direktne investicije 45

4. UTJECAJ EKONOMSKE KRIZE NA GOSPODARSKI RAST I RAZVOJ RH

48

4.1. Uzroci ekonomske krize u Hrvatskoj 48 4.2. Utjecaj ekonomske krize na tržište rada 50 4.3. Utjecaj ekonomske krize na poslovanje poduze�a 54

5. ZAKLJU�AK 58 POPIS LITERATURE 61 POPIS TABLICA 66 POPIS GRAFIKONA 68

1

1. UVOD Republika Hrvatska je zemlja u tranziciji s gospodarstvom u razvoju. Prema zadnjem

popisu stanovništva iz 2011. godine ima 4,2 milijuna stanovnika. Brojem stanovnika i

površinom pripada manjim državama na svijetu. Po politi�kom ustrojstvu Republika

Hrvatska je parlamentarna demokracija. Hrvatsko gospodarstvo je orijentirano prema

Europi. Iako je malo tržište, ima veliki potencijal za ekonomski rast i razvoj.

Ekonomski razvoj je kompleksan pojam unaprije�enja aktivnosti u gospodarstvu s

ciljem smanjivanja siromaštva, nejednakosti, nezeaposlenosti stanovništva i

poboljšanju životnog standarda stanovništva. Progresivnim promjenama trebalo bi

doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, o�uvanju postoje�ih i stimulirati industrijski

rast, unaprijediti poslovne politike, te poboljšati konkurentnost i inovativnost.

1.1. Predmet istraživanja U radu �e se opisati i analizirati razvojna obilježja Republike Hrvatske u razdoblju od

2008. do 2012. Prije navednog razdoblja hrvatsko gospodarstvo je imalo pozitivne

stope rasta, no pojavom svjetske ekonomske krize, situacija u Republici Hrvatskoj

zna�ajno se promjenila i po�inju se bilježiti negativne stope rasta. Predmet

istraživanja obuhva�a razvojna obilježja Republike Hrvatske u navedenom razdoblju.

Objekt istraživanja je utjecaj ekonomske krize na gospodarski razvoj Hrvatske u

razdoblju od 2008. do 2012. godine.

1.2. Radna hipoteza

Sukladno problematici i predmetu istraživanja postavljena je radna hipoteza:

Nastupanjem ekonomske krize mogu�e je dokazati analiziranim spoznajama o

karakteristikama gospodarstva da je u�inak ekonomske krize na gospodarstvo usporio

gospodarski rast i razvoj Republike Hrvatske te su razvojna obilježja zabilježila

negativne stope.

1.3. Svrha i cilj istraživanja

Svrha istraživanja je analizirati važnost razvojnih obilježja za Republiku Hrvatsku.

Daljnja svrha istraživanja je indentificiranje makroekonomskih pokazatelja koji su se

2

pogoršali pojavom ekonomske krize i kako se to pogoršanje makrokenomskih

pokazatelja odrazilo na gospodarstvo, rast i razvoj Republike Hrvatske.

Cilj istraživanja je prikazati razvojna obilježja Republike Hrvatske u vremenskom

razdoblju od 2008. do 2012. godine i kako su se pojavom ekonomske krize razna

razvojna obilježja tijekom razdoblja mijenjala.

1.4. Znanstvene metode

U znanstvenom istraživanju, formuliranju i prezentiranju rezultata diplomskog rada,

uz spoznaje do kojih su došli razni autori, njihovog me�usobnog uspore�ivanja i

nadopunjavanja, korištene su i brojne znanstvene metode: induktivna metoda,

deduktivna metoda, metoda deskripcije, metoda klasifikacije, komparativna metoda,

metoda analize i sinteze te metoda kompilacije.

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja prezentirani su u pet me�usobno povezanih dijelova.

U uvodu su definirani problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza, svrha i

cilj istraživanja, iznesena je glavna struktura rada i navedene su znanstvene metode

korištene pri izradi rada.

U drugom dijelu s naslovom Analiza makroekonomskih pokazatelja analiziraju se

makroekonomski podaci prema kojima se formiraju i prikazuju kretanja razvojnih

obilježja Republike Hrvatske.

U tre�em dijelu s naslovnom Analiza me�unarodne razmjene Republike Hrvatske

analizira se platna bilanca, uvoz, izvoz te koliko su iznosile strane direktne investicije.

U �etvrtom djelu s naslovom Utjecaj ekonomske krize na gospodarski razvoj RH

navode se uzroci ekonomske krize u Hrvatskoj, kako je kriza utjecala na tržište rada i

koje dobne skupine najviše pogodila. Kriza je utjecala na poslovanje poduze�a,

navedeni su problemi koji su utjecali na poslovanje i gospodarsku aktivnost poduze�a

pojavom ekonomske krize.

U posljednjem dijelu, Zaklju�ku, dana je sinteza cjelokupnog istraživanja.

3

2. ANALIZA KRETANJA MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA

U ovom poglavlju analizirat �e se i detaljno opisati kretanja nekih važnih

makroekonomskih pokazatelja kao što su kretanje BDP po stanovniku, zaposlenost,

demografske tendencije, nezaposlenost i prikazat �e se tendencija kretanja

siromaštva. Analizirat �e se razdoblje od 2008. do 2012. i vidjet �e se kakva razvoja

obilježja su bila u Republici Hrvatskoj u promatranom razdoblju te kakvi su bili

trendovi tih obilježja u doba ekonomske krize. Hrvatska još i danas osje�a posljedice

ekonomske krize koja se pojavila 2008. te je i dalje u ozbiljnim gospodarskim

poteško�ama. Gospodarski rast je i dalje usporen i bilježi negativne stope te je

potrebno postaviti pravu dugoro�nu strategiju za unaprje�enje ekonomske i

gospodarske situacije koja bi pomogla u podizanju životnog standarda gra�ana.

Glavni razlog nastanka gospodarskih poteško�a su: nedostatak stranih investicija,

prevelika državna potrošnja, neorganizirano gospodarstvo. (Radman Peša A., 2011.,

p. 101)

Bruto doma�i proizvod (Gross domestic product GDP ili BDP) je indikator koji mjeri

aktivnost poizvodnje rezidentnih proizvo�a�a, odnosno prikazuje ukupnu nov�anu

vrijednost proizvedenih finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji. Bruto doma�i

proizvod odre�uje se za vremensko razdoblje od jedne godine i prikazuje se u teku�im

cijenama.

Bruto doma�i proizvod se �esto uzima kao makroekonomski indikator pomo�u kojeg

se može kroz neki odre�eni vremenski period vidjeti poslovna aktivnost proizvodnje

proizvo�a�a u jednoj zemlji. Razlikuju se dvije vrste: nominalni bruto doma�i

proizvod koji je izražen u teku�im cijenama i realni bruto doma�i proizvod koji je

izražen u stalnim cijenama. (Babi� A, 1996, p. 53.)

U sljede�oj tablici prikazati �e se kretanje BDP i verižni indeksi u miljardama US$ u

Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine.

4

Tablica 1. Kretanje BDP u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine

(u miljardama US$)

��

��

��

�� !� � ��

Izvor: Svjetska banka, 2013.

Bruto doma�i proizvod Republike Hrvatske u razdoblju od 2008. do 2012. pao je za

10.367 miljardi US$. Glavni razlog je nastanak ekonomske krize koja je pogodila

cijeli svijet pa tako i Republiku Hrvatsku.

Bruto doma�i proizvod Republike Hrvatske najve�i je bio 2008., prije ekonomske

krize i iznosio je 69.5 milijardi US$, a najmanji je zabilježen u 2010. godini i iznosio

je 58.8 milijardi US$. Iz tablice se može zaklju�iti da je trend osciliraju�i.

Verižni indeksi mjere stopu promjene teku�e godine u odnosu na prethodnu godinu.

Najve�i pad zabilježen je u 2009. godini u odnosu na 2008. za 10.5%, a najve�i rast

zabilježen je u 2011. u odnosu na 2010 godinu za 4,9%.

Bazni indeksi mjere stopu promjene svake godine u odnosu na baznu godinu koja je

odre�ena kao 2008. godina. Tako je 2009. godine kretanje BDP-a iznosilo za 10,56%

manje u odnosu na baznu 2008. godinu., a 2012. godine kretanje BDP-a bilo je za

14,90% manje u odnosu na baznu 2008. godinu.

2.1. Kretanje BDP po stanovniku Bruto doma�i proizvod je vrijednost proizvodnje svih proizvedenih dobara u jednoj

ekonomiji. Bruto doma�i proizvod po stanovniku se dobije tako da se bruto doma�i

proizvod podijeli sa brojem stanovnika odre�ene zemlje u odre�enoj godini. Bruto

doma�i proizvod služi za lakšu me�unarodnu usporedbu izme�u dviju zemalja. Ve�i

bruto doma�i proizvod imati �e zemlja koja ima manji broj stanovnika pa se može

do�i do zaklju�ka da je ta zemlja sa malim brojem stanovnika i velikim bruto

društvenim proizvodom po stanovniku razvijenija.

5

Tablica 2. Kretanje BDP/pc u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012.godine

(u tisu�ama EUR)

��

��"#$� ��

��

�� ! � ��

Izvor: HNB, 2012.

Kretanje BDP/pc u Hrvatskoj u 2008. na 2009. bilo je u zna�ajnom padu, dok je od

2009. do 2011. godine rastao, da bi BDP/pc u 2012. godini ponovno zabilježio pad.

Takvo kretanje bruto doma�eg proizvoda po stanovniku je logi�na posljedica jer je

svjetska ekonomska kriza nastupila u Hrvatskoj 2009. godine.

Verižni indeksi pokazuju stopu promjene sadašnje godine u odnosu na prethodnu

godinu i izraženi su u postotku. Verižni indeksi iz prethodne tablice pokazuju da je

najve�i rast zabilježen u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu i to za 2,8%. Dok je

najve�i pad zabilježen je u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu za 5,7%. Bazna

godina bila je 2008. godina. U odnosu na baznu godinu najve�i pad BDP/pc

zabilježen je u 2009. godini za 5,7%., a u 2012. godini u odnosu na baznu 2008.

godinu tako�er je zabilježeno smanjenje BDP/pc za 3,9%.

Grafikon 1. Kretanje BDP/pc u Hrvatskoj za razdoblje od 2008 do 2012. godine (u tisu�ama EUR-a)

Izvor: samostalna obrada studenta prema podacima iz tablice 2.

6

Iz grafikona 1. kretanje BDP/pc u Hrvatskoj primje�en je osciliraju�i trend kretanja

BDP po stanovniku u razdoblju od 2008. do. 2012. godine.

BDP po stanovniku imao je 2008. godine najve�u vrijednost koja je iznosila je 10.722

EUR, a najmanja vrijednost je bila u 2009. te je iznosila 10.111 EUR.

2.1.1. Kretanje BDP prema te�aju nacionalne valute

Bruto nacionalni proizvod – BNP (engl. gross national product, GNP) vrijednost je

svih finalnih dobara i usluga proizvedenih pomo�u doma�ih faktora proizvodnje

unutar nekog razdoblja. Pri tome je nije važno da li se ti faktori proizvodnje nalaze u

zemlji ili inozemstvu. Definiran je konvencijom u okviru standardiziranih sustava

društvenih ra�una Ujedinjenih naroda.

Realni BNP izražava vrijednost proizvodnje u stalnim cijenama iz jedne godine, pa

zato izražava samo promjene u koli�inama proizvedenih dobara i usluga. (Poslovni

dnevnik, 2013.)

Bruto nacionalni proizvod po stanovniku obra�unava se u nacionalnoj valuti. Obi�no

se pretvaraju u ameri�ke dolare prema službenim te�ajevima, zbog usporedbe me�u

zemljama. Svjetska banka kod bruto nacionalnog proizvoda koristi posebnu metodu

nazvanu „Atlas metoda“, radi glatke fluktuacije cijena i te�ajeva. BNP izražava se

uvijek prema te�aju nacionalne valute i prema kupovnoj mo�i, a biti �e prikazan u

tablici 3 i tablici 4.

Tablica 3. BNP-a/pc u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine (u tisu�ama US$)

��

�%�"#$� ��

��


7

Bruto nacionalni proizvod po stanovniku u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. godine do

2012. godine je u padu, osim 2011. godine kad je zabilježen blagi rast, dok je u 2012.

godini bruto nacionalni proizvod po stanovniku je zabilježio ponovno pad.

Najve�i porast BNP/pc zabilježen je 2011. godine u odnosu na 2010. godinu za

1,48%. Pad BNP/pc zabilježen je u svim ostalim godinama, osim u 2011. godini.

Najve�i pad bio je u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu za 1.89%.

Grafikon 2. BNP/pc u Hrvatskoj za razdoblje od 2008 do 2012. (u tisu�ama US$)

Izvor: Samostalna obrada studenta prema podacima iz Tablice 3.

Bruto nacionalni proizvod po stanovniku ima osciliraju�i trend. Može se vidjeti da je

od 2008. godine sve do 2012. godine zabilježen pad sa izuzetkom rasta u 2011.

godini. Najve�a vrijednost bila je u 2008. godini, a iznosila je 13.790 US$, u

razdoblju prije po�etka ekonomske krize. Najmanja vrijednost zabilježena je u 2012.

godini i iznosila je 13.490 US$.

2.1.2. Kretanje BDP prema kupovnoj mo�i

Suvremeni pojam pariteta kupovne mo�i veže se uz doprinos švedskog ekonomista

Gustava Cassela. Ideja iz koje je teorija proizašla sastoji se u tome, da se vrijednost

valute i potražnja za njom odre�uju na temelju koli�ine dobara i usluga koja se može

kupiti za jedinicu te valute u zemlji.

8

Dakle, na temelju njene unutarnje kupovne moci, koja je obrnuto proporcionalna

razini cijena dobara i usluga. Kada se ta ideja primijeni na dvije zemlje, vrijednost

valute jedne zemlje prema valuti druge zemlje je te�aj, koji se prema tome odre�uje

na temelju odnosa razina cijena u tim zemljama. (Pufnik A, 1997, p. 57)

Tablica 4. BNP-a/pc u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine (u tisu�ama US$, kupovna mo�)

��

�%�"#$� ��

��


Tablica 4. prikazuje bruto nacionalni proizvod i kupovnu mo� po stanovniku Hrvatske

za razdoblje od 2008. godine do 2012. godine iz koje je vidljivo da je od 2008. godine

do 2010. godine kupovna mo� padala, a da poslije 2010. godine po�inje rasti.

Najve�a vrijednost bruto nacionalnog proizvoda po stanovniku bila je u 2012. godini i

iznosila je 20.200 US$. Najmanju vrijednost bruto nacionalni proizvod po stanovniku

zabilježena je u 2010. godini te iznosila 18.710 US$.

Najve�a stopa rasta BNP/pc zabilježena je u 2011. u odnosu na 2010. godinu za

8,19%. Dok je najmanja promjena BNP/pc bila je u 2009. u odnosu na 2008. godinu

za 4,83%.

Dakle, kupovna mo� predstavlja zbroj svih dostupnih nov�anih sredstava po

stanovniku - neto primanja gra�ana i jedan je od najzna�ajnijih indikatora

potroša�kog potencijala. Prodaja roba i usluga direktno ovise o razini kupovne mo�i.

Životni standard je vrlo složena dinami�na ekonomska kategorija koja je povezana sa

kupovnom mo�i. Kupovna mo� pokazuje sa kojom koli�inom dohotka stanovnici

raspolažu, a životni standard se sastoji o dobara i usluga pomo�u kojih pojedinci ili

obitelji žele posti�i zadovoljenje svojih potreba. Životni standard ne predstavlja

životni nivo koji stanovnici žele ostvariti, ve� za �ije ostvarenje stanovnici imaju i

realne izglede. Životni standard je ostvareni stupanj zadovoljenosti materijalnih i

kulturnih potreba stanovništva, odre�en je visinom dohotka i njegovom distribucijom.

Relacija životni standard – visina dohotka je o�ita i treba napomenuti da �e pri danom

dohotku životni standard cjelokupnog stanovništva biti ve�i ukoliko je ravnomjernija

9

raspodjela dohotka. Gospodarski rast je nužan, ali ne i dovoljan uvjet porasta životnog

standarda i kupovne mo�i u kratkom roku. (Druži�, I. 1998., p. 220-221)

Prosjek kupovne mo�i po stanovniku za Europu u 2010. je 11.945 eura i pokazuje

mali rast (2,1%) u odnosu na prošlu 2009. godinu, kada je iznosio 11.699 eura.

Hrvatska je rangirana na 29. mjestu s iznosom od 4.808 eura što je tek oko 34%

europskog prosjeka. U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je pala za dva mjesta na

ljestvici od 42 zemlje Europe u kojima se izra�unava indeks kupovne mo�i. Kupovna

mo� je koristan indikator za kalkulaciju prodajnog potencijala za neku zemlju u

cjelini. (Poslovni savjetnik, studeni 2010.)

Iz tablice 4. može se zaklju�iti da je kupovna mo� od kada je nastupila ekonomska

kriza u Hrvatskoj pala, ali od 2010. godine kupovna mo� ipak po�inje rasti. Razlozi

zašto je kupovna mo� u porastu mogli bi biti sljede�i: ili je došlo do pada cijena, ili je

Hrvatska prevladala ekonomsku krizu. Prvi je razlog vjerojatniji.

2.1.3. Kretanje javnog duga i inflacije

Javni dug je jedan od važnih makroekonomskih indikatora koji utje�e na monetarnu

politiku i kojem ekonomska politika posve�uje veliku pažnju. Javni dug ima obilježja

stabilizacijskog i razvojnog karaktera koji utje�e na konjukturna kretanja i na

raspodjelu nacionalnog dohotka. Upravljanje javnim dugom važna je ekonomska

politika svake države. Javni dug može se formirati na bazi formiranja štednje ili kod

financirajanja direktnog ili indirektnog (zaduživanja) kod bankarskog sektora. U

prvom slu�aju radi se o preraspodjeli ostvarenog dohotka, a u drugom o monetarnoj

ekspanziji.

U svakom slu�aju radi se o preraspodjeli izme�u ekonomskih aktera u korist države.

Sredstva prikupljena javnim zaduživanjem ne moraju se potrošiti. Mogu poslužiti u

podmirenju raznih državnih obaveza koje su nastale na doma�em ili me�unarodnom

tržištu kapitala ili za stvaranje budžetskog deficita ako je budžet u prethodnom

razdoblju bio uravnotežen. Države se zadužuju relativno lako jer je na�in prikupljanja

kapitala jako brz. Javni dug se ne može neograni�eno pove�avati. Postoji gornja

granica javnog zaduživanja i budžetskog deficita. Granica stalnog kumulativnog rasta

10

javnog duga nije dostignuta sve dok se bez poteško�a pla�a kamata na javni dug.

(Veli�kovi�, D. 2009., p. 331)

Po�etkom 2009. godine na hrvatsko gospodarstvo po�inje utjecati svjetska

gospodarska i financijska kriza. Smanjuju se prora�unski prihodi te uz rast deficita

dolazi do smanjenja BDP-a, a što za posljedicu ima porast nominalnog iznosa javnog

duga, kao i njegovog udjela u BDP-u.

U cilju otvaranja dodatnog prostora privatnom sektoru za financiranje na doma�em

financijskom tržištu, država je od 2009. godine, nakon pet godina ne izdavanja, po�ela

s izdavanjem obveznica na inozemnom financijskom tržištu. Time je prekinut trend

smanjenja inozemne komponente javnog duga. Potkraj 2010. godine javni dug iznosio

je 135,7 milijardi kuna, što predstavlja 40,5% procijenjenog BDP-a za 2010. godinu.

U sljede�oj tablici prikazat �e se podaci o ukupnom javnom dugu Republike Hrvatske

u razdoblju od 2008 do 2012. godine.

Tablica 5. Ukupni javni dug Republike Hrvatske u razdoblju od 2008 do 2012.g. (izraženo u milijardama kuna i u % od BDP)

Godine 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. UKUPNI JAVNI DUG 100.14 115.76 135.76 164.61 181.72 ZADUŽENJE (mlrd kn) - -15,62 -20 -28,85 -17,11

u % od BDP-a 29,30% 34.53% 40,57% 47,53% 50,04% Izvor: samostalna obrada studenta prema podacima MMF i Ministarstva financija U tablici 5. ukupni javni dug Republike Hrvatske iskazan je u razdoblju od 2008.

godine do 2012. godine. Podaci o ukupnom javnom dugu i zaduživanju iskazani su u

milijardama kuna i na kraju tablice navedeni su postoci te koliko ukupni javni dug

ima udio u % od BDP-a.

Iz tablice se može vidjeti da se javni dug konstantno iz godine u godinu se pove�avao

i da ima rastu�i trend. Tako je javni dug na po�etku razdoblja u 2008. godini iznosio

je 100,1 milijardi kn, dok je na kraju razdoblja u 2012. godini iznosio 181,7 miiljardi

kuna. Što se ti�e zaduženja u odnosu na prethodnu godinu, može se zaklju�iti da se

Republika Hrvatska najviše zadužila u 2011., a u odnosu na 2010. za dodatnih 28,8

11

milijardi kuna više. Najmanje zaduženje zabilježeno je u 2009. godini u odnosu na

2008. godinu i iznosio je 15,6 miljardi kuna i to na po�etku krize.

Prema nekim prognozama i podacima Me�unarodnog monetarnog fonda, Hrvatski �e

javni dug u 2013. godini iznositi 199,08 milijardi kuna, odnosno u postotku BDP-a

dose�i �e 51,9% BDP-a.

U 2014. godini tempo zaduživanja nastavit �e se istom dinamikom i javni dug bi

mogao dose�i novu granicu od 216,5 milijardi kuna, odnosno u postoku BDP-a narasti

�e na 53,4%.

Može se zaklju�iti da se pojavom ekonomske krize Republika Hrvatska u razdoblju

od 2008. godine do 2012. godine zna�ajno zadužila, a najviše zbog utjecaja

ekonomske krize na gospodrastvo. Do sada, Hrvatska uredno podmiruje sve svoje

dospjele obveze, ali u budu�nosti �e biti sve teže podmirivati sve svoje dospjele

obveze. Hrvatski javni dug još nije dosegnuo granicu kad se ne�e više mo�i

zaduživati, a svako budu�e zaduženje biti �e sve skuplje i skuplje. Možda je i najve�i

problem javnog duga i zaduživanja Republike Hrvatske u tome šta se država

zaduživala iz godine u godinu radi podmirivanja prevelike državne potrošnje, a ne da

je ta prikupljena sredstva u kriznim godinama preusmjerila u gospodarski oporavak,

�ime bi spasila mnoga radna mjesta i poduze�a.

Inflacija predstavlja kontinuirani rast op�eg nivoa apsolutnih cijena ili kontinuirani

pad vrijednosti novca. Cjenovni šokovi su posljedica neo�ekivanih poreme�aja u

ponudi i potražnji (naftna kriza, monetarni udari, rast kamatnih stopa), a naj�eš�e

prethode inflaciji ili dovode do njezinog ubrzanja.

Najvažnija karakteristika današnje inflacije je njena univerzalnost, trajnost i mo�

brzog prenošenja i širenja. Inflacija je postala fenomen koji dobiva društveno

ekonomski karakter, a potpuno je razli�ita u razli�itim zemljama. U zemljama u

razvoju, ona se javlja u ve�em obimu nego u razvijenim industrijskim zemljama.

Inflacija služi kao metoda za ostvarivanje odre�enih ciljeva, posebno kao metoda

ubrzanog ekonomskog razvoja i ostvarenja politike pune zaposlenosti. Inflacija ima

�etiri uzroka, a to su posljedica viška potražnje, u kojoj je suviše mnogo novca te

12

malo roba, sljede�i uzrok je pad vrijednosti novca mjeren rastom deviznog te�aja,

daljni uzrok je prekomjereni rast koli�ine novca, a zadnji uzrok je neanticipirani rast

cijena kao posljedica šokova. Stopa inflacije predstavlja jednu od klju�nih

makroekonomskih indikatora stanja gospodarstva i relevantna je informacija za

poslovne subjekte i kreatore ekonomske politike.

Metodološki se inflacija mjeri preko sljede�ih agregatnih indeksa, a prvi indeks je

indeks cijena roba i usluga na malo, sljede�i indeks je indeks proizvo�a�kih cijena i

usluga, nadalje slijedi indeks troškova života i zadnji indeks je implicitni deflator

društvenog proizvoda. Nivo cijena mjeri se kao ponderirani prosjek za robe i usluge u

nekom gospodarstvu. Naj�eš�a kratica indeksa se ozna�ava kao CPI – „Consumer

Price Index“ ili indeks potroša�kih cijena. (Veselinovi�, P., 2010., p 237-238)

U sljede�oj tablici prikazat �e se kretanje inflacije u Hrvatskoj za razdoblje od 2008.

godine do 2012. godine.

Tablica 6. Kretanje stope inflacije u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine

��

&'�#��()�$�*��+!� ��+� ��+� � +� ��+� ��+�Izvor: Eurostat, 2014.

Prema podacima sa Eurostata za razdoblje od 2008. godine do 2012. godine vidljivo

je da je po�etkom 2008. godine inflacija bila na rekordnoj razini i iznosila je 5,80%,

dok je najmanja inflacija zabilježena 2010. godine te iznosila je 1,10%. Prognoze

govore da �e inflacija pasti sa 3,40% u 2012. godini na 2,3% u 2013. godini.

Potroša�ke cijene porasle su najviše zbog rasta cijena prehrambenih proizvoda koji u

strukturi �ine oko 27%. Ponajviše su porasle cijene povr�a za 7,7%, vo�a 5,2% te

mlijeka, sira i jaja za 8,3%. Elektri�na energija poskupjela je za 5,5%, plin 6,8%, a

grijanje 15,7%. Pad cijena bilježe jedino odje�a i obu�a 3,9%, promet i komunikacije

te rekreacija i kultura. (Poslovni dnevnik, 2014.)

Može se zaklju�iti da je razlog što je u Republici Hrvatskoj inflacija na niskoj zbog

dobre i �vrste monetarne politike koju provodi Hrvatska narodna banka.

13

2.2. Sektorska struktura BDP

Sektorska struktura nacionalnog gospodarstva je udio pojedinih sektora, djelatnosti

ekonomskih aktivnosti, u osnovnim makroekonomskim agregatima kao npr. uvozu,

izvozu, vrijednosti ukupne vanjskotrgovinske razmjene. Naj�eš�e se iskazuje u

postotku BDP-a, odnosno koji sektor ima najve�i postotni udio u BDP-u. Sektorska

struktura izražava se pomo�u makroekonomskih agregata koji su gore navedeni i

pomo�u sektorskih agregata. Sektorski agregati su agregati koji izražavaju pripadaju�i

udio pojedine ekonomske aktivnosti u osnovnim makroekonomskim agregatima ili

makroekonomskim veli�inama.

Djelatnosti se dijele na primarne, sekundarne i tercijarne djelatnosti.

Primarne djelatnosti su one djelatnosti koje se odnose na proizvodnju hrane, a

prvenstveno su to poljodjelstvo (poljoprivreda i sto�arstvo), zatim ribarstvo i

šumarstvo.

Sekundarne djelatnosti obuhva�aju ljudske djelatnosti koje se odnose na proizvodnju

raznih dobara koje su potrebne �ovjeku. Najvažnije sekundarne djelatnosti su

industrija, gra�evinarstvo, rudarstvo, energetika, brodogradnja i proizvodno

obrtništvo. Sekundarne djelatnosti proizvode ona dobra koja �ovjeku nisu nužno

potrebna za život (kao primarne djelatnosti), ali bitno poboljšavaju kvalitetu života.

U tercijarne djelatnosti pripadaju uslužne djelatnosti: turizam, trgovina i

ugostiteljstvo, uslužno obrtništvo, financijske i druge usluge, komunalne usluge.

Temeljno obilježje outputa tercijarnih djelatnosti su nedodirljivost i nematerijalnost.

Termin tercijarnih djelatnosti u ekonomiji je prvi put upotrijebio A. G. B. Fisher

1933. (Proleksis enciklopedija, lipanj 2012.)

U sljede�oj tablici prikazat �e se udio sektora u BDP-u Hrvatske za razdoblje od

2008. do 2012. godine.

14

Tablica 7. Udio primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora u BDP za radoblje od

2008. godine do 2012. godine (izraženo u postocima)

��

��

��

� ��

� ��

� �� Izvor: Samostalna obrada autora prema podacima Svjetske Banke

Kod primarnog sektora (prvi stupac) ekonomska kriza nije zna�ajnije utjecala na ovaj

sektor. Na po�etku razdoblja 2008. godine udio primarnog sektora u postotku BDP-a

iznosio je 5%, a na kraju razdoblja 2012. godine primarni sektor zadržao je istu razinu

koja je tako�er iznosila 5%.

Kod sekundarnog sektora situacija je zna�ajno druga�ija od po�etka svjetske

ekonomske krize koja je nastupila 2008. godine u Republici Hrvatskoj, a najviše je

pogodila industriju, brodogradnju i gra�evinarstvo. Vidi se da je u po�etku razdoblja

udio u % BDP-a iznosio 27,7%, da bi na kraju razdoblja 2012. godine pao na 26,3%

sa tendencijom daljnjeg pada. Hrvatsko gospodarstvo, pogotovo sekundarni sektor je i

dalje u problemima, a problemi su sljede�i: zatvaraju se tvrtke, otpuštaju se radnici,

prozvodnja se gasi i time se otvara mjesto stranom uvozu. Razlog takvoj situaciji je u

nizu pogrešno odabranih ekonomskih politika koje nisu stavljale u fokus industrijsku

proizvodnju, jer jedino ona može generirati gospodarski rast, novu dodanu vrijednost i

dodatno zapošljavanje, koje bi Republici Hrvatskoj omogu�ilo da se po�ne

gospodarski razvijati i popravljati svoje makroekonomske aspekte od kojih su ve�ina

u padu, te na koncu i iza�i iz ekonomske krize.

Kod tercijarnog sektora situacija je znatno druga�ija negoli kod sekundarnog sektora.

Tercijarni sektor najviše �ini bankarski sektor, trgovina, ugostiteljstvo i turizam i

sli�ne djelatnosti. Iz tablice je vidljivo da je na po�etku ekonmske krize 2008. godine

postotak u BDP-u iznosio 67,3%, da bi na kraju razdoblja 2012. godine udio u

postotku BDP-a narastao na 68,4%. Može se zaklju�iti da kriza nije utjecala na

tercijarni sektor, odnosno da nije pogodila ni bankarski sektor, niti turizam i

ugostiteljstvo.

15

U nastavku �e se spomenuti i opisati glavne i važne djelatnosti za Republiku

Hrvatsku.

Poljoprivreda u Republici Hrvatskoj jedna je od važnih primarnih djelatnosti.

Hrvatska ima povoljne agroklimatološke uvjete koji omogu�uju raznovrsnu

poljoprivrednu proizvodnju, po�evši od proizvodnje žita i industrijskog bilja, do

grož�a za vino i mediteranskog vo�a i povr�a. Republika Hrvatska ima ukupno 3,15

milijuna hektara poljoprivredno obradivih površina, od �ega se samo 63% obra�uje.

Strukturu hrvatske poljoprivrede �ine ponajviše mala poljoprivredna gospodarstva

koja proizvode samo za vlastite potrebe. Ukupno u poljoprivredi ima 190 tisu�a

registriranih subjekata, od kojih oko 63% njih raspolaže sa manje od tri hektara. To je

jedan od ve�ih problema u poljoprivrednoj proizvodnji koji se polako po�inje

mjenjati. Srednja poljoprivredna gospodarstva koja raspolažu od 20 do 300 hektara

po�inju sve više rasti, a ono su ta koja posjeduju najviše znanja, modernu tehnologiju

i jako puno ulažu u svoje proizvodne procese. (Agroklub, kolovoz 2009.)

Klju� uspjeha hrvatske poljoprivrede je provo�enje agrarnih reformi kao npr.

poticanje okrupnjavanja zemljišta, te poticanje uvo�enja novih znanja i tehnologija u

poljoprivredu. Nova znanja i tehnologiju poljoprivrednicima bi mogla omogu�iti i

akademska zajednica na �elu agronomskim fakultetima. Ministarstvo poljoprivrede, u

suradnji sa poljoprivrednicima trebalo bi prona�i na�in kako pove�ati površinu

obradivih poljoprivrednih površina jer se sa novim obra�enim površinama može

pove�ati poljoprivredna proizvodnja.

Prera�iva�ka industrija je najvažnija djelatnost u Republici Hrvatskoj. Aktivnost

prera�iva�ke industrija snažno utije�e na gospodarska kretanja u Republici Hrvatskoj.

Prema podacima Financijske agencije (Fina) u 2008. godini registrirani broj

poduzetnika u prera�iva�koj industriji bio je 10.830 tvrtke koje su zapošljavale

260.392 radnika. Poduzetnici u prera�iva�koj industriji su ostvarili ukupan prihod od

174,4 milijardi kuna, a ukupne rashode od 171,7 milijardi kuna. Od 10.830 tvrtki u

prera�iva�koj industriji, njih 7.807 ili 72% poslovalo je u 2008. godini sa dobitkom.

(Fina.hr, 2009)

16

Podaci za prera�iva�ku industriju u 2012. godini su sljede�i: broj zaposlenih iznosio

je 229.783 radnika zaposlenih kod 11.221. poduzetnika. Poduzetnici u prera�iva�koj

industriji ostvarili su ukupne prihode od 77,8 milijardi kuna i ukupne rashode od 72,3

milijarde kuna. (Fina.hr, 2013)

Prera�iva�ku industriju u Hrvatskoj, u razdoblju od 2008. do 2012 godine

karakteriziraju promjene koje se o�ituju u zna�ajnijem pove�anju i obujma

proizvodnje i u onim djelatnostima koje nisu tehnološki intenzivne, odnosno u

industrijama niske i niže srednje tehnološke razine, što dovodi do tehnološke

zaostalosti u odnosu na zemlje Europske Unije. U razdoblju od 2008. do 2012. godine

prera�iva�ka industrija u Republici Hrvatskoj izgubila je 30.609 radnih mjesta, a

trend otpuštanja i smanjivanja proizvodnje prera�iva�ke industrije se nastavlja. Zbog

toga je važno napraviti strategiua razvoja industrijske politike koja �e imati za cilj

poticanje oporavka prera�iva�ke industrije i poticanje investiranja u prera�iva�ku

industriju.

Brodogradnja je veoma važna industrijska grana u Republici Hrvatskoj. Pridonosi

svojom gospodarskom aktivnosti u postotku otprilike 1,4% u bruto društvenom

proizvodu, a u izvozu pridonosi oko 1,2 milijarde US$ ili oko 10% robnog izvoza.

Hrvatska brodogradnja je prepoznata i u svijetu. Velika brodogradilišta direktno

zapošljavaju (u brodogradilištima) i indirektno (kooperanti i proizvo�a�i opreme)

otprilike oko 25 tisu�a radnika. Procjenjuje se muliplikativni efekt hrvatske

brodogradnje na ostatak gospodarstva na oko 2,8% što zna�i da poizvodnja od 1

milijarde u brodogradilištima, rezultira ukupnom proizvodnjom u hrvatskom

gospodarstvu od 2,8 milijardi US$.

Visok je i zna�aj brodogradnje na regionalno gospodarstvo priobalnog podru�ja

Republike Hrvatske. Snaga brodogradnje je u sljede�em: brod je najve�i mobilni

objekt koji �ovjek može napraviti, brod je proizvod u �ijoj proizvodnji treba koristiti

visoke tehnologije, spada u grupu najsloženijih proizvoda koje treba znati projektirati,

konstruirati, organizirati proizvodnju i kontrolirati kvalitetu proizvodnje. Hrvatski

brod je brand na svjestkom tržištu. U posljednjih 25 godina 22 hrvatska broda

proglašena su „svjetskim brodom godine“. Hrvatska spada u mali broj zemalja koje

imaju razvijenu brodogradnju.

17

Hrvatska brodogradnja uspjela je kontinuirano održati zna�ajan udio na svjestkom

tržištu (otprilike 1,5% - 2,3%) u prvom redu zbog visoke kvalitete sagra�enih

brodova. Sve su to komponente komparativnih prednosti u izgradnji brodova koje

Hrvatska ima u odnosu na velik broj drugih zemalja. Ni brodogradnju nije zaobišla

svjetska financijska i gospodarska kriza. Kriza je pogodila svjetsko brodarstvo time i

svjetsku brodogradnju, pa globalna proizvodnja i svjetska trgovina padaju. Pala je i

potražnja za prijevozom, što je smanjilo potražnju za brodovima. Do listopada 2009. u

svijetu je naru�eno oko 270 brodova. Podaci pokazuju da je 2008. godine prije

svjetske krize sklopljeno oko 2500 ugovora o gradnji brodova, a 2007. godine

naru�ena su �ak 5132 broda. Sve ove narudžbe temeljile su se na procjeni rasta

svjetskoga gospodarstva koji se ostvarivao u desetak godina prije ove krize. Što se

ti�e hrvatske brodogradnje, osim što ju je pogodila svjetska kriza, hrvatska

brodogradnja imala je i prije nastanka krize odre�enih problema, kao što su

akumulirani i ugovoreni gubitci koji su se kretali oko 10 milijardi kuna.

Glavni problemi u brodogradnnji su: mala efikasnost rada i kapitala, nedostatak

doma�ih proizvo�a�a opreme, nedostatak kadrova i visoke tehnologije u

brodogrdilištima, organizacijski problemi, problemi u upravljanju sa troškovima, a

ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju pojavit �e se i dodatni problem što po

direktivama Europske Unije zabranjuje se da država direktno subvencionira

brodogrdnju. (Jur�i� LJ. 2009)

Kao zaklju�ak se name�e puno problema u hrvatkoj brodogradnji koje treba po�eti

riješavati što brže. Jedno od rješenja je privatizacija brodogradilišta, ali ne modelom

zatvaranja, nego pripajanja u ve�e grupacije. Dosadašnja praksa je bila proizvodnja

jeftinijih i jednostavno projektiranih brodova. U budu�nosti treba teži složenijim

sofisticiranijim proizvodima koji �e automatski postizati i mnogo ve�u cijenu i

kvalitetu te tako osigurati ve�u zaposlenost i prepoznatljivost hrvatske brodogradnje.

Brodogradilišta se trebaju i komunikacijski povezati sa akademskom zajednicom radi

školovanja novih kadrova koji su potrebni hrvatskim brodogradilištima.

Hrvatsko gra�evinarstvo prije svjetske financijske krize dobro je poslovalo. Sektor je

rastao iz godine u godinu, što zbog izgradnje mnogo novih stanova, što zbog

18

izgradnje autocesta diljem Republike Hrvatske. Pojavom svjetske financijske krize,

došlo je do pada gra�evinskih aktivnosti i gra�evinarstvo je jedno od podru�ja u

kojima statistika ve� duže vrijeme zvu�i prili�no zastrašuju�e.

Višegodišnji niz snažnog pada raznih pokazatelja u tom sektoru i u 2013.godini se

nastavlja. Posljednji podaci kažu da je u srpnju izdano �ak tre�inu odobrenja za

gra�enje manje nego u istom mjesecu lani, dok je u sedam mjeseci pad tek nešto

manji oko 30 posto. U tom razdoblju izdana su, primjerice, odobrenja za gradnju

3.356 zgrada i ostalih gra�evina, a godinu ranije ih je bilo 4.770. Predvi�ena

vrijednost radova kod zgrada je nešto manja od 4,6 milijardi kuna, dok je u 2012. bila

6 milijardi. Odobrenja za gradnju, do kraja srpnja 2013., uklju�uju gradnju 4.225

stanova, a u usporedivom prethodnom godinom bilo ih je gotovo 6.000 stanova.

Na vrhuncu nekretninskog balona 2008. godine, kad je udjel gra�evinskog sektora

nabujao do �ak 8,2 % bruto dodane vrijednosti (BDV), u sedam mjeseci izdane su

dozvole za gradnju �ak 11500 stanova.

Hrvatsko gra�evinarsto u razdoblju od 2000. godine do 2007. godine u prosjeku je

raslo oko 8,7%. Kada je nastupila svjetska financijska kriza 2008. godine, po�inje se

bilježiti pad gospodarske aktivnosti u gra�evinskom sektoru. Od 2008. godine do

2012. godine gra�evinski sektor pada 10,3% godišnje. (Poslovni dnevnik, rujan

2013.)

Turizam je skup djelatnosti koje su veoma važne za Republiku Hrvatsku. Turisti�ka

ponuda temelji se prije svega na razvedenoj jadranskoj obali koja nudi mogu�nosti za

sve oblike turizma – nauti�ki, obiteljski, elitni, gastronomski i zdravstveni. Veliko

prirodno bogatstvo kao i stoljetna kulturna baština, odlike su turisti�ke ponude kako u

jadranskoj priobalnoj regiji, tako i u unutrašnjosti zemlje. Vrlo razvijena i moderna

infrastruktura cestovnog i zra�nog prometa pozicionira Hrvatsku kao

idealnu geostratešku lokaciju, lako dostupnu tržištima Europe. Glavna tržišta su

srednja i zapadna Europa, a sve je ve�i broj turista dolazi iz Rusije i dalekoisto�nih

zemalja.

19

S obzirom da je sektor turizma jedan od okosnica pokretanja investicijskog ciklusa

u Republici Hrvatskoj, Vlada RH sukladno planu razvoja gospodarstva aktivno radi

na izradi razli�itih modela aktivacije velikog broja neiskorištenih državnih objekata za

funkciju turizma.

Direktni poticaji i podrška Vlade RH za investiranje u sektor turizma, kao i �injenica

da je Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europe koja je 2012. godini zabilježila

pove�anje broja turista i no�enja, predstavljaju kvalitetan okvir za daljnja ulaganja te

svrstavaju Hrvatsku u top ili atraktivnu i konkurentnu investicijsku destinaciju na

Mediteranu. Turizam ima udio 14,4% BDP-a, registrinih poslovnih subjekata 12.209,

koje zapošljavaju 83.488 radnika, prosje�na bruto pla�a u turizmu iznosi 863€. Prema

podacima iz 2011. godine a prihodi od turizma u 2011 godini iznosili su 6,6 milijardi

€. (Agencija za investicije i konkurentnost, 2012.)

Trgovina jest skup svih oblika trgova�kih aktivnosti, od nabave robe od proizvo�a�a

do isporuke te robe krajnjim potroša�ima. Obuhva�a trgovinu na veliko za svoj ra�un,

posredovanje u trgovini na veliko, trgovinu na malo i popravke motornih vozila i

motocikala. Promet je vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu

tijekom promatranog razdoblja, bez obzira na to jesu li napla�ene. U mjese�nom

izvještaju izvještajne jedinice iskazuju promet s uklju�enim porezom na dodanu

vrijednost, dok je u tromjese�nom izvještaju porez na dodanu vrijednost isklju�en je

iz prometa.

Analizirat �e se skupine: trgovina na veliko za svoj ra�un, trgovinu na malo te vidjeti

kako je na njih utjecala svjetska ekonomska kriza.

Trgovina na veliko je djelatnost kupnje i preprodaje robe industrijskim, trgova�kim i

profesionalnim korisnicima i ustanovama te drugim poslovnim subjektima koji se

bave trgovinom na veliko ili trgovinom na malo. Tu je uklju�en tranzitni promet robe

(prodaja robe koja se po nalogu prodava�a neposredno isporu�uje kupcu iz skladišta

ili drugog odredišta proizvo�a�a, uvoznika ili drugoga poslovnog subjekta bez

prethodnog skladištenja te robe kod prodava�a).

20

Tablica 8. Indeksi prometa trgovine na veliko u Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do

2012. godine

�,�-%.� �� /01.%�02&/-�

-%�./&-� ��

�.2-3%-�-%�./&� �� Izvor: DZS, SLJH2013, str 406.

Kalendarski indeksi su indeksi iz kalendarskih prilago�enih serija, a uklonjen je

utjecaj razli�itih kalendarskih dana.

Tablica prikazuje osciliraju�i trend prometa trgovine na veliko. Promet u 2008. godini

u odnosu na 2007. godinu zabilježio je porast prometa trgovine na veliko od 2,39%.

Nastupanjem svjetske ekonomske krize, po�elo se osje�ati pad potrošnje i to se

uo�ava u tablici. U 2009. godini u odnosu na 2008. godini zabilježen je pad prometa

od 16,50%, u 2010. godini tako�er je zabilježen pad prometa u iznosu od 4,29%, ali

ipak manji u odnosu na 2009. godinu. U 2011. godini u odnosu na 2010. godinu

zabilježen je blagi oporavak prometa trgovine na veliko od 3,44%, da bi se u 2012. u

odnosu na 2011. godinu zabilježio opet pad u iznosu od 3,43%.

Trgovina na malo je prodaja robe krajnjim potroša�ima tj. stanovništvu za ososbnu

upotrebu ili upotrebu u ku�anstvu.

Tablica 9. Godišnje stope promjene prometa u trgovini na malo u razdoblju od 2008

do 2012. godine.

�,�-%.� ��

%,4-%01%-�-%�./&-� ��

2.01%-�-%�./&-� �� Izvor: DZS, SLJH2013, str. 404

Podaci za trgovinu na malo iskazani su u obliku nominalnih i realnih indeksa.

Nominalni indeksi prikazuju kretanje prometa u teku�im cijenama. Realni indeksi

dobiveni su deflacioniranjem nominalnih indeksa indeksom maloprodajnih cijena

dobara (bez elektri�ne energije i distribucije vode) prema indeksu potroša�kih cijena.

Kod nominalnih indeksa najve�i pad zablježen je u 2009. godini u odnosu na 2008 i to

21

u iznosu od -13,9% U 2010. godini zabilježen je isto pad od 1,1%, dok je 2011. došlo

do malog oporavka i porasta prometa u trgovini na malo od 4%. U 2012. u odonosu

na 2011. godinu dolazi ponovnog do malog pada prometa od 0.9%.

Realni indeksi su malo precizniji pokazatelji, ali odstupanja su dosta velika. Trend

kod oba dva indeksa je osciliraju�i i u silaznoj putanji od po�etka 2008 godine.

Uo�ava se da je u 2009. godini u odnosu na 2008. zabilježen je pad od 15%. U 2010.

godini nastavlja se pad i to od 1,9%, a u 2011. godini došlo je do skromnog porasta

prometa trgovine na malo od 0,9% da bi u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu

došlo do velikog pada od 4,3%.

Može se zaklju�iti da je pojavom svjetske ekonomske krize trgovina kao djelotnost u

velikom padu. Ta djelatnost je prije krize bilježila rast, a bila je i motor rasta ukupnog

BDP-a, pa je potrebno provesti odre�ene mjere da bi se taj sektor što prije oporavio.

2.3. Demografske tendencije i zaposlenost U ovoj cjelini analizirati �e se dva važna makroekonomska pokazatelja. Prvi

pokazatelj koji �e se analizirati su demografske tendecije Republike Hrvatske u

kojima su sadržana kretanja stanovništva, stopa rasta stanovništva, natalitet i

mortalitet, i ostali demografski podaci i njihova kretanja. Drugi pokazatelj je

zaposlenost i sadržavati �e kretanje stope zaposlenosti.

2.3.1 Demografske tendencije u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Stanovništvo prema definiciji je ukupno stalno stanovništvo neke zemlje (Ps) koje

�ine sve osobe koje imaju stalni boravak na odre�enom podru�ju u trenutku popisa

stanovništva. razlikuju se tri vrste stanovništva: stalno prisutno stanovništvo (Psp),

privremeno odsutne osobe (Ppo) i privremeno prisutno stanovništvo (Ppp). Po

konceptu stalnog stanovništva ukupan broj stanovnika neke zemlje - podru�ja je:

Ps=Psp+Ppo – Ppp, a to je formula po kojoj se može izra�unati ukupan broj

stanovnika neke zemlje. Ukupan broj stanovnika neke države ili naselja najvažniji je

demografski podatak koji nastaje popisom stanovništva. Republika Hrvatska u svojim

22

popisima stanovništva koristi metodu prisutnog stanovništva. (�avrak, V., 2011, p 33-

34)

Na popis stanovništva i na ukupan broj stanovnika utje�u i prirodnim kretanjima

stanovništva i mehani�ka kretanja stanovništva (imigracije i emigracije).

Prema rezultatima popisa stanovništva u 2011. godini. u Republici Hrvatskoj živi

ukupno 4.284.889 stanovnika. Prema vjeroispovjesti, kao katolici izjasnilo se

3.697.143 gra�ana, kao pravoslavci 190.143, protestanti 14.653, muslimani 62.977,

židovi 536, ostali krš�ani 12.961, te kao agnostici i skeptici izjasnilo se 32.518 osoba,

kao ateisti i oni koji nisu vjernici izjasnilo se njih 163.375, dok se 93.018 osoba nije

izjasnilo, a za 12.460 je nepoznato. Prema tom popisu, u Hrvatskoj živi 3.874.321

Hrvata, 186.633 Srba, 31.479 Bošnjaka, 14.048 Ma�ara, 16.975 Roma, 17.807

Talijana, 17.513 Albanaca, a o nacionalnoj pripadnosti nije se izjasnilo 26.763

gra�ana. (Pev, 2013.)

Na sljede�oj tablici vidjet �e se kretanje broja stanovika u Hrvatskoj u razdoblju od

2008. do 2012. godine.

Tablica 10. Kretanje broja stanovnika u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine (u tisu�ama stanovnika)

�,�-%.� ��

�2��&50%,�%-/0� ��

�.2-3%-�-%�./&� �� Izvor: DZS, SLJH 2013. str 113.

Na po�etku promatranog razdoblja broj stanovnika Republike Hrvatske u 2008.

godini je 4.434.000 stanovnika, a na kraju razdoblja u 2012. godini broj stanovnika

bio je 4.268.000. Prema promatranom razdoblju može se zaklju�iti da je broj

stanovnika pao za 166.000 što je veli�ina jednog ve�eg grada.

Prema verižnim indeksima možemo vidjeti da se broj stanovnika konstantno

smanjivao iz godine u godinu. U 2009. godini u odnosu na 2008. godini bilo je

najmanje smanjenje broja od 0,11%.

Na sljede�em grafi�kom prikazu u tablici 10. prikazat �e se kretanje broja

stanovništva u razdoblju od 2008. do 2012. godine.

23

Grafikon 3. Kretanje broja stanovnika u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine (u tisu�ama stanovnika)

Izvor: Samostalna obrada studenta prema podacima iz tablice 10.

Grafi�ki prikaz zorno prikazuje smanjenje broja stanovništva Hrvatske. Trend je u

konstantnom opadanju, a najve�i pad se vidi u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu

sa 4.403.000 stanovnika u 2011. na 4.268.000 u 2012. što iznosi pad od 135.000

stanovnika ili izraženo verižnim indeksom 3,07%. Najve�i razlog padu broja

stanovika je starenje stanovništva Republike Hrvatske, loša pronatalitetna politika, o

kojoj bi Vlada trebala posvetiti više pažnje. Zadnji razlog smanjenju broja

stanovništva je što, zbog svjetske ekonomske krize, mla�e stanovništvo u potrazi za

poslom, kojeg teško nalaze u Hrvatskoj, masovno odlazi u Europsku uniju i u Kanadu.

Prirodno kretanje stanovništva najviše ovisi o broju novoro�ene djece (natalitet) i

broju umrlih osoba (mortalitet). Prirodni prirast stanovništva je razlika broja

živoro�ene djece i broja umrlih osoba u odre�enom razdoblju.

Tablica 11. Kretanje prirodnog prirasta stanovništva, nataliteta i mortaliteta u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008 do 2012. godine.

�,�-%.� ��

%0501-5.5��3-�,2,6.%-!� ��

4,2501-5.5��7421-!� ��

�2-2,�%-��2-20&5� �� Izvor: SLJH 2013 (str. 113)

24

U razdoblju možemo vidjeti da se konstantno smanjuje broj novoro�ene djece

Prirodni prirast u promatranom razdoblju raste, ali sa negativnim preznakom i

proširuje se i nastaje sve ve�i jaz izme�u nataliteta i mortaliteta. Iz tablice se vidi da je

2012. umrlo 9.939 osoba više nego što se rodilo djece. U 2009. godini zabilježen je

najmanji jaz izme�u nataliteta i mortaliteta, umrlo je 7.837 više osoba nego što se

rodilo djece. Trend nataliteta i mortaliteta je u konstatnom padu do 2012., ali u 2012.

godini uo�ava se da obje varijable rastu.

Na sljede�em grafi�kom prikazu prikazat �e se prirodno kretanje stanovništva u

razdoblju od 2008. do 2012. godine.

Grafikon 4. Prirodno kretanje stanovništva u Republici Hrvatskoj za razdbolje od 2008. do 2012. godine


Iz grafi�kog prikaza i prema podacima iz tablice je vidljivo da je natalitet bio najmanji

u 2011. godini i to 41.197 živoro�ene djece, a najve�i mortalitet je zabilježen u 2009.

godini sa 52.414 umrlih osoba. Iz grafikona je vidljivo da se jaz izme�u živoro�enih i

umrlih sve više pove�ava, odnosno da više osoba umire nego što se rodi djece.

Na sljede�oj tablici varijable natalitet, mortalitet i prirodni prirast iskazati �e se u

promilima (‰).

25

Tablica 12. Stope prirodnog kretanja stanovništva Hrvatske u razdoblju od 2008. – 2012. godine

��

%�'�)�'�'� ��

4��'�)�'�'� ��

��#��'� � �� Izvor: SLJH 2013 (str. 114)

Sve varijable natalitet, mortalitet i prirodni prirastiskazuju se u odnosu na 1000

stanovnika.

Iz tablice je vidljivo da je prirodni prirast svake godine bilježio negativne stope

promjena. Najve�a stopa prirodnog prirasta bila je u 2009. godini iznosila je 1,7‰, a

najve�a razlika izme�u nataliteta i mortaliteta bila je u 2012. godini i iznosila je

2,3‰.

Prema demografskoj teoriji postoji nekoliko definicija dobne strukture stanovništva ili

procesa starenja stanovništva. Naj�eš�e se pod tim pojmom podrazumijeva porast

broja i pove�anje udjela stanovništva starijega od 60 (ili 65) godina u ukupnom

stanovništvu. Pritom se u cjelini karakterizira mlada dobna struktura, dok se u

prostorima koji imaju nizak natalitet (fertilitet) razvija dobna struktura s visokim

udjelom zreloga i staroga, a s malim udjelom mladog stanovništva. Na dobni sastav i

starenje stanovništva utje�u migracije putem svoje selektivnosti prema dobi, a dijelom

i prema spolu. Svjetska iskustva pokazuju da jezgru migracijskog kontingenta �ine

dobne skupine izme�u 20 i 40 godina. �este i brojne emigracijske struje za posljedicu

imaju nastanak kratkoro�ne i dugoro�ne negativne posljedice po razvoj stanovništva.

Pritom naro�ito valja naglasiti pove�anje optere�enosti radno sposobnog i radno

aktivnog stanovništva dje�jim, te osobito stara�kim kontingentima, a potom i pad

udjela stanovništva u fertilnoj dobi, što dugoro�no izaziva novi pad nataliteta, kao

temeljne odrednice procesa demografskog starenja. Uzroci i odrednice demografskog

starenja u Hrvatskoj identi�ni su onima u razvijenim zemljama Europe i svijeta. Treba

istaknuti nisko natalitetno obilježje reprodukcije hrvatskoga stanovništva. Me�utim,

starenje stanovništva u Hrvatskoj je potaknuto i produbljeno i nekim karakteristi�nim,

za hrvatske prilike specifi�nim �imbenicima, koji su determinirani svjetskim ratnim

sukobima i Domovinskim ratom, te jakim i u�estalim iseljeni�kim valovima. (Živi�

D., 2003, p. 308, 309)

26

Tablica 13. Kretanje stanovništva prema starosti u Hrvatskoj 2001. i 2011. godine �,�-%.� � �� -�� "� �

� ��

��

��8� � ��

7/7�%,� ��

Izvor: DZS, str. 109, samostalni izra�un studenta prema grafikonu 5.

Tablica prikazuje razdoblje izme�u dva popisa stanovništva u Hrvatskoj koja su se

održala 2001 i 2011. godine. Ukupan broj stanovništva se smanjio u 2011. godini u

odnosu na 2001. godinu za 152.571 stanovnika. U dobnoj skupini od 0 do 14 godina u

2011. godini bilo 102.206 manje djece nego u 2001. godini.

Kod dobne skupine od 15 do 64 isto se u 2011. godini zabilježio pad za 96.153

stanovnika. Jedino je dobna skupina 65+ u 2011. godini imala porast od 45.788

stanovnika, što je glavni dokaz da stanovništvo u Republici Hrvatskoj ubrzano stari.

Kod usporedbe indeksa iz 2011. godine u odnosu na 2001. godinu najve�e smanjenje

je bilo kod dobne skupine od 0 do 14 godina za 13,54%, dok je dobna skupina od 15

do 64 godine isto zabilježila smanjenje od 3,24% kao i ukupan broj stanovnika koji se

smanjio za 3,44%. Jedino je rast zabilježila dobna skupina 65 godina i više za 6,42%.

Na sljede�im grafikonu iz tablice 13 vidjet �e se piramida stanovništva u Republici

Hrvatskoj. U grafikonu je lijevo prikazana dobna struktura za 2001., a sa desne strane

je dobna struktura za 2011. godinu.

27

Grafikon 5. Kretanje stanovništva prema starosti i spolu (piramida stanovništva) u Hrvatskoj 2001. i 2011. godine

Izvor: DZS, piramida stanovništva str. 108

2.3.2. Zaposlenost

Zaposlenost je ukupnost osoba koji obavljaju neku djelatnost. Pokazatelj je

gospodarske vitalnosti jer ovisi o ponudi i potražnji za radom te je klju�an element

gospodarske stabilnosti. Zaposleni se obi�no svrstavaju u tri podskupine: zaposlene

kod nekoga, samozaposlene i one koje su u vojnoj službi. Razina zaposlenosti ovisit

�e o elasti�nosti krivulja ponude i potražnje za radom. (Hrvatski leksikon)

Jedan od glavnih problema hrvatskog društva je problem niske stope zaposlenosti.

Zabrinjava �injenica što je relativno mala zaposlenost zabilježena me�u mla�im

stanovništvom koje treba tek u�i u svijet rada, ali i me�u starijim stanovništvom koje

relativno rano napušta zaposlenost. Od svih nezaposlenih, više od polovine pripada

kategoriji dugotrajno nezaposlenih, što zna�i da su bez posla dulje od godinu dana.

Aktivna politika na tržištu rada relativno je slabo razvijena, a realizirana je u okviru

nekoliko programa kojima je cilj poboljšati pristup zaposlenosti i to posebno ranjivim

socijalnim skupinama. U Hrvatskoj je prisutan proces fleksibilizacije rada, što zna�i

da je rad kao zaposlenost sve manje stabilan i da je njegova zakonska zaštita

smanjena.

28

Paralelno sa fleksibilizacijom rada i smanjenjem radni�kih prava, slabi utjecaj

sindikata kojima se smanjuje broj �lanova i opada mu mo� za zaštitu radni�kih prava.

Fleksibilizacija rada, posljedice su procesa koji je nastao kao posljedica globalizacije,

tehnološke promjene te ekspanzije tercijarnog sektora u nacionalnoj ekonomiji, u

kojem se mnogo mla�e radne snage zapošljava na privremenim, povremenim te

drugim nesigurnim poslovima. (Puljiz, V., 2008., p. 50)

Na sljede�im tablicama prikazati �e se kretanje ukupnog broja zaposlenih i kretanje

broja zaposlenih prema spolu za razdoblje od 2008. do 2012. godine.

Tablica 14. Kretanje ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj za razdoblje od

2008. do 2012. godine (u tisu�ama osoba)

��

��*��#��)��9� ��

&'�#��#��)��'��+!� ��

Izvor: DZS, SLJH 2013, str. 140.

Iz tablice je vidljivo da se nastankom svjetske ekonomske krize 2008. godine ukupan

broj zaposlenih smanjuje iz godine u godinu što je i logi�no. Pojavom krize u

Hrvatskoj, gospodarstvo upada u probleme, tvrtke se zatvaraju ili zbog racionalnosti

troškova u poslovanju smanjuju broj zaposlenih. Ukupan broj zaposlenih na po�etku

razdoblja 2008. godine bio je 1.555.000 zaposlenih, a na kraju razdoblja u 2012.

godini bio je 1.395.000 zaposlenih. Što je smanjenje za 160.000 zaposlenih te jako

velika i nepovoljna brojka. Kod verižnih indeksa, koji mjere stopu promjene u

odnosnu na prijašnju godinu, može se zaklju�iti da se najve�i pad broja zaposlenih

dogodio 2010. godine u odnosu na 2009. godinu i to za 4,47%., a najmanji pad broja

zaposlenih zabilježen je 2012. godine u odnosu na 2011. godinu za 1,13%. Kod stope

zaposlenosti vidi se konstantan pad tijekom cijelog razdoblja. Na po�etku razdoblja u

2008. godini stopa zaposlenosti iznosila 44,40%, da bi se u 2012. godini stopa

zaposlenosti spustila na 38,10%.

29

Grafikon 6. Kretanje ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj za razdbolje od 2008. do 2012. godine ( u tisu�ama)


Na prikazanom grafikonu može se vidjeti opadaju�i trend broja zaposlenih što je

zabrinjavaju�e, a prema nekim prognozama taj trend �e se nastaviti i u 2013. godini.

Tablica 15. Kretanje broja zaposlenih prema spolu u Republici Hrvatskoj za razdoblje

od 2008 do 2012. godine (u tisu�ama osoba)

Godine 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Žene 701 679 657 651 646

Muškarci 804 820 775 760 749 Ukupno

zaposlenih 1.555 1.499 1.432 1.411 1.395 Izvor: DZS, SLJH 2013 str. 140.

Promatraju�i kretanje broja zaposlenih prema spolu u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2008. do 2012. godine može se zaklju�iti da se broj zaposlenika smanjio

i da je došlo do pada zaposlenih kod oba spola, s tim da je ženski spol ima ve�i pad

broja zaposlenih.

Broj zaposlenica na po�etku razdoblja u 2008. godini bio je 701 tisu�u zaposlenih

žena, a na kraju razdoblja 2012. godine je iznosio 646 tisu�e žena, što zna�i smanjenje

zaposlenih žena od 55 tisu�a ili u postocima (-7,84%).

30

Kod broja muških zaposlenika situacija je malo druga�ija. Vidljivo je pove�anje na

po�etku razdoblja I zabilježen je rast u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu od

1,99% ili u brojkama sa 804 tisu�e na 820 tisu�a osoba. Najve�i pad zaposlenika kod

muškaraca dogodio se u 2010. u odnosu na 2009. godinu sa 820 tisu�a na 775 tisu�a

zaposlenih muškaraca, a stopa promjene je iznosila -5,48%.

Zaklju�uje se da je svjetska ekonomska kriza utjecala na smanjenje broja zaposlenih I

to u brojkama za 160 tisu�a radnih mjesta, jer su tvrtke zbog racionalizacije troškova

poslovanja otpuštale zaposlene ili se zbog prestanka poslovne aktivnosti broj

zaposlenika se naglo smanjio. Pojavljuje se veliki problem što se smanjuje broj

zaposlenih koji iz svojih pla�a izdvajaju za mirovinski i zdravstveni fond. Tako se

fondovi dodatno optere�uju što zbog starenja stanovništva, što zbog prijevremenog

umirovljenja ili zbog nezaposlenosti pa se dovodi u pitanje stabilnost funkcioniranja

tih fondova.

2.4. Nezaposlenost Pojam nezaposlenosti može imati razli�ita zna�enja ovisno o kontekstu u kojemu se

koristi. Može opisivati pravno-administrativno stanje, odnosno evidentiranost na listi

zavoda za zapošljavanje ili pravo na nov�anu naknadu za nezaposlene. Ujedno, može

ozna�avati stav odnosno spremnost na prihva�anje posla pod odre�enim uvjetima.

Može se odnositi i na socijalne teško�e unutar odre�enog gospodarskog sustava, kao i

na neravnotežu ponude i potražnje rada na pojedinim dijelovima ili na cjelokupnom

tržištu rada. Prema International Labour Organisation (ILO-a), standardna

me�unarodna definicija nezaposlenosti obuhva�a sve osobe starije od dobne granice

odre�ene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovništva: prvo, koje su tijekom

referentnog razdoblja bile bez posla, drugo, tijekom tog razdoblja bile u svakom

trenutku na raspolaganju za posao, te tre�e, tražile posao (poduzimale odre�ene

korake u cilju pronalaženja posla). Dakle, kriteriji na kojima se zasniva standardna

definicija nezaposlenosti odnose se samo na aktivnost pojedinca tijekom referentnog

razdoblja. Sva tri kriterija moraju biti zadovoljena istovremeno. Jedina iznimka se

odnosi na osobe koje imaju sporazum zapo�injanja posla nakon referentnog razdoblja

te više ne traže posao, ali zadovoljavaju ostala dva kriterija. Te �e osobe ipak biti

31

klasificirane kao nezaposlene, budu�i da su ve� sad raspoložive za rad a ne rade,

odnosno, dio su neupotrebljenog radnog resursa gospodarstva.

Stopa nezaposlenosti je omjer broja nezaposlenih i ukupno raspoloživih resursa radne

snage izražen kao postotak. Zbog svoje jasno�e i jednostavnosti je naj�eš�e korištena

mjera. Ona oslikava stanje gospodarstva, uspješnost gospodarske politike, te je

mjerilo težine socijalnih teško�a i razlika u društvu. Ipak, ona ne govori ništa o

trajanju nezaposlenosti, a njen glavni nedostatak je ograni�enje samog koncepta radne

snage na kojemu se zasniva. (Birsa J., 2002)

2.4.1. Mjerenje nezaposlenosti u Hrvatskoj

Unazad nekoliko godina i naša zemlja, poput mnogih zemalja razvijenog tržišnog

gospodarstva, a i ve�ine tranzicijskih zemalja, objavljuje podatke o nezaposlenosti na

temelju dvaju izvora, odnosno dvaju na�ina mjerenja. Svaki se od ovih na�ina provodi

po to�no utvr�enim postupcima i definicijama.

Prvi se na�in mjerenja nezaposlenosti zasniva na evidencijama koje, prema važe�im

zakonskim propisima, vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dakle, izvor podataka za

ovaj na�in mjerenja je posve administrativan. Pri tome se pod nezaposlenom osobom

smatra osoba koja je prijavljena Hrvatskome zavodu za zapošljavanje kao tražitelj

zaposlenja, nije u radnom odnosu, ne obavlja samostalnu ili profesionalnu djelatnost,

nije ve�inski vlasnik ili suvlasnik poslovnog subjekta, te nije redoviti u�enik, student

ili umirovljenik. Evidencija se o takvoj osobi po�inje voditi na dan prijavljivanja

Zavodu, a prestaje se voditi kada se osoba zaposli, odjavi, briše iz evidencije na

temelju zakonskih propisa te u slu�aju smrti. Instrumentarij za vo�enje evidencije i

prikupljanje podataka o nezaposlenim osobama je osobni karton radnika koji se

popunjava na osnovi intervjua što ga s nezaposlenom osobom, u službi za

zapošljavanje, vodi savjetodavac. Osobni karton sadrži niz podataka o tražitelju

zaposlenja (npr.: dob, spol, zanimanje, prebivalište, bra�no stanje, roditeljski status,

radno iskustvo, trajanje nezaposlenosti i dr.). Obradom podataka iz osobnih kartona

osoba prijavljenih Zavodu dobivaju se redoviti statisti�ki izvještaji o nezaposlenosti

od kojih su neki mjese�ni, tromjese�ni, polugodišnji ili godišnji. Podaci se iz ovog

izvora redovito objavljuju u Mjese�nom statisti�kom biltenu i godišnjaku Hrvatskoga

32

zavoda za zapošljavanje. Iz tog izvora i na temelju podataka o zaposlenim osobama

Državnog zavoda za statistiku izra�unava se stopa registrirane nezaposlenosti koja je

do sada, u pravilu, bila daleko viša od stope nezaposlenosti izra�unate na osnovi

podataka dobivenih anketom radne snage.

Drugo se mjerenje temelji na anketi radne snage (ARS) koju od 1996. godine na

uzorku ku�anstava provodi Državni zavod za statistiku (DZS) prema preporukama,

metodama i definicijama Me�unarodne organizacije rada. Dakle, radi se o mjerenju

nezaposlenosti koje je prihva�eno kao me�unarodni standard. Anketa je 1996. i 1997.

provedena jedanput u godini, a od 1998. se provodi kontinuirano s polugodišnjom

obradom, tj. rezultati se objavljuju dva puta godišnje za prvo i drugo polugodište.

(Kerovec N., 1999.)

2.4.2 Vrste i uzroci nezaposlenosti

Danas su uzroci nezaposlenosti ne mogu samo tražiti u ekonomiji ili politici. Nego ih

treba tražiti u cjelokupnosti ljudskog života i djelovanja. U današnje vrijeme se

naj�eš�e spominju ovi uzroci nezaposlenosti a to su: recesija u gospodarstvu,

promjene u potražnji za odre�enom vrstom radnika, sezonske promjene, tehnološke

promjene, osobno nesnalaženje, promjene kod ljudi u ponašanju (željama i

potrebama). Prva �etiri uzorka se drže „redovitim“ ili „normalnim“, a zadnja dva

uzroka (osobno nesnalaženje, promjene kod ljudi u ponašanju) su osobni uzroci

nezaposlenosti koji postaju sve �eš�i i redoviti.

Danas suvremene ekonomske teorije razlikuju ove vrste nezaposlenosti a one su:

prisilna i svojevoljna nezaposlenot radi razloga odbijanja ponu�enog posla uz nu�enu

najamninu, potpuna i djelomi�na, stalna i povremena, sezonska nezaposlenost,

tehnološka nezaposlenost (suvremeni strojevi smanjuju potrebu za radnom snagom)

funkcionalna nezaposlenost (uzrokovana prijelazom radnika iz jednog u drugi sektor)

i teku�a nezaposlenost koja je rezultat promjena u tehni�kom i organskom sastavu

kapitala (jedni stru�njaci se otpuštaju s posla, a drugi stru�njaci se priamju na posao).

(Jeleni� J., 1993, p. 57 – 59.)

33

2.4.3 Kretanje nezaposlenosti

U sljede�oj tablici �e biti prikazani podaci o ukupnom broju nezaposlenih u Republici

Hrvatskoj za vrijeme odabranog razdoblja od 2008. do 2012.godine.

Tablica 16. Kretanje broja nezaposlenih u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008.

do 2012. godine (u tisu�ama osoba)

��

��*��#��)��9� ��

&'�#��#��)��'��+!� ��

Izvor: HZZ, 2014.

Broj nezaposlenih u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2012. godine u

konstantnom je porastu. Može se vidjeti da je na po�etku razdoblja 2008. godine

nezaposlenost bila na 236.742 nezaposlenih osoba, a na kraju razdoblja 2012. godine

broj nezaposlenih osoba je porastao na 324.323 nezaposlenih, što je pove�anje u

2012. godini u odnosu na 2008. godinu za 36,9%.

Najve�a stopa promjene broja nezaposlenih zabilježena je 2010. godini u odnosu na

2009. godinu i to za 14,9%, a u brojkama je pove�anje za 39.278 nezaposlenih osoba.

Najmanja stopa promjene broja nezaposlenih zabilježena je 2011 u odnosu na 2010.

godinu i to za 0,9%, a u brojkama to je pove�anje za 2.908 nezaposlenih osoba. Kod

stope nezaposlenosti može se vidjeti da je trend stope nazaposlenosti u porastu. Na

po�etku razdoblja 2008. godine stopa nezaposlenosti iznosila je 13,20%, a na kraju

razdoblja u 2012. godini stopa nezaposlenosti iznosila je 18,90%.

Podaci za 2013. godinu pokazuju da je broj nezaposlenih u daljnjem porastu i iznosi

345.112, a 2014. taj trend �e se nastaviti i nezaposlenost �e biti i dalje u porastu.

Tablica 17. Kretanje broja nezaposlenih po spolu u Republici Hrvatskoj za razdoblje

od 2008. do 2012. godine (u tisu�ama osoba)

��

&#�)�

4:;��$��

3��

7�:#�� Izvor: HZZ, 2014.

34

Prema kretanje broja nezaposlenih prema spolu u Republici Hrvatskoj za razdoblje od

2008. do 2012. godine može se zaklju�iti da se broj nezaposlenih pove�ao i da je

došlo do porasta nezaposlenih osoba oba spola, s tim da je ženski spol ima ve�i rast

broja nezaposlenih.

Broj nezaposlenih kod muškaraca bio je najmanji na po�etku razdoblja 2008. i bio je

89.541 nezaposlenih osoba, dok najve�e pove�anje zabilježeno je u 2012. godini i bio

je 152.079 nezaposlenih osoba.

Na sljede�oj tablici prikazana je nezaposlenost prema razini obrazovanja u Republici

Hrvatskoj za odabrano razdoblje od 2008. do 2012. godine.

Tablica 18. Kretanje broja nezaposlenih po razini obrazovanja u Republici Hrvatskoj

za razdoblje od 2008. do 2012. godine (u tisu�ama osoba)

��

�2��<��=��*��

��;��)��=�;��

��=��;��)��

�>�=�;��=��;��)��

��

�&��*��;��)��

��=��':#��*�(��:)'�'��=�;��

;��)��

�?��:)'�'��@�*��@�A��'��*��'��'�

��

7/7�%,� ��

Izvor: HZZ, 2014.

Prema kretanje broja nezaposlenih prema razini obrazovanja u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2008. do 2012. godine, sve razine obrazovanja su imale pove�anje broja

nezaposlenih osoba. Iz tablice je vidljivo da je skupina koja je završila srednjoškolsko

obrazovanje imala najve�i porast nezaposlenosti, a i da skupine, kao što su prvi

35

stupanj fakulteta, stru�ni studij i viša škola, fakultet, akademija, magisterij, doktorat

tako�er bilježe porast broja nezaposlenih koji �ekaju ulazak u svijet rada.

Broj nezaposlenih sa srednjom školom na po�etku razdoblja 2008. godine bio je

142.827 osoba, a na kraju razdoblja 2012. godine broj se pove�ao na 201.632 osobe.

Usporedi li se 2012. godina sa 2008. godinom došlo je do pove�anja od 58.805

nezaposlenih osoba ili u postocima za 41,10%.

Broj nezaposlenih sa višom školom na po�etku razdoblja 2008. godine bio je 7.641

osoba, a na kraju razdoblja 2012. godine broj se pove�ao na 15.271 osoba Usporedi li

se 2012. godina sa 2008. godinom, došlo je do pove�anja za 7.630 osoba ili u

postocima za 50,06%.

Broj nezaposlenih sa fakultetom, magisterijem i doktoratom na po�etku razdoblja

2008. godine bio je 9.353 osobe, a na kraju razdoblja 2012. godine broj se pove�ao na

20.456 osoba. Usporedi li se 2012. godina sa 2008. godinom došlo je do pove�anja

11.103 osoba ili u postotcima za 45,72%.

2.5. Tendencije siromaštva

Definicija siromaštva nije odre�ena jer se stru�njaci nisu mogli dogovoriti.

Siromaštvo se definira pomo�u visine dohotka ili neke razine blagostanja. Apsolutna

definicija siromaštva je ocjena minimalne potrebe pojedinca u hrani, odje�i,

stambenom prostoru i sli�no koje mu omogu�avaju da preživi, odnosno minimalni

dohodak koji odgovara tim potrebama. Pri tome ne bi se smjele zanemariti navike

stanovništva, klimatski uvjeti, regionalne razlike, stupanj urbanizacije i dr. Netko je

siromašan ako u dovoljnoj mjeri ne može zadovoljiti osnovne potrebe.

Relativne definicije siromaštva zasnivaju se na konceptu siromaštva kao stanja

relativne deprivacije, uskra�ivanjem dobara potrebnih za život. Uzimaju se u obzir i

op�a razina blagostanja, životni standard, u zajednici te smatra da su siromasi samo

siromašniji u usporedbi s drugim �lanovima zajednice. Radi se o siromaštvu kao

posljedici podjele dohotka u društvu, zato ga se može nazvati i siromaštvom zbog

nejednakosti. U tom smislu siromaštvo je dinami�na, a ne stati�na pojava.

36

Potpuno relativna linija siromaštva raste ili pada za isti postotak kao i prosje�ni

životni standard. Siromaštvo mjereno apsolutnom linijom nestat �e tijekom

ekonomskog rasta. Suprotno tome, siromaštvo mjereno pomo�u relativne linije može

se smanjiti smanjivanjem dohodovne nejednakosti. U krajnjem slu�aju, ako liniju

siromaštva definiramo kao postotak u distribuciji dohotka, pokazatelj siromaštva ne�e

se promijeniti sve dok u društvu postoji nejednakost.

Možemo utvrditi tri osnovne skupine definicija siromaštva:

1.siromaštvo zna�i imati manje od objektivno odre�enog apsolutnog minimuma

(apsolutno i objektivno siromaštvo),

2. siromaštvo zna�i imati manje od drugih �lanova društva (relativno i objektivno

siromaštvo), te

3. siromaštvo je osje�aj da se ne može spojiti „kraj s krajem“

(Strupnik N., 1993, p. 26 – 28.)

Tablica 19. Stope rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do

2012. godine (u postocima)

��

2��@�;'=��+!� ��

Izvor: SLJH, 2011. str. 198, SLJH, 2013. str. 197

Nastupanjem svjetske ekonomske krize stopa rizka od siromaštva je porasla svugdje u

svijetu pa nije zaobišla ni Hrvatsku. Logi�no, kad je nastupila svjetska kriza u

Hrvatskoj i njeni makroekonomski pokazatelji me�u kojima je i stopa rizika od

siromaštva, bilježe loše rezultate i za hrvatsko društvo i gospodarstvo.

Iz tablice se vidi da je na po�etku krize stopa od siromaštva iznosila je 17,4%, a na

kraju razdoblja u 2012. godini iznosila je 20,5%, što je zna�ajni porast stope rizika od

siromaštva.

Na sljede�em grafikonu �e se prikazati tendencija kretanja stope rizika od siromaštva

u zadanom razdoblju od 2008. do 2012. godine.

37

Grafikon 7. Kretanje stope rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj za razdbolje

od 2008. do 2012. godine (u postocima)


Prema gore prikazanom grafikonu može se vidjeti da je trend rastu�i i da je stopa

rizika od siromaštva bilježila stope rasta sve do 2011. godine kad je i zabilježila

najve�u stopu rizika od siromaštva od 21,1%, a u 2012. godini se dogodio pad stope

rizika od siromaštva na razinu od 20,5%. To zna�i da je u 2012. godini u odnosu na

2011. godinu zabilježen pad od 0,6%, Ako se stavi u odnos 2012. godinu sa 2008.

godinom onda se bilježi porast stope rizika od siromaštva za 3,1%.

Hrvatska vlada objavila je nacrt strategije za borbu protiv siromaštva prema podacima

sa portala Banka.hr - stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je 2012. godine iznosila

20,5%. Nadalje, 15,4% gra�ana živi u uvjetima teške materijalne oskudice i ne mogu

zadovoljiti temeljne životne potrebe. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne

isklju�enosti u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. – 2020. sadrži sliku

postoje�eg stanja siromaštva i socijalne isklju�enosti u Hrvatskoj, kao i uzroke koji su

doveli do toga stanja te društvenu i gospodarsku projekciju ublažavanja siromaštva.

Donošenje Strategije obveza je i po europskim standardima, te nakon usvajanja može

se aplicirati za sredstva iz EU fondova namijenjena suzbijanju siromaštva i socijalne

38

isklju�enosti. Naime, Hrvatska se kao nova �lanica EU-a obvezala poštivati strategiju

Europa 2020.

Jedan od pokazatelja koji se prate i na koji su se obvezale sve države �lanice EU-a,

baš kao i Hrvatska, je smanjenje broja siromašnih i onih koji su izloženi riziku

siromaštva do 2020. Cilj strategije je, osim smanjenja siromaštva, uklju�iti sve strane

od civilnog sektora, socijalnih partnera, stru�njaka, akademske zajednice i cijele

javnosti da svojim prijedlozima, sugestijama i primjedbama pripomognu u izradi

Strategije i smanjenju siromaštva u Hrvatskoj. Strategija �e se odnositi na razdoblje

do 2020. godine. (banka.hr, sije�anj 2014.)

3. ANALIZA ME�UNARODNE RAZMJENE RH U ovom poglavlju analizirati �e se i detaljno opisati kretanja nekih važnih

makroekonomskih pokazatelja kao što su izvoz, uvoz, strane direktne investicije. Kod

pokazatelja izvoza spomenut �e se u koje je zemlje Republika Hrvatska najviše

izvozila i koje proizvode. Kod pokazatelja uvoza analizirati �e se iz kojih zemalja

Republika Hrvatska najviše uvozi i koje proizvode te omjer pokrivenosti uvoza

izvozom. Kao zadnji važan makroekonomski pokazatelj analizirati �e se strane

direktne investicije, njihovo kretanje u krizi i razlozi zašto investitori ne ulažu kapital

u Hrvatsku, te koje su to barijere koje odbijaju strane investitore da ulažu Hrvatsku.

3.1. Izvoz Republike Hrvatske Izvoz je nastup poduze�a na inozemnim tržištima putem prodaje proizvoda i usluga na

tržištima izvan nacionalnoga. Prodaja, prijevoz, osiguranje u prijevozu i pla�anje

posebno su regulirani jer je kupac u drugoj državi. Proizvodi se moraju registrirati na

carini pri izlazu iz doma�e zemlje (iz �ega proizlazi priljev deviza) i pri ulazu u

odredišnu zemlju (pri �emu se podmiruju fiskalne obveze i proizlazi obveza pla�anja

u inozemstvo). Izvoz je po�etak suradnje jednog nacionalnog poduze�a s

inozemstvom.

39

Indirektni izvoz – proizvo�a� koji se odlu�i za ovaj oblik izvoza morat �e se obratiti

specijaliziranom izvozniku koji, obi�no, djeluje kao me�unarodni zastupnik ve�eg

broja me�usobno nekonkurentnih doma�ih proizvo�a�a. Izvoznik vodi direktnu

promociju, prodaju, dostavu i financijske transakcije. Za svoj rad dobiva proviziju

kojom proizvo�a� honorira sve poslove obavljene u njegovo ime. Izvoznik može biti

pojedinac ili društvo.

Direktni izvoz – postavlja složenije zahtjeve proizvo�a�u. Morat �e na�i posrednika u

odredišnoj zemlji: - agenta, sa sjedištem u zemlji ili regiji u kojoj želi poslovati, koji

obi�no zastupa ve�i broj me�usobno nekonkurentskih dobavlja�a i prima od njih

nare�enja uz odre�enu proviziju nemaju�i nikakvih financijskih odgovornosti;

- distributera ili uvoznika na veliko, a to su, u pravilu, neovisni trgovci koji rade za

svoj ra�un, uvoze i preprodaju. �esto su specijalizirani za jedno usko podru�je (npr.

farmaceutski proizvodi) pa je mogu�e davanje ekskluzivnog prava uvoza, a u zamjenu

�e pristati da ne rade i s drugim konkurentskim markama;

- prodava�a na malo, posebno kad je rije� o potrošnoj robi koju ovi direktno uvoze; -

trgovinska poduze�a koja se naj�eš�e ne bave samo uvozom nego i izvozom.

(Limun.hr)

Na sljede�oj tablici prikazat �e se i analizirati kretanje izvoza Republike Hrvatske u

odabranom razdoblju od 2008. do 2012. godine.

Tablica 20. Kretanje izvoza u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012.

godine (u milijardama USD)

��

-�=��

��

Izvor: HGK, 2014.

Razlog pada izvoza Republike Hrvatske nastaje zbog po�etka svjetske ekonomske

krize koji je po�eo u Americi 2008. godine i prelio na Europsku uniju koja je time

smanjila potražnju i uvoz iz Hrvatske te njezinih proizvoda.

40

Iz tablice je vidljivo da je izvoz bio najviši prije nastupanja krize 2008. i iznosio je

14.1 milijardi USD pa se 2009. bilježi pad na 10.4 milijardi USD. U 2010. i 2011.

godini ponovno je u porastu na 13.3 mil USD, sve do 2012. godine kad se bilježi pad

na nižu razinu od 12.3 mil USD.

Kod verižnih indeksa najve�a stopa promjene izvoza zabilježena je 2009. godine u

odnosu na 2008. godinu i to pad za 25,7% što je veliko smanjenje izvoza.

Najve�a stopa promjene porasta izvoza zabilježena je u 2011. u odnosu na 2010.

godinu i to za 13,2%.

Grafikon 8. Sastav izvoznih proizvoda Republike Hrvatske u 2012. godini (u postocima)

14,3%

12,5%

26,7%

10,9%

1,9% 10%

1,9%

7,9%

13,7%

0,2%

B�� =��=�'��*�

� �C� ��:9��

%�*�� '�=�� =��

4��)�� A��=� ��@��=�

3 �=�'�� <�)*�� :)*�

/ �@�*� ��#��=��

� ��=�� =�� '��#�

@�'��*� ):& '��*�=��'�� #��'�:��D�*�

2 ��A�'�=��#��=��

� ��=��'�� $�*�

Izvor: Mvep, 2013.

Najzna�ajniji hrvatski izvozni proizvodi su strojevi i transportni ure�aji i sudjeluju sa

26,7%, proizvodi svrstani po materijalu sa 14,3 %, mineralna goriva i maziva sa

13,7%. Izvozni proizvodi sa najmanjim postotkom u izvozu su: proizvodi i transakcije

sa 1,9%, pi�a i duhan isto sa 1,9%, životinjska i biljna ulja sa 0,2%.

Najve�i hrvatski izvoznici su INA d.d sa 10,4 milijardi kuna, na drugom mjestu je

Petrokemija iz Kutine koja se bavi proizvodnjom umjetnih gnojiva sa 1,9 milijardi

41

kuna, na tre�em mjestu se našla Pliva, tvrtka u sastavu Teva grupe, sa izvozom od 1,8

milijardi kuna, a najviše proizvoda izvezla je u SAD-e i Rusiju. �etvrtu poziciju s 1,8

milijardi kuna izvoza u�vrstila je austrijska tvrtka Boxmark Leather koja u Hrvatskoj

proizvodi navlake za sjedala za automobilsku industriju. Na petom mjestu je Kon�ar

energetski transformatori koji je po izboru Hrvatske udruge izvoznika, proglašen

najuspješnijim velikim hrvatskim izvoznikom. Tvrtka proizvodi sve vrste

transformatora velikih snaga, 1,22 milijarde kuna izvoza. (T-portal, 2012.)

Grafikon 9. Najvažniji izvozni partneri Republike Hrvatske u 2012. godini (u postocima)

Izvor: Mvep, 2013.

Najve�a izvozna tržišta su: Italija, BiH, Njema�ka, Slovenija, Austrija, Srbija, Rusija,

SAD, Ma�arska i Nizozemska.

Najve�i izvozni partneri Republici Hrvatskoj su: Italija sa 15,3%, Bosna i

Hercegovina 12,8% i Njema�ka sa 10,3%.

Može se zaklju�iti da je Hrvatskoj potrebno stvaranje novih izvoznika te

potpomaganje potencijalnih izvoznika u savladavanju inicijalnih prepreka radi

nastupa na novim tržištima. Me�u izazovima za ostvarivanje ozbiljnijeg rasta

vrijednosti proizvoda i usluga, isti�u se usitnjenost proizvodnje hrvatskog

gospodarstva te nedostatni postoje�i proizvodni kapaciteti. Tako�er, s obzirom da oko

70% našeg izvoza dolazi iz radno intenzivnih djelatnosti, potrebno je raditi na

42

promjeni strukture izvoza na na�in da se pove�a izvoz proizvoda baziranih na novim

tehnologijama.

3.2. Uvoz Republike Hrvatske Najednostavnije bi se uvoz mogao definirati kao robe i usluge koje se proizvode u

inozemstvu, a prodaju u zemlji. Malo šira definicija bi bila da uvoz predstavlja dio

nacionalne potrošnje (alat za rad, sirovine, roba široke potrošnje) koji se zadovoljava

kupovinom strane robe. Trebalo bi imati na umu da vanjska trgovina korigira potrebe,

i omogu�ava da se one zadovoljavaju kompleksnije i pod povoljnijim uvjetima.

Namjena uvoza može biti: uvoz za doma�u potrošnju, privremeni uvoz radi dorade i

prerade, uvoz odre�enih proizvoda iz inozemstva, uvoz za skladištenje u cilju

ponovnog izvoza (reeksport) i uvoz radi provoza (tranzit). (Barjaktarovi�, L., 2010., p

263 - 265.)

Tablica 21. Kretanje uvoza u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008 do 2012.

godine (u milijardama USD)

��

7=��

��

Izvor: HGK, 2014.

Uvoz se smanjivao nastankom svjetske krize, a razlog može bi u smanjenju potrošnje

hrvatskih gra�ana, ali i smanjenju narudžbi gospodarstva za sirovine i ostale

materijale.

Iz tablice je vidljivo da je uvoz bio najviši prije nastupanja krize 2008. i iznosio je

30.7 milijardi USD pa 2009. bilježi se pad na 21.1 milijardi USD te se pad nastavlja i

u 2010. U 2011. godini ostvaruje se rast na 22,7 mil USD, sve do 2012. godine kad se

ponovno bilježi pad na nižu razinu od 20,7 mil USD.

Kod verižnih indeksa najve�a stopa promjene uvoza zabilježena je 2009. godine u

odnosu na 2008. godinu i to pad za 30,9% što je veliko smanjenje uzvoza.

43

Najve�a stope promjene porasta uvoza zabilježena je u 2011. u odnosu na 2010.

godinu i to za 13,2% ili 2,6 milijardi USD. Vrijednost uvoza istodobno je pove�ana

kod ve�ine djelatnosti, ali je na ukupan pad uvoza utjecao veliki pad vrijednosti uvoza

sirove nafte te u znatno manjoj mjeri smanjeni uvoz elektri�ne energije. Od djelatnosti

�ija je vrijednost uvoza pove�ana, najviše su se isticali uvoz motornih vozila,

kemikalija i kemijskih proizvoda te naftnih derivata, što uz rast mnogih drugih

djelatnosti, ukazuje na oporavak potražnje u odnosu na sije�anj prethodne godine.

Struktura prema ekonomskoj klasifikaciji proizvoda tako�er pokazuje najve�u stopu

rasta uvoza kod prijevoznih sredstava (46,1%), relativno visoke stope kod

industrijskih materijala (15,9%), kapitalnih proizvoda (9,9%), hrane i pi�a (8,0%) te

proizvoda za široku potrošnju (6,4%), a negativnu stopu samo kod goriva i maziva

(46,5%). (Hrvatska gospodarska komora, 2012.)

Grafikon 10. Najvažniji uvozni partneri Republike Hrvtakse u 2012. godini (u postocima)

Izvor: Cia, 2012.

Najvažniji partneri Republike Hrvatske u 2012. godini što se uvoza ti�e su Njema�ka,

Ialija, Slovenija, Austrija, Ma�arska i Rusija. Razlog tome dobra povezanost sa tim

zemljama, a neke zemlje su i grani�e sa Hrvatskom (Italija povezana morskim putem,

Slovenija, Ma�arska). Rusija je važan trgovinski partner jer opskrbljuje hrvatsko

gospodarstvo sa naftom i naftnim derivatima i plinom. Najve�i uvoz Hrvatska ima iz

Njema�ke (13,7%) i Italije (12,5%), a najmanje se uvozi iz Ma�arske (6,2%).

44

Tablica 22. Kretanje salda platne bilance u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008.

do 2012. godine (u milijardama USD)

��

-�=��

7=��

&�)��#)�'��<�)��$�� Izvor: izra�un studenta prema podacima iz tablice 20 i 21.

Saldo platne bilance važan je pokazatelj u kakvom je stanju zemlja i njezino

gospodarstvo, te da li je zemlja više orijentirana na uvoz ili izvoz. Saldo platne

bilance definira se kao razlika izvoza od uvoza. Može biti negativan ili pozitivan, ali

je prva opcija najpoželjnija za svaku zemlju. Hrvatska nažalost ima negativnu platnu

bilancu dugi niz godina, što je jedan od problema jer se prevelikim uvozom pla�a

strana proizvodnja, a doma�i resursi ostaju nedovoljno iskorišteni. Iz tablice može se

vidjeti da je najve�a razlika izme�u izvoza i uvoza se dogodila u 2008. godini i

iznosila je 16.6 milijardi USD, a najmanja razlika izme�u izvoza i uvoza zabilježena

je u 2010. godini i iznosila j 8,2 milijardi USD.

Grafikon 11. Kretanje salda platne bilance u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine (u milijardama USD)

Izvor: obrada studenta prema podacima iz tablice 22.

Prema grafikonu 11. prikazana su kretanja trendova od izvoza, uvoza i salda platne

bilance u razdoblju od 2008. do 2012. godine.

45

Kod uvoza trend je opadaju�i i približava se izvozu. Najve�i pad zabilježen je u

2008. prema 2009. godini i to za 9,5 milijardi USD.

Kod izvoza trend je osciliraju�i sa predznakama rasta, najve�i pad zabilježen je u

2009. godini u odnosu na 2008. Izvoz je pao za oko 3,7 milijardi USD. Od 2009.

godine izvoz po�inje lagano rasti sve do 2012. godine kada je zabilježen minimalni

pad od 1,02 milijardi USD.

Saldo platne bilance bilježi uzlazni trend odnosno stalno smanjivanje razlike izme�u

uvoza i izvoza, što je jako dobro je pomo�u rasta izvoza poti�e se rast proizvodnje i

porast zaposlenosti. Najve�e smanjenje razlike izme�u uvoza i zvoza dogodilo se u

2009. godini za 5,9 milijardi USD i od tada razlika se stalno smanjuje. Najmanji saldo

platne bilance bio je u 2010. godini i iznosio je 8,2 milijardi USD. Hrvatska vlada bi

morala ozbiljno pristupiti ovom problemu i poticati dodatnim sredstvima, kroz

povoljne kredite, izvoznike za daljni porast i razvoj hrvatskog izvoza. Jedino

pove�anjem izvoza može se potaknuti stvaranje dodatne vrijednosti i novo

zapošljavanje. Izvoznici moraju postati generator hrvatskog gospodarstva.

Smanjenjem uvoza potaknut �e se i zapošljavanje doma�ih resursa te prestati

financirati strana proizvodnja, a i time �e se, u kona�nici i, saldo platne bilance

postepeno dovesti u ravnotežu.

3.3. Strane direktne investicije

Strane direktne investicije (FDI) postale su vode�i izvor stranog financiranja zemalja

u razvoju i tranziciji. Da bi se jedna transakcija tretirala kao strana direktna

investicija, potrebno je da rezident u jednoj ekonomiji (direktni invetitor) uloži novac

sa ciljem uspostavljanja trajnog interesa u poduze�u (direktno investirano poduze�e)

koje je rezident u drugoj ekonomiji

Trajan interes podrazumjeva postojanje dugoro�nog odnosa izme�u direktnog

investitora i direktno investiranog poduze�a i zna�ajan stupanj utjecaja direktnog

investitora u upravljanju direktno investiranog poduze�a. Smatra se da je investitor

stekao kontrolu, ako posjeduje više od 50%, a zna�aj utjecaj ako posjeduje izme�u 10

i 50% poduze�a.

46

Strane direktne investicije se mogu promatrati na dva na�ina: 1. metodom ulaganja –

greenfield i brownfield investicije ili 2. motiv ulaga�a – ulaskom u nova tržišta i

održavanje postoje�ih, stjecanje faktora proizvodnje koji su efikasniji nego oni koji

su raspoloživi u doma�oj ekonomiji, pove�anje efikasnosti iskorištavanjem koristi

ekonomije obujma i zajedni�kog vlasništva. Strani investitori obi�no ulaze u zemlju

ulaganja na sljede�e na�ine: putem merdžera i akvizicija, zajedni�kih ulaganja i

grinfild investicija. Grinfild investicije predstavljaju financiranje izgradnje potpuno

novih kapaciteta, što zna�i osnivanje nove kompanije i to isklju�ivo putem ulaganja

strane kompanije. Glavna razlika izme�u merdžer/akvizicija i grinfild investicija je u

tome što u prvom slu�aju dolazi do transfera vlasništva nad postoje�om kompanijom,

dok se u drugom slu�aju radi o izgradnji novog kapaciteta. (Popovi�, N., 2010., p 20,

22, 23)

Tablica 23. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku za razdoblje od 2008. do 2012. godine

(u milijunima eura)

��

-��=��'��:)�A��*��

��

-�� "��

Izvor: HNB, 2014

Prema podacima HNB-a koji su vidljivi u tablici prikazuje se pad izravnih stranih

ulaganja u Hrvatsku, što je nepovoljno za hrvatsko gospodarsko koje je ovisno o

stranim direknim investicijama Bez ve�ih ulaganja stranih investicija teško je da �e se

hrvatsko gospodarstvo lako oporaviti od svjetske ekonomske krize. Jedino sa stranim

direktnim investicijama hrvatsko gospodarstvo može po�eti bilježiti pozitivne stope

rasta, po�eti zapošljavati radnu snagu i stvarati dodanu vrijednost i na kraju pove�ati

izvoz.

U 2008. godini, zna�i prije nastupa svjetske ekonomske krize, u Hrvatskoj je bilo

najviše stranih direktnih investicija i iznosile su 4.053,800 milijardi eura. u 2009.

godini zabilježen je drasti�ni pad investicija na 2.408,800 milijardi eura, što

izra�unato u stopi promjene iznosi pad od �ak 40,58% U 2010. godini, koja je bila i

najlošija za izravna strana ulaganja u Hrvatsku i to samo 370 milijuna eura.

47

U 2011. godini dolazi do laganog oporavka i pove�anja stranih direknih investicija na

1.091,100 milijardi eura, a u 2012. godini dolazi do ponovo malog pada na 1.055,000

eura. Ako se usporedi 2012. godina sa 2008. godinom došlo je do pada izravnih

stranih ulaganja u Hrvatsku za 73,98%, što dovodi do zaklju�ka da je jedan od glavnih

razloga nastanka ekonomske krize u hrvatskom gospodarstvu preveliko smanjenje

dotoka novog kapitala u vidu izravnih novih stranih ulaganja.

Ukupno od 1993. u Hrvatsku je investirano ulaganja u iznosu od 28,85 milijardi eura,

od kojih je najviše bilo iz Austrije, Nizozemske i Njema�ke, ali koja su po strukturi

bila izrazito nepovoljna za razvoj doma�eg gospodarstva. Naime, najve�e investicije

slile su se u banke i telekomunikacije, odnosno u sektor usluga, dok je osim

privatizacije INE relativno malo stranog kapitala uloženo u industriju. (Mrrefu, 2012)

O�igledno je hrvatska vlada shvatila da je bez stranih investicija teško �e do�i do rasta

gospodarstva pa je odmah poslala u proceduru donošenje zakona o strateškim

investicijama i izradila registar investicija što je ohrabruju�e. Ipak promjene nisu

dovoljno brze da bi potakle više stranih ulaganja i stranih investitora koji �e uložiti

svoj kapital u Hrvatsku.

Spominje se i registar investicija kojeg je izradilo ministarstvo gospodarstva. U

registru je razra�en plan realizacije u odre�enim sektorima. U izvršenju tih planova

mogu sudjelovati i strani ulaga�i kroz model javnog privatnog partnerstva. Prema

podacima iz registra realizacija u 2012. godini, u prodru�ju sektora energetike

investirano je 2,8 milijardi kuna, u sektoru prometa i pomorstva iznos je 5,3 milijarde

kuna, u sektoru poljoprivreda iznos je 2,5 milijardi kuna, a ukupne investicije u 2012.

predvi�ene za realizaciju iznose 11 milijardi kuna. (CEI, 2013.)

Registar investicija je ipak veliki pomak u promišljanju i poticanju investicija

ulaganja stranih stranih ulaga�a u Hrvatsku. Iz ovog registra može se vidjeti da su to

sve projekti vezani uz infrastrukturu koja �e donijeti pozitivne rezultate tek u

budu�nosti. Hrvatskoj su u ovom kriznom razdoblju potrebni strani investitori koji �e

uložiti svoj kapital u proizvodne pogone, stvoriti nova radna mjesta, zaposliti ljude i

uložiti u novu tehnologiju i time ostvariti novu dodatnu vrijednost i brzi gospodarski

rast. Hrvatska bi trebala omogu�iti ulaganja uz manje birokracije („papirologije“),

48

ubrzati i pojednostaviti procedure prema stranim investitorima, a tek kad se to napravi

strani investitori �e to prepoznati i po�eti ulagati svoj kapital u Hrvatsku.

4. UTJECAJ EKONOMSKE KRIZE NA GOSPODARSKI RAST I RAZVOJ RH

Utjecaj ekonomske krize na gospodarski rast i razvoj Republike Hrvatske je neoma

izražen. Ekonomska kriza imala je utjecaj na sve makroekonomkse pokazatelje koji su

bitni za ostvarenje gospodarskog rasta i razvoja. Ovo poglavlje se sastoji od tri

podnaslova a oni su uzroci ekonomske krize u Hrvatskoj, utjecaj ekonomske krize na

tržište rada i utjecaj ekonomske krize na poslovanje poduze�a. Analizirati �e se i

opisati posljedice ekonomske krize na Hrvatsku i istaknuti najbitnije probleme.

4.1. Uzroci ekonomske krize u Hrvatskoj

Kriza nije zaobišla ni Hrvatsku, a poduzete mjere pokazale su se zakašnjelima i

nedovoljnim da bi se izbjegla ozbiljna recesija. U listopadu 2008., dok je kriza još bila

ograni�ena na financijski sektor, podignut je iznos jam�enih depozita gra�ana sa 100.

000 na 400.000 kuna, �ime je osigurana stabilnost banaka. Op�enito se to smatra

jednim od rijetkih uspješnih poteza Vlade od izbijanja krize. U studenom je Vlada

iznijela šest mjera koje su ve�inom imale karakter neobaveznih preporuka. Još u

velja�i te godine, dok su zemlje srednje i jugoisto�ne Europe ve� provodile

financijske programe pomo�i gospodarstvu, Vlada nije priznavala da smo suo�eni s

recesijom, da bi krajem mjeseca napokon izišla s paketom od deset antirecesijskih

mjera. Prora�un se temeljio na projekciji rasta BDP-a od 2% i predvi�ao je deficit od

0.9%, dok je ve� tada bilo jasno kako su makroekonomska kretanja nepovoljna te da

se u 2009. o�ekuje pad BDP-a.

Rebalans prora�una, najavljen antirecesijskim paketom, izglasan je po�etkom travnja

2009. godine i donio je smanjenje rashoda od 5,4 milijarde kuna, sa 126.9 na 121.5

milijardi kuna, te uz planirani deficit od 1.4% BDP-a. Vlada se morala odlu�iti za

vatrogasne mjere na prihodovnoj strani prora�una. Uz veliki drug i tre�i rebalans

prora�una, pove�ana je stopa PDV-ana 23% i uveden tzv. krizni porez od 2% na

49

primitke (pla�e, mirovine, dividende, udjele udobiti) u visini od 3.000 do 6.000 kuna

te od 4% na one iznad 6.000 kuna. (Mlikoti� S., 2010, p. 90.).

Može se zaklju�iti da Vlada nije bila spremna na po�etku krize povu�i nepopularne

mjere, nego je nastavila u istom smjeru. Umjesto da se državna potrošnja smanji,

Vlada se odlu�ila na pove�anje poreza i uvo�enje novih poreza, što je dovelo do pada

kupovne mo�i i potrošnje gra�ana. Na po�etku krize trebale su se povu�i odre�ene

mjere koje su provodile i ostale zemlje u Europi koje su isto bile pogo�ene svjetskom

krizom, a koje su danas izašle iz krize. Hrvatska je tek po�ela ozbiljno provoditi mjere

za oporavak i izazak iz krize 2011. godine, što je ve� bilo kasno jer bile izgubljene

godine, a gospodarstvo je zabilježilo nove stope pada i dodatno je porasla i

nezaposlenost.

U Hrvatskoj je kriza zapo�ela negdje sredinom ljeta 2008., kada su se po�ele osje�ati

posljedice krize koja je najprije zahvatila SAD, a potom i ve�inu zemalja Europske

unije. Postalo je o�igledno da najve�a opasnost hrvatskoj ekonomiji prijeti od

nedostatka kapitala. Bila je to izravna posljedica globalne financijske krize i

nelikvidnosti me�u bankama, koje su po�ele usporavati nov�ane plasmane

namijenjene investicijama. Došlo je do pada potroša�ke mo�i i posljedi�no,

gospodarskih aktivnosti, pa je postalo jasno da �e poduzetnici, kada ne budu mogli

financirati troškove poslovanja, morati zaustaviti investicije, smanjit �e se prodaja,

prihodi i zarada, te �e država prihodovati manje stredstava od poreza. (Nacional,

2011.)

Kriza u Hrvatskoj nije generirana iz financijskog sustava, kao u svjetskom

gospodarstvu, nego urušavanjem ukupnog gospodarskog modela iz prethodnih 10-ak

godina, zasnovanog na priljevu inozemnog kapitala, koji nije bio utrošen u izgradnju

izvozno orijentirane, konkurentne ekonomije, sposobne da smanjuje neto inozemni

dug. Financijski sustav u Republici Hrvatskoj za vrijeme krize bio je me�u

nastabilnijim sustavima u Europi, što se može zahvaliti dobroj politici HNB-a i

guvernera Rohatinskog koji je ukazivao da �e kriza zahvatiti i Hrvatsku i da treba

pripremiti mjere za suzbijanje ekonomske krize i ublažavanje posljedica koje �e

nastati ako se ne reagira na vrijeme.

50

Daljni problem Hrvatske je što i prije ekonomske krize, koja je uzrokovala ekstremni

šok na nacionalnu ekonomiju, bilo previše nerješenih problema i neprovo�enih mjera.

Jedan od uzroka ekonomske krize je i taj šta se nije smanjila državna potrošnja i

prora�unskih deficit. Možda je bilo pametno napraviti potez, kao što su u�inile neke

zemlje u Europi, zadužiti su se dodatno i sva sredstva preusmjeriti u razvoj

gospodarstva i poticanje investicija. U Hrvatskoj za vrijeme krize ozbiljnih investicija,

osim ulaganja u infrastrukturu nije bilo. (Profitiraj, 2010.)

4.2. Utjecaj ekonomske krize na tržište rada

�

U�inak globalne ekonomske krize na tržište rada u Hrvatskoj je bio zna�ajan. Tržište

rada se nije prilagodilo svjetskoj krizi i novo nastaloj situaciji, pove�ala se

nezaposlenosti i zna�ajno smanjila zaposlenost. Stopa aktivnog sudjelovanja radne

snage je pala. Neki radnici su mišljenja da za njih nema posla pa su prestali tražiti

novi posao te se javlja tzv. efekt obeshrabrenog radnika. Pad potražnje odrazio se na

usporavanje realnih pla�a. Jedan od na�ina za ublažavanje globalne ekonomske krize

koji su koristile Europske zemlje je smanjenje ili prilago�avanje radnih sati da se

izbjegne dodatno otpuštanje radnika. Nažalost te mjere u Hrvatskoj nisu zaživjele i

nisu polu�ila zna�ajnije rezultate. Kriza je uglavnom pogodila one sektore koji su

osjetljiviji a to su uglavnom prera�iva�ka industrija, sektor trgovine i gra�evinarstvo.

Radno zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj je vrlo strogo te bi stoga bilo za

o�ekivati da �e to umanji prilago�avanje zapošljavanja na šok potražnje. Kada je

otpuštanje radnika vrlo skupo tvrtke pribjegavaju riješenju uvidu smanjenja radnih

sati, �ime se ipak �ini kako bi obje strane bile na dobitku. Poslodavci što su ipak

uspjeli sniziti troškove pla�a, a radnici, iako sa sniženim pla�ama, uspjeli bi sa�uvati

svoje radno mjesto i tako se bar mogla izbje�i ve�a nezaposlenost i o�uvati neka radna

mjesta.

Prilago�avanje na otpuštanje radnika bilo je zna�ajno, dok je ono na smanjenju broja

radnih sati bilo vrlo limitirano. Jedno od mogu�ih objašnjenja za to jest slabiji položaj

sindikata za pregovaranje zbog nastale krize, te tako i njihove nesposobnosti da

provode odredbe o zaštiti prava radnika i o�uvanju radnih mjesta. Drugo je

51

objašnjenje sklapanje ugovora poslodavaca sa radnicima, a naj�eš�e su se ugovori

sklapali na odre�eno vrijeme ili ugovorima o privremenom radu. (Svjetska banka,

2010.godine).

U ranijem tekstu su se ve� spominjali sektori na koje je kriza najviše utjecala. U

sljede�oj tablici prikazat �e se kolika je u tim sektorima bila zaposlenost i kako su se

kretale pla�e u tim sektorima.

Tablica: 24. Godišnja stopa broja zaposlenih i kretanje pla�a po sektorima za 2008 -

2009. godinu (sektori sa više od 10.000 zaposlenih, prosje�na bruto pla�a izražena u

tisu�ama kuna)

� � 7��:�� 2��)��'�#)�C�� *�E��<�:'��

�� "�� "�� "�� "�� #)�C�� "��

�*�)�'��'��7�:#��<��*��#��)��9� �� +� ��+� ��

��D�=��'=�� +� ��+� ��

��D�=�E��:�'��*�� +� � ��+� ��

�*�)�'��'��#�:��*��@*�;'�*�� +� ��+� ��

-�(��@�$�*��@:��$�*�� +� ��+� � �

5�A�=��=�)��@�)�� +� � � +� ��

,�'�)��:�):��*�)�'��'�� +� ��+� ��

��)*�#��=��;:@��'=��<��'=�� +� ��+� ��

��*�=��)��;'��*�� +� ��+� ��

0�@��'�'�=��:�):��*�)�'��'�� +� �� +� � �

&'�:E��'�9��E��*�)�'��'�� +� ��+� ��

,#��<��=��@��:�)��*��*��'#�=�� +� ��+� ��

A��#��*��'#��@��

,#��<��)��'��E��@��A�*�@�� +� ��+� ��

#)��@�#��@��)�@�'��$�*��

F�=��:#��=��<��<=�� +� ��+� ��

��$�*�)��A:��*��

?��$�*��A:��=�*:C��*�)�'��'�� +� ��+� ��

�*�)�'��'��=�'=��;'�'�� +� ��+� ��

7@*�'��'��<�=��$�*�� +� ��+� ��

,<��=��*�� +� ��+� ��

Izvor: izrada studenta prema podacima UNDP, 2010.

U usporedbi s godinom ranije, u prosincu 2009., najsnažnije su pogo�ene gostiteljstvo

turizam, prera�iva�ka industrija te gra�evinarstvo, koji zajedno �ine oko 30%

zaposlenosti u pravnim osobama ( 46% zaposlenosti u sektoru obrta). Smanjenje broja

52

zaposlenih umjerenije je u trgovini i prijevozu te ve�ini poslovnih usluga, a

nezamjetno u djelatnostima gdje dominira javni sektor. Jedine djelatnosti koje su

imale rast zaposlenih su umjetnost, zabava i rekreacija od 1,1% i obrazovanje za 1,3%

u odnosu na 2008. godinu. Godišnji pad prosje�nih pla�a je ponajviše koncentriran u

pojedinim sektorima, ve�inom onima, koji su pretežno u privatnom vlasništvu

(informacije i komunikacije, poljoprivreda, financijske i administrativne djelatnosti te

gra�evinarstvo). Sektor koji je jedini bilježi osjetni rast pla�a je opskrba elektri�nom

energijom, parom i klimatizacijom za 6,6%. Me�utim, ni ti sektori nisu bili manje

pošte�eni od gubitka radnih mjesta. Na godišnjoj razini u zdravstvu, školstvu održana

je i razina pla�a i radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Do pada pla�a došlo

tek u javnoj upravi i obrani. Prosje�ne bruto pla�e bile su najve�e u financijskim i

osiguravaju�im djelatnostima i to 11.525 kuna. Slijede stru�ne i tehni�ke djelatnosi sa

11.195 kuna i djelatnosi informacije-komunikacije sa 11.191 kuna. Ukupno, vidljiva

je i strategija adaptacije broja radnih mjesta i ona smanjivanja pla�a, ali obje

dominantno djeluju u privatnom sektoru. (Program Ujedinjenih naroda za razvoj,

2010).

Tablica: 25. Registrirana nezaposlenost mladih u Hrvatskoj od 2008. – 2012. (u

tisu�ama osoba)

Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Dob 15-19 11.420 13.220 15.811 15.617 17.186 20-24 28.416 33.644 40.007 41.078 44.875 25-29 28.217 33.743 41.205 41.929 45.445

Ukupno 68.053 80.607 97.023 98.624 107.506 Izvor: HZZ, 2014.

Registrirana nezaposlenost mladih odnosi se za razdoblje u kojem je došlo do pojave

svjetske ekonomske krize u Hrvatskoj. Analizirane su sljede�e dobne skupine (od 15

do 19, 20 do 24 i 25 do 29 godine). Evidentno je da skupina od 15 do 19 godina ima

najmanje nezaposlenih od ostalih skupina. Na po�etku razdoblja 2008. godine bilo je

11.420 nezaposlenih, a u 2012. godini ta se brojka popela na 17.186 nezaposlenih što

je pove�anje za 5.766 nezaposlenih osoba.

53

Kod dobne skupine od 20 do 24 godine nezaposlenost je u konstantnom porastu.

Njave�a nezaposlenost u ovoj skupini bilježi se u 2010. u odnosu na 2009. godinu, a

porasla je za 6.363 nezaposlenih osoba ili za 18,91%.

Zadnja dobna skupina od 25 do 29 godina isto bilježi porast nezaposlenosti u sli�nim

je kretanjima kao i prethodna dobna skupina (20 – 24 godine). Najve�a nazaposlenost

zabilježena je u 2010. u odnosu na 2009. godinu te je porasla za 7.462 nezaposlene

mlade osobe ili pove�anje za 22,11%.

Kad se pogleda ukupni zbroj svi mladih nezaposlenih osoba, situacija postaje još

ozbiljnija. U 2008. godini bilo je mladih nezaposlenih osoba 68.053. Na kraju

razdoblja u 2012. godini brojke je porasla na 107.506 nezaposlenih mladih osoba.

Prema podacima HZZ-a trend nezaposlenosti mladih u 2013. i 2014. godini biti �e u

porastu.

U�inak globalne ekonomske krize na nezaposlenost maldih u Hrvatskoj je jako velik i

snažan. Pojavom krize mladi, nakon završenog srednjoškolskog i visokoškolskog

obrazovanja, bi trebali krenuti u svijet rada. U Hrvatskoj je to jako teško jer se ne

otvaraju nova radna mjesta nego se zatvaraju i ona postoje�a. Nazaposlenost mladih u

Hrvatskoj jedan je od težih problema na koji se ne obra�a prevelika pažnja. Mladima

bi se trebalo omogu�iti da se lakše zaposle i pridonesu razvoju gospodarstva svojim

novoste�enim znanjima i vještinama. Jedan od mogu�ih krivaca, osim ovakvog

gospodarskog sustava, je i obrazovni sustav. Glavna njegova zada�a je da školuje

mlade obrazovane ljude i profile koji su potrebni gospodarstvu. U Hrvatskoj to nije

slu�aj, fakulteti i sveu�ilišta ne sura�uju dovoljno sa gospodarstvom u stvaranju novih

obrazovanih kadrova koji su potrebni gospodarstvu. Zna�i ne stvara se i nedovljno se

iskorištava potencijalni intelektualni ljudski kapital.

Vlada se uklju�ila u borbu prema nezaposlenosti mladih uvide�i mjeru tzv.

«volontiranje za 1.600 kn». Volontiranje podrazumijeva stru�no osposobljavanje za

rad bez zasnivanja radnog odnosa. Namijenjeno je mladima u dobi od 15 do 29

godina koji nemaju više od šest mjeseci radnog iskustva. Doprinose pla�aju

poslodavci kojima se novac kasnije vra�a, a HZZ dodaje 1.600 kuna naknade.

Poslodavci koji zaposle mlade u istoj dobi bez radnog iskustva ostvaruju poticaje.

54

Naravno, mora biti rije� o poslovima duljeg trajanja, a naknade ovise o veli�ini tvrtke

i razini obrazovanja zaposlene osobe. Tako je maksimalna naknada 31.024 kune, za

male i srednje poduzetnike koji zapošljavaju visoko obrazovane osobe bez radnog

iskustva, a najniža je 9.772 kuna za zapošljavanje osoba bez radnog iskustva. (Moj-

posao)

Za rješenje cjelokupnog problema visoke nezaposlensoti u Hrvatskoj i vrlo niske

pla�e pri prosje�noj stopi nezaposlenosti, potrebno je da država intervenira i kreira

takvu makroekonomsku politiku koja bi pove�ala grani�nu produktivnost rada. To se

prije svega može ostvariti kroz nove investicije u strojeve, opremu, tehnologiju,

obrazovanje i menadžment. Posebno zrele uvjete za navedeni oblik makroekonomske

politike stvara �injenica da je Republika Hrvatska zemlja koja je u obnovi i razvitku.

U budu�nosti treba s optimizmom gledati kako na mogu�nost snižavanja visoke stope

nezaposlenosti, tako i na mogu�nost pove�anja pla�a, ali i uo�enje nove tehnike i

tehnologije koja bi pove�ala vrijednost grani�nog proizvoda svih �imbenika, pa i

grani�nu produktivnost rada. Klasi�na teorija nezaposlenosti ne može odgvoriti na

brojna pitanja i zato treba mijenjati stav o teoriji nezaposlenosti prema pojmu

intelektualnog kapitala. Republika Hrvatska ima veliki ljudski potencijal koji nije u

potpunosti iskorišten. (Sunda� D. 2001., p. 47)

4.3. Utjecaj ekonomske krize na poslovanje poduze�a

Poslovna kriza se naj�eš�e definira kao neplanirani i neželjeni proces ograni�enog

trajanja i mogu�nosti utjecanja, koji šteti primarnim ciljevima poduze�a. Primarni

ciljevi, vitalno važni za poduze�e, �ije neispunjavanje vodi ka propasti poduze�a, su:

o�uvanje platežne sposobnosti u svakom trenutku (na�elo likvidnosti), postizanje

minimalne dobiti, te stvaranje i o�uvanje dovoljnih potencijala uspjeha. Poslovnom

krizom može se smatrati i situacija kada je poduze�e prezaduženo i platežno

nesposobno, te su pretpostavke za pokretanje insolventnosti poduze�a ispunjene.

Povezana s ulaskom u insolventnost, poslovna je kriza neposredna opasnost za sve

interesne skupine poduze�a tako za vlasnike, zaposlenike, investitore i državu ovisno

o stupnju i vrsti krize. (Doj�inovi� D. 2009.)

55

U Hrvatskoj je od po�etka svjetske recesije propalo �ak 1.490 tvrtki. Od toga �ak 202

tvrtke od po�etka 2010. godine, prema statistici Visokoga trgova�kog suda. Sud ima

najnovije podatke jer na mjese�noj bazi prati aktivnosti svih vjerovnika i dužnika koji

od trgova�kih sudova traže otvaranje ste�ajeva ili tvrtke same prijavljuju likvidaciju.

Tako se za razdoblje od 1. sije�nja do sredine ožujka 2010. evidentirano da je u

Hrvatskoj otvoreno 36 novih ste�ajeva i 166 likvidacija, što zapravo zna�i da dnevno

izme�u dvije do tri tvrtke u Hrvatskoj prestaju s poslovanjem. U ste�aj su otišle i neke

velike kompanije koje su iza sebe ostavile milijarde kuna dugovanja te povukle za

sobom velik broj vjerovnika kojima prijeti otpis dijela tražbina i gubitak radnih

mjesta. Nakon 1. srpnja 2008. likvidacijske postupke po�eli su vlasnici i direktori

tvrtki sve �eš�e primjenjivati jer su odustajali od nastavljanja poslovanja. Od po�etka

krize likvidacijski postupci gašenja tvtrki pove�ani su za 27%.

Sudovi su registrirali da je u postupku gašenja 3.238 tvrtki u 2010., sredinom 2009.

godine bilo ih je bitno manje oko 2.558, te po�etkom 2008. još manji broj 2.139.

Tome svakako treba pridodati i podatak da je na sudovima evidentirano ukupno 828

propalih tvrtki nad kojima i dalje traje ste�aj, ali te tvrtke nemaju imovine da podmire

svoje obveze. Tako da se trend zatvaranja tvrtki i teškog poslovanja poduze�a koje je

svjetska ekonomska kriza potakla i dalje nastavlja. Ovakav trend zatvaranja tvrtki koji

se i danas doga�a u Hrvatskoj teško bi podnjele i snažnije ekonomije od Hrvatske.

Treba se nadati da �e Hrvatska iza�i iz krize i da �e se ovaj negativni trend

preokrenuti i po�eti novi trend osnivanja novih tvrtki koje �e po�eti zapošljavati nove

zaposlenike. (Varošanec S. ožujak 2010)

U sljede�oj tablici prikazat �e se struktura poduze�a s obzirom na veli�inu u 2010. i

2011. godini.

Tablica: 26. Struktura poduze�a s obzirom na veli�inu poduze�a u 2010. godini i 2011. godini. (u tisu�ama)

Godina 2010. 2011. Veli�ina poduze�a

Mala poduze�a 95.004 89.539 Srednja poduze�a 1.379 1.292 Velika poduze�a 375 359

UKUPNO 96.758 91.190 Izvor: CEPOR – centar za politiku razvoja malih i srednjih poduze�a 2012.

56

U 2011. godini zbog niza nepovoljnih situacija u gospodarskom okruženju dolazi do

pada broja poslovnih subjekata. Prema veli�ini najviše poslovnih subjekata su mala

poduze�a koja su u krizi bila najviše pogo�ena. Može se vidjeti da u 2011. godini u

odnosu na 2010. godinu, dolazi do smanjenja za 5,7%. Kod srednjih poduze�a

zabilježeno je smanjenje za 6,3%, a u kategoriji velikih poduze�a isto je došlo do

smanjenja za 4,2%. (Cepor, 2012.)

Najve�i problem u poslovanju poduze�a u Hrvatskoj je nelikvidnost ili insolventnost.

Nelikvidnost je situacija u kojoj je jedno poduze�e ili fizi�ka osoba nije u mogu�nosti

podmiriti svoje obveze u trenutku dospije�a prema drugom poduze�u. Nažalost jedan

od razloga zašto je takva situacija naglo porasla u razdoblju krize je ta što su hrvatske

tvrtke, barem ve�ina, zna�ajno zaduženo kod banaka te su tvrtke gospodarsku

aktivnost pove�avale novim kreditnim zaduženjem. Pojavom svjetske krize u

Hrvatskoj, banke su smanjile kreditna sredstva hrvatskom gospodarstvu zbog razloga

pove�anja rizika i zaduženosti hrvatskih tvrtki te je došlo je do pada gospodarske

aktivnosti. Drugi razlog zbog smanjenja poslovne aktivnosti i težeg poslovanja, što se

ve� u radu spomenulo, je da je u Eurospkoj uniji došlo do pada potražnje za hrvatskim

proizvodima.

Prema podacima koje je prikupio ekonomist G. Santini, stanje nelikvidnosti hrvatskih

tvrtki na kraju studenog 2010. godine izgleda zabrinjavaju�e. Sa blokiranim ra�unima

u 2010. bilo je 75 tisu�a subjekata, dok je u 2009. godini broj subjekata s blokiranim

ra�unima iznosio 52 tisu�e, što je pove�anje u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu

za 13 tisu�a novih poslovnih subjekta sa blokiranim ra�unima.

Ukupni iznos nepodmirenih naloga iznosi 35 milijardi kuna, a dug tvrtki iznosi 29

milijardi kuna, dok su fizi�ke osobe dugovale 6 milijardi kuna. U 2009. godini ukupni

nepodmireni nalozi iznose 18 milijardi kuna, a ako se usporedi sa 2010. godinom,

može se re�i, da je nelikvidnost narasla za 17 milijardi kuna. Nelikvidnost raste

velikom brzinom i postaje nezaobilazan indikator lošeg stanja hrvatskog

gospodarstva.

57

Kod poreza i doprinosa situacija je zabrinjavaju�a. Nepodmireni porezi i doprinosi

tvrtki i pravnih osoba iznose 13,7 milijardi kuna, što je polovina ukupnih obveza

tvrtki i pravnih osoba koje su dužne, a može se re�i da nepodmireni dugovi za poreze

i doprinose pokrivaju skoro jedan godišnji prora�unski deficit.

Još jedan razlog zbog koje je otežano poslovanje poduze�a u krizi je taj što su dužnici

više zašti�eniji od vjerovnika. Prilikom proglašenja ste�aja vjerovnici su na kraju

ste�ajnog postupka u nemogu�nosti naplatiti svoja potraživanja. To je jedan od

razloga u kojem treba nekim modelom zaštiti one koji savjesno i uspješno posluju od

onih koji nesavjesno i loše posluju. (Poslovni savjetnik)

Prognoza ministarstva financija je da �e s 45 milijardi kuna dugovanja biti smanjena

do kraja 2013. godine na nešto više od 20 milijardi kuna nepla�enih ra�una, te da

nakon 1. lipnja država ne�e nikome biti dužna iznad 60 dana. Istaknuto je da je

implementacija zakona u Hrvatskoj daleko kvalitetnija nego u mnogim zemljama EU,

a i da se Hrvatska ozbiljno nosi s problemom nelikvidnosti, ali je ipak situacija i dalje

zabrinjavaju�a.

Najve�i dio blokiranih ra�una, �ak njih 65%, odnosi se na tvrtke koje nemaju

zaposlenih ili imaju jednog zaposlenog. Prema sektorima, najve�i ih je broj u

gra�evinarstvu 31%, trgovini 24% i poslovnim uslugama 12%. (Lider, 2013)

Nelikvidnost je jedan od goru�ih problema poslovanja poslovnih subjekata i treba se

nadati da �e ministarstvo financija uspjeti staviti pod kontrolu nelikvidnost i da �e

zakon o financijskom poslovanju uvesti reda u poslovanje u Hrvatskoj. Rok za

pla�anje države trebao bi se pomaknuti na 60 dana za dospjele, nenapla�ene ra�une.

Ako se uspije smanjiti nelikvidnost, moglo bi se olakšati poslovanje poduze�a i dati

poticaj za oporavak i za budu�i gospodarski rast.

58

5. ZAKLJU�AK

Republika Hrvatska je zemlja s malim brojem stanovnika, oko 4.2 milijuna i s

gospodarstvom u razvoju. U radu su opisana i anlizirana razvojna obilježja Republike

Hrvatske za vrijeme kriznog razdoblja od 2008. do 2012. godine. Prije po�etka

svjetske ekonomske krize hrvatsko gospodastvo bilježilo je pozitivne stope

gospodarskog rasta uz pomo� stranih investicija koje su najviše bile usmjerene na

sektore bankarstva i trgovine te privatizacije poduze�a i potrošnje stanovništva.

Svjetska ekonomska krize nastupila je 2008. godine u Americi pa je došlo do

smanjenja potražnje za europskim proizvodima. Tada se ekonomska kriza se prelila u

Europsku Uniju te je to imalo veliki utjecaj i posljedice i na Republiku Hrvatsku, na

njeno gospodarstvo, izvoz kao i na cjelokupno stanovništvo.

Neki autori spominju da je svjetska ekonomska kriza u Hrvatsku došla krajem 2008.

godine. U ovom radu se može vidjeti da svi analizirani podaci pokazuju pad

makroekonomskih pokazatelja u 2009. godini. Može se re�i da se pojavom svjetske

ekonomske krize situacija znatno promjenila i pogoršala. Hrvatski BDP u 2009.g. pao

je za 6,9% te i danas bilježi negativne stope. Jedan od razloga zašto je do njega došlo

je svjetska ekonomska kriza, ali ima i drugih razloga. U doba kad je Hrvatska

ostvarivala zna�ajan rast nije se brinulo o proizvodnji, unapre�enju i uvo�enju novih

tehnologija, zapošljavanju i ostalim politikama, te razvitku gospodarskih sektora kao

npr. brodogradnje, turizma pa i prera�iva�ke industrije gdje Hrvatska ima

komparativne prednosti. Kupovna mo� i životni standard hrvatskih gra�ana isto su

analiziranom razdoblju imali negativni trend. Što se ti�e javnog zaduživanja

Republike Hrvatske dug je konstatno rastao iz godine u godinu pa se tako u 2012.

godini popeo se na 181,7 milijardi kuna, što izgleda zabrinjavaju�e, ali najve�a

opasnost je ta što Hrvatska nije, kao neke Europske zemlje, taj dug iskoristila u

poticanju izlaska gospodarstva iz krize i o�uvanju radnih mjesta, nego je to dodatno

zaduživanje iskoristila za pokrivanje starih dugova. Stje�e se dojam da nositelji

ekonomske politike nisu bili svjesni da je kriza ve� došla i da treba brzo reagirati i

potaknuti mjere za oporavak gospodarstva. Neke mjere za oporavak gospodarstva

po�ele su se provoditi na kraju 2010. godine što je bilo prekasno. Kod nezaposlenosti

i zaposlenosti, najve�i problem je što se broj radno aktivnog stanovništva smanjuje, a

to �e u budu�nosti stvoriti zna�ajne probleme za finciranje mirovinskih i zdravstvenih

59

fondova. Nažalost, zaposlenost ima sezonska kretanja i samo se pove�ava u turisti�koj

sezoni kada se bilježi porast zaposlenosti i pad nezaposlenosti. Glavni problem je

nezaposlenost mladih koja raste i u 2012. godini, a iznosila je oko 107 tisu�a

nezaposlenih. Za ovaj veliki problem Vlada nema baš neka konkretna rješenja jer bi

mladi nakon zavšetka svog obrazovanja sa svojim novo ste�enim znanjima i

vještinama trebali lakše krenuti u svijet rada, ali to se ne doga�a jer se ne otvaraju

nova radna mjesta. Postavlja se i pitanje kako se provodi obrazovna politika, a može

se re�i da bi obrazovne institucije (srednje škole, fakulteti, sveu�ilišta) trebale više

sura�ivati s gospodarstvom i ministarstvom u vezi raspisivanja kvota za obrazovanje

novih zanimanja.

Kod stranih direktnih investicija situacija je zabrinjavaju�a. Pojavom svjetske krize

strana ulaganja u Hrvatsku bila su u u padu pa je u 2010. godini zabilježno skromnih

370 milijuna eura, da bi nakon te godine strana ulaganja po�ela rasti. Hrvatsko

gospodarstvo je mala ekonomija koja je ovisna o stranim investicijama i jedino

pomo�u njih se može oživjeti gospodarska aktivnost. Moralo bi se omogu�iti

nesmetano poslovanje i ulaganje stranim investitorima, olakšati ili pojednostaviti

procedure izdavanja razli�ith dozvola, ubrzati procese i smanjiti birokraciju jer jedino

tako se mogu privu�i nove strane investicije.

Izvoz Republike Hrvatske u 2009. godini bilježi male stope rasta što je ohrabruju�e.

Problem kod izvoza je što se izvoze jednostavniji proizvodi i radom intenzivni.

Trebalo bi se okrenuti kapitalno intenzivnijim proizvodima koji traže mnoga tehni�ka

znanja. Uvoz iako velik, od po�etka krize, bilježi negativne stope rasta što je i

logi�no, pala je gospodarska aktivnost i potražnja za drugim inozemnim proizvodima,

pala je i kupovna mo� te životni standard pa je stoga drasti�no smanjena potrošnja

hrvatskih gra�ana za razliku od one prije pojave krize. Veliki je problem negativni

salda platne bilance. Dok se taj jaz ne dovode u ravnotežu i dalje �e uvoz gušiti

hrvatsko gospodarstvo.

Što se ti�e u�inaka na tržište rada i poslovanja poduze�a situacija se nije popravila.

Kod tržišta rada situacija je sljede�a: bilježi se zna�ajno pove�anje nezaposlenosti i

smanjenje zaposlenosti te pad stope sudjelovanja radne snage u aktivnom

stanovništvu. Jedno mogu�e rješenje koje se moglo upotrebiti je da se smanji ili

prilagodi broj radnih sati �ime bi se omogu�ilo o�uvanje radnih mjesta, što je

primjenjeno u mnogim zemljama Europske unije. Kriza je uglavnom pogodila jako

60

osjetljive sektore kao što su prera�iva�ka industrija, trgovina na veliko i malo,

gra�evinarstvo i brodogradnju.

Utjecaj ekonomske krize na poslovanje poduze�a je bilo velik i zna�ajan, kao i na

cijelokupno gospodarstvo. Prije krize bilo je problema u poslovanju poduze�a, ali

pojavom krize situacija se drasti�no pogoršava. Jedan od glavnih razloga je porast

nelikvidnosti i insolvetnosti, insolvetnost uzrokuje nesposobnost pla�anja jednog

poduze�a drugom poduze�u. Zbog zatvaranja tvrtki, zbog dugovanja otvara se novi

problem, a to je odnos izme�u dužnika i vjerovnika. Dužnici pokre�u ste�ajni

postupak i zbog silnih dugova vjerovnici se nemaju od �ega naplatiti i tu nastaju

problemi kod naplate potraživanja. Odre�ene institucije sa svojim mjerama trebale bi

regulirati ovaj poslovni odnos. Ste�ajevi bi se trebali otvarati mnogo ranije, a ne onda

kad ve� dugovi prelaze vrijednost imovine poduze�a. Sljede�i problem koji je zadao

poteško�e hrvatskim tvrtkama je veliko zaduženje. Ve�ina hrvatskih tvrtki kreditno je

zadužena i tako time pokre�u svoju gospodarsku aktivnost. Kako je nastupila kriza

problem nedostatka kapitala i kreditnih sredstava za pokretanje gospodarske

aktivnosti je postao sve ve�i. Razlog tome je što su banke smanjile kreditna sredstva

poslovnim poduze�ima, pove�ale su kamate na kredite zbog rizika od velikog

kreditnog zaduženja tvrtki. Prestanak poslovanja zbog niza nepovoljnih pokazatelja u

okruženju su doživjele i male tvrtke i to za 5,7% u 2011. godini koje se nisu uspjele

prilagoditi novo nastaloj gospodarskoj situaciji.

Republika Hrvatska u razdoblju od 2008. do 2012. godine imala je negativne stope

gospodarske aktivnosti. Zaposlenost i strane investicije bilježe trend pada, dok

nezaposlenost i zaduživanje bilježe rastu�e stope. Treba se nadati da �e nositelji

ekonomske politike poduzeti odre�ene mjere u oporavku gospodarstva i da �e

Hrvatska što prije iza�i iz ekonomske krize i po�eti bilježiti pozitivne trendove

gospodarskog rasta, te provesti strukturne reforme jer �e se ina�e ova agonija još više

produbljivati.

61

LITERATURA

1. KNJIGE:

1. Druži� I., 1998., „Gospodarstvo Hrvatske“, Ekonomski fakultet sveu�ilišta u

Zagrebu, Politi�ka kultura, Zagreb

2. Veli�kovi� D., 2009., „Makroekonimija“, Univerzitet Singidunum, Beograd

3. Veselinovi� P., 2010., „Ekonomija“, Univerzitet Singidunum, Beograd

4. �avrak V. 2011., „Gospodarstvo Hrvatske“, Politi�ka kultura, Zagreb

5. Puljiz V., 2008., „Socijalna politika Hrvatske“ Pravni fakultet Sveu�ilišta u

nauka, Beograd

6. Barjaktarovi� L., 2010., “Monetarno – kreditni i devizni sistem”, Univerzitet

Singidunum, Beograd

7. Popovi� N., 2010., „Menadžment interorganizacionih odnosa“, Institut ekonomskih

Zagrebu, Zagreb

8. Sunda� D., 2001., «Intelektualni kapital – klju�ni resurs 21. stolje�a», International

Business Consukting Center, Rijeka

2. �LANCI:

9. Radman Peša A, 2011, „Istraživanje razine pla�a u Hrvatskoj u odnosu na zemlje u

regiji i zemlje EU“, dostupno na: http://hrcak .srce .hr/index. Php ?show =c lanak &

id_clanak_jezik=111607

10. Babi� A. 1996, „Procjena bdp-a Republike Hrvatske za 1994. i 1995. godinu“,

dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/49167

11. Pufnik A. 1997, „Paritet kupovne mo�l kao dugoro�ni ravnotežni uvjet:

kointegracijski test u slu�aju hrvatske (1991.-1996.)“, dostupno na: http:/ / hrcak . srce

.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=49157

12. Živi� D., 2003, „Demografske odrednice i posljedice starenja stanovništva

Hrvatske“, dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/47624

13. Kerovec N. 1999, „Kako mjeriti nezaposlenost“, dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/file/47273

62

14. Jeleni� J. 1993, „Problem nezaposlenosti prema socijalnom nauku crkve“,

dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78218

15. Strupnik N. 1993, „Linija siromaštva – osnovni koncept“,

dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/46668

16. Mlikoti� S. 2010, „Globalna financijska krize- uzroci, tijek i posljedice“ dostupno

na: http://hrcak.srce.hr/file/144354

3. INTERNET IZVORI:

17. Hrvatska narodna banka, lipanj 2012, bilten br. 182,

dostupno na: http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-182/hbilt182.pdf

18. Svjetska banka, 2013, BDP, dostupno na: http://data. Worldbank .org /i ndi cator /

NY.GDP.MKTP.CD

19. Poslovni dnevnik, 2013, leksikon, bruto nacionalni proizvod – BNP, dostupno na:

http://www.poslovni.hr/leksikon/bruto-nacionalni-proizvod-bnp-255

20. Svjetska banka, 2013, BNP/pc - Atlas metodi,

dostupno na: http:// data.worldbank .org/indicator /NY.GNP .PCAP .CD /countries

/1W?display=default

21. Svjetska banka, 2013, BNP/pc – prema kupovnoj mo�i (PPP), dostupno na:

http://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.PP.CD/countries

22. Poslovni savjetnik, studeni 2010, Kupovna mo� prosje�nog gra�anina Hrvatske,

dostupno na: http://www.poslovni-savjetnik.com/istrazivanja/financije/kupovna-moc-

prosjecnog-gradanina-hrvatske-tek-trecina-europskog-prosjeka

23. Me�unarodni monetarni fond (MMF), 2010, dostupno na: h ttp :/ /www .imf .org

/external/pubs/ft/weo/2011/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2016&scsm=1&s

sd=1&sort=country&ds=.&br=1&pr1.x=56&pr1.y=5&c=960&s=GGXWDG%2CGG

XWDG_NGDP&grp=0&a

24. Ministarstvo financija, velja�a 2011, „Strategija upravljanja javnim dugo za

razdoblje 2011. – 2013.“, dostupno na: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/108-

1.1%5B1%5D.pdf

25. Eurostata, 2014, Inflacija dostupno na: http:/ /epp.eurostat.ec .europa.eu/ t g m

table.do?tab=table&language=en&pcode=tec00118&tableSelection=1&footnotes=yes

&labeling=labels&plugin=1

26. Poslovni dnevnik, 2014, „Inflacija u 2013. usporila na 2,2 posto“ dostupno na:

63

http://www.poslovni.hr/hrvatska/inflacija-u-2013-usporila-na-22-posto-261361

27. Proleksis enciklopedija, lipanj 2012, „Tercijarne djelatnosti“, dostupno na:

http://proleksis.lzmk.hr/48629/

28. Svjetska banka, 2014, „Udio primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora u

BDP“ dostupno na: http:// data.worldbank .org/indicator/ NV.IND . T O T L . ZS ? di

splay=graph

29. Svjetska banka, 2014, „Udio primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora u

BDP“, dostupno na: http://data.worldbank .org/indicator/NV .SRV.TETC .ZS /

countries /1W?display=graph

30. Agroklub, kolovoz 2009. dostupno na: http://www .agroklub.com /upload /

dokumenti/hrv_polj.pdf

31. Financijska agencija, 2009, dostupno na: http://www.fina.hr/ Default. aspx?art=

93 87 & sec=1408

32. Financijska agencija, 2013, dostupno na: http:// www .fina .hr /Default .aspx ? art

=10141&sec=1555

33. Jur�i� Lj. 2009, „Brodogradnja talac politike“, dostupno na:

http://www.ljubojurcic.com/upload/25.%20Brodogradnja%20talac%20politike.pdf

34. Poslovni dnevnik, rujan 2013, „Hrvatsko gra�evinarstvo kriza je prepolovila“,

dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatsko-graevinarstvo-kriza-je-

prepolovila-a-u-eu-smanjila-30-posto-253338

35. Agencija za investicije i konkurentnost, 2012, dostupno na: http://www.aik-

invest.hr/sektori/turizam/

36. Statisi�ki ljetopis, 2013, Državni zavod za statistiku, dostupno na:

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2013/sljh2013.pdf

37. Pev, 2013, „Popis stanovništva Republike Hrvatske po vjeri“, dostupno na:

http://pev.com.hr/popis-stanovnistva-republike-hrvatske-po-vjeri/

38. Hrvatski leksikon, „Definicija zaposlanosti“,

dostupno na: http://www.hrleksikon.info/definicija/zaposlenost.html

39. Birsa J. 2002, „Psihološki aspekti nezaposlenosti“,

dostupno na: http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/1.1.html

40. Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2014,

dostupno na: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

41. Statisi�ki ljetopis, 2011, Državni zavod za statistiku,

dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf

64

42. Banka.hr, sije�nja.2014, dostupno na: http://www.banka.hr/hrvatska/hrvatska-u-

borbi-protiv-siromastva

43. Limun.hr, dostupno na: http://limun.hr/main.aspx?id=10068&Page=3

44. Hrvatska gospodarska komora, 2014, „Gospodarska kretanja 02/2014“, dostupno

na: http://www.hgk.hr/sektor-centar/centar-makroekonomija/gospodarska-kretanja-02

2014

45. Ministarstvo vanjski i europski poslova (Mvep), 2013, dostupno na:

http://gd.mvep.hr/hr/izvoz-iz-rh/o-hrvatskom-izvozu/

46. T-portal, 2012, „Top 10 najve�ih hrvatskih izvoznika“

dostupno na: http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/199635/Top-10-najvecih hr v

a tskih-izvoznika.html

47. Hrvatska gospodarska komora, 2012 „Vanjskotrgovinska robna razmjena“

dostupno na: http://www.hgk.hr/gospodarska-kretanja-novo-2/ekonomski-odnosi-s-

inozemstvom

48. Central inteligence agency, 2012, dostupno na: https://www.cia.gov /library /

publications/the-world-factbook/fields/2061.html#hr

49. Ministarstvo regional razvoja i europskih fonodova, 2012, dostupno na:

http://www.mrrfeu.hr/default%20.aspx?id=1303

50. Centar za pra�enje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), 2013,

dostupno na: http://cei.hr/registar-investicija/

51. Nacional, 2011, „Godine koje je pojela kriza“, dostupno na:

http://www.nacional.hr/clanak/114345/godine-koje-je-pojela-kriza

52. Profitiraj, 2010, dostupno na: http://www.profitiraj.hr/novosti/rohatinski-uzroci-

krize-kod-nas-i-u-svjetskom-gospodarstvu-nisu-isti/

53. Svjetska banka, 2010, dostupno na: http://siteresources .worldbank .org

/CROATIAEXTN/Resources/301244-1277748624120/report_full_croatian.pdf

54. Program Ujedinjenih naroda za razvoj, 2010, Utjecaj ekonomske krize na tržište

rada, dostupno na: http://www.undp.hr /upload/file/ 234/117299 /FILENAME /

Trzisterada_HR_fin.pdf

55. Moj-posao dostupno na: http://www.moj-posao.net/Press-

centar/Details/71202/Mjere-za-mlade-i-nezaposlene-strucni-staz-1600-kuna-i-

poticaji-poslodavcima/2/

56. Doj�inovi� D. 2009, „Uzroci poslovne krize“, dostupno na:

http://www.ebizmags.com/koji-su-uzroci-poslovne-krize/

65

57. Varošanec S. ožujak 2010, dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/od-

pocetka-recesije-u-hrvatskoj-propalo-1490-tvrtki-142706

58. Cepor, 2012, „Izvješ�e o malim i srednjim poduze�ima u Hrvatskoj -2012.“

dostupno na: http://www.cepor.hr/SME%20godisnjak_2013.pdf

59. Poslovni savjetnik, „Nelikvidnost pokazatelj ucinkovitosti hrvatskog

goapodarstva“ dostupno na:

http://www.poslovni-savjetnik.com/blog/financije/guste-santini-nelikvidnost-

pokazatelj-ucinkovitosti-hrvatskog-gospodarstva

60. Lider, 2013 dostupno na: http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/linic-

obecao-prepoloviti-nelikvidnost/

66

POPIS TABLICA:

Naziv Stranica

Tablica 1. Kretanje BDP u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012.

(u miljardama US$).......................................................................................................4

Tablica 2. Kretanje BDP/pc u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012.

(u tisu�ama EUR) .........................................................................................................5

Tablica 3. BNP-a/pc u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012.

godine (u tisu�ama US$)...............................................................................................6

Tablica 4. BNP-a/pc u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012.

godine (u tisu�ama US$, kupovna mo�).......................................................................8

Tablica 5. Ukupni javni dug Republike Hrvatske u razdoblju

od 2008. do 2012 (izraženo u milijardama kuna i u % od BDP).................................10

Tablica 6. Kretanje stope inflacije u Hrvatskoj za razdoblje

od 2008. do 2012. godine............................................................................................12

Tablica 7. Udio primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora u

BDP za radoblje od 2008. do 2012. godine (izraženo u postocima)...........................14

Tablica 8. Indeksi prometa trgovine na veliko u Hrvatskoj u

razdoblju od 2008. do 2012. godine…………………………………………….......20

Tablica 9. Godišnje stope promjene prometa u trgovini na malo

u razdoblju od 2008. do 2012. godine ……………………………………………...20

Tablica 10. Kretanje broja stanovnika u Hrvatskoj za razdoblje

od 2008. do 2012. godine (u tisu�ama stanovnika)....................................................22

Tablica 11. Kretanje prirodnog prirasta stanovništva, nataliteta i

mortaliteta u RH za razdoblje od 2008. do 2012. godine......................................... 23

Tablica 12. Stope prirodnog kretanja stanovništva Hrvatske

u razdoblju od 2008. do 2012. godine.......................................................................25

Tablica 13. Kretanje stanovništva prema starosti u

Hrvatskoj 2001. i 2011. godine.................................................................................26

Tablica 14. Kretanje ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj

za razdoblje od 2008. do 2012. Godine (u tisu�ama osoba) ....................................28

Tablica 15. Kretanje broja zaposlenih prema spolu u Republici

Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine (u tisu�ama osoba) ....................29

67

Tablica 16. Kretanje broja nezaposlenih u Republici Hrvatskoj

za razdoblje od 2008. do 2012. godine (u tisu�ama osoba) ......................................33

Tablica 17. Kretanje broja nezaposlenih po spolu u Republici Hrvatskoj


Tablica 18. Kretanje broja nezaposlenih po razini obrazovanja u RH


Tablica 19. Stope rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2008. do 2012. godine (u postocima) ..................................................36

Tablica 20. Kretanje izvoza u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2008. do 2012. godine (u milijardama USD) ......................................39

Tablica 21. Kretanje uvoza u Republici Hrvatskoj za razdoblje

od 2008. do 2012. godine (u milijardama USD) ......................................................42

Tablica 22. Kretanje salda platne bilance u Republici Hrvatskoj

za razdoblje od 2008. do 2012. godine (u milijardama USD) ..................................44

Tablica 23. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku za razdoblje

od 2008. do 2012. godine (u milijunima eura) .........................................................46

Tablica: 24. Godišnja stopa broja zaposlenih i kretanje pla�a po sektorima

za 2008. - 2009. godinu (sektori sa više od 10000 zaposlenih, prosje�na

bruto pla�a izražena u tisu�ama kuna) .....................................................................51

Tablica: 25. Registrirana nezaposlenost mladih u Hrvatskoj

od 2008. – 2012 (u tisu�ama osoba) ........................................................................52

Tablica: 26. struktura poduze�a s obzirom na veli�inu

poduze�a u 2010. i 2011. godini...............................................................................55

68

POPIS GRAFIKONA:

Naziv Stranica

Grafikon 1. Kretanje BDP/pc u Hrvatskoj za

razdoblje od 2008 do 2012. godine .....…....……….....................................................5

Grafikon 2. BNP/pc u Hrvatskoj za

razdoblje od 2008 do 2012. godine…………………………………...........................7

Grafikon 3. Kretanje broja stanovnika u Hrvatskoj za razdoblje

od 2008. do 2012. godine (u tisu�ama stanovnika)........…….....................................23

Grafikon 4. Prirodno kretanje stanovništva u Republici Hrvatskoj

za razdbolje 2008.-2012. godine....................……......................................................24

Grafikon 5. Kretanje stanovništva prema starosti i spolu

(piramida stanovništva) u Hrvatskoj 2001. i 2011. godine............................……......27

Grafikon 6. Kretanje ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj

za razdbolje od 2008. do 2012. godine (u tisu�ama)...................................................29

Grafikon 7. Kretanje stope rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj

za razdbolje od 2008. do 2012. godine (u postocima)................................................37

Grafikon 8. Sastav izvoznih proizvoda Republike Hrvatske

u 2012. godini (u postocima)………………………………………………………...40

Grafikon 9. Najvažniji izvozni partneri Republike Hrvatske

u 2012. godini (u postocima).…………………………………...……………….......41

Grafikon 10. Najvažniji uvozni partneri Republike Hrvatske

u 2012. godini (u postocima).......................................................................................43

Grafikon 11. Kretanje salda platne bilance u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2008 do 2012. godine (u milijardama USD).............…….....................44

69

Documents

Marko Vukas - EFRIoliver.efri.hr/zavrsni/556.B.pdf · analizira se platna bilanca, uvoz, izvoz te koliko su iznosile strane direktne investicije. U etvrtom djelu s naslovom Utjecaj