Kontrola tvrdoe po Brinelu. Poslije termike obrade tijela projektila, kontrola proizvoaa vri 100%-tnu kontrolu tvrdoe tijela projektila ''brinelovanjem''. Kontrola se vri na uzorku odreene veliine. Tvrdoa se mjeri na srednjem cilindrinom dijelu tijela projektila, na dva mjesta pod uglom od 180, pomou Brinel-aparata (10/3000/15). Maksimalnu i minimalnu vrijednost prenika otiska pri brinelovanju utvruje proizvoa u tehnolokom postupku, a u skladu sa mehanikim osobinama datim na crteu tijela projektila. Razlika tvrdoe na jednoj kouljici ne smije biti vea od propisane u okviru dozvoljenih granica prenika otiska. Pri ovoj kontroli izdvajaju se tijela projektila van propisanih granica tvrdoe i alju na naknadnu termiku obradu. Kontrola zatezne vrstoe. Posle izvrene kontrole tvrdoe, a prije fine obrade, vri se kontrola zatezne vrstoe. Za tu kontrolu kontrola odvaja po dva tijela projektila iz svake are i to jednu iz grupe s najveom i jednu iz grupe s najmanjom tvrdoom. Iz svakog tijela projektila ispitivaju se po dvije epruvete (izrauju se po tri jedna je rezervna epruveta). Mjesto na kouljici odakle se uzimaju epruvete, i oblik epruvete odreeni su u konstruktivnoj dokumentaciji. Rezultati ispitivanja moraju odgovarati zahtjevima dokumentacije. Ukoliko se pri ovom opitu ne dobiju zadovoljavajui rezultati, opit se ponavlja dok se ne utvrdi s kojim graninim tvrdoama tijela projektila zadovoljavaju opit zatezne vrstoe. Tijela projektila s tvrdoom u tim granicama tvrdoe se primaju, a ostali se vraaju na termiku obradu. Vizuelna kontrola i kontrola na magnetoskopu. Vizuelnu kontrolu i kontrolu na magneteskopu kontrola proizvoaa vri 100%, a kontrola kupca kontrolie uzorak propisane veliine. Pri vizuelnoj kontroli dozvoljavaju se nedostaci koji ne utiu tetno na balistike osobine, otpornost i funkciju, kao to su: mjestimina udubljenja od reznog alata bez otrih ivica, ako ne prelaze dubinu od 0,5 mm neznatni zasjeci, ak i po cijelom obimu ako su bez otrih ivica i ako ne prelaze dubinu od 0,2 mm tragovi uboja i udaraca koji su nastali u proizvodnom procesu pri rukovanju s tijelima projektila; neznatni uboji na centrirajuem prstenu ako su ravni s povrinom; mali zasjeci na navojima koji su posljedica vibriranja alata, kao i manje krzanje i prekid navoja, ali ne vie od 1/3 ukupnog broja navoja, s tim da zbir svih prekida ne bude dui od jednog navoja; ulaz navojnog kontrolnika ''NE IDE'' dozvoljava se do dva obrta;

pri kontroli oivala profilnim kontrolnikom dozvoljava se mjestimini zazor do 0,5 tolerancije za cilindrini dio udubljenja s metalno istom povrinom bez otrih ivica, ako su nastala od otpalog oksida, a nisu dublja od 1 mm tragovi alata za izvlaenje ako nisu iri i dublji od mjere propisane uslovima; tragovi runog alata kod ienja unutranje povrine ili alata za unutranju obradu kod dotjerivanja mase talasi i nabori u oivalnom dijelu sa blagim prijelazima sluajevi upresovanog oksida na unutranji zid tijela projektila ako se vrsto dri za osnovni materijal.

Pri vizuelenoj kontroli tijela projektila ne dozvoljavaju se: tamne fleke na vanjskoj povrini osim onih koje se mogu odstraniti struganjem, a da nisu dublje od 0,5 mm; zalisci, oksidni sloj, otre ivice i sline mane na unutranjoj povrini koje mogu tetno uticati; upljikavost i druge mane u materijalu.

Sve tijela projektila po zavrenoj finoj obradi skidanjem strugotine, a prije nabijanja vodeeg prstena, podvrgavaju se kontroli na magnetoskopu (ferofluksu) u cilju otkrivanja povrinskih greaka u materijalu. Pri ovoj kontroli koriste se slijedei kriteriji kvaliteta: indikacije koje poslije brisanja nakupine magnetskog praha ne pokazuju greku vidljivu golim okom ne uzimaju se u obzir, ako nisu due od uslovima propisane duine. U sluaju prisustva indikacija vee duine, provjerava se dubina prostiranja struganjem (turpijanjem). Nije dozvoljeno prisustvo greaka debljih od 0,5 mm. Po zavrenom turpijanju tijelo projektila se podvrgavaju ponovnom pregledu na magnetoskopu. Tijela projektila na kojima se otkriju indikacije due od dozvoljenih odbacuju se. greke koje se primjeuju golim okom pre kontrole na magnetoskopu, ili posle brisanja nakupine magnetskog praha, doputene su te ih ne treba uklanjati u sljedeim sluajevima: a. kada ne predstavljaju prave prskotine, b. kada se ne proteu pod uglom veim od 20 u odnosu na osu tijela projektila, c. kada se ne ravaju, d. kada predstavljaju kontinuirane ili nekontinuirane niti koje potiu od razvuenih nemetalnih ukljuaka ili izduenih mjehuria, a nisu due od pripisane duine, Na povrini centrirajueg prstena moe biti prisutna greka u obliku niti od irine prstena, ali greka ne smije sa centrirajueg prstena prelaziti na povrinu ispod ili iznad prstena. Na centrirajuim prstenovima nije dozvoljeno ienje (turpijanje). Tijela projektila koja se podvrgavaju ienju posebno se kontroliu.

Dimenzionalna kontrola. Dimenzionalnu kontrolu vri proizvoa 100%, a kontrola od strane kupca kontrolie uzorak propisane veliine. Prijem tijela projektila vri se po arama elika ili po partijama izrade. Ukoliko kontrola pronae odstupanja od dimenzija na crteu, ara ili partija, vraa se na reviziju. Kontrola na hidraulini pritisak. Poslije ispitivanja na magnetoskopu tijela projektila se podvrgavaju ispitivanju na hidrauliki pritisak propisane veliine u toku 10 sekundi. Tijela projektila koja propuste tenost u vidu mlaza, kapi, rose ili se pri ispitivanju deformiu, odbacuju se. Prije ispitivanja, kontrola provjerava ispravnost instalacije pomou kontrolnog manometra. Kao tenost za ispitivanje koristi se tenost koja ne izaziva koroziju. Prilikom ispitivanja treba obratiti panju da u kouljici nema zraka. Kontrola zatitne ploice. Tijela projektila sa nedozvoljenim manama materijala na dancetu, a naroito one sa vidljivim centralnim lunkerom ne smiju se pustiti na zavarivanje ploice. Zatitna ploica treba da bude elektro zavarena na dance tijela projektila neprekidnim zavarom po cijelom obimu. Kontrolu zavarivanja ploice za dno tijela projektila vri proizvoa vizuelno 100%, a probom odvajanja ploice od dna u poetku svake smjene. Kontrola vodeeg prstena. Vodei prstenovi se prije nabijanja kontroliu vizuelno i dimenzionalno 100% radi otkrivanja mana kao to su: dvoplatnost, lunkeri i razni ukljuci. Prstenovi s gornjim manama, ili dimenzionalnim odstupanjima odbacuju se. Prije putanja bakarnih prstenova u preradu, iz svake are ili partije bakarnih cijevi nabijaju se po 3 prstena na tijela projektila, koji se zatim skidaju i podvrgavaju opitu zatezanja. Taj opit izvodi proizvoa uz uvid kontrole. Obraeni bakarni prstenovi ispituju se brinelovanjem u cilju provjere tvrdoe. Kontrola se vri 100%. Tvrdoa se mjeri samo na jednom mjestu, a u sumnjivim sluajevima na dva mjesta pod 180. Bakarni prstenovi nabijaju se na tijela projektila u hladnom stanju pod pritiskom prese. Pritisak prese odreuje se tehnoloki, uz uslov da se nabijanje izvri kvalitetno, tako da ukupna zaostala deformacija u zoni prstena ne prelazi 0,1 mm po preniku cilindrinog dijela tijela projektila. Upresovni i obraeni prstenovi moraju potpuno nalegati u kanal na kouljici, to se proverava vizulenom kontrolom poslije skidanja prstena. Kontrolu upresovanosti vri kontrola skidanjem odreenog broja prstenova iz svake are tijela projektila, odnosno prijavljene koliine. Kanal ispod vodeeg prstena mora biti ist, bez ulja, masti, prljavtine, korozije i drugih stranih tijela i neistoa. Prije nabijanja bakarnog prstena leite mora biti isto i bez tragova masnoe. Nije dozvoljeno ienje kanala poslije nazubljivanja elinom etkom ili kvarcnim pijeskom. Svi prstenovi moraju imati jasne i iste otiske nazubljenog kanala tijela projektila, a leite mora biti isto. Provjeru nalijeganja upresovanog i obraenog bakarnog prstena proizvoa vri na svim tijela projektilima kucanjem po prstenu lakim mesinganim ekiem. Mukli zvuk praen odskakanjem ekia ukazuje da prsten ne nalijee potpuno u kanalu na kouljici. Ukoliko se pri kontroli nalijeganja bakarnog prstena pronae da makar samo jedan prsten slabo nalee, cijela prijavljena koliina vraa se na skidanje i zamjenu prstenova. Svi prstenovi koji su skinuti radi kontrole upresovanosti podvrgavaju se savijanju pod uglom od 180. Savijanje se vri u hladnom stanju oko valjka iji je prenik jednak debljini prstena 0,25 mm. Na vanjskoj savijenoj strani prsten ne smije da pokazuje prskotine. Ako se i pri ponovljenom opitu sa duplim brojem prstenova dobije nezadovoljavajui rezultat, prstenovi se moraju zamijeniti novim prstenovima na cijeloj koliini tijela projektila. Vizuelnu i dimenzionalnu kontrolu obraenih prstenova proizvoa vri 100%. Bakarni prstenovi moraju biti obraeni prema zahtjevima konstruktivnog crtea. Obrada mora biti ista. Dozvoljavaju se slabi tragovi ogrebotina koje su nastale pri manipulaciji, kao i slabi tragovi reznog alata i slabo zaobljenje na prijelazu od cilindrinog u konusni dio. Dozvoljena je pojava masnoe koja je putem kapilarnih kanala ula ispod vodeeg prstena. Kontrola otpornosti tijela projektila gaanjem sa poveanim pritiskom (tormentacija) Za ovaj opit kontrolni organ odvaja po dva tijela projektila iz svake are. Gaanje se vri s punjenjima koja daju za oko 10% vei pritisak od maksimalnog Pm. Gaanje se vri u tunel sa pijeskom. Za ovaj opit tijela projektila se laboriu inertnom masom i lanim upaljaima. Tormentovana tijela projektila moraju da ispune slijedee uslove: ne smiju se razbijati i lomiti pri kretanju kroz cijev oruja, niti smije doi do spadanja vodeih prstenova i ploica; ne smije se lomiti pri prodoru kroz pijesak ili pri udaru u teren, osim u sluaju pri udaru u drugi predmet, (u tom sluaju opit se ponavlja novim projektilom); vodei prstenovi moraju imati na sebi pravilno upresovana polja kao dokaz da su pravilno izvrili svoju funkciju u cijevi; ne smije imati vee od propisanih deformacija; na centrirajuem prstenu ne dozvoljavaju se otisci polja dublji od 0,05 mm, a njihovo prostiranje ne smije biti vee od polovine obima centrirajueg prstena ne smije biti otpadanja zatitne ploice u cijevi i na putanji; ne smije biti tragova polja na cilindrinom dijelu tijela projektila.

Prilikom tormentacije dozvoljava se: djelomino odvajanje zatitne ploice pri udaru u pijesak ili zemljite; slabi tragovi polja na centrirajuem dijelu po itavom obimu, ali s prekidima; na zadnjem centrirajuem prstenu crveni tragovi bakarisanja.

Kontrola antikorozione zatite. Kontrola antikorozione zatite vri se vizuelnim pregledom i laboratorijski. Pri vizuelnoj kontroli provjerava se: stanje obojene vanjske povrine tijela projektila, pri emu se zahtjeva da je boja nanijeta ravnomjerno po cijeloj povrini i da nema nezatienih mjesta; stanje olakovane unutranje povrine; ne smije biti neolakovanih mjesta, niti pak suvie nanijetog laka da se isti sliva niz zidove; stanje zatite navoja i eone povrine zrna koji moraju biti premazani zatitnim premazom.

Laboratorijski se ispituju: debljina sloja boje, odnosno laka, nijansa boje, postojanost nijanse i prianjanje boje uz metal.