Lovako drutvo Tuplica ivinice

Druenje u njedrima Konjuha

Oduvijek je lov na divlju svinju privlaio posebnu panju lovaca. Tako je bilo i ove godine na otvorenju lova u Visi. Ovo je bila prilika da se na obroncima Konjuha okupi staro drutvo, prijatelji, poznanici. Okupljanje lovaca je poelo u ranu zoru kod jezera Duvelika. Lave lovakih pasa je grebao maglu koja se uzdizala iz tople jezerske vode, irei se po okolnim brdima. Samo su se vrhovi

najveih borova grijali na jutarnjem suncu. Magla je stegla sve. Ubrzo smo se popeli na vrh kose, odakle je poelo rasporeivanje na eke. I hajkai su zauzi-mali poloaj, nastojei to bolje zaokruiti teren. Divlje svinje nismo nali ali bez obzira na to svi smo uivali u njedrima Konjuha, u prekrasnom danu i druenju uz vatru i nezaobilazne lovake prie.

Na fotografiji su: Hajrulahovi Rasim (poasni lan), Okai Alen, erzi Mujo, Taletovi Esed, Smajlovi Kasim, Svraki Mevludin, Mazi Mersudin, Brki Samir, erzi Asmir, Hodi Kasim, Brki Ismet, Mevdo Legenda, Foi Nedad i ostali.

Tekst i fotografije: Amir Hajrulahovi ao

2 Lovac Mart 2015

Izlazi tromjeseno

Izdava:Predsjednitvo Saveza lovakih drutava

Tuzlanskog kantona

Za izdavaa:Rasim Omerovi,

predsjednik Predsjednitva SLD TK

Redakcija lista Lovac:Enver Kurti (Kalesija),

Zvonko Guskovi(Tuzla),erif Bei (Banovii),

Hasan Muratovi (ivinice),Hazim Smajlovi (Sapna),

Muris Mujedinovi (Srebrenik)Sead Mehuli (Gradaac),

Hajrudin Imirovi (Teoak),Isajbeg Vejzovi (Kladanj),Demal Jukan (Graanica),

Mujo Softi (Lukavac),Sulejman Hadi (Doboj-Istok) i

Hazim Mujki (eli).

Glavni i odgovorni urednik:Radim Omerovi, dipl. ing. umarstva

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:Zehrudin Mustafi, profesor

Urednik i lektor:Prof. Mirzet Ibriimovi

Struni saradnik:Jasmin Beirovi, profesor

Fotoliti:B Concept Sarajevo

Priprema i tampa:Mikrotampa Tuzla

Za tampariju:aban Cipurkovi

Adresa Redakcije LovacTuzla, Dindi mahala 13.

Tel./fax: 035/258-004Web site: www.lovactk.comE-mail: info@lovactk.com

Raun kod Tuzlanske banke d.d. Tuzla132-100-03092192-27

Na osnovu miljenja Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu, sport

i informisanje Vlade TK broj10/1-452-25-2/98 od 28. 08. 1998. god.,

list Lovac osloboen je dijela poreza na promet

LovacList Saveza lova~kih dru{tava

Tuzlanskog kantona

Mart 2015 Lovac 3

Od kako je u septembru prole godine Skuptina SLD TK usvojila Odluku o izmjenama i do-punama Statuta SLD TK prema kojoj je Predsjednitvo SLD TK preimenovano u Upravni odbor, 16. januara 2015. godine je odr-ana prva sjednica Upravnog od-bora SLD TK, na kojoj su lanovi Upravnog odbora, kao centralnu taku dnevnog reda, razmatrali iz-mjene i dopune Zakona o lovstvu. U skladu s Pravilnikom o prizna-njima i odlikovanjima za rad na unapreenju lovstva u Tuzlanskom kantonu, u svrhu zasluga i u ci-lju stimuliranja razvoja i afirmacije lovstva i drugih aktivnosti koje su od opeg interesa za lovstvo, na prijedlog lanica Saveza i Komisije za priznanja i odlikovanja, Upravni odbor je donio Odluku da se u okviru Lovakog drutva LD Svatovac Lukavac dodijele lovaka priznanja i odlikovanja:

LD SVATOVAC LUKAVAC

Lovaka bronzana znaka:Blekovi Almir, Aljuki Sead, Kurahovi Mirsad, Softi Samir, Hodi Sead, Niki Savo i Petkovi Goran. Lovaka srebrna znaka: Dibri Emin, Hodi Zuhdija, Arnaut Damir, Garagi Jasmin, ti-li Jasmin, Hanki Mirsad, Mandalini Dragan, Peji Perica, Iva-novi Zoran, Lukavki Zehrudin, Dugonji Ismet i Hani Enver. Lovaka zlatna znaka:Bikodui Jusuf, Imamovi Enes, Smaji Ahmo, Softi Alen, Bei Ismet, Halilovi Osman, Kii Jasmin, Kuduzovi Ismet, Nuki Senaid, Kasumovi Ibrahim, Murgi Azem, Faji Denijal, Djedovi Dervi, Bajri Elmir, Ibri Mulaga, Salibai Demo, Osmanovi Osman, Selimovi Devad, Trafela Andrej, Saleto-vi azim, Semi Kasim, Kari Agan, Kari Alija, Hani Suad i Kadribai emso. Diploma poasnog lana: Blaevi Ibrahim, Vehabovi Ibarhim, Tokanovi Mensudin, elikovi Demil, Bei Began, Softi Ismet, ehovi Mevlu-din, Krezovi Husein, Muji Mirsad, Imamovi Nermin, Mu-jagi Zijad, Bekti Fahrudin, Delimanovi aban, Faji erif, Nedi Branislav i Garagi Mustafa.

Jasmin Beirovisekretar SLD TK

Prva sjednica Upravnog odbora SLD TKIzmjene i dopune Zakona o lovstvu; Informacija o akciji postvakcionalnog monitoringa bjesnila kod lisica; Odluka o priznanjima i odlikovanjima

O B A V I J E S T

U organizaciji BKS-KINOLOKI SAVEZ U BiH i uz pomo regionalnih kinolokih klubova, tokom 2015. godine, u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine, odrat e se dravne (CAC BiH) i meunarodne (CACIB) izlobe pasa svih pasmina. Pozivaju se lovci, kinolozi, odgajivai i ljubitelji pasa da u to veem broju uzmu uea i blagovremeno prijave svoje lovake pomonike i ljubimce. Cijena prijave u prvom roku je 20 KM, u drugom 30 KM i u etvrtom (na dan izlobe) 45 KM. Raspored: TU-ZLA (CAC), 19. april; SREBRENIK (CAC), 10. maj; SARAJEVO (CAC), 18. 20 juli; SARAJEVO (CACIB), 19. 20. juli; GRADA-AC (CAC i CACIB), 4. oktobar.

Mirko Lamei, predsjednik KK GoniKontakt telefon: 061 193 044

ZABRANA LOVAs ciljem da se ubrzaju koncesije na lovita

Na drugoj, vanrednoj sjednici Upravnog odbora Saveza lo-vakih organizacija TK razmatrano je Rjeenje o zabrani lova fe-deralnog glavnog inspektora za umarstvo i i lovstvo, iji je cilj to hitnije pokretanje procedure dodjele lovita na gazdovanje. S obzirom da je u oktobru prole godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu (Sl. novine FBiH, broj 81/14.) u kojem je propisana mogunost da se sportsko-privred-na lovita mogu dodijeliti u zakup putem javnog poziva, a pravo uea na javnom pozivu imaju lovaka udruenja, SLD TK, u ime svojih lanica, zahtjeva da se ubrzaju koncesije na lovita kako bi se stvorile pretpostavke za izradu dugoronih planova gazdovanja lovitima (lovno-privredna osnova) i kako bi se unaprijedilo lovno gazdovanje i lovstvo na podruju Tuzlanskog kantona. U cilju bre dodjele lovita na gazdovanje, SLD TK nudi svesrdnu strunu po-mo i saradnju, uzimajui to pravo sebi u ime uvaavanja iskustva lovakih udruenja u gazdovanju lovitima radi zadovoljenja irih opekorisnih - sociolokih funkcija lovita, kroz odravaje lovita, prehranjivanje divljai, uvanje eko sredine, poumljavanje, izgra-enu infrastrukturu lovno-uzgojnih i lovno-tehnikih objekata u lovitu. Lovaka drutva, uz injenicu da paze na zakonit i sportski lov, predstavljaju okosnicu zatite prirode i prirodnih stanita div-ljai, kao i razvoja lovnog turizma.

Upravni odbor SLD TK e donijeti smjernice o aktivnostima za vrijeme zabrane lova, institirati na blagovremenosti redovnih i sveobuhvatnih aktivnosti na afirmaciji lovstva, zatite divljai i ou-vanja njihovog stanita, izgradnji i popravci lovne infrastrukture, s naglaskom na proljetno prebrojavanje divljai kako bi se dobilo mjerodavno brojno stanje divljai po vrstama, polnoj, starosnoj i trofejnoj strukturi u lovitima.

Jasmin Beirovisekretar SLD TK

4 Lovac Mart 2015

Grupa lovaca LS Goornja Sprea-LD Sprea Kalesija, u lovitu Jelobrski lug, nakon opsenih priprema zarad sigurno-sti lova i rasporeivanja po ekama, odstrijelili su vepra tekog 150 kilograma. Hajkai su bili Hakali Zuhdija, Beirovi Sakib i Smajkanovi Ramiz. Uoili su trag divlje svinje nakon ega su ubrzo Zuhdijini kerovi pronali vepra. Spretni i sretni strijelac je bio Beirovi Sakib iz Jelova Brda.

Jasmin Beirovi

Lovako drutvo Sprea Kalesija

GRUPA ULOVILA VEPRA OD 150 KILA

NEKE AKTIVNOSTI LOVAKOG DRUTVA ZELEMBOJ BANOVII

Akcija poumljavanjaPredsjednitvo LD Zelemboj Banovii je organizovalo i,

uz pomo lovaca iz svih svojih sekcija, realizovalo akciju pou-mljavanja sa umskim vokaricama oko lovakog doma na Ze-lemboju. Ujedno je sprovedena i akcija ienja i ureenja oko lovakog doma. Preko 40 vrijednih lovca je zasadilo vie od 200 raznih sadnica oko doma, a ostavili su i sadnice za poumljava-nje goleti na Zelemboju, to lanovi LD Zelemboj ine svake godine i predstavlja svojevstan doprinos zatiti uma. Prilikom ovih akcija lovci su obili omlaene sadnice koje je zasadio ra-hmetli Bijeli Redo, lovac iz LS Brezovaa. Bila je to prilika da se jo jednom prisjete dragog kolege ija je iznenadna smrt rastuila sve u Drutvu jer je bio jedan od najvrjednijih i uzorni-jih meu lovcima LD Zelemboj.

Trei uspjeh Sekcije Tulovii-Tretenica

Odstrjel vepra vrijednih lovaca LS Tulovii-Tretenica na terenu Prijevor predstavlja ve trei uspjeh ove Sekcije u lovu na crnu divlja. Lov se vrio pogonom i sa lovnim psima obuenim za lov divljih svinja, to se pokazala kao odlina organizatorska

zamisao. Kerovi su, nakon dueg lavea, natjerali veeg vepra pravo na zasjedu Bonjakovi Devada, koji je bio spreman i priseban i ve prvim pucnjem iz karabina oborio vepra. Drue-nje se nastavilo uz lovaki ruak, dosjetke i harmoniku iskusnog lovca Modri Saje. Prijevor je odzavanjao zvucima sevdalinke.

Dvostruki strijelac Rizvi Emir

Na najljepem terenu Velike Ribnice Rizvanski jelik, lovna grupa Sekcije Repnik bila je uspjena u lovu na crnu divlja. Vei dio dana je upuivao na jalov ulov, ali kada su hajkai po-krenuli vepra sa krdom divljih svinja sve se promijenilo. Sretni i vjeti strijelac je bio Rizvi Emir. Uspio je odstrijeliti vepra kapi-talca i vee nazime. Nakon odstrjela, veseli i vrijedni lovci su se okupili na strelitu ispod Rizvanskog jelika, nastavili obraivati ulovljenu divlja i druiti se do do veeri, uz vatru i lovake po-alice i prie.

Mujo Mehiki

Mart 2015 Lovac 5

Zajedniki lov na divlju svinju

Poetkom januara, u lovitu Brezovae Kiseljak, na obroncima Majevice, LD Sprea Kalesija je organizovalo zajedniki lov na divlju svinju, a cilj je bio okupljanje svih lanova Drtva, naroito iz razloga druenja sa lovcima koji su pristigli iz dijaspore za no-vogodinje praznike. Gosti su bili lovci iz ostalih drutava Saveza lovakih drutava Tuzlanskog kantona. Uspjean organizator je bio glavni lovovoa Valjevac Samir, koji je izvrio opsene pripreme zajedno sa lovouvarima i drugim aktivistima Drutva. Ni obilna kia tog dana nije sprijeila da se u zajedniki lov odazove preko 200 lanova Drutva i gostiju. Lov je protekao izuzetno dobro, uz maksimalno potivanje lovne etike i pravila lova radi sigurnosti uesnika. Vepar je odstrijeljen u rejonu Ilia kose, a sretni i spret-ni strijelac je bio Bari Nevzet, lan Sekcije Rainci, koji e ovaj zajedniki lov dugo pamtiti jer mu je ovo prvi ulov vepra. lan je Drutva desetak godina, a ba u zajednikom lovu mu se posreilo da ga odstrijeli i to kapitalni primjerak, teak oko 130 kg. Da bi sve proteklo u najboljem redu, pobrinuo se i Deli Halid, predsjednik Sekcije Tojii, koji je kao vrstan kuhar pripremio srnei gula za sve uesnike zajednikog lova. Nakon zavretka lova zajedniko druenje je nastavljeno uz dobro jelo i pie sve do u mrak.

Jajiani ulovili tri vepra Kao i prethodnih godina i ova lovna sezona je za Jajike lovce iz

LS Kalesija bila veoma uspjena. Okupili su se svi lovci, domai i dijaspora, te organizovano izali u lov na divlju svinju. Obronci Ma-jevice, a pogotovo dio lovita u kojem Jajiani love, bogat je crnom divljai. Razlog tome su, izmeu ostalog, aktivnosti ovih lovaca na iznoenju hrane i uvanju fonda divljai tokom cijele godine. Jajia-ni su napravili nekoliko kombinovanih hranilita za divlja i ostalih lovno-uzgojnih i lovno-tehnikih objekata potrebnih za uspjean i ugodan lov, kao i da bi idealni uslovi stanita donekle sprijeili mi-graciju divljai. Drugog januara su ugostili lovce Zahirovi Elvisa iz Oraja, Niandi Kristijana i Niandi Gorana iz Dragunje, koji se esto drue sa lovcima iz Jajia, pa su organizovano, u veoj grupi, izali u lovite. Tog dana im se i posreilo. Raspored su napravili stariji i iskusni lovci, u hajku odreeni mlai, a onda se Majevicom ula dobro poznata i draga melodija gonia - divlja je pokrenu-ta. Nedugo potom se prolomio i prasak puaka. Beirbai Emsa-du, koji je bio na eki Miltakovac, priao je vepar od blizu 200 kg. Jednim hicem je zaustavio crnu grdosiju. Odstrijeljena su jo dva vepra, a vjeti strijelci su bili Selmanovi Bego i Selmanovi Osman, koji su u svojoj lovakoj karijeri imali dosta dobrih ulova svih vrsta divljai. Nakon lova je organizovano izvlaenje divljai na zborno mjesto kod lovake kue u Jajiima, gdje su se skupili svi uesnici

lova. Otpoelo se sa alama, vicevima, fotografi sanjem ... Emsadu su svi estitali na odstrelu kapitalca, a naravno i Begi i Osmanu. Ne-zaobilazne ale Alije Jaze su uveliale ovaj uzbudljiv i nezaboravan lovaki doivljaj.

Iz jedne kue pet lovaca Da su i lovaki geni u neku ruku naslijedni dokazuje primjer lo-

vaca iz Jajia. Hakija Selmanovi, poasni lan LD Sprea Kalesija od 1998., postao je lovac davne 1979. godine, a merak lovovanja je naslijedio od svojih predaka. Ima tri sina koji su takoer krenuli oevim lovakim stopama i postali lanovi Drutva. Sin Hajrudin je lan od 1995., Jusuf od 1999., Osman od 2005., a dvanaestogodi-nji unuk Armin (Hajrudinov sin), poletarac Drutva, pomaui je lan od 2014. godine. Od blie rodbine Selmanovia jo je osam aktivnih lovaca. Uzorna i tradicionalno lovaka porodica Selmano-vi Hakije je poznata po posebnoj ljubavi prema prirodi i lovu, kao i velikom trudu i doprinosu na unapreenju lostva. Tokom cijelog lovakog staa Hakija i njegovi sinovi aktivno rade na izgradnji lov-no-tehnikih i lovno-uzgojnih objekata, od izgradnje lovakih kua, nastrenica, koliba do pravljenja stolova i slino. Pomau pri grad-nji lovnih objekata i u drugim sekcijama i drutvima. Uestvuju u nabavci, putanju i uvanju fazanske i druge divljai. Pomau divlja-i da prezimi kroz prihranjivanje, i to dajui vee koliine hrane koju su sami proizveli, kao i u drugim aktivnostima oko ouvanja fonda svih vrsta divljai. Kao uzorni lovci svoje obaveze prema Drutvu redovno ispunjavaju, a zbog izuzetnih zasluga u cilju stimuliranja razvoja i afi rmacije lovstva i drugih aktivnosti koje su od opeg inte-resa za lovstvo, nagraivani su priznanjima i odlikovanjima. Svojim primjerom motiviu i ostale lanove LD Sprea, a najvea je sre-a, kako kae Hakija, to je unuk Armin krenuo oevim i djedovim stopama pa je kao poletarac redovan uesnik svih lovakih akcija.

Ahmet BeiroviSekretar LD Sprea Kalesija

Neke aktivnosti Lovakog drutva Sprea Kalesija

6 Lovac Mart 2015

Pie: Selver Piri

Zimskaprihrana divljai

U kontekstu i-njenice da divlja puno lake podnosi hladnou nego glad, zimska prihrana div-ljai predstavlja naj-znaajniju aktivnost lovaca u posljednjem godinjem dobu. Sto-ga je ona ne samo zakonska nego i eti-ka obaveza. Kako svi izvjetaji Strune slube LD Tuzla po-kazuju da su vremen-

ske neprilike u prethodnoj godini znatno uticale na smanjenje koliina prirodne hrane u lovitu Majevica (ir, divlje voe, razni usjevi itd.), Komisija za unapreenje lovstva je donijela prepo-ruku o stalnoj prihrani divljai u zimskom periodu. Da bi ova aktivnost bila maksimalno uspjena, lovci na terenu su izvrili obilazak svih hranilita, pojilita i solila te otklonili sva oteenja nastala na njima u toku godine. Izvrena je nabavka pet auto-matskih hranilica za prihranu divljai ime se broj ovih izuzetno efi kasnih hranilica popeo na 10, te 5000 kg kukuruza u zrnu koji e biti iznesen u lovite putem hranilica. U lovite je izneseno i 3500 kg kamene soli te 5000 kg kukuruza u klipu, koji je raspo-reen u ve postojea hranilita a posluit e za prihranu crne, srnee i fazanske divljai u toku zime. Na fotografi ji su, tokom zajednike akcije prihrane, lovci iz sekcija Gornja Tuzla, iki Brod, Solina, Kriani na terenu Bojika ravan.

Lov divlje svinje

Nakon jednogodinje pauze LD Tuzla je nastavilo sa lo-vom divlje svinje. Po preporuci Komisije za unapreenje lov-stva, lov je organizovan u tri grupe na tri razliita lovna terena. Prva lovna grupa je lovila na terenu Stare Majevice do Kapljev-ca, a lovovoa je bio Niki Anto. Druga grupa je lovila je na potezu od Kapljevca preko Modranice do puta za Lopare, a organizator je bio Arapovi Jusuf. Trea grupa je izala na teren od Valovca do Kolimera, a lovovoa je bio ljivi Mirza. Veliki doprinos organizaciji lova su dali lovouvari Mehanovi Dafer i Sinanovi Amir, te upravnik lovita Kovaevi Nikola. Uee u lovu je uzelo oko stotinu lovaca, koji su mogli da biraju u ko-joj grupi ele da love. Lovio se iskljuivo vepar i nazime dok je odstrjel enki bio zabranjen. Najvie uspjeha je imala druga grupa (na fotografi ji) iji su lovci odstrijelili trofejnog vepra, te-ine oko 160 kg. Ponosni strijelac bio je Husejnovi Halil zv. uo, sin starog lovca Hasana. Ovakav nain organizacije lova se pokazao veoma uspjenim i bezbjednim. Sam in odstrjela bio u drugom planu, dok je, s obzirom na veliki broj uesnika u lovu, ipak najvanije bilo nadaleko poznato lovako druenje uz pjesmu i lovake prie.

Nove prostorije LS Branska Malta

Dugo vremena LD Tuzla radi na to boljem povezivanju svojih sekcija sa lokalnom zajednicom. Primjeri dobre saradnje se ogledaju u gostovanju lovaca u kolama, proslavama datuma vezanih za mjesne zajednice, kao i pruanje pomoi graanstvu tokom posljednjih vremenskih nepogoda. Jedna od takvih sek-cija je i LS Branska Malta koja dugo vremena ima problema u iznalaenju prostorija za svoj rad. Obratili su se MZ Grabovi-ca i rijeili problem. Kako istie ljivi Mirza, predsjednik LS B. Malta, Savjet MZ Grabovica dodijelio im je prostor jedne ui-onice i ajne kuhinje u oblinjoj O Grabovica. Lovci su se od-mah dali na posao i novi prostor renovirali vlastitim sredstvima. Nedavno je u novim prostorijama odran prvi radni sastanak organa LD Tuzla, kojem je domain bila LS B. Malta, prili-

Mart 2015 Lovac 7

kom ega je u ime domaina prostorije sveano otvorio i pustio u rad ljivi Mehmedalija, jedan od najstarijih lovaca u Sekciji. Treba istai da su lovci dobivene prostorije odmah stavili na ras-polaganje i drugim udruenjima s podruja Mjesne zajednice i ire kao to su udruenje ena, izvidai, ribari, planinari.

Vrijedna donacija Fazanerije Posavina

Dio Posavine smjeten izmeu Save, Bosne i breuljaka Vu-ijaka, u narodu oduvijek poznat kao raj za lov i ribolov, prostor je u kojom fazanska divlja ima izuzetno dugu i uspijenu tra-diciju. Stoga, nije udo, to se u naselju Posavska Mahala (op-ina Odak) razvila Fazanerija Posavina, ve poznata u BiH i regionu po uspjenom uzgoj fazanske divljai. S obzirom da LD Tuzla dugo vri unos fazanske divljai u svoja lovita upravo iz ove Fazanerije, menadment Posavine je odluio da lovcima Tuzle urui izuzetno vrijednu donaciju u vidu 50 jedinki fazana. Vrijednost donacije je utoliko vea to se radi o mujacima ija je populacija u ovoj lovnoj sezoni znatno smanjena usljed veli-kog broja odstrjela. Zbog toga je struna sluba Drutva izvrila putanje ovih fazana upravo na onim terenima na kojima je odstrjel bio najvei, kako bi se matini fond na tim prostorima to lake oporavio u proljee i sezonu parenja.

Zlatanove donacije

Bez obzira to po godinama lovakog staa Josipovi Zlatan zv. Zlaja, lan LS Branska Malta, spada u mlade lovce, za kratko vrijeme je kod kolega stekao ugled, prije svega ispunja-vajui zadatke vezane za razvoj lovstva. Odrastajui uz lovce na padinama Majevice postao je potovalac prirode, zaljubljenik lova, divljai i lovakog druenja. Kako je protekla lovna godi-na bila izuzetno teka za razvoj i opstanak divljai, prije svega radi vemenskih nepogoda, to se najvie odrazilo na fond zeije divljai u lovitu, Zlaja je odluio da LD TUZLA donira deset divljih zeeva. Odrasli zeevi, starosti oko dvije godine, krajem februara su puteni na terene pogodne za opstanak ove divlja-i. Putanje su izvrili lovci LS Branska Malta, meu kojima je bio i Zlatan. Tom prilikom je ponovo prijatno iznenadio svoje prijatelje, tako to je i predsjedniku Sekcije ljivi Mirzi uruio donaciju za izgradnju visoke eke. Svim lovcima koji e u pred-stojeoj lovnoj sezoni na srndaa koristiti ovu eku Zlaja je po-elio DOBAR POGLED.

8 Lovac Mart 2015

Lovako drutvo Tuzla Tuzla

Lov na lisicu

Lovaka grupa Dobrnja se moe pohvaliti sa najveim brojem ulovljenih lisica u LS Dobrnja-Mramor u protekloj lovnoj sezoni. Ipak, posljednji dan lova nije bio toliko uspje-an, ali su ga lanovi Grupe iskoristili za lijepo druenje, pri-sjeanje na izvrsne utiske iz uspjenog lovovanja i dogovor za naredne aktivnosti u pogledu prihrane plemenite divljai i ienja terena od tetoina. Na fotografiji su, pored svoje lovake kue KIK, zajedno sa svojim kerovima, lanovi Gru-pe: Mirnes, Ibrahim, Asim, Emir, Alaga, Mirzet, Miralem, Ja-smin i Fazlaga, a fotografisao je Husnija.

Husnija Kii

Lovako drutvo Sokolina Kladanj

U akciji prihrane divljai

Lovci Sekcije Stari-LD Sokolina Kladanj, od-strijelili su sedam divljih svinja, ali je posljednji lovni dan iskoriten za prihranu divljai jer su obilne snjee-ne padavine, niske temperature i visok snijeg ugrozili opstanak i zdravlje divljai, pogotovo srnee. Uspjeli su iznijeti oko 250 kg sijena i oko 50 kg ita ak i u naj-udaljenije dijelove lovita, kao to je Guina-Sokolina, gdje nadmorska visina dostie i do 1300 m, a snijeg i do 1 m visine, to u velikoj mjeri smanjuje radijus kre-tanja divljai u pronalaenju oskudne hrane. U akciji prihrane su uestvovali i najmlai lovci, poput Saliho-vi Emine, mlai pripravnik i unuka rahmetli Salihovi Hariza, predsjednika Drutva.

LovouvarMuhamed Hasanovi

Lovako drutvo Svatovac Lukavac

Patke na Sprei!Da je na Sprei ljepe vidjeti i loviti patke a ne otpatke zor-

no pokazuje grupa lovaca Lovake sekcije Gnojnica i njihovi gosti, kolege iz LD Majevica Srebrenik, koji su u poetkom fe-bruara imali uspjean lovni dan i ugodno druenje, to se moe vidjeti i na fotografijama na kojima su: Softi Ismet (voa gru-pe), Softi Izet Amigo, Sejdinovi Enes, Kurahovi Aldin, Mui Nihad, Bei Vehid, Osmi Admir, Zahirovi Miralem, Fazli Nedad, Deli Huso, Vehabovi Selmir i Plavi Vahidin.

Admir Osmi

Mart 2015 Lovac 9

Lovako drutvo Srnda Graanica Lovako veeTradicionalno lovako vee LD Srnda Graanica ove godine je

odrano u SRCB Nasko u Donjoj Orahovici uz uee oko 400 lano-va Drutva i 85 gostiju iz drugih drutava Saveza LD TK. Lovakom dru-enju su prisustvovali predsjednici i predstavnici lovakih drutava iz Tuzle, Kladnja, Srebrenika, Kalesije, Lukavca i Doboja, kao i 15 gostiju iz bratimljenog Udruenja lovaca Fazan Baja Baka Topola. Druenje je proteklo u veseloj atmosferi uz bogat kulturno-zabavni program. Lo-vako vee je bila i prigoda da Demal Jukan, predsjednik LD Srnda i lanovi Predsjednitva drutva, zaslunim lovcima i gostima dodijele lovaka priznanja i odlikovanja u svrhu zasluga i u cilju stimuliranja ra-zvoja i afi rmacije lovstva i drugih aktivnosti koje su od opeg interesa za lovstvo:

Lovaka zahvalnica: Kapetani Devad, Kapetani Fuad, Dam-bo Muhamed i Spahi Amer (LS Pribava-Lohinja); Dizdarevi Kemal, Dizdarevi Halid, Dizdarevi Mustafa i Dini Ibrahim (LS Soko); Ha-bibovi Bajro, Mrkonji Ramo i Kulovi Demal (LS Dakule); Hasino-vi Ismet, Ibreli Sadmir i Dedi Arsel (LS Donja Orahovica); Murato-vi Muhamed, Muji Agan i Muratovi Fuad (LS Gornja Orahovica); Smajlovi Mirsad i Iljazovi Amel (LS Babii); Okanovi Mirza i Ali Ahmed (LS Doborovci); Ali Ermin (LS Miriina); Taletovi Mirsad (LS Prijeko Brdo); Paali Mirzet (LS Piskavica). Isto tako, za dugo-godinju saradnju i razvoj lovstva lovaka zahvalnica je dodjeljena i LD Fazanka Doboj Istok, a za razvoj prijateljskih odnosa i dugogodinju saradnju UL Fazan Baja Baka Topola je dodijeljena lovaka plaketa.

Lovaka diploma: uri Fikret, Krajnovi Nihad, Krajnovi Salko i Nuriki Adnan (LS Graanica I); Ibrakovi Mirza, abi Jakub i Nuriki Muhamed (LS Graanica II); Okanovi Izudin i Kovaevi Elvir (LS Miriina); Topagi Sifet, Nuri Elvir i Hadi Mujo (LS Soko); Ha-midovi Smail, Kari Nedad, Deli Zuhdija (LS Vranovii); Selimovi Enis i Hodi Atif (LS Trnovci).

Lovaka bronzana znaka: Heli Nedim i Konji Tarik (LS Graa-nica I); Kajtaranovi Samir, Mujki Vehid i Hadihasanovi Hasan (LS Graanica II); uri Hasan, Subai Ibrahim i amdi Suad (LS Lu-kavica); Fatmi Ramo, Fatmi Husein i Fatmi Devad (LS Dakule); Devedi Salko i Dugi Zuhdija (LS Donja Orahovica); Osmanovi Ilmihudin i orbi Midhat (LS Gornja Orahovica); Zelenki Mehmed (LS Doborovci); ori Hasib (LS Piskavica); Osmievi Hamza (LS Maleii); Bai Refi k (LS Stjepan Polje); Hodi Sead (LS Ralje-va); Nuri Hasan (LS Soko); Zeki Midhat (LS Vranovii); Meki Samir (LS Pribava-Lohinja).

Lovaka srebrna znaka: Gazibegovi Midhat, Dedi Adem, Deli Husein (LS Graanica I); Mujanovi Amir i Imamovi Muharem (LS Graanica II); Hamidovi Adem i Paali Mustafa (LS Piskavica); Muji Miralem i Ahmelji Amir (LS Gornja Orahovica); Ali Ismet i Ali Mevludin (LS Miriina); Ibri Mustafa, Mei Fikret i Kari Suljo (LS Donja Orahovica); Mui Abaz (LS Dakule); Brki Fikret (LS Stje-pan Polje); Hodi Refi k (LS Lukavica); Husejnovi Sifet (LS Soko); Taletovi Hazim (LS Prijeko Brdo); Softi Husejn (LS Trnovci); Da-fi Galib (LS Doborovci); Zuhri Jusuf (LS Pribava-Lohinja).

Lovaka zlatna znaka: Jaarevi Suad i Heli Jasmin (LS Graani-ca I); Hajrulahovi Rasim, Mujki evko i Fazli Hazim (LS Graanica II); Mujai azim i Osmanovi Fehim (LS Raljeva); erberi Kasim i Fatmi Hajro (LS Dakule); Hadiaganovi Asim i Hadi Mehmed (LS Soko); Hasanevi Mejfudin (LS Lukavica); Mehanovi Mujo (LS Stjepan Polje); Muratovi Hamid (LS Gornja Orahovica).

Diploma poasnog lana: Konji Hasan i Nedi Milan (LS Graa-nica I); Hajrulahovi Mustafa i Salihbai Fadil (LS Graanica II); Ko-vaevi Dervi (LS Lukavica); Barakovi Hasib (LS Raljeva); Deli Adil (LS Maleii); Dananovi Ahmet (LS Doborovci); Ibrahimovi Galib (LS Stjepan Polje).

Tajib Omerovi

Lovako drutvo Srnda Graanica

Veliki zajedniki lov na divlje patke

U povodu zatvaranja lova u lovnoj 2014./15. godini, LD Srnda Graanica je organizovalo veliki zajedniki lov na divlje patke na Sprei. Lov je odran 22. februara uz uee oko 300 lovaca iz svih sekcija, a domain je bila LS Stjepan Polje na elu sa Ibrievi Hasanom, pred-sjednikom Sekcije. Lovu je kao gost prisustvovao i Alihodi Salem, predsjednik SLO BiH. Veliki lov je istinski bio veliko druenje koje je bilo i prilika za razmjenu iskustava, sumiranje rezultata u unapreenju lovstva, za preporuke i dogovo-re o akcijama na zatiti i prihra-ni divljai tokom lovostaja, kao i izgradnji novih i popravci po-stojeih lovno-uzgojnih i lovno-tehnikih objekata. Po zavretku lova je organizovan zajedniki ruak. Vjetim interprentacijama prelijepih sevdalinki, lovce je za-bavio Dedi Adem, dugogodinji lovac i sazlija.

Lovako drutvo Srnda Graanica

Mali ovo veliki lovacGrupa lovaca LS Gornja Orahovica-LD Srnda Graanica, or-

ganizovala je lov na divlju svinju u rejonu lovita Kamenjaa, Rjeice i Crnobor. Upute za bezbjednost je dao lovovoa Ahmelji Abdulah, koji je obavio i raspored lovaca. Abdulah je bio taj koji je uoio trag vepra. Nakon to je o tome javio kolegama, pratio je trag od Kamenjae do Cr-nobora. Stigavi do jednog potoka iz njega je iskoio vepar i dao se u bijeg. Abdulah se nije uplaio niti zbunio, nego je smireno nanianio i ispalio dva metka nakon ega je vepar pao. Bio je to zaista lijep primjerak kapitalca kojeg su konjskom zapregom izvukli do zbornog mjesta. Nakon to su nadleni iz veterinarske stanice utvrdili da je meso dobrog kvalite-ta, vepra su podijelili svim zainteresovanim lovcima.

Lovovoa Ahmelji Abdulah (na fotografi ji u sredini, ima brkove i dri puku) je vrlo uzoran lovac i uspjean naroito na visoku divlja. Od 1980., od kako je lovac, odstrijelo je osam srndaa, est divljih svinja, veliki broj zeeva i fazana, a najvie predatora u lovitu u svrsi zatite ple-menite divljai. Za svoj doprinos u razvoju lovstva dobio je vie lovakih priznanja i odlikovanja; zahvalnicu, diplomu, srebrenu i zaltnu znaku. Potie iz uvene i brojne lovake porodice: rahmetli otac hadi Hasan, brat Ramiz, sin Amir, brati Aldin, sestri Nerko i zet Mujo. Za Abdulaha kau: Mali ovo velikih brkova, hrani, puca i pogaa.

Tajib Omerovi

10 Lovac Mart 2015

U lijepo pripremljenom i funkcionalnom parku Banje Ilida u Gradacu, u organizaciji BKS-KINOLOKI SAVEZ U BiH i Kinolokog drutva ZMAJ Gradaac, odrane su smotre pasa: Meunarodna izloba pasa CACIB Gradaac 2014, Dravna izloba pasa CAC BiH Gradaac 2014 i Dravno prvenstvo rotvajlera Gra-daac 2014. Veliki broj posmatraa imao je izuzetnu priliku da vide izlagae i odgajivae iz raznih zemalja Evrope koji su predstavili brojne pasmine izvrsnih pasa, ali e ovdje glavni junak biti izlaga Hasanovi Fahrudin, koji vie od 10 godina uspjeno odgaja i obuava autoh-tone gonie - bosanske otrodlake barake. Lov mu je ivotni hobi u zanenju sportskog lova. Ljubav prema kerovima u tome zauzima prvo mjesto jo od poetka lovovanja, od 1979. kada je postao lan LD Jelen-LS Bukva. Njegovanje i obuavanje baraka je veoma za-htjevno i skupo, odnosno trai strastvenu posveenost da bi rezultati bili vrhunski, kakvi su bili na CAC i CACIB Gradaac 2014: I mjesto uzgojni par CACIB, I mjesto uzgojni par CAC, I mjesto uzgojna grupa CACIB, I mjesto uzgojna grupa CAC, BOG prvoplasirani u grupi CA-CIB, BOG prvoplasirani u grupi CAC. Brojni pehari, diplome i prizna-nja s posljednjeg Gradaac Dog shows 2014 najrjeitije i najslikovitije govore o Fahrudinovom znanju i iskustvu vrsnog odgajivaa. Posebno je ponosan to su njegovi prvaci upravo bosanski baraci. Kako sam kae Prava je teta to se kod nas kinologiji ne posveuje onolika pa-nja koliko to zasluuje, pogotovo kada se zna da oskudna materijalna sredstva mnogih odgajivaa pa tako i moja, ne mogu omoguiti svu potrebnu i prikladnu opremu, a mnoge kolege ne znaju koliki je troak i trud da bi se dolo do rasnog i izvrsnog teneta. Na fotografiji je Fahrudin sa nekim od svojih nagraenih baraka.

Fahrudin Gromi

Lovako drutvo Jelen Gradaac

Lovci od djeda do praunuka

lanovi porodice Muratovi (na fotografiji s kraja 2008.) vie od pola vijeka su strastveni lovci, ljubitelji prirode i lovakog druenja. Nedavno preminulog starog lovca Muratovi Mustafu zv. Guta, po-znavali su svi, pa i oni najmlai itelji Vukovaca. O njemu su i djeca pjevala: Pue puka, ubi Guta zeca, najee se Gutinica mesa. Tra-diciju lovovanja su nastavili njegovi sinovi evalija zv. Lala, Mustafa zv. Musa i Nurija, potom Gutini unuci ulaga i Nuraga pa praunuk Eldin zv. Eldo. Musa uvijek ide u lov sa sinom ulagom i unukom Eldom, a uveni su po potenju, iskrenosti, disciplini, drueljubivo-sti i rasnim i vrsnim lovnim psima. Najstarijem Musi je milina sluati kerove dok gone pa kae: Eh, jesam se naumakao. Najmlai Eldo je posebno dobar na nianu, zbog ega vele da e u tome moda nadmaiti i Gutu i Musu.

Adi Turbi

Lovako drutvo Jelen Gradaac

Baraci Hasanovi Fahrudina sve sami prvaciGRADAAC DOG SHOWS 2014

Lovako drutvo Majevica Srebrenik

Ponosni na svojih ruku djeloVrijedni lovci LS Tinja-LD Majevica Srebrenik, izgradili su lovaku kuu na lokaciji Mein stub. Ova prelijepa i funkcionalna kua je ni-kla uz pomo donatora lovaca: elikovi Omer. Ahmetovi Izudin. elikovi Jusuf, elikovi Ibrahim, Salki Sead, Musi efket. Za njim nimalo ne zaostaju ostali lovci, pod vostvom Muminovi Muhameda, predsjednika Sekcije, koji su svojim viemjesenim trudom i sredstvi-ma uinili da se Lovaka sekcija Tinja ponosi na svoju lovaku kuu (12x13m) na tri sprata.

Sadil Fejzi

Mart 2015 Lovac 11

Ve nekoliko godina strune slube LD Tuzla prate pro-blem konstantnog opadanja broja crne divljai u lovitima na Majevici. Kao osnovni uzrok smanjenja fonda ove atraktivne lovne divljai, pored sjee ume i urbanizacije, to suava njen ivotni prostor, konstatuje se i smanjenje koliine prirodne hrane te stalan lov. Svi pokuaji tuzlanskih lovaca da poprave kvalitativno i kvantitativno stanje crne divljai dugo vremena su ostajali bez uspjeha iz razloga to je Majevica veliki prirodni prostor kojim gazduje i upravlja nekoliko lovakih drutava, a i to to je divlja svinja takva divlja koja je izuzetno sklona migri-raciji pa ju je teko zadrati na malom prostoru.

Tek kada su se iz istih ili slinih razloga pojavili problemi vezani za divlju svinju i u drugim drutvima, dola je do izraaja tvrdnja strunjaka da je divlja na Majevici zajedniko vlasnitvo svih i da se svi moraju ukljuiti u akciju poboljanja stanja na te-renu. Nakon to je LD Tuzla izvrilo unos divlje svinje iz uzgoja u lovite, te poelo s procesom njenoog podivljavanja, rodila se ideja da se zajedniki proba rijeiti ovaj problem.

Prvi korak su uinila lovaka drutva iz Lopara, elia i Tuzle pokuavi kroz zajednike sastanke i razmjenu miljenja pobolj-ati stanje. Na prvom sastanku odranom u eliu, razmatrano je stanje fonda divljai te obaveze koje svako druto mora is-puniti u svome dijelu lovita (unoenje automatskih hranilica i vee koliine hrane za prihranu). Dogovoreno je i da se sastanci odravaju periodinoi da svaki naredni sastanak bude odran u drugom lovakom drutvu. Sljedei sastanak na kome su do-neseni bitni zakljuci odran je sredinom 2013. godine u lova-kom domu Stara Majevica, a domain je bilo LD Tuzla. Tada je dogovorena zabrana lova na divlju svinju za 2013., a za 2014. godinu e se pratiti stanje u lovitima i na osnovu toga e se

utvrditi dalje aktivnosti. Treba istai da se, nakon jednogodinje obustave lova na podruju ova tri drutva, njima prikljuilo i Lovako drutvo iz Srebrenika u daljim akcijama i dogovorima.

Naredni bitan dogovor je postignut neto prije poetka lov-ne sezone 2014. godine, na sastanku u Loparama. Zakljueno je da je obustava lova dala znaajne rezultate te da se broj crne

divljai popeo do te mjere da se moe nastaviti s djeliminim lovom. Dogovoreni su zajedniki datumi lova na podruju ovih drutava, kao i to da svako lovako drutvo ima pravo da odstri-jeli isti broj jedinki divlje svinje.

Posledji u nizu sastanaka je odran u Tuzli, na Staroj Maje-vici, po okonanju lovne sezone, krajem januara 2015. godine. Pored drutava iz Tuzle, Lopara, elia i Srebrenika, ovom sa-stanku su prisustvala i drutva iz Kalesije i Sapne, uz elju da

iskustva steena kroz ovakvu saradnju pokuaju realizovati i u svojim sredinama. Miljenje svih uesnika je da ovaj vid sarad-nje daje izuzetne rezultate, te da je ovakav nain gazdovanja divljai jedinstven ne samo na ovim prostorima nego i ire. Pre-ma podacima s terena sva drutva su zajedniki odstrijelila oko 20 jedinki crne divljai te je sa zadovoljstvom konstatovano da je populacija sauvana jer se u lovu teilo da se vri odstrjel vepra i nazimadi, a da se enke u to veoj mjeri sauvaju. Dalje je istaknuto da su sva drutva, shodno dogovoru, uinila veli-ke rezultate u prihrani divljai kako bi je to due zadrali u svojim lovitima. Hvale vrijedno je to to etiri lovaka drutva na podruju Majevice imaju trideset automatskih hranilica koje za jednu godinu izbace u lovite oko 30 tona kukuruza u zrnu, te da u lovite bude izneseno jo i 25-30 tona kukurza u klipu. Takoe se iznesu i vee koliine kamene soli, a sve te aktivnosti prati i dvadesetak kamera za nadzor divljai. Na ovom sastanku je po prvi puta bilo razmatrano i stanje srnee divljai, uz kon-stataciju da je ona izuzetno brojna u naim lovitima. Akcenat je stavljen na praenje zdravstvenog stanja srnee divljai kao i na svoenje gubitaka divljai nastalih od lutalica, tetoina i saobraaja, na to manju mjeru. Istaknuto je da je problem kri-volova u velikoj mjeri rijeen, ali da saradnja drutava po ovom pitanju mora biti to bolja, prije svega kroz povezivanje lovou-varskih slubi koje posjeduje svako lovako drutvo. Sastanak je okonan donoenjem zajednikog zakljuka koji je ujedno i obaveza za ova drutva u narednom periodu: Pravovremena razmjena informacija izmeu svih drutava o stanju divljai i lovno-uzgojnih objekata u lovitima.

Selver Piri

12 Lovac Mart 2015

Planeta bi bila sretna i zahvalna da svi segmenti drutva, kao to to ine lovci svakodnevnim akcijama, rade

na zatiti uma, voda i ouvanju biloke raznolikosti

21. mart Dan umaNe samo da su ume nosioci biodi-

verziteta i da imaju kljuni znaaj za kvalitet ivota ovjeka, ve

o njima direktno ovisi ivot 1,6 biliona ljudi na Zem-

lji. Time su jo znaajnije obaveze onih koji se bave gospodarenjem ovim re-sursom. Lovci su upravo oni koji prepoznaju vri-jednost umskih ekosiste-

ma i aktivnostima znaajno doprinose zatiti uma. ume su najefi kasnije u skupljanju

ugljen-dioksida (CO2), i savr-ene su tvornice kiseoni-ka (O2) pa predstavljaju idealan fi lter preiava-

nja zraka. ume uvaju vodu, stabiliziraju tlo i sprea-

vaju njegovu eroziju, preiavaju zagaenu atmosferu, spre-mite su bioraznolikosti i imaju znaajan doprinos reguliranju klime i razine staklenikih plinova koji uzrokuju klimatske pro-mjene. Aktuelan cilj kampanje UN godinje zasaditi milijardu stabala diljem Zemlje i tako poveati javnu svijest u djelovanju protiv klimatskih promjena. Dobrobiti od uma su dalekosene, ali je alarmantna deforestacija i degradacija umskih podruja. Ubijanje uma ugroava i vie od 11.000 ivotinjskih vrsta. Sva-ke godine nestaje oko 13 miliona ha pod umama. etvrtina uma, nestalih unatrag 10.000 godina, unitena je u posljednjih 30 godina. Osim nekontrolisane sjee na nestanak uma utiu i klimatske promjene, poplave i odroni zemlje te veliko ispu-tanje ugljinog dioksida u atmosferu zbog neumjerene ljudske i pomame za profi tom. Umiranje uma je i umiranje ovjeka i zato je afi rmiranje ekoloke etike u slubi budunosti ovjeanstva.

22. mart Dan vodaPitka voda je strateka sirovina 21. vijeka! Kako bi

se jo vie istaknula vanost brige za vodu, razdoblje od 2005. do 2015. UN su proglasile decenijom voda pod geslom: Voda za ivot. Dinamian razvitak drutva i sve vei pritisci na prirodni okoli, a samim time i na vodu, postaju jed-no od kljunih pitanja odrivog razvoja. Broj stanovnika na Zemlji ubrzano se poveava, potrebe za vodom jo i bre. Statistika poka-zuje da e do 2025. godine broj stanovnika dostii 8 milijardi. Ako se uzme u obzir da se godinje potroi 100 milijardi tona vode vie nego to se obnovi, logino je oekivati da e povean broj stanovnika usloviti nesta-

ice vode i u onim zemljama koje za sada nemaju ovaj problem. Bosna i Hercegovina je zemlja bogata vodama, ali ni ti resursi nisu neiscrpni. Rijeke i jezera se zagaju tenim otpadnim vo-dama koje se u njih isputaju uglavnom bez ikakvog preiava-nja. Poseban problem predstavlja zagavanje podzemnih voda koje su glavni i najkvalitetniji izvor vode za pie. U BiH postoji veliki broj neurenih deponija. Na podruju FBiH postoje samo dvije deponije koje zadovoljavaju sanitarne zahtjeve (Sarajevo i Mostar). Svaki otpad prije ili kasnije dospijeva do podzemnih voda, tako da bi i naa zemlja u budunosti mogla osjetiti poslje-dice ove nebrige za otpad, jer on trajno unitava vodne zalihe. Vodu je mogue zatititi od zagaenja izgradnjom veeg broja sanitarnih deponija i sprjeavanjem zagaivanja rijeka i jezera, koritenjem mehaniko-hemijsko-biolokih preiivaa tenih otpadnih materija. Ako iz slavine istiu samo dvije kapi vode u jednoj sekundi, godinje e biti neupotrijebljeno ili baeno oko 6.000 litara najdragocjenije tekuine na Zemlji!

22. april Dan ZemljeOita ekolo-

ka kriza, odnosno lo uinak djelo-vanja ljudske rase na ivotnu sredi-nu, dovela je do buenje globalne svijesti o hitnosti zatite Zamlje. Eksploatacija ze-mlje, masovna sjea uma, za-gaenje zraka od industrijskih dim-njaka i auto aus-puha, zagaenje rijeka hemijskim, industrijskim i ljudskim otpadom su problemi koje stanovnici Zemlje moraju rijeiti da i ovjek ne bi izgubio bitku za opstanak kao to su je izgubile mnoge biljne i ivotinjske vrste.

22. maj Dan bioloke raznovrsnosti

Biodiverzitet je temelj zdravog prirodnog okolia i odr-ivog razvoja to je raznolikost fl ore i faune vrsta vea,

ivotna sredina je manje ugroena. Prema podacima UN, opstanak na Zemlji je ugroen za vie od 34.000 vrsta ivog svijeta, a blizu 16.000 vrsta je direktno pred izumiranjem. Ovim se naruavaju ivotna stani-ta i na kraju se utie i na opstanak ovjeka. Stoga je neophodno preduzeti itav niz mjera kako bi se spasile

vrste koje nestaju.

Juni 2008 Lovac 13

Otkako je tehnoloki razvoj krenuo uzbrdosve je, u ekolokom smislu, krenulo nizbrdo. Od tada je, na-ime, tehnoloki razvitak krenuo ubrzano: god 1776. usa-vren parni stroj, god. 1797. parna turbina, god. 1876. benzinski motor, god. 1892. dizelski motor, krajem XIX stoljee Tesla pronalazi generator naizmjenine struje i jo oko 1000 epohalnih otkria, oko 1900.god. u Kini ra-ketni pogon, god. 1930. razvoj mlaznoga pogona, god. 1942. prva atomska bomba, god. 1945. prvi kompjuter, sredinom 50-ih godi-na prva komercijalna upotreba nuklearnog reaktora, god. 1957. prvi satelit, god. 1961. prvi astronaut, god. 1969. ovjek na Mjesecu, god. 1980. prvo personalno rau-nalo (PC). Dakako, u okruenju navedenih otkria javio se nebro-jeni niz kolateralnih izuma i svi su imali cilj unaprijediti ivot ljudi na planetu. Zajedno s tim rasla je i po-tronja energije, time i njezina proizvod-nja (fosilna goriva, radioaktivna goriva, hidroenergija te al-ternativni izvori, sun-eva energija, vjetar). Ubrzano poveanje ljudske populacije na planetu postavilo je zahtjev za sve veim koliinama energije. U doba Julija Cezara na Zemlji je ivjelo oko 250.000.000 ljudi, a danas se pribliavamo broju od 7 milijardi. Kao posljedica ubrzanog rasta bro-ja stanovnika i, vezano za to, ubrzanog rasta potronje i proizvodnje energije, poremeena je ravnotea u ivom svijetu, a prvi znakovi poremeaja primijeeni su 60-ih godina prologa stoljea. Posljedice tehnolokog razvitka na Zemlji javljaju se u vidu mnogih zagaenja koja imaju nesagledive posljedice na okruenje u kojem ivimo. Sva ta zagaenja proistjeu iz ljudskih aktivnosti, a njihov su uzrok produkti iz proizvodnje i potronje energije. Svi ti produkti mijenjaju uvjete u kojima se razvijaju i ive ivi organizmi. Danas smo svjedoci toga kako je ubrzani teh-noloki razvitak uzeo svoj danak kroz oigledne pojave zagaenja zraka, zagaenja vode, zagaenja tla, unita-vanja ozonskog omotaa, tetnih zraenja, kiselih kia i globalnoga zatopljenja. A posljedica tih pojava je izumi-ranje vrsta, izumiranje uma, irenje pustinja i promjena klime. Pojam ekologija prvi je uveo njemaki znanstvenik Ernst Haeckel i defi nirao ga kao odnos ivih organizama prema organskom i neorganskom okruenju. Porijeklo vodi od grke rijei oikon to znai dom, okunica, mjesto za ivot. S vremenom je tom pojmu promijenje-no znaenje u svakidanjoj upotrebi, pa se danas pod ekologijom podrazumijeva zatita okolia, zatita naega mjesta ivljenja, zatita prirode. Ta promjena znaenja

proistjee iz stanja u kojem se nalazi nae okruenje, za koje je evidentno da ga treba tititi.

Lovci su, sa svojim aktivnostima koje se odvijaju u pri-rodi, moda najpozvaniji meu prvima uoiti oteenja u prirodi, ali i pomoi da se poremeena ravnotea u priro-di ublai i ponovno uspostavi, dakako u okviru svojih mo-gunosti. Uticaji kroz negativne pojave u prirodi najee se oituju kroz smanjenje bioraznolikosti - izumiranje vrsta. Pretpostavlja se da na Zemlji ivi oko 20.000.000

vrsta ivotinja, biljaka, gljiva, insekata, bak-terija, od kojih je naj-vei broj insekata. Do danas je opisano oko 1.600.000 vrsta. To bogatstvo vrsta inilo je skladnu ravnoteu u kojoj su one ivjele sve do momenta kada je tehnoloki razvoj dosegao dananje razmjere te svojim produktima ugrozio stanita. Danas svje-doimo pojavi nestan-ka vrsta, a jednome broju vrsta ugroen je opstanak. ovjean-stvo je suoeno s veli-kom opasnou pa se stoga na razini UN-a poduzimaju mjere kako bi se umanjili uzroci koji su doveli

do takvih oteenja prirode. Takve se aktivnosti odvijaju kroz dogovore (konvencije) meu dravama koji nalau smanjenje emisija tetnih plinova i ostalih uzronika ova-kvoga stanja. Problem zagaenja okolia je dosegao ra-zinu kod koje je veina zemalja zabrinuta za budunost, pa se kroz konvencije i vlastito zakonodavstvo pokuava uticati na smanjenje oteenja i nametnuti obveze zati-te okolia. Sveukupnost nastojanja da se tete na prirodi svedu na najmanju moguu mjeru ne znai da emo se odrei tekovina tehnolokog razvitka i vratiti u prvobit-nu zajednicu, jer je to, jednostavno, nemogue. Rije je, zapravo, o smiljenom ouvanju prirode uz smanjenje tetnih uticaja, danas poznatom pod nazivom odri-vi razvoj. Na Zakon o lovstvu nalae lovcima da se pri svojim aktivnostima usmjere na zatitu okolia, te navodi da lovstvo predstavlja javnu djelatnost i obuhvaa mjere zatite i uzgoja divljai, ureenje lovita, lovljenje divljai i racionalnu upotrebu divljai i lovita, koji doprinosi ou-vanju bioloke raznolikosti ekolokih sistema i ekoloke ravnotee prirodnih stanita divljai, to sve znai da je naim lovcima odreena vana uloga veoma aktivnog ukljuivanja u zatitu prirode.

Mr. Vjekoslav Kostija

14 Lovac Mart 2015

Proljetno prebrojavanje div-ljai, kao dravnog dobra, zakon-ska je obaveza i temelj planiranja i gazdovanja lovitem. Na poetku svake lovne godine, korisnik lovi-ta je duan analizirati rezultate prologodinjeg rada i sainiti iz-vjetaje, a potom konstatirati real-no proljetno stanje u lovitu kao poetno i na temelju njega nainiti planove za iduu lovnoproduktiv-

nu godinu. Zakon o lovstvu tretira da se obavezni izvjetaji odnose na praenje promjena u sadraju katastra lovita, a predvieni su i izvjetaji o izvrenim radovima i provedenim mjerama predvienim lovno-gospodarskom osnovom i godinjim planom. Oba su s rokom do 31. marta tekue godine, a popunjavaju se podacima iz evidencija o izvrenim radovima i postignutim rezultatima u rea-lizaciji odredaba odobrenog plana iz prethodne lovne godine. Obavezu izrade godinjega plana gospodarenja takoer propisuje Zakon o lovstvu. Sadraj plana identian je propisanom sadraju za lovno-gospodarske osnove jer se osnova i re-alizira godinjim planovima. U njemu se u skraenom obliku iznosi ope stanje u lovitu i stanje infrastrukturnih objekata u njemu, kao i nedovreni poslovi iz pret-hodnog plana (predvieni po odredbama osnove), a maksimalna panja se po-sveuje ustanovljivanju proljetnoga brojnog stanja gospodarskih (i ostalih) vrsta divljai, na osnovu kojeg se predviaju oekivane godinje promjene u pojedinim populacijama, a potom se, prema dobivenim rezultatima, planiraju mjere zatite i uzgoja divljai, ureenja lovita i racionalnog koritenja realnog godinjeg prira-sta divljai, kao i (eventualno) pruanja razliitih usluga u lovitu s ciljem ostva-renja veih prihoda. Drugim rijeima, planiraju se mjere gospodarenja lovitem, usuglaene s proljetnom brojnou i oekivanim godinjim promjenama, i to kao mjere zatite, mjere uzgoja, mjere ureenja lovita i mjere racionalnog koritenja divljai i lovita, po redoslijedu:

- ustanovljivanje proljetnog brojnog stanja divljai u lovituosnovna je radnja u planiranju, a provodi se prema objavljenom Uputstvu za prebrojavanje divljai (u izdanju Federalne uprave za umarstvo i umarskog fakulteta u Sarajevu), u kojem su potanko obraene metode rada i upotrebe dobivenih rezultata. Uzimajui u obzir dobivene rezultate, planiraju se i ostale gospodarske mjere;

- mjere zatite divljai i lovita koje obuhvaaju oblike zatite pro-stora lovita lovouvarskom slubom (u skladu sa lokalnim prilikama) i zatite divljai kroz zatitu od bespravnog lova, brigom o zdravstvenom stanju, (even-tualnim) intervencijama putem sanitarnog odstrjela, odravanjem podnoljivog broja predatora, ureenjem remiza i ostalim radnjama kojima je cilj svoenje teta od divljai (drugima) na prihvatljivu mjeru;

Mjere gospodarenja lovitemProljetno prebrojavanje divljai je temelj planiranja i gazdovanja lovitem

Mart 2015 Lovac 15

- mjere uzgoja divljai obuhvaaju predvianje godinje dinamike razvoja pojedinih populacija koristei odredbe aktualnog Pravilnika o sadraju, nainu i nositeljima izrade, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove,

godinjeg i privremenog plana gospodarenja lovitem (Slubene novine FBiH, broj 63/06), iz koje e se uoiti kretanje brojnosti do kraja planskog razdoblja. Dobiveni podaci e posluiti za realno planiranje (proizvodnje ili nabavke) po-trebnih vrsta i koliina hrane (mineralnoga, biljnog ili ivotinjskog porijekla) kao i odabir mjesta za ponudu (dodatnih) hraniva, izgradnju pojila, lociranje solila i drugih (specifinih) infrastrukturnih objekata, kao i drugih (specifinih) mjera koje se trebaju poduzeti u pojedinim lovitima;

- mjere ureenja lovita (lovno-uzgojnim i lovno-tehnikim objektima) planiraju se prema dinamici predvienoj u Osnovi (a ako je nema, onda prema uoenim potrebama) s ciljem da osiguraju laku i uspjeniju provedbu mjera za-tite, uzgoja i koritenja divljai i lovita, vodei rauna da se gradnja izvodi po odgovarajuim projektima i na struno izabranim lokacijama, da se njima ne na-ruava prirodni sklad i da se, uz to, potuje lokalna tradicija oblikovanja objekata i upotreba materijala za gradnju;

- mjere koritenja divljai i lovita se planiraju u sladu s re-zultatima iskazanim u dinamici razvoja i moraju biti usklaene sa stanjem u lovitu i realnim godinjim prirastom. U njima se predviaju mogu-nosti koritenja divljai hvatanjem ili odstrjelom, te koritenje mesa i drugih dijelova divljai, i lovita fotolovom, aktivnostima lovnog stre-ljatva, organiziranom obukom lovakih pasa, organiziranjem utakmica lovakih pasa u radu i drugim uobiajenim aktivnostima koje lovitu i lovstvu mogu donijeti neku korist.

Svi ovi planovi se detaljno i programski razrauju u strunim slu-bama korisnika lovita s ciljem to uspjenije realizacije. To podrazumi-jeva prethodnu strunu analizu potrebe i uvjeta za poduzimanje odre-ene aktivnosti i programiranje njezine provedbe na odreenoj lokaciji i u najprikladnije vrijeme, kako bi ona postigla namijenjeno joj znaenje i eljeni efekt. Takoer, korisnik lovita ima obvezu planiranja kontinu-iranog strunog obrazovanja zaposlenih kadrova u lovitu i ostalih koji sudjeluju u realizaciji planiranih aktivnosti u gospodarenju lovitem, pla-niranju prostora i programu provedbe kinolokih aktivnosti, treninga u streljatvu i drugih programa specifinih za potrebe te sredine. Nainjeni dokumenti (izvjetaji i planovi) daju se na uvid upravljakim strukturama korisnika (nadzornim odborima, skuptinama udruenja), a po usvajanju objavljuju se i iroj javnosti da bi se upoznala s nainima rada korisni-ka lovita i postignutim rezultatima na ouvanju okoline, nastojanjima na odravanju brojnosti divljai u optimalnom kapacitetu (ime se utie na smanjenje teta od predatora i ostale divljai), ostvarenim efektima gospodarenja lovitem kroz organiziranje lovno-turistikih aranmana i plasmana proizvoda i usluga iz lovita.

Upoznavanjem ire javnosti s radom i rezultatima rada korisnika lovita oekuje se razumijevanje i iroka potpora: na zatiti divljai kao dijela ovjeko-ve okoline, kroz podrku provoenju mjera uzgoja, procesuiranju prijava i tubi za bespravne radnje, ureenje lovita i pomo u realizaciji racionalnog korite-nja divljai i lovita razvojem lovno-turistikih kapaciteta. I sve to s ciljem da se gospodarenjem lovitem osigura optimalna (ili podnoljiva) brojnost svih vrsta divljai u lovitu, a s njome i optimalan godinji prirast koji se moe (u tim okol-nostima) u cijelosti koristiti, odravajui trajnost gospodarenja divljai kao ob-novljivoga dravnog dobra.

16 Lovac Mart 2015

Odlika svakog pravog domaina je da vjeto gazduje svojim imanjem i da tano zna ime raspolae. Tako je i sa lovcima, koji prije nego to i pomisle na lov, moraju da utvrde ta imaju u lovitu. Zato se, pred kraj zimskog lova na predatore, ozbiljno pripremaju za prebrojavanje divljai. Ovo je znaajan dio po-sla u svakom lovakom drutvu, zbog ega prebrojavanje treba da organizuju i vode lovci s autoritetom. A rezultati moraju da budu maksimalno realni i tani, jer predstavljaju polaznu osno-vu za izradu planova za lov. Kad se broji sva divlja, onda je to potpuno, a djelimino je na tzv. primjernim povrinama i tada se ukupan broj divljai dobija posredno.

TereniPotrebno je izabrati najmanje tri terena vea od 300 hektara.

Lovci se rasporede u obliku potkovice, na razmaku 50-150 me-tara, u zavisnosti od konfi guracije terena i vidljivosti. Ostali ue-snici koji broje, u guoj formaciji i pratnji lovakih pasa obue-nih i ocjenjenih u radu, kreu se u liniji prema ovoj veoj grupi. Broji se sva divlja koja proe s desne strane i izae iz kruga. Poslije prvog brojanja slijedi evidentiranje, a potom se potraga premjeta dva-tri kilometra dalje. Da bi se izbrojala srnea div-lja, biraju se vii tereni s rijetkom vegetacijom. Kod utvrivanja broja sitne divljai esto se napravi probno brojanje, kako bi se stekao uvid u stanje i eventualni efekt zabrane lova na tom terenu. Ujedno, to je prilika da se odstrjeli i poneki predator. Najee se broji prisustvo zeca, fazana i jarebice, a usput se moe evidentirati i srnea divlja. Najvanije je da se prikae stvarno stanje u lovitu, a za tako neto je neophodna puna svijest o znaaju prebrojavanja. Zato ovim zadatkom rukovode iskusni lovci, a cjelokupan posao nadgleda i neko od strunih ljudi iz komisije za uzgoj i zatitu divljai lovakog udruenja ili Saveza. To je posebno vano prilikom brojanja srnee divljai. Strunost je izuzetno znaajna, ali je neophodno voditi rauna i o iskustvu lokalnih lovaca, koji su ipak najbolji poznavaoci tere-na i vrste divljai u konkretnom lovitu. To je ujedno prilika da se neto naui.

IzborBrojanje divljai je obaveza korisnika lovita, koju je najbolje

obaviti u martu, a o tanom datumu treba pismeno obavijesti-ti strunu slubu Saveza. Lovaka drutva su duna da utvrde stanje divljai po vrstama, polnoj, starosnoj i trofejnoj strukturi. Prije brojanja divljai potrebno je izabrati odgovarajue povri-ne koje najbolje predstavljaju lovite. Brojanjem treba obuhva-titi to veu povrinu, kao i vei broj reprezentativnih tarena.Ustanovljavanje brojnog stanja divljai se obavlja na oglednim povrinama (pruge, kvadrati ili krugovi), kojima se obuhvata najmanje 10% povrine stanita, totalnim brojanjem ili procje-nom, zavisno od pojedinih vrsta divljai. Divlja se broji na svim primjernim povrinama istovremeno, a po potrebi i u saradnji sa susjednim lovitima. Sa zbornog mesta prvo odlaze brojai i postavljaju se na liniju brojenja tako da vide jedan drugog. Nakon toga, rasporeuju se pogonii, a sa strane su po 3-4 lov-

ca, meu kojima je i rukovodilac brojanja. Za lovita gdje zbog konfi guracije terena nije mogue primijeniti istovremeno broja-nje na cijeloj povrini, koristi se metod brojanja na hranilitima, solitima i pojilitima, najbolje s visokih eka. Na ovaj nain se lake odreuje odnos polova i starosna struktura.

KrugPrimjerna povrina moe biti i krunog oblika, i tada se broji

divlja koja izae iz okruenja. Linijsko brojanje sitne divljai moe se obavljati na duim, ali uim prugama koje mogu da presijecaju stanita s razliitim gustinama divljai. Za ovu vr-stu brojanja dovoljna su tri lovca i dobro obuen pas. Srednji broja, koji unosi i podatke u obrazac za brojanje, kree se po unaprjed utvrenom pravcu koji se unosi u mapu lovita i obi-ljeava na terenu tri dana ranije. Njegova dva pomonika se kreu paralelno sa njim, na udaljensti od 50 m lijevo i desno, ograniavajui tako prostor koji se broji.

Broji se sva divlja koja se podigne ispred psa u ogranienoj irini brojanja. Ukupna irina pruge iznosi najvie do 100 m, to zavisi od preglednosti terena. Prugama se obuhvata naj-manje 10% ukupne lovne povrine. Utvrivanje brojnog stanja srna vri se istovremenim brojanjem na cijeloj povrini lovita. Za ovakav nain brojanja, lovci koji uestvuju moraju da budu dobri poznavaoci divljai i njenih navika. Brojno stanje divljih svinja se ocjenjuje osmatranjem i praenjem krda. Ukoliko se obavlja prihranjivanje, divlje svinje treba brojati s visokih eka, u blizini mjesta na kojima se iznosi hrana. A njihov broj se moe procjenjivati i praenjem tragova. Nakon analize rezultata broj-nog stanja divljai, izrauje se godinji plan koritenja lovita, kalendar lova za narednu sezonu i planiraju se mjere uzgoja, zatite, gajenja i koritenja divljai u lovitu. Osnovni planski dokument za lovite je lovna osnova, koja predstavlja desetogo-dinji plan gazdovanja. Za svaku lovnu godinu radi se godinji plan gazdovanja lovitem, a prije toga je neophodno prikupiti i tabelarno srediti podatke o kretanju brojnosti za lovne vrste za period od najmanje pet godina. Lov divljai planira se po vrsta-ma, u skladu sa brojnim stanjem, odnosom polova, starosnom strukturom i trofejnim kvalitetom divljai. Da bi ti podaci bili tani, brojanje divljai mora da se shvati kao ozbiljan zadatak, a ne puka formalnost.

TragoviBrojanje se moe obaviti i na osnovu tragova na svjeem sni-

jegu, uz prethodno kontrolno brojanje ulaznih i izlaznih putanja. Divlja se sa ogledne povrine istjeruje pogonom. Poto je rije o totalnom brojanju, uz uee dovoljnog broja brojaa, brojanjem se obuhvataju istovremeno sva boravita srnee divljai.

ZapisnikNa kraju rukovodilac upisuje iskaze svakog brojaa i pogo-

nia, a odgovrno lice za upravljanje lovitem sastavlja sezonski izvetaj s registrovanim vrstama divljai i procjenom njene broj-nosti. Zvanini zapisnik sadri: nazive lokaliteta, povrine bro-janja, vrste i broj divljai, datum i satnicu, broj lovaca, metod brojanja i kratak opis vremenskih uslova.

Proljetno prebrojavanje divljai u lovituProljetno prebrojavanje divljai u lovitu

Mart 2015 Lovac 17

Ovu vjebu poinjemo raditi kada nam pas radi povlaku. Iako su obje sline, za pse je to sasvim druga radnja. U prvoj vodi ga nos po tragu do divljai i razmjerno mu je lako izvui povlaku. Nju moe izraditi niskim nosom, mirnim hodom i ne ini mu na-roitih potekoa.

Traenje mrtve divljai mnogo je tee. Tu psu pokaemo samo rukom smijer gdje je divlja pala. On je mora pronai i donijeti. Pri tom zahtijevu ne smijemo upotrijebiti istu zapovijed koju smo upotrijebili za izradu povlake. Tu vjebu izvodimo ovako:

Pernatu divlja bacimo u polje, kojih 15-20 koraka, tako da je pas nije vidio. Psa posjednemo i zapovijedimo mu zapovijed koju smo odabrali. Moe biti trai mrtvo, ako smo za povla-ku upotrijebili trai ranjeno. Pas, naravno, ne zna o emu se radi. Da mu razjasnimo, pokaemo mu rukom smijer u kojem treba traiti, i sami poemo sa njim nekoliko koraka u tom smi-

jeru. On e divlja pronai, jer nije daleko. Kad ju je dignuo, otrimo natrag na mjesto gdje smo vjebu zapoeli i tu nam pas divlja preda. Obilna hvala ini ga veselim. Poetne vjebe obavljamo u niskom rastinju (djetelina, livada) i na manju uda-ljenost. Kada ih pas dobro svladava, oteavamo ih bacanjem divljai na vee udaljenosti, u kukuruz ili grmlje, i to onako kako nam se to dogaa u praktinom lovu.

Ako pas divlja, umirujemo ga rijeima koje su mu ve iz do-sadanjeg rada na povlaci poznate -mirno ili polako. Ako se ne da smiriti, priveemo ga na dugaku uzicu. Njom ga ne usmjeravamo na divlja, nego samo umirujemo.

Taj rad pas mora obavljati visokim nosom. Onaj koji njuka po zemlji nikada nee taj zadatak dobro izvravati.

Historija raseKorijeni ove lovno iroko upotrebljive

rase seu do XIII i XIV vijeka, kad je korie-na prilikom aristokratskih lovova sa soko-lovima. U stvaranju rase je koriseno neko-liko ostrvskih i kontinetalnih rasa: engleski seter, poenter, epanjel breton, njemacki otrodlaki i kratkodlaki ptiar. Do XVIII vi-jeka rasa je skoro zamrla da bi promjenom socijalnih i ekonomskih uslova u tadanjoj Njemakoj bila ponovo roena. Oko 1870. na farmama u Donjoj Saksoniji, Hermann, Edmund i Rudolf Loens pronalaze pse ove rase i nazivaju ih Heidewachtel. U sjeverozapadnoj Vestfaliji nekoliko imena se vezuje za ponovno oivljavanje Hei-tmann linije Malog Minsterlendera. Braa Loens 1905. godine konstatuju postojanje Dorsten linije ovih pasa koja je geografski razdvojena kratkom distancom od Heitmann linije. Psi ove dvije linije nisu meusobno ukrtani do tog perioda, ali po-treba za osvjeenjem krvi neto mekih pasa Heitmann linije upu-ivala je odgajivae na saradnju. Lonsovi su uredno aurirali podatke o vlasnicima i psima iz obje linije nazivajui ih magistarskim psima s obzirom da su zaljubljenici u ove pse u to vrijeme bili ministri i ui-telji. Po drugoj hipotezi von Otto-a (1904.) ofi ciri Napoleona I su u Vesfaliju donjeli epanjel bretone koji su imali presudan uticaj na dalji razvoj Malog Minsterlendera. Edmund Loens i Friedrich Klaus korjene ove rase vezuju za podruje sjeverozapadne Njemake i Holandije. U martu 1912. grupa od 68 odgajivaa i ljubitelja ove rase ustanovljava u Osnaebruck-u Njemaku asocijaciju za uzgoj Malog Minsterlendera koja dobija svoj statut, uzgojna pravila i knjigu uzgoja. Fridrich Klaus, 1921., nakon dugogodinjeg istraivakog rada dolazi do rezultata koji su i danas temeljno vazni za opstanak rase.

Danas je u Njemakoj Mali Minsterlender po brojnosti trea rasa ptiara sa preko 5000 vlasnika, 140 do 200 parenja godinje (od kojih 20 do 50 otpada na regionalni komitet Westphalia-lip). U Njemakoj trenutno postoji 16 regionalnih komiteta za uzgoj ove rase udrue-nih u pomenutu asocijaciju. Asocijacija od svake enke ove plemenite rase zahtjeva polaganje jednog lovnog ispita (VJP), ocjenu dobar ili bolji na uzgojnoj izlobi ove rase i ocjenu HD-frei za kukove, koja je dokaz o odsutstvu displazije. Muke jedinke polau dva lovna is-pita VJP i HZP. Takoe se podrazumjeva ocjena dobar ili bolji na uzgojnoj izlobi i rengenski snimak kukova u starosti od dvije godine. U Njemakoj tenad koja ne prou Prijemni test za tenad u osmoj nedelji starosti, iskljuuju se iz daljeg uzgoja. Surovo, ali to je ono to uva rasu u formi koju danas imamo. VJP - Verbandsjugendprufung ili klubski test za mlade, odrava se u proljee svake godine, a HZP - Verbandsherbstzuchtprufung je klubska jesenja utakmica. Psima koji ne prou ove testove ne dozvoljava se upis u uzgojnu knjigu, obiljea-vaju se kao takvi u rodovnicima, iskljuuju se iz daljeg uzgoja. Slina situacija je i u Holandiji, vedskoj, Norvekoj, Finskoj, Danskoj, eskoj Republici... gdje se takmienja (izlobe u eksterijeru i lovni testovi) odravaju pod budnim okom nacionalnih uzgojnih klubova i FCI-a.

Standardi i lovne karakteristikeNjemaki Mali Minsterlender nosi broj standarda 102 u VII gru-

pi FCI, sekcija 1.2 kontinentalnih ptiara, u tipu panijela-dugodlakih ptiara s radnim ispitom. To je dugodlaki pas miiavog tijela i ple-menitog izgleda. ivahan je, nesebian, inteligentani i posluan. Visi-

na bi trebala biti jednaka tjelesnoj duini. Dozvoljena veliina je za muke jedinke 54 cm, a za enke 52 cm. Glava je plemenita, duga, eono koljeno je samo malo izrae-no. Izrazito su razvijeni miii na gornjem dijelu lea. Glava izraava bistrinu. Nosna kost je ravna, njuka izrazito crna, oi ta-mne. Dlaka je duga i gusta, ravna, bez kovrda. Mujaci imaju duu dlaku na za-dnjem dijelu udova i na repu (zastavica). Kod enki to nije tako izrazito. Na uima je dlaka resasta, rese su due od uiju. Do-zvoljena su tri varijateta braon - bijele obo-jenosti: 1. klasina braon-bijela obojenost - bijela osnova s braon ostrvima, 2. svijetlo melirana-preovladava bijela osnova s mno-gobrojnim tragovima braon boje, 3. braon melirana-preovladava braon boja s bijelim

tragovima na ekstremitetima. Posljednja verzija standarda iz 2004. is-kljuuje, kao i sve prethodne, pojavu crne boje. Mali Minsterlender je privren ovjeku i njegovoj porodici, openito veoma ist pas, s ne-znatnim pseim mirisom to ga ini veoma pogodnim za dranje, uz napomenu da mu je potrebno obezbijediti dovoljno duge dnevne izlete u prirodu gdje moe zadovoljiti svoj vanserijski temperament i elju za lovom. Privrenost porodici i djeci ni malo mu ne oduzima na uroenoj otrini prema divljai i lovnoj strasti. Vlasnik koji je sposoban da ita iroku skalu ekspresije osjeanja ovog armantnog malog psa, lako e ga obuiti za sve uslove lova. Minsterlender je zdrava rasa oslo-boena naslijednih bolesti. Elegantan je i jak pas s dosta samopouzda-nja. Brzo shvata svaki postavljeni zadatak kojeg brzo pretae u lovno iskustvo jer odlino pamti. Prilagodljiv je za sve uslove lova na bilo kojem terenu i svaku divlja, od pernate, preko zeca, divlje svinje sve do jelena. Ovaj mali ptiar je naao primjenu u lovu na krupnu dlakavu divlja samo kao onaj koji e pratiti krvni trag pogoene divljai, obla-javati je kad je pronae po krvnom tragu. Ali, ovaj pas nije goni i ukoli-ko ga vodite npr. u lov na divlje svinje u pogonu, na najboljem ste putu da ga upropastite kao ptiara. Izrazito voli vodu, a zahvaljujui svom temeljnom dlanom pokrivau dobro podnosi sve vremenske uslove. Pravilno kondicioniran Minsterlender moe loviti mnogo sati. I danas ga koriste sokolari koji lov sa njim smatraju savrenim uivanjem. Te-ren pretrauje energino, u galopu ili kasom, niskim nosom (rasna od-lika) i ima prilian radijus rada. Markiranje divljai je kod njega vrsto i postojano, a svaka jedinka slabe i nepostojane marke se iskljuuje iz uzgoja. Uroeni refl eks markiranja, kao i kod svake druge rase ptiara, mora se uvrstiti u toku obuke. Minsterlendera je lako obuiti kuliranju (pribliavanju psa divljai posijle markiranja, pri emu se on oslanja na svoj njuh) na komandu. Jako je vano Malog Minsterlendera nauiti i uvrstiti odloljivosti na polijetanje divljai, pucanj i pad divljai. Od-stupanje od ovog veoma vanog lovno-kinolokog pravila pretvorilo je mnoge Male Minsterlendere, ve formirane u lovu, u jedinke sla-bog nosa i nepostojane marke. Slijedoglasan je na tragu sve ranjene divljai izuzev pernate. Traenje ili aportiranje ranjene ili u vatri pale divljai pravilno obuen Minsterlender izvodi sa fanatinom uporno-u. Ukoliko mu prilikom obuke pravilnom aportiranju pokaete pun stepen povjerenja, imaete traenje i aportiranje na kojem e vam po-zaviditi mnogi vlasnici drugih ptiara. Jednostavno, pravilno obuen Mali Minsterlender u lovitu sve ini za vas i zbog vas. Danas se smatra normalnim, aportiranje odrasle lisice. Imajui u vidu gabarite (16-25 kg) i odrasle lisice moe se pri tome raunati sa njegovom van serij-skom voljom i nevjerovatnom izdrljivou pa tek onda sa snagom. S navrenih tri godine Mali Minsterlender je ve formiran, odrastao pas.

Lovaki psi

Traenje mrtve divljai pale iz vazduha

MALI MINSTERLENDSKI PTIAR-KLEINER MNSTERLANDER

Lovaki psi

Traenje mrtve divljai pale iz vazduha

18 Lovac Mart 2015

Njemaki geni-jalni pjesnik Johann Wolfgang von Goethe (28. VIII 1749. - 22. III 1832.), veoma je uvaavao i volio bo-sanske sevdalinke i bio je posljednji svestrani umjetnik poput Leo-narda da Vincija. Gete se bavio razliitim za-htjevnim disciplinama duha: pjesnik, mislilac, prirodnjak, politiar, i to sa znatnim uspehom u svim ovim oblastima. Ali, Gete je bio i lovac? O tome se manje govo-rilo, jer je injenica da

je Gete bio lovac potcenjivana od strane literarnih kritiara. Iz Geteo-vih zapisa je jasno da se lovom bavio poletno, s mnogo zadovoljstva, to nije prolo bez uticaja na njegovo ukupno djelo. Pitanje je da li je ovom ljubavlju zadojen jo u roditeljskom domu ili na studijama u Lajpcigu ili trasburgu, ili na svojim mladalakim izletima u prirodu? O prirodi je rekao: Priroda je jedina knjiga koja na svojim listovima nudi mnogo sadraja.

Gete u Vajmaru Zapisano je kako se dvadesetpetogodinji Gete 1774. godine sreo

sa princom Karl Augustom, kasnijim vojvodom od Saksonije, Vajma-ra i Ajzenaha. Godinu dana kasnije, mladi, tada osamnaestogodinji Karl August, pozvao je Getea u lov. Sedmog novembra 1775. godine, Gete je, na poziv Karla Augusta od Saksonije, Vajmara i Ajzenaha, doao u prestoni grad Vajmar. Mladi Gete je tek pobrao prve pjesni-ke lovore, Jadi mladog Vertera su postigli velike uspjehe, tako da je planirano da on postane drubenik i kulturni savjetnik est godina mlaem vojvodi. U to vrijeme je bilo uobiajeno da se vladari okru-uju genijalnim ili na bilo koji drugi nain izuzetnim mladim ljudima, koji bi trebalo da unesu kulturni i duhovni zamah u dosadni dvorski ivot. Ali Gete nije bio samo dvorski pjesnik, nego je i kao ministar bio najprisniji prijatelj Karla Augusta. Karl August (1757.-1828.) koji

je dovoenjem Getea u svoj do tada dosadni prestoni grad, napravio od njega jedan od najzanimljivijih gradova toga doba, nije pokazao da je samo ljubitelj i potovalac literature i rijei, nego i da je hrabar i pasionirani lovac koji je svakog dana u jesen i zimu odlazio u lov, provodei slobodno vrijeme u prirodi. Tako nije izostalo, da i sam mladi pjesnik, u okviru svog dvorskog ivota i slubenih obaveza, upozna mnoge znaajne linosti u lovovima, kojima se kasnije pri-druivao s velikim zadovoljstvom. Tih godina Gete je lovio zajedno sa Karl Augustovim lovnicima u lovitima Vajmara i u umama Tiringije. U lov se preteno ilo na konjima. Lovili su se esto do mrklog mraka. Noivali su i bivkovali na samom terenu u lovitu. Noenje pod otvo-renim nebom je bivalo po volji obojice prijatelja. O ovim lovovima se u Geteovim spisima mogu nai zanimljivi opisi. Njegov dnevnik, koji je vodio u prvim vajmarskim godinama je izvanredan izvor podataka o njegovoj ljubavi prema lovu i lovakim doivljajima.

Gete u lovuGeteov odnos prema Karlu Augustu je ve prvih godina njihovog

poznanstva bio prisan, i u godinama 1776. i 1777. gotovo da nije bilo znaajnijeg Karlovog lova u kome nije uestvovao i Gete. U svom dnevniku 18. novembra 1776. godine Gete pie: elim da postanem lovac. To je tako lijepo. Cio dan provoditi u umama sluajui poj pti-ca ... U pismima svojim prijateljcama, pominje koliko mu se dopada ovakav ivot lovca. Gete nije iao samo u drutvene lovove, nego je veoma rado lovio sam ili sa drugom, u miru traei i pratei tragove divljai prikradajui joj se. O tim lovovima ima dosta zapisa u nje-govom dnevniku. Ni opasnih lovakih doivljaja nije manjkalo ovom knezu pjesnika. Tako je 16. januara zapisao: Vajmar. Rano jutro, lov gonjenjem na jahaoj stazi. Polomio sam vrh koplja za divlje svinje u odbrani od vepra.

Geteovi lovaki doivljaji Lovaki doivljaji Getea su raznoliki. Zna se da je uestvovao u lovu

na pjevajueg velikog tetrijeba u Tirinkoj umi. Zatim je uestvovao u sokolarenju, koristei u lovu obuenog jastreba. Najljepa lovita Kar-la Augusta su se nalazila u Tirinkim umama u okolini Ilmenaua. Tu je Gete bio est gost. Imena lokacija iz ovog lovita se esto nalaze u njegovim zapisima vezanim za lov. U lovitu krupne divljai, nedaleko od Ajzenaha, Gete je lovio najmanje jednom godinje. Tom prilikom je boravio u Wartburgu ili u lovakom zamku Wilhelmsthal. Lovio je u mnogim lovitima krupne divljai, ali i u poljima oko Vajmara, kao i u Bojoj bati na Ilmu, kada su bili cugovi divljih pataka.

GETE I LOVSvestrani umjetnik, ljubitelj prirode i bosanske

sevdalinke, veliki pjesnik Gete je bio pasionirani lovac. U martu se navrava 183 godina od njegove smrti.

GETE I LOV

Mart 2015 Lovac 19

Lovaki drugoviGeteovi najmiliji lovaki drugovi su pored Karla Augusta bili

vajmarski nadumar Oto Vedel, ija ga je rana smrt, 1794. godine, jako pogodila, Karl Sigmund Sekendorf, vajmarski horovoa, pisac i muziar, koji je za mnoge Geteo-ve pjesme komponovao muziku, kao i njegov dugogodinji prija-telj Karl Ludvig Knebel. U svojim razgovorima sa Ekermanom, pi-sanim 1828. godine, prikazuje se jedna romantina scena o opu-tenoj veeri sa prijateljima, po-sle estokog lovnog dana, koju nalazimo i u njegovim stihovima: Trei septembar 1783. Ilmenau: Na zgodnom mjestu na stijeni izgradili smo malu kolibu i pokri-li je jelovom indrom, da bi imali suho prenoite. Ispred kolibe je gorjelo nekoliko vatri, na kojima smo kuhali i pekli to je lovom dobijeno. Knebel, kome ve tada lula nije bila hladna, nudio je okupljenom drutvu suhomesna-te specijalitete. Vinska flaa je ila od ruke do ruke. Sekenddorf se oslonio na jedno deblo i po svoj prilici, poetski sanjario. U maloj kolibi Karl August spa-va dubokim snom. Sjedim sam ispred uarenog ugljevlja i viju mi se teke misli.

Lovno streljatvoGeteova mnogostranost se ogledala i u njegovom interesu za ra-

znoliki lovaki pribor, u koji spadaju i lovake puke onog vremena. Iz njegovih zapisa i skica lovakog oruja vidimo da je i sam posje-dovao lovako oruje i municiju. Ve po dolasku u Vajmar, kod Kar-la Augusta, dobio je na poklon od lovnika jednu kuglaru. U mladim danima se esto ogledao u raznim lovno-streljakim takmienjima sa zapaenim uspjehom. ak je i prilikom lijeenja u Karlovim Varima, uestvovao na lokalnom lovno-streljakom takmienju. Gete je svog sina od ranih godina vodio na lovno-streljaka takmienja i poklonio mu nekoliko pitolja. Gete nije lovio samo vatrenim orujem, nego i hladnim. Jednog zimskog lova, godine 1778. Gete je izmolio od svog lovnika da mu dozvoli da pred oima visokih gostiju, dugakim lova-kim noem Saufeder, namijenjenim za lov divljih svinja, svojeruno ulovi divlju svinju. Bio je poznat kao vjet korisnik luka i strijele. Pri tome se razumio i u konstrukciju luka i materijale koji su tada bili u upotrebi za izradu kvalitetnih lukova.

Avangardno o lovstvuU to vrijeme, u Njemakoj je cjelokupan odstrjel krupne dvljai

pripadao plemstvu, tako da je brojnost populacija gotovo svih vrsta plemenite divljai neprestano rasla u svim dijelovima Njemake. Ve-

lika gustina populacija krupne divljai je dovodila i do teta na umama i njivama. Najvie teta je bilo od divljih svinja. Protive-i se tome, Gete pie okrivlju-jui vlastelu to na takav nain ugroava zemljoradnike. Ovim gestom Gete pokazuje da je uvi-jek nastojao da izmiri sve svoje vjetine i ljubavi: Lov koji je ne-izmjerno volio, ali i vrlinu politi-ara da zadri naklonost najireg javnog mnjenja. Pisao je protiv znaajnih teta od divljai, zala-ui se da se lov uskladi s ostalim djelatnostima ljudi. Zbog toga je odravao prijateljske veze sa mnogim lovnim i umarskim strunjacima. Gete se jo u to doba, zalagao za trajnost gazdo-vanja, ne samo u lovstvu nego i u umarstvu, to je i za umarstvo tada bilo avangardno. Pomagao je da se zasnivaju vonjaci po svim krajevima Njemake, tako to je i sam davao na poklon ra-zna vona stabla dobrih sorti. U svemu se zalagao za odgovorno gazdovanje prirodom i njenim

blagom, jednako uvaavajui interese svih uesnika u gazdovanju, to je za to vreme bilo napredno, a u saglasju je s dananjim razmi-ljanjima lovne struke.

Lov i Geteov pjesniki izrazIz njegovih zapisa i pisama moemo zakljuiti da je Gete lovu pri-

padao srcem i duom. Lov mu se dopadao, kao i divljina i ivot u prirodi i avanture sa mladim Karlom Augustom. Takva je naprosto bila njegova priroda. Gete je i prije svog vajmarskog perioda odla-zio u lutanja, ak i u neuobiajeno vrijeme i pri estokim vremenskim uslovima. Sebe suprostaviti vjetru i oblacima, kulturu i civilizaciju ostaviti iza sebe, upotrebljavati prejake rei i drati se sirovih obiaja je bio stil novog doba, a idol svih u tom dobu je bio upravo mladi Gete. Gete je bio ovjek koji je svaki dio svog ivota smatrao vanim i znaajnim za svoj unutranji razvoj, a ne kao mnogi njegovi savre-menici-kritiari, koji su svoju mladost drali za mladalake ludorije. Za Getea je svaki doivljaj bio vana poluga u refleksijama kroz koje je objanjavao svoje stavove, ak i ako je to u oima obrazovanih li-

20 Lovac Mart 2015

terata predstavljalo nekorisno traenje i gubitak vremena. Nije bio kabinetski pjesnik, nego su njegove pjesme izrastale iz svakodnev-nog ivota i doivljaja, a tu spadaju i lovovi u Vajmaru. Novi doivljaji u prirodi boje Geteove stihove i oni predstavljaju njegova najljepa dostignua. Tijesna veza izmeu njegovih doivljaja prirode i sop-stvenog duevnog stanja nalazi svoj pjesniki izraz, pravu harmoniju, to predstavlja novinu u tadanjoj literaturi. U svojoj pjesmi Loveva veernja pesma, koja je nastala prve vajmarske zime (1775./1776.), odabranim stihovima suprostavlja divlje i estoko u lovakim doiv-ljajima, razmiljanjima o istoj i tihoj ljubavi njegove prijateljice koja je ostala u kui. Ovakvi i slini primjeri su esti u Geteovim stihovima.

Uticaj lova na formiranje karaktera Jedan drugaiji uticaj lova na Geteovo pjesnitvo je uticaj dru-

tvenih lovova pri gonjenju ili pogonu divljai. Ovdje Gete govori o sauvanoj muevnosti lovaca, koja se zahtjeva u razliitim situacija-ma lova, kojoj je posvetio panju i cijenio je kao vrijednost. U jednoj svojoj pesmi prikazuje dvije armantne dame, kao odvane i pasioni-rane ene lovce, od kojih je jedna mlada grofica Frederika, a druga Evgenija. Nazvao ih je erke amazonki i erke prirode. Za Getea pjesnika, lov je ovde predstavljao sredstvo koje pomae oslikavanju karaktera. On na taj nain naglaava da se ne radi o tipu dvorskih dama, nego o energinim enama, koje ne podlijeu intrigama dvor-skih igara i dvorske politike. Gete pokazuje simpatije za ove mlade amazonke i junakinje koje su se svojom lovnom djelatnou izdigle iznad prosjenih tipova ena s dvora. Ovakvo prihvatanje lova je za-drao i u poznijim godinama ivota, kada je ve prestao da lovi. U svojim komentarima o Putovanjima po Harcu zimi pie o dnevnim heroj-skim radostima u lovu. U jednoj od njegovih najljepih pjesama O lisici, u

stvari ne radi o lisici, nego o ljudskim karakterima.

Geteove prirodnjake studijeO poetku svojih prirodnjakih studija, Gete je pisao u svo-

joj Morfologiji: U stvarnom ivotu, kao i u sferi nauke, poao sam prvo od plemenite vajmarske okoline, gdje sam, izmeu ostalog, imao neprocenjive doivljaje. Da zamijenim sobu i gradski vazduh s atmosferom polja, ume i bate. Ve, tokom prve zime u Vajmaru sam krstarei po lovitima doivio duevnu radost lova. Poslije lova smo odmarali u dugim veerima, zabavljali se i zanimali ne samo priama iz lova nego i kulturom ume i drveta. Jer vajmarsko lovstvo su inili znameniti umari. U diskusijama o umama, Gete se obraa botanici i geologiji, kad god eli da nae razloge za bolje ili loije stanje uma. Bio je zaluen i minerologijom, zahvaljujui emu jedan mineral nosi Geteovo ime. Osnove za svoju prirodnjaku nauku, nalazio je u i-njenicama iz vajmarskog lovstva i umarstva. Geteova prirodnjaka istraivanja su dovela do vanih rezultata, koji su ukazali na nove puteve. Od velikog znaaja je bilo otkrie ljudske meuviline kosti 1784. godine, koja je ukazala na vezu izmeu ljudi i ivotinja i na jedinstvo prirode, ime je postavljena osnova kasnije Darvinove teo-rije evolucije. Ovo otkrie je postigao u prvim vajmarskim godinama, kada je traio i nalazio odgovore u svojim prirodnjakim istraivanji-

ma. Meutim, to je kod njega bila i velika poetska tema, koju stalno iznova pronalazimo u pjesmama iz vajmarskih godina i ije ishodite je u lovitima Tirinkih uma.

Novele o lovu U dubokoj starosti Gete je napisao Lovaku novelu koju je sma-

trao veoma vanom, iako nikada nije postala popularna. To je prekra-sna pria u kojoj je opisan lov na tigra i lava, koji su pobjegli prilikom poara u cirkusu. Tigra su odstrelili odvani mladi junaci, dok je lava ivog uhvatio jedan prijateljski nastrojen djeak, igrajui se. Temeljnu ideju ove prie je razjasnio sam Gete u jednom razgovoru sa Eker-manom: Poenta ove prie je u tome, da pokae da je mnogo lake postii cilj i kod apsolutne nepobjedivosti, ljubavlju, igrom i bogo-bojaljivim odnosom, nego surovom silom. Nasilni odstrjel tigra je nadjaan prijateljskom igrom djeteta i hvatanjem ivog lava. U svojim razgovorima sa Ekermanom, Gete dalje objanjava ideju naglaava-jui da prvi dio prie predstavlja realnost, a drugi dio idealnost. Opa-san odstrjel tigra je za Getea realnost, a miroljubivi povratak lava u kavez je udo, eljeni san idealnog svijeta, koji smije da propagira 78 godinjak, pri kraju ispunjenog ivota.

I u starosti lovacVajmarske godine ispunjene lovakim doivljajima su samo jedna

epoha njegovog uzbudljivog ivota. Gete je lino potvrdio postojanje velikog uticaja lovakih doivljaja na njegovu liriku prirode i prirod-njaka istraivanja. Gete nije bio ovjek koji bi ovu epohu svog ivota odbacio kao mladalake ludorije. Nasuprot tome, on se uvijek rado sjeao svojih lijepih doivljaja u Tirinkim umama, to se vidi iz raz-govora sa Ekermanom. Ostao je u doivotnom prijateljstvu sa Karlom Augustom i sa njime povezan velikim potovanjem, jer je Karl August i u zrelim godinama ostao isti, astan i ponekad estok momak pri-rode kakav je bio i u svojoj mladosti, odlazei u lov sa puno strasti i u starosti. Gete je u meuvremenu dostigao visok stepen duhovnog razvoja i njegovi interesi su se sada nalazili i u drugim poljima. Kako je govorio svom poverljivom Ekermanu: ovek u svojim razliitim dobima ivota postaje drugaiji, ali ne moe da kae i bolji. U svo-jim ozbiljnim godinama, Gete se sve vie posveuje literaturi, nauci i politici. Sve brojnija nauna istraivanja, politika i literatura, ostav-ljaju mu malo vremena za lov. Ipak, u dosta odmaklim godinama je uz sve ostale poslove uvijek nalazio vremena za omiljeni lov, zajedno sa svojim prijateljima . Godine 1827. u 78-oj godini ivota, zapisao je kako se radovao jueranjem velianstvenom lovu.Umro je u 82 godini ivota, ostavljajui iza sebe genijalna djela.

Mart 2015 Lovac 21

PRELAMAE BLASERza lov na visoku divlja

U svijetu oruja ime Blaser se prvi put pominje kada je inventivni konstruktor Horst Blaser 1957. poeo sopstve-nu proizvodnju. Lokacija firme je Isny Im Allgau, mjesto smjeteno u pokrajini Baden Wurtemberg, na granici Ba-varske i Austrije. Na toj teritoriji dominira planinski lanac Allgauer Alpa, gdje se vijekovima lovi plemenita divlja, po najteim zahtijevima planinskog lova. Danas je Blaser jak dio poslovne grupe Luke & Ortmeier, koja u svom sastavu dri mona oruarska imena: Sauer & Sohn, Hammerli, Mauser, SIG (sada San Swiss), ali i mega tr-govaki lanac Kettner.

Blaser kip-lauf K95

Jednocjevne, dvocjevne i trocjevne puke Blaser prelamajuih cijevi, namijenjene lovu na visoku divlja, simbolizuju viteki prilaz lovu i predstavljaju statusni sim-bol lova. Najvitekije oruje visokog lova je jednometni, jednocjevni kip-lauf. Kip-lauf oznake K95 se kao model proizvodi neprekidno od 1995. Naslednik je starijih Bla-serovih jednometki K770 i K77, koje su se proizvodile od 1997. Kip lauf K95 je od njih naslijedio revolucionarno i prilino radikalno bravljenje prelamajue cijevi. Umjesto robusne predimenzionisane baskule-glave puke, u kojoj klize bravee ploe i klinovi, Horst Blaser je sve izvrnuo naopako. Prvi zahtjev za kip lauf je da pripada laganim pukama. Zato Blaser predvia laganu vitku baskulu od legure dur-aluminijum.

U tu laganu baskulu ugrauje tilting block - pokretni, elini, besprijekorno obraeni blok. Krive konture ovog pokretnog bloka, uz mikronske zazore i naleganja, ulaze u svoje leite ugraeno u zadnjem produetku cijevi. Cijev i pomini blok su u trenutku opaljenja jedan neraskidivi elini sklop. Polugom za prelamanje, odnosno Vestli-Ri-ardsovom polugom se komanduje tilting blokom, kada se eli preklopiti cijev. Sve radi mekano, glatko, beumno, uz maksimalnu vrstinu i minimalnu teinu oruja. S as-pekta odravanja, sve je lako rasklopivo i dostupno za paljivo ienje i podmazivanje. Ne postoji mogunost da je cijev zatvorena, a da nije 100% zabravljena pokret-

nim blokom. Da bi izbjegao zbunjujue konice i veu silu potrebnu za preklapanje cijevi, Blaserov konstruktorski tim je izabrao nezavisan mehanizam vatre, sa separatnim runim napinjanjem. Cijev se slobodno preklapa pome-ranjem W-R poluge, ne zapinjui oprugu udaraa. Unu-tranji udara se napinje pomijeranjem naprijed, klizaa smjetenog na vratu kundaka. Kada se puka podie u rame, kliza se spontano palcem potisne naprijed i puka je spremna za opaljenje. Kada nije bilo prilike za pucanje, kliza se iz prednjeg poloaja blago povue unazad. Ove radnje su skoro beumne. Tako uvjeban lovac nikada nee nositi puku s nategnutim udarnim mehanizmom to je vrhunac bezbijednosti. I sve je vidljivo i lako uo-ljivo ostalim uesnicima u lovu. Okidanje je direktno, la-

gano i bezbjedno. Blaser K95 je predvien za kalibre

.22 Hornet, pa 18 razliitih kali-bara sve do 9,3x74R za duinu cije-vi 60 cm, s tim to cijev moe biti spolja okrugla ili oktagonalna. Za kalibre od .257 Veatherby Magnum do 8x68 S, gde je ukljueno est najpoznatijih magnum metaka, cijev ima veu duinu - 65 cm. Za stari metak na crni barut 10,3x60R, oktagonalna cijev je duga 68 cm. Priblina masa Blaserovog K95 kip laufa iznosi 2,4 kg, to omoguava duga penjanja i prikradanja u planin-skom lovu. Laka je za dugotrajno hodanje, ali koji k tome jo ele ele ultrakratku puku, kojima je 109 cm (duina standardne cijevi), ipak prevelika, Blaser nudi i modele Stutzen sa cijevi dugom 50 cm i u devet malih i srednjih kalibara. Ovaj tuc ukupno je dug 94 cm, ima podkundak do kraja cijevi i tei takoe 2,4 kg. Divna stvar kod kip laufa Blaser K95 je to se mogu kombinovati i kupiti ci-jevi u vie razliitih kalibara, duina i oblika. Sve cijevi su uvijek, pored kvalitetnih mehanikih niana, opremljene izvrsnom bazom za Blaserovu montau optikog niana. I najvei skeptici su priznali da Blaserova montaa do-zvoljava vie skidanja i postavljanja optike, bez promjene slike pogodaka. Poslovina je meu oruarskim strunja-cima preciznost Blasera K95. Sve je uraeno kvalitetno, da kip lauf slae pogotke u grupu, kao da se radi o sport-skoj long range puci. Bilo za koju iz desetak cjenovnih kategorija puke da se kupac odlui, K95 Standard, Pre-

22 Lovac Mart 2015

stige, Luxus, Comtesse, Super Luxus, Exclusive, Super Excluzive, Atache, Baronnese, bie vrhunske u cijenje-noj kategoriji jednometnih lovnih puaka. Cijena je oko 3000 eura.

Blaser B95 i B97Blaser B95 i B97 bok kombinovane, bok dvokuglare

i bok bergtuc puke, su iste konstrukcije, to govori da je verzija sama-kugla toliko predimenzionisana, vrsta, da u istoj bravi i baskuli radi i kao dvokugla-ra. Model B95 ima kliza na vratu, koji napinje samo jednu - karabinsku ili samenu oprugu udaraa. Model B97 jednim pomijeranjem klizaa na vratu kundaka, zapinje udarne mehanizme obje cijevi istovremeno. To je jedina razlika ova dva modela. Cijevi su nezavi-

sne, slobodno plivajue, a u baskuli ih bravi donja plo-a blokadom donjeg ljeba. Cijevi mogu biti duge 52, 56 i 60 cm, to daje ukupnu duinu puke od 95, 99, odnosno 103 cm. Masa se kree od 2,4 do 3,4 kg. U samenoj cijevi su ponueni kalibri 12/76 i 20/76, dok karabinske cijevi mogu biti u jednom od 18 razliitih kalibara: poev od .22 Hornet do 9,3x74R. Na cijevi-ma se nalaze podesivi prednji i zadnji mehaniki nian, kao i Blaserova baza montae optikog niana. Pored dvokuglare istih kalibara, jako je zanimljiva Blaser B95 ili B97 Bergtuc dvokuglara, kod koje je u gornjoj cijevi karabinski metak manjeg, a u donjoj veeg kalibra. To ga ini univerzalnom pukom za lov na visoku divlja. Izrada, pouzdanost, preciznost i zavrna obrada su u skladu sa Blaserovim imenom. Cijena je od 2.365 do 5.243 eura.

Blaser S2Pod oznakom Blaser S2, skriva se dvocjevna puka

horizontalnog rasporeda cijevi. To moe biti kombi-nirka, kod koje je lijeva cijev samena kalibra 20/76, dok desna oljebljena cijev moe da primi jedan od 18 najpoznatijih karabinskih metaka (.22 Hornet, .222 R, 5,6x50 RM, 5,6x52 R, .243 W, 6x70 R, 6,5x55, 6,5x57R, 6,5x65R RWS, .270 W, 7x57 R, 7x65 R, .308 W, .30-06 S, .30 R Blaser, 8x57 IRS, 8x75 RS i 9,3x74 R). Isti kalibri se nude i kod dvokuglare Blaser S2.

Model Safari podrazumijeva teke afrike kalibre .375 HH, .500/.416 NE - 3,25 ina, .470 NE i .500 NE. Za male i srednje kalibre, cijevi su duge 57,5 cm, a za afrike 62 cm. Srazmerno tome i masa prvih iznosi 3,2 do 3,5 kg, uz duinu od 101,5 cm, dok teka afrika ima 106,5 uz masu od 5,3 kg. Bravljenje slobodnih cije-vi se obavlja pokretnim blokom odgovarajueg profila, koji je opisan kod kip-laufa K95. Ovdje zabravljujui blok svojim sloenim lunim oblikom prati konturu obje horizontalne cijevi. Udarni mehanizam obje cijevi se i ovdje zapinje pomeranjme klizaa u prednji polo-aj. Nema konice, jer lovac im skida puku iz zgiba ramena spontano palcem prebaci kliza u zadnji polo-aj. Sila na klizau je vrlo umjerena. Kako smo navikli kod puaka poloara, prednji obara opaljuje desnu, a zadnji lijevu cijev. Vie kolorita i oblika umetaka je predvieno za mehanike niane, ali je obavezno ugra-ena i Blaserova baza za prihvat optikih niana. Pa-sovanje svih Blaserovih dvokuglara je vrhunsko. Ci-jevi su slobodne, upucane po najstroijim njemakim standardima za dvokuglare, uz zanemarivo odstupanje narednih hitaca. Ovo su puke za lovce koji nikada ne odstupaju od klasinog, vijekovima graenog lovakog ukusa.-Dvije cijevi u horizontali. Nivo gravure i klasa orahovine e definisati njihove cjenovne razrede, opet po elji i mogunosti kupca. Najjeftinija i najskuplja verzija svakog Blaserovog modela, u pogledu preci-znosti, sigurnosti i pouzdanosti potpuno su jednake. Cijena je od 4.781 do 7.303 eura.

Blaser driling D99Savreno precizna trocjevka driling D99 je najslo-

enija i najuniverzalnija Blaserova puka prelamajuih cijevi. Tri cijevi su u neobinom rasporedu: dvije ho-rizontalne dole i jedna vertikalna gore - izmeu njih. I ovdje pokretni bravei blok prati oblik sve tri cijevi i ulazi u svoje leite u produetku cijevi. Takoe je pri-sutan kliza na vratu kundaka, kojim se napinje udarni mehanizam. Mala komanda selektora s vidljivim i opi-pljivim indikatorom, opredjeljuje eljeni raspored opa-ljenja cijevi. Kad je rije o eljama lovaca, tu se otilo najdalje. Mogue su sve postojee konfiguracije. Dvi-je samene - jedna karabinska cijev, dvije karabinske istog kalibra - jedna samena, dvije karabinske razli-itog kalibra - jedna samena i ak tri karabinske istih

ili razliitih kalibara. Samena cijev je uvijek kalibra 20/76, a karabinske su naprijed navedene: 18