1/16/2012

1

BETONSKI I AB RADOVITEHNOLOGIJA BETONA

TEHNOLOGIJA BETONA• BETON JE UMJETNI KAMENI GRAĐEVINSKI MATERIJAL• SASTAVLJEN OD : PIJESKA I KRUPNOG AGREGATA, MEĐUSOBNO 

VEZANIH CEMENTNIM KAMENOM, NASTALIM HIDRATACIJOM I OČVRŠĆAVANJEM CEMENTA KAO VEZIVA

1/16/2012

2

PROIZVODNJA I TRANSPORT BETONSKE SMJEŠE

UGRADNJA BETONSKE SMJEŠE

1/16/2012

3

NJEGA BETONA NAKON  UGRADNJE

BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI moraju se izvesti prema :• Tehničkom propisu za betonske konstrukcije,te ostalim propisima.- Propisuje tehnička svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugrađuje u 

betonsku konstrukciju, te način potvrđivanja usklađenosti  betona.‐ Propis se odnosi na obični, lagani i teški beton‐ Propis se ne odnosi na poraste betone, betone otvorene strukture ( 

istozrnati agregat) , i betone  gustoće manje od 800 kg/m2 i bet. otporne na požar

• PRAVILNIK ZA PREDNAPREGNUTI BETON • PRAVILNIK ZA OBJEKTE VISOKOGRADNJE U SEIZMIČKIM PODRUČJIMA –

za konstrukcije u seizmičkim područjima• Svi upotrijebljeni materijali za izvedbu betonskih i armiranobetonskih

radova moraju u pogledu kvalitete odgovarati BAS (BH nacionalni standardi  i to:

CementAgregatVodaArmaturaKemijski dodaci ‐ aditivi

1/16/2012

4

MEĐUNARODNI PROPISI I NORMATIVI

• CEB – Euro‐međunarodni odbor za beton

• FIP – Međunarodni savez za prednaprezanje

• FIB – međunarodni savez za beton

• Zajedničke norme u EU – CEN ( Europsko udruženje za

normizaciju)

• ISO – međunarodna organizacija za norme –svjetskag j j

• EN – EUROPSKE NORME – tehnička pravila

• EC2 – EUROCOD‐ za projektiranje betonskih konstrukcija

BETON je građevinski proizvod izrađen miješanjemAgregata 70‐80% volumena betonaCementa 10‐15% volumena betonaVode 10‐15% volumena betonaDodataka (aditiva)

• PREMA MJESTU PROIZVODNJE‐ Beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara)‐ Beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe tog gradilišta‐ Beton proizveden u betonari pogona za prednapregnute betonske

elemente• SVOJSTVA BETONA se mijenjaju tokom vremena i ovise o:‐ kvalitetu i količini sastavnih dijelova‐ načinu miješanja i transporta‐ vodocementnom faktoru ( v/c faktor)‐ načinu ugradnje‐ njezi gotovog betona

1/16/2012

5

• Prema “Pravilniku o tehničkim normativima zabbeton i armirani beton”, betoni su svrstani u dvije klase:

B I i B II

• Betoni I klase mogu se pripremati bez prethodnih ispitivanja, alije uvjetovana najmanja količina cementa (npr. za MB 20 najmanje 300 kg cementa na m3 betona).

B t i kl ij biti MB 10 15 20 i 25 i• Betoni ove klase smiju biti MB 10, 15, 20 i 25 i mogu se ugrađivati samo na gradilištu na kojem se pripremaju.

• Betoni II klase su betoni od MB 10 do MB 60 koji se moraju pripremati uz prethodna ispitivanja, te sve marke transportiranog betona.

• Kontrolu proizvodnje betona obavlja proizvođač betona do isporuke izvođaču betonskih radova. Nakon isporuke za kontroluje zadužen izvođač.

• Za armirani beton ne smije se upotrijebiti niža čvrstoća od MB 15• Za armirani beton ne smije se upotrijebiti niža čvrstoća od MB 15

1/16/2012

6

• Na mjestu proizvodnje uzima se uzorak pod slijedećim uvjetima:

‐ min. jedno pokusno tijelo svaki dan

‐ min. jedno pokusno tijelo na svakih 50 m³ iste vrste ( za količinumin. jedno pokusno tijelo na svakih 50 m  iste vrste ( za količinu veću od 2000 m³ na svakih 100 )

‐ ukupan broj uzoraka za razdoblje od tri mjeseca ne smije bitimanji od 30

• Stare oznake MB “marka betona”

• Nove oznake “klasa”  C

C 25/30C 25/30

• 25 označava čvrstoću na pritisak na pokusnom uzorku u obliku cilindra  (N/mm² = MPa )

• 30 označava čvrstoću na pritisak na kocki

1/16/2012

7

CEMENT

•  anorgansko hidruličko vezivo – vezivo koje reagira sa vodom(hidratizira). Hemijska reakcija hidratacije koja završava stvaranjem

cementnog kamena – očvršćava i pod vodom• Vrijeme vezanja‐ od momenta miješanja do stupnja hidratacije pri

kojem masa dobije krutostNeka od ispitivanja cementa:

‐ početak i kraj vezanja (Vicatov aparat)‐ stabilnost obujma ( Le‐Chatelierovi prstenovi)‐ čvrstoća‐ finoća mliva

OSNOVNE VRSTE CEMENTA‐ silikatni – kalcijevi silikati (portland cement)‐ aluminatni – kalcijevi aluminati

• MIN.KOLIČINA ZA IZRADU AB = 250 Kg/m3

AGREGAT

• Prirodni kameni materijal iz nalazišta ili dobiven drobljenjem(šljunak,drobljenac )

• Agregat se prije upotrebe ispituje i mora odgovarati uvjetima iz normiBAS EN

• Frakcija: skup zrna određene veličine0/4 , 4/8, 8/16, 16/32, ( 32/63 )

• Granulometrijski sastav: odnos između zrnaraznih veličina

• Volumenski zauzima ¾ volumena betona‐ prirodni šljunak i pijesak‐ agregat od drobljenog kamena (separacija)g g j g ( p j )

• INOVACIJA ‐ RECIKLIRANI AGREGAT‐ reciklirani agregat dobiven ispiranjem otpadnog svježeg betona‐ reciklirani agregat dobiven drobljenjem otpadnog očvrsnutog betona i

ostalih građevinskih materijala

1/16/2012

8

VODA

‐ hemijski čista voda

‐ voda iz slavine bez ispitivanja

‐ štetne tvari ( šećer, humus,kiselina, organske masnoće, otpacihemijskih tvornica) sprečavaju vezanje i očvršćivanje

‐ vode iz rijeka i bunara obavezno se moraju ispitati premavažećim normama

VODOCEMENTNI  FAKTOR  ‐v/c

• Utječe na mnoga svojstva betona

Niži d i f k d j k li iji b• Niži vodocementni faktor daje kvalitetniji beton

• Cilj laboratorijskih ispitivanja naći najniži v/c , a da se 

postigne dobra homogenizacija smjese, ugradba i zbijanje

• U praksi najčešće v/c = 0,45‐0,65

1/16/2012

9

DODACI  BETONU / ADITIVI

•  Aeranti ‐ u svježoj betonskoj masi stvaraju mjehuriće i tako povećavajuotpornost na mraz

• Plastifikatori ‐ poboljšavaju ugradivost bet. mase•  Superplastifikatori ( na bazi polikarboksilatornih etera) – sa razvojem

samougradivih betona•  Ubrzivači početka vezivanja ‐ kod mlaznog betona•  Ubrzivači učvršćivanja ‐ dobivanje ranih početnih čvrstoća (skidanje

oplata )• Usporivači početka vezivanja ‐ veće udaljenosti transporta. Najčešće

su u tekućem stanju, a ako su u prahu najprije se pomiješaju s vodom• Inhibitori korozije armature (pri građenju i u održavanju betonskihInhibitori korozije armature (pri građenju i u održavanju betonskih 

konstrukcija).‐ dodaju se u svjež beton ili sanacijski mort‐ nanose se površinski ( penetriraju s površine betona prema armaturi)

• Aditivi za postizanje vodonepropusnosti (djelomične ili potpune) –opisuju se u troškovniku

STRUKTURA BETONA• OBIČAN BETON – uobičajena gustoća betona 2000 – 2600 kg/m³• BETON MALE GUSTOĆE ( lagani beton ) ‐ 800 – 2000 kg/m³• BETON VELIKE GUSTOĆE ( teški beton ) > 2600 kg/m³

ČVRSTOĆA BETONA NA PRITISAK F t k ji t ij l• ČVRSTOĆA BETONA NA PRITISAK ‐ Fc – otpor kojim se materijalsuprotstavlja razaranju na jedinici površine ( otpor drobljenju) , ovisi o:kvaliteti cementakvaliteti i grnaulometijrskom sastavu agregatavodocementnom faktoru ‐ v/ci d i i j t i diprirodnim primjesama u agregatu i vodi

dodacima ( aditivimanačinu pripreme i ugradnje betonanačinu njege betonastarosti betona

1/16/2012

10

SVOJSTVA SVJEŽEG BETONA

Obradivost‐ količina rada potrebna da se beton zbije i ugradi u konstrukciju (veći v/c ) lakše se ugrađuje 

Konzistencija ‐mjera obradivosti prema kojoj razlikujemo:‐ kruti beton‐ slabo plastični beton‐ plastični beton‐ tekući beton

• Kruti ‐ za masivne nearmirane konstrukcije visoke rane čvrstoćemalo stezanje

• Slabo plastični ‐ za konstrukcije s rjeđom armaturom• Tekući ‐ za gusto armirane konstrukcije i pumpani beton

SVOJSTVA OČVRSLOG BETONA

• Čvrstoća ‐Marka betona MB ‐ normirana čvrstoća nakon 28 dana utvrđena na uzorcima pripravljenim normiranimpostupcima

G t ć j i l k ji t đ j• Gustoća ‐ omjer mase i volumena koji se utvrđuju prema 

normama (obični, laki i teški betoni)

TEŠKI BETON > 2800 kg/m3

NORMALNI BETON 2000 2800 kg/m3NORMALNI BETON 2000 – 2800 kg/m3

LAGANI BETON 800 – 2000 kg/m3

EKSTRA LAGANI B. 400 – 800 kg/m3

1/16/2012

11

• Promjene volumena – nejednako zagrijavanje unutar

presjeka,prsline na površini,ljuskanje

• Visoke temperature – uzrokuje gubitak vode , skupljanje cem. 

kamena pad čvrstoćekamena, pad čvrstoće

• Niske temperature –mraz ,odmrzavanje,voda u

kapilarama,razaranje(aeranti )

OZNAČAVANJE SVJEŽEG BETONA – PREMA EUROCODU 2 i BAS STANDARDIMA 

Razredi čvrstoće betona na pritisak:

C 12/15, C 16/20, C 20/25, C 25/30, C 30/37, C 35/45, C 40/50, C 45/55, C 50/60

Objašnjenje oznake : C‐ f ck,cyl / f ck,cubeC= klasa betona (razred čvrstoće betona na pritisak)f ck,cyl = normirana karakteristična čvrstoća betona na pritisak dobivenaispitivanjem valjka dimenzija 150/300 mm u N/mm2f ck,cub = normirana karakteristična čvrstoća betona na pritisak dobivenaispitivanjem kocke stranice 200 mm u N/mm2

1/16/2012

12

RAZRED IZLOŽENOSTI

X0 ‐za nearmirani beton u okolini bez smrzavanja, abrazije ili kemijskog djelovanja i za armiranibeton u vrlo suhim uvjetima uporabeKOROZIJA UVJETOVANA KARBONIZACIJOM

XC1 ‐suha ili stalno vlažna okolinaXC2 ‐vlažna, rijetko suha okolinaXC3 ‐umjereno vlažna okolinaXC4 ‐izmjenično vlažna i suha okolina

KOROZIJA UVJETOVANA KLORIDIMA KOJI NISU IZ MORAXD1 ‐umjereno vlažna okolinaXD2 ‐vlažna, rijetko suha okolinaXD3 ‐izmjenično vlažna i suha okolina

KOROZIJA UVJETOVANA KLORIDIMA IZ MORAXS1 ‐okolina uz more izložena solima iz zrakaXS2 ‐okolina stalnog djelovanja moraXS3 ‐zona plime i oseke i zona zapljuskivanja valovima

DJELOVANJE SMRZAVANJA I ODMRZAVANJA SA/BEZ SOLI ZA ODMRZAVANJEXF1 ‐umjerena zasićenost vodom bez soli za odmrzavanjeXF2 ‐umjerena zasićenost vodom sa solima za odmrzavanjeXF3 ‐visoka zasićenost vodom bez soli za odmrzavanjeXF4 ‐visoka zasićenost vodom sa solima za odmrzavanje

HEMIJSKO DJELOVANJEXA1 ‐lagano kemijsko djelovanjeXA2 ‐umjereno kemijsko djelovanj

RAZRED KOENZISTENCIJE

1/16/2012

13

RAZRED SADRŽAJA HLORIDA

RAZRED PREMA MAKSIMALNOM ZRNU

1/16/2012

14

PROJEKT BETONA

• elaborat kojeg izrađuje izvođač, a kojim se specificiraju sve potrebnepredradnje i radnje za postizanje tražene kvalitete i ostalih zahtjeva zabeton.

• S projektom betona se moraju usaglasiti projektant i nadzorni inženjer.

• Projekt betona mora sadržavati :

tehničke uvjete za projektirana svojstvaopis sastojaka betonanačin proizvodnje betonanačin proizvodnje betonaprogram kontrole kvalitete i identičnosti čvrstoće betona na pritisakplan betoniranjanadzor i kontrolu kvaliteta  armaturnih čelikazavršnu ocjenu kvaliteta

PLAN BETONIRANJA – TRANSPORT BETONA

• Plan betoniranja uključuje opis transporta i ugradnje betona isve radnje vezane za te poslove.

• Prilikom svake isporuke betona na gradilište proizvođač betona je dužan izdatI dostavnicu koja mora sadržavati sljedeće podatke:je dužan izdatI dostavnicu koja mora sadržavati sljedeće podatke:ime tvornice betona, serijski broj otpremnice, datum i vrijemeutovara, tj. vrijeme prvog kontakta cementa i vode, broj iliidntifikaciju vozila, ime kupca, ime i lokaciju gradilišta, količinabetona u m³, deklaraciju usklađenosti s referencama premauvijetima kvalitete i prema EN 206‐1, ime ili znak certifikacijskogtijela ako je relevantno vrijeme u koje beton stiže na gradilištetijela ako je relevantno, vrijeme u koje beton stiže na gradilište, vrijeme početka istovara, vrijeme kraja istovara

• U dodatku otpremnice trebaju biti sadržani podaci o razredučvrstoće, izloženosti, sadržaju klorida, konzistencije, specijalnasvojstva, max. zrno agregata i drugi parametri koji su uvjetovani.

1/16/2012

15

PLAN BETONIRANJA‐ UGRADNJA BETONA• Ugradnja betona istovremeno obuhvaća istresanje i smještaj

svježeg betona u oplati i to na način da se beton ubaci što bliženjegovom konačnom položaju u konstrukciji. Ove radnje trebaprovoditi na način, da ne dođe do segregacije smješe betona.

• Prilikom ugradnje betona potrebno je poštovati iduća pravila:• Prilikom ugradnje betona potrebno je poštovati iduća pravila:izbjegavati da beton udara izravno u oplatu, visina slobodnogpada neaditiranih betona ne smije biti veća od 1.5m, ugradnjuvršiti u jednakim slojevima, debljina slojeva koji se kompaktirajusmije iznositi naksimalno 50cm, slojevi betona u cijelosti morajubiti kompaktni prije nanošenja sljedećih slojeva, što znači da obasloja betona moraju biti monolitizirani prije svakog betoniranjasloja betona moraju biti monolitizirani, prije svakog betoniranjapripremiti plan betoniranja, u odnosu na konkretne mogućnosti iokolnosti, a kada to zatraži nadzorna služba, prekidi kod dužestanke, moraju se nastaviti odgovarajućim tehnološkimpostupkom (ispiranjem ploha, čišćenjem i uporabom nekogsredstva za nastavak betoniranja)

PLAN BETONIRANJA‐ PREKID BETONIRANJA I OBRADA SPOJNICAUkoliko eventualno dođe do prekida betoniranja pojedinih konstruktivnih elemenata treba uraditi slijedeće:

• kod betonskih pločastih elemenata i betonskih zidova trebaočistiti svježi beton, da se dobije vertikalna/ horizontalna ploha.Od t iti t i it f k ij i i j l dOdstraniti sav cement i sitnu frakciju ispiranjem mlazom vode.Prije nastavka betoniranja prekid je potrebno obraditi scementnim mortom, prekid betoniranja, ako bude potreban,predvidjeti na području najmanjih statičkih momenata ukonstrukciji.

• Izvođač radova je dužan dati pismeni prijedlog nastavljanjab t i j j kt t bj kt i d j l žbi bj ktbetoniranja projektantu objekta i nadzornoj službi na objektu, atek po odobrenju može se pristupiti daljnjem betoniranju (ilitražiti od projektanta da riješi problem). Isto vrijedi za bilo kakvesanacije pogrešaka i oštećenja na konstruktivnim elementimaobjekta.

1/16/2012

16

PLAN BETONIRANJA ‐ POSTUPCI U SLUČAJU NEDOSTATKA U KVALITETI

• U slučaju pojave uobičajenih pogrešaka i nedostataka u izvedbi, kao npr. veza starog i novog betona, segregacije, neravnine, šupljine od vezanja oplate i slično, preporuka je da se ovakvašt ć j i j či d b d ij ki ltoštećenja saniraju na način da se obrade sanacijskim malterom

sa dodatkom sredstva za povećanje prionjivosti starog i novogbetona.

• Sanacijski malter mora biti sličnih mehaničkih svojstava i bojekao podloga na koju se nanosi.

N jb lji l i iž k ij b lj d h i• Najbolji se rezultati postižu ako se sanacija obavlja odmah priskidanju oplate, odnosno dok je beton mlad. 

• Ako se obrađuju dublja oštećenja, u smjesu se dodaju polipropilenska vlakna. Sanirane površine se njeguju 2‐3 dana.

PLAN BETONIRANJA ‐ NJEGA BETONA

Neposredno nakon samog betoniranja beton treba biti zaštićenod prebrzog isušivanja, od brze izmjene topline između toplog betona i zraka, od oborina i tekuće vode, od visokih i niskih t t d ib ij i d ih h ičkih št ć jtemperatura, od vibracija i drugih mehaničkih oštećenja u vrijeme vezivanja i početnog očvršćivanja.

1/16/2012

17

PRIPREMA BETONA• mješalice (mobilne i stabilne) ‐ betonare

TRANSPORT I UGRADNJA BETONA

• Miksete ( temelji)

• Puževi ( arhimedov vijak)

• Dizalice

• Pumpe• Pumpe

• Ručni alati

• Vibratori ( oplatni i igličasti )

PRIPREMA BETONA

1/16/2012

18

1/16/2012

19

1. Mobilna postrojenja –( za brze intervencije, mali kapaciteti 

2‐3 m³/ sat )

2 P i j j d lj i diliš i lik2. Prenosiva postrojenja – na udaljenim gradilištima za velike 

količine betona( 10‐25 m³/sat ),veliki troškovi preseljenja

3. Stabilna postrojenje –kvaliteta,sigurnost, zaštita okoline, u 

predgrađima,sa filterima za prašinu,sa prihvatom i

pročišćavanjem otpadnih voda ( 80 ‐300 m³/sat )

Osnovni sklopovi postrojenja

1. Skladišta ( agregat,cement,voda dodaci)

2 Uređaji za doziranje2. Uređaji za doziranje

3. Uređaji za miješanje

4. Prihvat i pročišćavanje otpadne vode

5. Uređaji za upravljanje

1/16/2012

20

Uređaji za doziranje

• Doziranje sastojaka se vrši težinski, prema određenim recepturama

• Agregat: svaka frakcija se posebno dozira uređajima koji mogu biti mehanički,poluautomatski iautomatski (protočne vage )

• Cement: Od silosa transporterima do dozatora koji su danas uglavnom rješene kao automatski protočni

1/16/2012

21

1/16/2012

22

Voda : 

problem se javlja kod ustanovljivanja vlažnosti agregata 

(senzori za vlažnost agregata),doziranje preko vodomjera, tako 

da se zatvara protok kad prođe zadana količinada se zatvara protok kad prođe zadana količina

Dodaci: 

‐ vežu se najčešće na količinu cementa 0,5 – 3 % kol. cementa

‐ uređaji su smješteni između dozatora za vodu i miješelice

Skladište agregata:‐ otvorena ( zvijezda i sa pregradama )‐ zatvorena (silosi,mogućnost grijanja)‐ zalihe za dva do tri dana

1/16/2012

23

Skladište cementa:‐ silosi 60 ‐900 tona‐ ne dopunjavati (miješanje cementa )‐ zaliha za tjedan

BETONARE

• Raščlanjene ili prizemne sa zvijezda skladištem agregata. U

prizemnim tvornicama betona unutarnji tok transportap j p

kamene sitneži je vodoravan, deponiran u pregrade po kojima

se povlači skrejper bager do dozatora iz kojih izravno

dospijeva u mješalicu.

• Cement se iz silosa otprema u mješalicu pomoću

Arhimedovog puža, pomoću kojeg se i dozira

1/16/2012

24

1/16/2012

25

1/16/2012

26

1/16/2012

27

1/16/2012

28

KOMPAKTNE (ZBIJENE) BETONARE (sa zatvorenim cilindričnim ilibunker‐silosima i toranjskebetonare)

1/16/2012

29

1/16/2012

30

1/16/2012

31

Ciklički :

Miješalica Pretovarni silos  Posuda

Pretovarni silos 4‐6 m³Pretovarni silos 4 6 m

1/16/2012

32

TRANSPORT I UGRADNJA BETONA

1/16/2012

33

AUTOMJEŠALICE – MIKSERI‐ na kamionskom postolju posuda kruškolikog oblika oslonjena na 

valjkaste ležajeve‐ pogonski motor za okretanje posude‐ u unutrašnjosti spiralne peraje‐ na vrhu posude utovarni i istovarni lijevci‐ na prednjem dijelu posuda za vodu‐ prilikom vožnje brzina okretanja iznosi 5‐6 okretaja/min‐ prilikom istovara 20‐ 30 okretaja / min u suprotnom smjeru‐ doseg lijevka 2,5 m‐ utovar 1‐1,5 min/ m³ ,istovar 2‐3 min/ m³‐ male mješalice 3‐6 m³ ,velike 9 m³‐ vrijeme prijevoza do 2 sata‐ Nakon istovara ulije se 50 l vode i miješa do povratka na betonaru‐ Mogu se prevoziti i suhe mješavine tako da se na gradilištu doda voda i

miješa (do MB 25)

1/16/2012

34

Prijenos do mjesta ugradbe

Ovisi o : • vrsti građevine• količini betonakoličini betona• presjecima elementa• raspoloživim strojevima

Dva su načina prijenosa :• ciklički ( dizalicom u posudi)• kontinuirani (pumpom)

1/16/2012

35

Miješalice s pumpom‐ za prebacivanje betona na udaljenost 10‐12 m

Kontinuirani

1. Mobilne pumpe za beton

k i k lj‐ na kamionskom postolju

‐ učinak 6‐ 10 m³/sat

‐ dizalica s rukom pomična za 180°

‐ na ruci cjevovod,na kraju slobodno elastično crijevo 6 m

‐ dohvat 30 m i više , ispod i iznad razine

1/16/2012

36

1/16/2012

37

2. Stabilne pumpe‐ mostovi,tuneli‐ promjenjiva dužina cjevovoda ( čel. cijevi do 6 m, ø125 ‐ 200 

mm,polažu se na terenu i povezuju spojnicama, na kraju elastično crijevo )j )

‐ pogonski motor i pumpa na postolju‐ učinak 5‐25 m³/sat‐ podizanje betona do 60 m u visinu i 200 ‐ 300 m udaljenosti

1/16/2012

38

Beton za pumpe  “pumpani beton”

‐ plastičan

‐ max. zrno 31,5 mm

‐ na početku rada podmazivanje ( više cementa pijesak i voda)

‐ na kraju rada ispiranje

3. Gumene trake

‐ za velike brane i druge masivne konstrukcije

‐ beton s krupnim agregatom

‐ nagib 45 %

1/16/2012

39

1/16/2012

40

1/16/2012

41

Posuda za ugradnju betona

• 0,5 ‐ 1 m³ konusnog oblika

• 5 ‐6 zahvata/ sat,

• učinak 2,5 ‐ 5 m³/ sat

• idealno za grede i tanke zidove

1/16/2012

42

UGRADNJA BETONA

• Betonska mješavina sadrži 15 ‐ 17%  zračnih pora i kad se ne bi 

zbijala beton bi bio porozan i male čvrstoće ( kemijski nevezana

voda isparava i stvara pore)

• Za zbijanje su se nekad koristili ručni nabijači,  a danas vibratori

1/16/2012

43

VIBRATORI S UNUTARNJIM DJELOVANJEM

Iglasti vibrator

‐ pervibrator

‐ čelična  kruta cijev sa osovinom koja se okreće

‐ savitljivim crijevom povezana s pogonskim motorom ( 4 ‐ 6 m )

‐ promjer 32, 50, 75, 100 mm

‐ dužina 40 ‐ 60 cm

‐ beton se ulijeva u slojevima ,vibrira se okomito

‐ slijedeće ubadanje na periferiji polumjera

1/16/2012

44

Revibriranje‐ ponovo vibriranje nakon 1,5‐2 sata‐ koristi se kod montažnih elemenata‐ povećenje čvrstoće 14 %

Pervibratori (vibratori‐igle)

1/16/2012

45

1/16/2012

46

1/16/2012

47

VIBRATORI S VANJSKIM DJELOVANJEM

• Oplatni

‐ pričvršćeni na oplatu po visinipričvršćeni na oplatu po visini

‐ rade istovremeno s ulijevanjem betona

‐ veću primjenu imaju u tvorničkom ugrađivanju (metalni kalupi

bolji prijenos vibracija)

debljina zidova gdje je zbijanje učinkovito 25 30 cm‐ debljina zidova gdje je zbijanje učinkovito 25 ‐ 30 cm

1/16/2012

48

Vibro ploče

‐ limeno korito sa jednim ili više vibratora usklađenog rada

‐ za betonske konstrukcije položene na zemljanoj podlozi

‐ debljina zbijanja 25 ‐ 30 cm

Vibro stolovi

‐ u tvornicama za prefabricirane elemente

‐ čel. ploče na kojima su kalupi

‐ ispod ploče 1 ili više vibratora sa podešavanjem brzine okretaja

ovisno o vrsti betona

1/16/2012

49

1/16/2012

50

Njega betona i Tehnologija izvođenja betonskih radova pri nepovoljnim 

vremenskim uvjetima

1/16/2012

51

NJEGA BETONA

Za konačnu kvalitetu betona važno:

1. vlažnost i okruženjed b hid t ij t b j k il ž d‐ za dobru hidrataciju potrebna je kapilarna mreže puna vode,

osnovno je spriječiti gubitak vlage ( intenzivan proces u 7 dana)

2.temperatura‐ oslobađa se toplina‐ povoljna temperatura +2 ‐ + 20 °C ( najbolje 13 °C )povoljna temperatura    2   20  C ( najbolje 13 C )

Veću pažnju treba posvetiti pločama jer su relativno tanke ivelika površina im je otvorena

Načini i sredstva za njegu betona

• polijevanje vodom

• pokrivanje tkaninama uz polijevanje ( juta )

• plastične folije

• zaštitni premazi ‐ prska se mješavina silikona i vode, sloj koji 

spriječeva isparavanje ( skidanje nakon mjesec dana ‐ ispiranje

vodom)

Preporučeno je intenzivno njegovanje 7 dana, a za betone 

visoke čvrstoće 15 dana

1/16/2012

52

Izvođenje radova pri niskim i visokim  temperaturama

• većina radova se može obavljati tokom cijele godine• temperature djeluju na kemijske procese:

‐ ispod 10 ° usporavaju se‐ ispod 0 ° obustavljaju se‐ iznad 30 ° nepovoljno na hemijske  procese i ljude

Nepovoljniji je utjecaj niskih temperatura i vjetrova od utjecajavisokih temperatura

Mjere u zimskim uvjetima

1. osiguranje zalihe materijala

‐ agregat ‐ 90% je iz kamenoloma koji zimi obustavljaju radove

(čišć j t )(čišćenje agregata)

‐ cement ‐ veće zalihe samo u ootpuno suhim silosima

‐ armatura dostupna cijele godine

2 osiguranje ljudi2. osiguranje ljudi

‐ zagrijavanje

‐ dodatna odjeća

‐ dodatak za rad u zimskim uvjetima

1/16/2012

53

Utjecaj niskih temperatura na svježi beton

Agregat‐ uvijek ima vlage ,voda se pretvara u ledena zrnca i

nakon otapanja beton ostaje porozan

‐ ako mraz djeluje na svježu masu prije početka vezanja može se 

spasiti ( led onemogućava vodi da se uključi u reakciju, nakon

otapanja vibrira se, nastavlja s hidratacijom)

‐ mraz djeluje u toku vezanja trajna oštećenja

‐ hidratacija cementa je usporena ili obustavljena

PRIPREMA BETONA

A) pri temperaturi od 0 ‐10°c

• priprema betona

Agregat se miješa sa toplom vodom ( 90°c) 2‐3 min,dodaje s

cement i miješa dalje

• zaštita betona u konstrukciji

‐ cilj je spriječiti gubitak topline iz ugrađenog betona

‐ zidovi,stupovi i grede u oplati pokrivaju se pl. folijama

‐ na ploče se postavi folija preko drvenih gredica ( sloj zraka

osigurava dovoljnu toplinsku zaštitu)• Dodavanjem dodataka koji smanjuju v/c‐ razni plastifikatori i aeranti

1/16/2012

54

B) pri temperaturi ispod 0°c

priprema betona

‐ agregat se zagrijava vodenom parom i vrelim zrakom ako su

skladišta otvorene ili grijačima ako su zatvorena

zaštita betona

‐ postavljanje izolirajućih ploča od min. vune s vanjske stranep j j j p j

oplate

‐ zagrijavanje oplatnih površina

Postoje dva pristupa u vezi građenja u zimskim uvjetima:

1. Većina građevinskih radova pri niskim temperaturama se ne g p p

može izvoditi kvalitetno. Građenje nije ekonomično.

2. Uz posebne mjere većina građevinskih radova se može 

izvoditi. Ukupni troškovi građenja se ne povećavaju uizvoditi. Ukupni troškovi građenja se ne povećavaju u 

odnosu na prekid proizvodnje.  

1/16/2012

55

• Klimatske prilike u BiH koje utječu na građenje:

1. U Hercegovini submediteranskom području – vjetar i kiša, 

ljeti visoke temperature

2. U kontinentalnom i planinskom području – niske zimske 

temperature

Na građevinsku proizvodnju najviše utječu ove klimatske 

karakteristike:

1. TEMPERATURE

0 h k hTemperature ispod 100C  usporavaju hemijski proces hidratacije 

cementa, posebno ispod 00C. Hidratacija se usporeno odvija do 

10 0C

Temperature iznad 300C također nisu dobre za izvođenje radova.

Prikladne temperature su od 10 do 30 0CPrikladne temperature su od 10 do 30 0C.

Takvih dana je cca 150 ‐180 u godini (oko 40‐50 % kalendarskog 

vremena).

1/16/2012

56

2. VJETAR – najveći problem u radu s kranom, npr. pri 20 km/h 

treba zaustaviti prijenos velikoplošnih oplata, a kod 25‐30 

km/h prekida se rad krana 

3. KIŠA

4. MAGLA

Vanjski nepovoljni utjecaji na beton

‐ kemijski

‐ fizički

‐ biološki

Trajnost betonske konstrukcije je određena mogućnošću 

penetracije agresivnih tvari u beton

• Korozija ‐ kemijski procesi kao posljedica prodora agresivnih

tvari

• Erozija – mehaničko djelovanje ,habanje (bolji eruptivni

agregat,manje cementnog kamena)

1/16/2012

57

Utjecaj prekida rada u zimskom periodu na troškove građenja

1 I t it t đ i k i d j i ki j i1. Intenzitet građevinske proizvodnje u zimskim mjesecima  

opada ili se proizvodnja čak u cijelosti obustavlja.

2. Nastavak radova u zimskom periodu s posebnom opremom 

ć k škne povećava ukupne troškove građenja.

Nepovoljne posljedice prekida rada u zimskom periodu:

1. Prekid rada kroz tri zimska mjeseca uzrokuje 75 %‐tnu 

godišnju iskorištenost građevinskih strojeva. U tom periodu 

postoje troškovi amortizacije strojeva, a nema prihoda, tj. 

posluje se s gubitkom.

1/16/2012

58

2. Kumulativna krivulja dobitka ukazuje da zbog nadoknađivanja gubitka iz tri zimska mjeseca, poduzeće s dobitkom ppočinje poslovati tek u avgustu.

3. Produljenje radova dulje je od prekida zbog inercije poslovnog sistema i periodaposlovnog sistema i perioda uhodavanja.

• Da bi se dobio tačan odgovor, potrebno je napraviti 

ekonomsku studiju i proračunati troškove građenja s 

nabavkom opreme za radove u zimskim uvjetima i varijantenabavkom opreme za radove u zimskim uvjetima i varijante 

prekida radova.

• Nabavka opreme isplativa – ako se koristi više puta

1/16/2012

59

Mjere za izvođenje betonskih radova pri niskim temperaturama

Utjecaj niskih temperatura na svježi beton:

• Hidratacija cementa• Hidratacija cementa je hemijski proces vezivanja minerala 

cementa s vodom. • Cementna kaša je zasićeni rastvor koji kristalizira stvarajući 

cementni kamen.• Zgušnjavanje cementne kaše naziva se vezivanje, nakon kojeg 

počinje očvršćavanje.

• Betonska smjesa je osjetljiva na niske temperature ispod 00C.

• Što se događa s betonom ispod 00C?

1. Bitno se usporava hidratacija cementa. Ona je sporija već ispod 

100C, a vrlo usporeno odvija se do ‐100C.

Š2.  Led ima 9 % veći volumen od vode. Širenjem nastaju unutarnja 

naprezanja koja razaraju betonsku masu. Vizualno se to vidi kao 

ljuskanje površine betona, dok jezgra može ostati sačuvana – zbog 

topline hidratacije zaštićene vanjskim slojem.

1/16/2012

60

3. Ako do mraza dođe prije početka vezivanja, tad se beton još 

može spasiti. Masa nabubri, a kad prođu niske temperature, 

tad se izvibrira.

4. Najkritičnije je kad je već počelo vezivanje, pa sve dok beton 

nije postigao čvrstoću otpornosti na mraz. Tad je najosjetljiviji 

i led nepovratno razara njegovu strukturu.

5. Ovisno o v/c pri temperaturi od 50C, beton postaje otporan na 5. Ovisno o v/c pri temperaturi od 5 C, beton postaje otporan na

mraz u roku od 35‐70 sati.

6. Najbolja hidratacija je pri 130C. Voda lakše i potpunije prodire 

u cement.

Temperatura od 0 do 100C1. Priprema betona s toplom vodom • Vrijede postojeća postrojenja samo treba vodu zagrijati na 900C 

i mijenjati redoslijed miješanja.• Ne miješa se uobičajenim redoslijedom (agregat +cement paNe miješa se uobičajenim redoslijedom (agregat +cement, pa 

voda) jer bi zbog vruće vode došlo do burne reakcije hidratacije u reakciji s cementom što bi stvorilo nejednoliku strukturu i čvrstoću betona.

• U mješalicu prvo – agregat, vruća voda, promiješa se 2‐3 min. Agregat se temperira, otope se zrnca leda, a onda se dodaje cement uz nastavka miješanja.cement uz nastavka miješanja.

• Cijena betona poskupljuje za 0,35 ‐1 %.

2. Dodacima (aditivima)Superplastifikatori snižavaju vodocementni faktor i time osjetljivost na niske temperature. Cijena betona veća za 5 %.

1/16/2012

61

3. Zaštitom betona u konstrukciji

• Plastičnom folijom sprečava• Plastičnom folijom sprečava se gubitak topline hidratacije.

• Uptrebom toplinsko‐izolacionih  materijala.

Temperature od ‐10 do 00C

1. Zagrijavanjem agregata

• Otvorena skladišta agregata tipa zvijezda

• Agregat se zagrijava vodenom parom  koji se od kotla dovodi 

perforiranim cijevima.

• Povećava cijenu betona 10‐15 %.

1/16/2012

62

Beton postaje otporan na mraz kada dostigne određenu starost, tj. kada dostigne čvrstoću koja onemogućava razaranje betona

1/16/2012

63

Puna zaštita proizvodnog procesa

• lagana čelična konstrukcija iznad buduće građevine prekrivena 

folijama i izolacionim materijalima

• u početku oslonjena na tlo, a kasnije na izgrađene dijelove

zgrade

• podizači mehanički ili hidraulične  dizalice

• unutarnji prostor grijan na 14°c

• kad je konstrukcija gotova privremeni okviri s folijama

Puna zaštita proizvodnog procesa

1/16/2012

64

Rad na visokim temperaturama• Agregat je osnovni nosilac topline ( visok topl. koeficijent i veliki 

udio u masi )• zaštita od izravnog djelovanja sunca izradom laganih

nadstrešnica od dasaka• vlaženje vodom, prskalice (6°c niže od tempereture zraka )• hlađenje ledom (neposredno prije miješanja• dodaju se listići leda s kojima se najprije izmješa agregat)

injekcione mašine za hlađenje betona mašina za proizvodnju leda u ljuspicama

ZNAČAJNA MANA NORMALNOG BETONA KAO GRAĐEVINSKOG MATERIJALA JE MALA OTPORNOST PROLAZU TOPLINE, ODNOSNO ČESTA POJAVA TZV.

TOPLINSKIH MOSTOVA

1/16/2012

65

1/16/2012

66

1/16/2012

67

1/16/2012

68