6.Ishrana Sportskih Konja

8/19/2019 6.Ishrana Sportskih Konja

1/5

Ishrana sportskih konja

Otežano normiranje obroka za radne, a posebno za trkaće konje posljedica je naglih izmjena

intenziteta naprezanja. Rezultati kod sportskog konja direktno su ovisni o izdržljivosti,

ustrajnosti kod određenih brzina i „eksplozivnosti“.

olumen probavnog trakta koli!inski limitira uno"enje hrane, spre!avajući time preveliko

opterećenje organizma. #a uspje"no kreiranje obroka neophodno je poznavati zna!aj

energetskih izvora koji se nalaze u hranivima kako bi im udjele postavili u odgovarajuće

odnose.

Tablice str.171.

Osnovu obroka !ine voluminozna hraniva $sijeno i korjenasta krmiva% uz nadopunu

koncentrovanom komponentom. &oncentrovana komponenta sadrži '()'*+ bjelan!evina,

dovoljnu koli!inu energije i balansirane mineralne komponente. Odnos voluminozne ikoncentrovane komponente u obroku se mijenja, u skladu sa intenzitetom napora kojem su

konji izloženi $od '' do '(%. -portski konj u treningu treba dobiti sijena u obroku u koli!ini

od '+ njegove tjelesne mase. &oli!ina koncentrata se kreće ')',/+ tjelesne mase konja.

0koliko je konj izložen većem utro"ku hraniva od koli!ine koja se nalazi u obroku,

kratkoro!no aktivira vlastite rezerve. 1okom intenzivnijih napora aktivacija dijela tjelesnih

rezervi je planirana, te se osigurava konju da ih nakon obavljena posla nadoknadi.

2eprimjerenost obroka u pogledu koli!ine ili kvaliteta odražava se na kondiciono stanje.

3ubitak kondicije i mr"avljenje ukazuje na nedovoljan ili siroma"an obrok. 4reobilan obrok dovodi do deponovanja rezervi masnog tkiva, metaboli!kih, reproduktivnih i drugih smetnji.

4reporu!uje se vaganje konja najmanje jednom mjese!no zbog objektivne procjene kondicije

konja.

&oli!ina potrebne energije u obroku ovisi o

) tipu konja,

) planiranoj aktivnosti,

) koli!ini vode,

) kondiciji konja i vje"tini jaha!a,

) te uslovima okoline.

2orme za ishranu se koriste kao polazna osnova, ali iskustvo i stru!nost onoga koji hrani

konjamora pomoći kod uravnoteženja obroka.

&onj koristi energiju na dva na!ina

'. 4ri niskom intenzitetu rada mi"ići pretvaraju glukozu u energiju koristeći kiseonik

$„aeroban rad%,

(. &od visokog intenziteta rada, mi"ići koriste energiju tako brzo da se glukoza po!inje

pretvarati u energiju bez prisustva kiseonika $„anaerobni rad“%.


2/5

5naerobni rad se može održavati vrlo kratko vrijeme i rezultira stvaranjem mlije!ne kiseline.

1okom aerobnog rada umor se javlja zbog iscrpljenja energetskih rezervi i pregrijavanja. &od

anaerobnog rada umor je uzrokovan nakupljanjem mlije!ne kiseline i iscrpljivanjem energije.

6shrana sportskih konja se prilagođava intenzitetu i trajanju napora. &onjima koji se izlažu

velikom naporu treba iz obroka eliminirati sijeni, najmanje '( sati a zrnastu hranu najmanje 7

sati prije napora $natjecanja%. odu ne treba limitirati.

4reporuka u ishrani konja koji se izlažu ovakvim naprezanjima je

) izbjegavanje obilnih voluminoznih obroka, odnosno

) davati manje ali !e"će obroke sijena,

) eliminirati „zrno“ najmanje 7 sati prije natjecanja,

) dok u pogledu vode ne treba uvoditi restrikcije.

0mor se javlja zbog pada koncentracije glukoze u krvi i rasta koncentracije mlije!ne kiseline

u mi"ićima, "to umanjuje njihovu 8unkcionalnost. Ovo dodatno stvara opterećenje tetiva,

zglobova i kostiju, te povećava vjerojatnost padanja, lomova i drugih ozljeda.

-trategija ishrane sportskih konja treba biti

) povećanje koncentracije glukoze u krvi i mi"ićima i

) osiguranje dovoljne koli!ine elektrolita.

4ojam „manipulacija ugljenim hidratima“ u ishrani konja ozna!ava poseban režim ishrane

prije natjecanja. i"ednevno tro"enje rezervi glikogena $obroci sa malo ugljenih hidrata, puno

masti i bjelan!evina uz naporan trening% ozna!ava „pražnjenje rezervi“. „4unjenje“ rezervi se provodi neposredno prije natjecanja, obrokom bogatim ugljenim hidratima. 1ako se postiže

visoka koncentracija glikogena u mi"ićima, neposredno prije natjecanja. 0 ishrani sportskih

konja !esto se koriste ulja zbog u"tede rezervi glikogena. 4rimjenom bikarbonata može se

kratkoro!no odstraniti mlije!na kiselina iz mi"ića, odnosno „odgoditi“ umor.

Vrijeme ishrane djeluje na razinu pojave umora, obzirom da je koncentracija glukoze u krvi

najniža 9: minuta nakon hranjenja. &oncentratni dio obroka treba dati barem * sata prije

natjecanja kako ne bi u krivo vrijeme nastupio umor zbog pada koncentracije glukoze u krvi.

-ijeno treba davati ( sata prije i ( sata poslije davanja koncentrata, jer istovremena ishrana

sijenom i koncentratom smanjuje probavljivost skroba, te dovodi do nastanka gasova, toplotei kiselina u crijevima.

Toplota također doprinosi nastanku umora. ;a bi se konj ohladio znojenjem, mora

preusmjeriti krv iz mi"ića prema koži. 1o smanjuje protok krvi kroz mi"iće, pada

koncentracija kiseonika i glukoze, uz istovremen rast koncentracije mlije!ne kiseline koja

ubrzava nastanak umora.

rućina koja se stvara pri radu mi"ića se može smanjiti davanjem visokoprobavljive hrane s

puno ulja i "to manje bjelan!evina.


3/5

0lja predstavljaju hladan, stalan i jednoli!an izvor energije koji omogućava o!uvanje

koncentracije glukoze u krvi. 2avikavanje na ulje traje =)> nedjelja, uz postupno uvećavanje

koli!ine. 4o!etna koli!ina je /)':ml?dan, te se postupno dnevno povećava za /)':ml do nivoa

koji zadovoljava predviđene potrebe.

#adnji obrok prije trke treba napuniti zalihe glikogena u jetri i mi"ićima. 1rebalo bi ga dati *)

> sati prije same trke. &onju ne treba dati vi"e od :,/ kg zrnaste hrane na ':: kg tjelesne mase

po obroku.

1reba izbjegavati brzo hranjenje. 4roduženo vrijeme hranjenja poti!e proizvodnju sline i

želu!anih sokova, te pobolj"ava probavu i resorpciju u tankom crijevu. oda može biti

uskraćena na duže od ( sata prije trke. 2ervozne konje možemo umiriti davanjem manje

koli!ine sijena. 6zdržljivost tokom trke, osim o energiji, ovisi i o vodi i elektrolitima , te je

neophodno konja snabdjeti tim materijama.

2eprimjereno težak trening ili natjecanje izazivaju o"tećenja mi"ića zbog nastanka velikihkoli!ina mlije!ne kiseline i pretjeranog napora. 6ntenzivno vježbanje je kataboli!ki proces koji

uklju!uje kori"tenje tjelesnih zaliha. Opskrba izbalansiranim koli!inama ugljenih hidratima,

esencijalnim aminokiselinama i antioksidansima nakon intenzivne vježbe, kataboli!ko stanje

prevodi u anaboli!ko, omogućujući mi"ićima da se oprave.

@ijenjajući koli!inu sirovih vlakana može se mijenjati sastav i masa crijevnog sadržaja. -vaki

kg sirovih vlakana veže >)7 kg vode i elektrolita u crijevima. 1okom preponskih natjecanja

crijevni sadržaj predstavlja opterećenje pri preskoku. 0nos sirovih vlakana treba reducirati na

:,/)' + tj.mase nekoliko dana prije natjecanja.

&ako bi popravili izdržljivost konja i odgoditi nastup umora preporu!uje se

) konja hraniti najkasnije * sata prije trke.

) davati :,*):,> kg sijena?':: kg tj.mase.

) ograni!iti dnevni unos & jer prekora!enje od '/:mg?kg tj. mase stimuli"e uriniranje i

žeđ.

) ograni!iti unos bjelan!evina na dan natjecanja na maA. (/: g?dan.

) osigurati slobodan pristup vodi.

) nakon trke osigurati dovoljno elektrolita.

) ne davati hranu bogatu Ba *)/ dana prije trke.

) 4oja!ati obrok sa (/: na /:: ml ulja, uz po!etak navikavanja tri nedjelje prije trke.

) 2a dan trke ograni!iti zob na apsolutni minimum.

) 2a dan trke izbjegavati upotrebu hemijskih sredstava protiv insekata i za njegu dlake.

) Osigurati opskrbu sa vitaminom B, C i D kompleksa.

) -ijeno namakati > sati prije hranjenja zbog uklanjanja pra"ine, spora gljivica, bakterija

i plijesni u zraku "tale.

Praćenje ispravnosti ishrane na osnovu kondicije konja


4/5

&ondicija predstavlja mor8olo"ku i 8unkcionalnu reakciju organizma speci8i!ne konstitucije

na određene uticaje iz okoline. 4rvenstveno je ovisna o ishrani, na!inu držanja i

intenzitetuiskori"tavanja grla. 0viđajući neophodnost održavanja primjerenog kondicionog

stanja konja, poku"ava se pronaći primjeren model procjene kondicije. 4omoću njega

prilagođavamo ishranu stvarnim potrebama.

Općeprihvaćeni sistem ocjene kondicije danas jeste DB- $engl. Body Condition Scoring % koji

se godinama uspje"no primjenjuje. Ocjena kondicije služi kao pouzdan parametar za

korekciju ishrane, odnosno svođenje na minimum premalog ili preobilnog unosa energije

hranom u organizam, !ime se umanjuju problemi koji proizilaze iz neprilagođene ishrane.

4ravilnom primjenom DB-)a uzgajiva! može s velikom ta!nosti odrediti stepen iskori"tenosti

masnih rezervi. -istem se temelji na numeri!koj dodjeli bodova $od ' do 9%.

2ajniža ocjena se dodjeljuje iznimno mr"avim konjima, a najvi"a jako zama"ćenim

životinjama. Ovom metodom se prvenstveno procjenjuju tjelesne rezerve masnog tkiva u "est

regija tijela konja gornji dio vrata, greben, leđa, korijen repa, rebra i podru!je iza lakta.

4rilikom procjene treba uzeti u obzir i pasminu, kategoriju, reproduktivni status i druge

8aktore koji imaju direktan u!inak na kondiciju.

Doping konja

4od dopingom se podrazumijeva unos nedozvoljenih supstanci s ciljem pozitivnog ili

negativnog uticaja na prirodne sportske potencijale konja. 2eke doping supstance se mogu

unijeti putem hrane, npr. kakao prah $ko8ein%. ;oping konja na bazi nekih biljnih pripravaka je već dugo poznat.

-toga se nameće potreba pravnog regulisanja i kontrole upotrebe nedozvoljenih pripravaka.

Obzirom da ih ima mnogo, podijeljeni su u grupe na osnovu djelotvornih supstanci $diuretici,

lokalni anestetici, mi"ićni relaksatori, seksualni hormoni, kortikosteroidi, respiratorni

stimulansi, analgetici, supstance koje djeluju na B2-, 42-, 52-, supstance koje djeluju na

krvožilni, probavni, respiratorni i lokomotorni sistem%.

;anas postoji vi"e od *./:: supstanci koje bi se mogle upotrijebiti u svrhu dopinga, ali se

samo (/:)=:: koristi za ove namjene.

4odijeljene su u nekoliko grupa

'. sredstva za pozitivni doping,

(. sredstva za negativni doping,

=. sredstva za vraćanje tjelesnih potencijala na normalnu razinu i

*. sredstva za prikrivanje doping sredstava.

;oping lista zabranjenih supstanci je znatno veća kod konja nego kod ljudi, obzirom da ljudi

koriste samo sredstva za pozitivni doping.


5/5

&ontrola i zabrana upotrebe sredstava za doping pokrenuta je s ciljem za"tite

) prvenstveno samih životinja,

) sportskog duha,

) drugih natjecatelja, uzgojnog rada i

) "ire publike koja indirektno sudjeluje u natjecanjima.

Dudući da je zabranjen, poku"ava se primjeniti na "to manje uo!ljiv na!in. &ontrole upotrebe

doping sredstava temelje se na detekciji prisutnosti same doping supstance ili metabolita

nedozvoljenih supstanci.

;opingom se od zdravih životinja nastoji izvući maksimalni potencijal koji prelazi normalni

8iziolo"ki prag. Eiziolo"ki potencijal daje *:+ rezultata kojeg dobar trening može povećati za

jo" (:+. 4reostalih *:+ do maksimuma ostaje neiskori"teno, jer se sam organizam "titi

pojavom umora iboli. ;opingom se ciljano djeluje na pomicanje granice boli i umora.

Dlokiranje odbrambenih mehanizama $bol, umor% može pogubno djelovati na zdravlje konja,a katkad imati i letalan ishod. 6 bolesne životinje nekad nisu izuzete od dopinga, kada je

blokiran osjećaj boli $npr. ozlijeđena noga%.

Pozitivnim dopingom (doping za pobjedu) nastoji se izvući maksimalni potencijal iz konja,

uklanjajući normalne 8iziolo"ke barijere. 4ostoji akutni i hroni!ni oblik dopinga.

a. 5kutnim dopingom se djeluje neposredno prije predviđenog napora, ciljano na B2-

$psihomotori!ki stimulansi F ko8ein, kokain, e8edrin, am8etamin,...%. 2jihova upotreba dovodi

do opterećenja krvožilnog sistema, "to nekad za posljedicu ima i uginuće na trkaćoj stazi.

b.

Documents

6.Ishrana Sportskih Konja