644449.Diplomski Rad 2013 Tomi Iren

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET

Diplomski studij rudarstva

PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA U REPUBLICI

HRVATSKOJ

Diplomski rad

Iren Tomić

R-16

Zagreb, 2013.

Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ

IREN TOMIĆ

Diplomski rad je izrađen: Sveučilište u Zagrebu

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Zavod za rudarstvo i geotehniku

Pierottijeva 6, 10 002 Zagreb

Sažetak

U ovom diplomskom radu napravljena je analiza stanja istraživanja i eksploatacije tehničko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj. U strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske napravljena je skupna analiza, dok su u ovom radu ažurirani i dopunjeni podaci samo za tehničko-građevni kamen. Napravljen je pregled eksploatacijskih polja u razdoblju 2007. do 2012. godine, te je dana nepotpuna procjena vrijednosti rezervi tehničko-građevnog kamena i naknada koje se ostvaruju istraživanjem i eksploatacijom tehničko-građevnog kamena.

Ključne riječi: istraživanje, eksploatacija, istražni prostor, eksploatacijsko polje, tehničko-građevni kamen. Diplomski rad sadrži: 41 stranicu, 25 tablica, 8 slika, 20 priloga i 15 referenci. Jezik izvornika: hrvatski. Diplomski rad pohranjen: Knjižnica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta

Pierottijeva 6, Zagreb

Voditelj: dr. sc. Ivo Galić, docent RGNF

Pomoć pri izradi: Branimir Farkaš, dipl. ing. rud. RGNF

Ocjenjivači: dr. sc. Ivo Galić, docent RGNF

dr. sc. Dragan Krasić, naslovni docent

dr. sc. Damir Rajković, redoviti profesor RGNF

Datum obrane: 30. rujna 2013.

University of Zagreb Master's Thesis

Faculty of Mining, Geology

and Petroleum Engineering

REVIEW OF THE REASEARCH STATUS AND EXPLOITATION OF CRUSHED STONE AGGREGATE IN THE REPUBLIC OF CROATIA

IREN TOMIĆ

Thesis completed in: University of Zagreb

Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering

Department of Mining Engineering and Geotechnics

Pierottijeva 6, 10 002 Zagreb

Abstract

This final thesis is consisting of status of research analysis and crushed stone aggregate exploitation in the Republic of Croatia. The mineral resources management strategy, in the Republic of Croatia, made collective analysis, while this final thesis is containing crushed stone aggregate data update. Overview of exploration and exploitation field was made for the period from 2007 to 2012 and also an incoplete appraisal value of crushed stone aggregate reserves and exploration and exploitation fees, was made.

Key words: exploration, exploitation, exploration area, field exploitation, crushed stone aggregate. Thesis contains: 41 pages, 25 tables, 8 figures, 20 enclosures and 15 references. Original in: Croatian. Thesis deposited in: Library of the Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering

Pierottijeva 6, Zagreb

Supervisor: PhD Ivo Galić, Assistant Professor

Technical support

and assistance: Branimir Farkaš, MSc

Reviewers: PhD Ivo Galić, Assistant Professor

PhD Dragan Krasić, Assistant Professor

PhD Damir Rajković, Full Professor

Date of defence: September 30, 2013

I

SADRŽAJ

POPIS TABLICA ............................................................................................................. II

POPIS SLIKA ................................................................................................................ IV

POPIS PRILOGA ............................................................................................................. V

1. UVOD ........................................................................................................................1

2. OPĆE ZNAČAJKE TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA .....................................2

2.1. Podjela tehničko-građevnog kamena ....................................................................2

2.2. Ležišta tehničko-građevnog kamena ....................................................................3

2.3. Opis geoloških područja pogodnih za tehničko-građevni kamen ..........................4

2.4. Podjela površinskih kopova .................................................................................4

2.5. Tehnologija površinske eksploatacije tehničko-građevnog kamena ......................6

2.6. Primjer ležišta tehničko-građevnog kamena „Žervanjska" ....................................7

2.7 Primjer ležišta tehničko-građevnog kamena „Pregrada II" ....................................9

2.8. Utjecaj na okoliš ................................................................................................ 10

3. INVENTARIZACIJA ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA .................................................................. 12

3.1. Analiza istražnih prostora .................................................................................. 12

3.2. Analiza eksploatacijskih polja ............................................................................ 12

4. ANALIZA STANJA REZERVI TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ ...................................................................................... 15

5. PROCJENA VRIJEDNOSTI I OSTVARENIH PRIHODA OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA ................................... 25

5.1. Procjena vrijednosti rezervi tehničko-građevnog kamena ................................... 25

5.2. Procjena naknade za istraživanje tehničko-građevnog kamena u 2012. godini .... 25

5.3. Procjena koncesijskih naknada za eksploataciju tehničko-građevnog kamena u 2012. godini ....................................................................................................... 26

5.4. Procjena ukupnog prihoda Republike Hrvatske od eksploatacije tehničko- građevnog kamena u 2012. godini. ..................................................................... 27

6. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 29

7. LITERATURA ......................................................................................................... 30

PRILOZI.......................................................................................................................... 32

II

POPIS TABLICA

Tablica 2-1. Količine emisija prilikom transporta punog i praznog kamiona na udaljenost od 100 km (Novak et al. 2011) ................................................................. 11

Tablica 3-1. Zbirni prikaz eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena po županijama (MINGO) ............................................................................................... 13

Tablica 4-1. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................................. 15

Tablica 4-2. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Brodsko- posavskoj županiji u 1000 m³ (MINGO).................................................................... 15

Tablica 4-3. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................................... 16

Tablica 4-4. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Gradu Zagrebu u 1000 m³ (MINGO) ................................................................................................. 16

Tablica 4-5. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Istarskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................................................................. 16

Tablica 4-6. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Karlovačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................................... 17

Tablica 4-7. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Koprivničko-križevačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................................. 17

Tablica 4-8. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Krapinsko- zagorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................... 17

Tablica 4-9. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Ličko-senjskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................................... 18

Tablica 4-10. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Osječko- baranjskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................................... 18

Tablica 4-11. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Požeško- slavonskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................. 18

Tablica 4-12. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Primorsko- goranskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................... 19

Tablica 4-13. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Sisačko- moslavačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................................... 19

Tablica 4-14. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Splitsko- dalmatinskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................................... 19

Tablica 4-15. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Šibensko- kninskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ...................................................................... 20

Tablica 4-16. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Varaždinskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................................... 20

III

Tablica 4-17. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Virovitičko-podravskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................. 20

Tablica 4-18. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zadarskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................................... 21

Tablica 4-19. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zagrebačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................................... 21

Tablica 4-20. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Hrvatskoj u 1000 m³ (MINGO) ................................................................................................. 21

Tablica 4-21. Zbirni pregled otkopanih rezervi tehničko-građevnog kamena po županijama u 1000 m³ (MINGO)............................................................................... 23

Tablica 5-1. Procjena vrijednosti eksploatiranih rezervi tehničko-građevnog kamena ..................................................................................................................... 25

Tablica 5-2. Procjena ukupnog prihoda Republike Hrvatske od eksploatacije tehničko građevnog kamena u 2012. godini ............................................................... 28

IV

POPIS SLIKA

Slika 2-1. Shematski prikaz visinsko (brdskog) tipa površinskog kopa (Ćulibrk 2002) .......5

Slika 2-2. Shematski prikaz dubinskog tipa površinskog kopa (Ćulibrk 2002) ...................5

Slika 2-3. Shematski prikaz visinsko-dubinskog tipa površinskog kopa (Ćulibrk 2002) .....6

Slika 2-4. Žervanjska (RADLOVAC 2013) .......................................................................8

Slika 2-5. Pogled na površinski kop „Pregrada II" (Galić 2011) .........................................9

Slika 3-1. Dijagram broja eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena po županijama (MINGO) ............................................................................................... 14

Slika 4-1. Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj u 1000 m³ (MINGO) ........ 22

Slika 4-2. Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj po županijama u 1000 m³ (MINGO) .................................................................................................................. 24

V

POPIS PRILOGA

Prilog 1. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ........................................... 32

Prilog 2. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Brodsko-posavskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................. 32

Prilog 3. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ........................................ 33

Prilog 4. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Gradu Zagrebu u 1000 m³ (MINGO) ...................................................................... 33

Prilog 5. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Istarskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................................... 34

Prilog 6. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Karlovačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................................. 34

Prilog 7. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Koprivničko-križevačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ......................................... 35

Prilog 8. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Krapinsko-zagorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................ 35

Prilog 9. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Ličko-senjskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ......................................................... 36

Prilog 10. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Osječko-baranjskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................. 36

Prilog 11. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Požeško-slavonskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................. 37

Prilog 12. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Primorsko-goranskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)................................................ 37

Prilog 13. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Sisačko-moslavačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................... 38

Prilog 14. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .............................................. 38

Prilog 15. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Šibensko-kninskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................... 39

Prilog 16. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Varaždinskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)............................................................ 39

Prilog 17. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Virovitičko-podravskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................ 40

VI

Prilog 18. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zadarskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................................. 40

Prilog 19. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zagrebačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................................. 41

Prilog 20. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj u 1000 m³ (MINGO) .............................................................. 41

1

1. UVOD

U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske tehničko-

građevni kamen je označen kao mineralna sirovina kojoj se treba posvetiti posebna

pozornost s aspekta uklapanja eksploatacijskih polja u prostorno planske dokumente,

uzimajući u obzir činjenicu da prevladava u broju odobrenih eksploatacijskih polja čvrstih

mineralnih sirovina. Ako se tomu pridodaju dodijeljeni istražni prostori stanje je još

izraženije. Osim navedenog, za Republiku Hrvatsku je karakterističan nedostatak tehničko-

građevnog kamena magmatskog i metamorfnog podrijetla što podrazumijeva otvaranje

novih istražnih prostora za istraživanje ove mineralne sirovine. U Strategiji je procijenjeno,

temeljem završetka glavnih strategijskih infrastrukturnih objekata do 2010. godine, da

buduća eksploatacija tehničko-građevnog ne bi trebala značajnije rasti, odnosno rasla bi po

stopi od 0-0,4% godišnje u odnosu na 2006. godinu. Zbog smanjene gospodarske

aktivnosti kao posljedice svjetske financijske krize, a time i neizbježno smanjene potrošnje

određenih vrsta mineralnih sirovina, u ovome radu su ažurirani i dopunjeni podaci

tehničko-građevnog kamena za razdoblje od 2007. do 2012. godine, kako bi dobili

konkretne podatke koji će ukazivati na trendove, koji bi se prema ekonomskim

pokazateljima prethodnih godina razlikovali od projekcije u Strategiji gospodarenja

mineralnim sirovinama. U uvodnom dijelu dan je kratki opis tehničko-građevnog kamena

iz dostupne literature, a potom su prema podacima Ministarstva gospodarstva obrađeni

podaci o raspodjeli tehničko-građevnog kamena po županijama, rezervama i eksploataciji.

Na kraju rada pokušana je dati procjena vrijednosti tehničko-građevnog kamena kako bi se

prikazala njegova vrijednost u odnosu na gospodarstvo Republike Hrvatske. Zbog

nedostupnosti podataka u trenutku pisanja ovoga rada procjena ne predstavlja pravu

vrijednost prihoda Republike Hrvatske od istraživanja i eksploatacije tehničko-građevnog

kamena.

2

2. OPĆE ZNAČAJKE TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA

Tehničko-građevni kamen je nemetalna mineralna sirovina koja je široko

zastupljena u Republici Hrvatskoj, različite geneze, mineralnog i petrografskog sastava,

strukturno-tektonskih značajki te različitog načina geološkog pojavljivanja, a zadovoljava

tehničke uvjete za primjenu u graditeljstvu.

Čine ga lomljeni kamen različite obrade i namjene, kameni agregati različitog

stupnja prerade i plemenita kamena sitnež. Koristi se u niskogradnji i visokogradnji, za

izgradnju cesta, željeznica, brana, lukobrana, obaloutvrda kao i u izgradnji niza drugih

objekata (Živković et al. 2008). Tehničko-građevni kamen je prije svega mineralna

sirovina s niskom tržišnom cijenom čija je upotreba ograničena transportnim troškovima

od mjesta eksploatacije do potrošača, odnosno do mjesta upotrebe.

Transportni troškovi imaju u strukturi prodajne cijene dominantan utjecaj zbog

čega kamionski transport na udaljenostima većim od 25 do 30 km postaje ekonomski

upitan. Na takvim udaljenostima udio transportnih troškova često prelazi vrijednost

mineralne sirovine, a u prosjeku se kreće od 1,62 do 2,16 kn t/km kod masovnih prijevoza

(Živković et al. 2008), što ograničava veličinu tržišta ove vrlo važne mineralne sirovine

neophodne u graditeljstvu.

2.1. Podjela tehničko-građevnog kamena

Prirodni materijali koji se koriste kao tehničko-građevni kamen za izradu različitih

agregata mogu se prema mineraloško petrografskom sastavu svrstati u dvije skupine:

• silikatni kamen (stijene magmatskog, metamorfnog i sedimentnog postanka)

• karbonatni kamen (stijene sedimentnog i metamorfnog postanka)

Ono što ove dvije grupe razlikuje su fizikalna, mehanička te kemijska svojstva

kao i geološke značajke koje određuju vrstu eksploatacije i tehnologiju prerade. Ova

svojstva utječu na troškove eksploatacije i tehnologiju prerade tehničko-građevnog kamena

koja se značajno razlikuju prema grupi kojoj tehničko-građevni kamen pripada. Posebno

treba naglasiti da tehničko-građevni kamen silikatnog sastava iz petrografske grupe

magmatita i metamorfita ima važnu primjenu u niskogradnji za izradu završnih slojeva

3

kolovoznog zastora kod prometnica s visokim prometnim opterećenjem. Visokokvalitetni

silikatni kameni agregati, višestruko drobljeni, predstavljaju finalni proizvod koji trpi

transport na veće udaljenosti za razliku od običnog agregata ili drobljenca te lomljenog

kamena (Tomašić 2007).

2.2. Ležišta tehničko-građevnog kamena

Ležišta tehničko-građevnog kamena relativno su jednostavnije građe u odnosu na

neke druge nemetalne i metalne mineralne sirovine. Dijelimo ih na (Tomašić 2007):

Sedimentna ležišta koja su uglavnom zastupljena vapnencima i dolomitima, rjeđe

vapnenim brečama. Najčešće su slojevite građe u obliku tanjih ili debljih slojeva različitog

nagiba. Dolomiti se ponekad pojavljuju bez izražene slojevitosti u tzv. masivnom obliku.

Razlomljenost ovakvih ležišta utječe na kakvoću materijala, odnosno umanjuje njenu

vrijednost što je posebice izraženo kod ležišta koja su jako razlomljena u površinskoj zoni,

što zbog tektonskih procesa, karstifikacije (okršavanja) ili procesa površinskog trošenja,

čime se omogućuje miješanje s pokrovnim i drugim jalovinskim materijalima koji

penetriraju u pukotine koje su otvorene prema gore. To otežava eksploataciju i smanjuje

kakvoću mineralne sirovine.

Ležišta magmatskog podrijetla su najčešće masivnog oblika koji je nešto

složeniji za istraživanje s obzirom da je magma često bila utisnuta u druge stijene.

Složenost se odražava ponajviše u teškoćama oko definiranja kontakta s okolnim

stijenama. Mogu također biti jako raspucana, ali i podvrgnuta brojnim i složenim

procesima trošenja. Sve to znatno utječe na njihovu kakvoću. U ovu skupinu, kod nas,

najčešće spadaju ležišta dijabaza, andenzita i trošnih bazalta. Graniti se rijetko koriste kao

tehničko-građevni kamen.

Ležišta metamorfnog podrijetla ponajviše obilježava strukturni i teksturni

element škriljavosti s obzirom da on utječe na izbor načina istraživanja i definiranja

kontakta s okolnim stijenama. U Republici Hrvatskoj, kao najznačajniji varijetet, može se

izdvojiti amfibolit.

Republika Hrvatska oskudijeva u varijetetima silikatnog kamena magmatskog i

metamorfnog podrijetla s obzirom da je preko 95% našeg teritorija prekriveno

sedimentnim stijenama. U priobalnom području nedostaju ležišta silikatnog sastava.

4

2.3. Opis geoloških područja pogodnih za tehničko-građevni kamen

Za tehničko-građevni kamen pogodne su različite vrste čvrstih stijena. U

Republici Hrvatskoj to su prvenstveno karbonatne stijene -vapnenci i dolomiti, jer su one

površinski i najrasprostranjenije. Manje su zastupljene magmatske i metamorfne stijene -

graniti, rioliti, andeziti, dijabazi, gabri, bazalti, gnajsovi, amfibolski porfiriti i amfiboliti.

Regionalno gledano ležišta magmatskih/metamorfnih stijena uglavnom se nalaze u

panonskome području, a karbonata u čitavom krškom području, ali i u mnogim dijelovima

panonske Hrvatske . U panonskome dijelu Republike Hrvatske relativno je veliki broj

ležišta vapnenaca i dolomita, od kojih se manji dio iskorištava. Treba istaknuti da je

najveći broj površinskih kopova u dolomitima, pa je čitava regija na neki način deficitarna

vapnencima, a od njih najviše se koriste iz neogenskih, rjeđe starijih naslaga (Živković et

al. 2008).

2.4. Podjela površinskih kopova

U Republici Hrvatskoj sva eksploatacija tehničko-građevnog kamena se odvija

površinskom eksploatacijom.

Za eksploataciju tehničko-građevnog kamena možemo opisati tri karakteristična

osnovna površinska kopa:

• visinski (brdski)

• dubinski

• visinsko-dubinski

Visinski tip površinskog kopa zastupljen je kod ležišta tehničko-građevnog

kamena koja su smještena iznad kote dominantnog terena. Stijene otkrivke i sirovine

redovito su veće mehaničke čvrstoće što podrazumijeva upotrebu miniranja u dobivanju

mineralne sirovine. Otvaranje se vrši na kosini brda usijecanjem pojedinih etaža. Ovaj tip

površinskog kopa karakterizira jednostavniji pristup ležištu, smanjeni problem s vodom,

bilo površinskom ili podzemnom.

5

Na slici 2-1. dan je shematski prikaz visinskog (brdskog) tipa površinskog kopa

površinskog kopa.

Slika 2-1. Shematski prikaz visinsko (brdskog) tipa površinskog kopa (Ćulibrk 2002)

Kod dubinskog tipa kopa otvaranje se vrši s površine, koja se eventualno

prethodno priprema niveliranjem terena. Nakon otvaranja prve etaže odgovarajuće širine,

usijeca se sa nivoa ove etaže sljedeća itd. (Ćulibrk 2002). Ono što karakterizira ovaj

površinski kop je njegova složenost, težina i cijena eksploatacije te problemi s

odvodnjavanjem i zaštitom od površinskih i podzemnih voda.

Na slici 2-2. dan je shematski prikaz dubinskog površinskog kopa.

Slika 2-2. Shematski prikaz dubinskog tipa površinskog kopa (Ćulibrk 2002)

6

Eksploatacija tehničko-građevnog kamena obično se izvodi na ležištima gdje se

otvaraju kopovi visinskog tipa, a rijetko se prelazi na dubinski način otkopavanja, kada se

javlja visinsko-dubinski tip kopa.

Na slici 2-3. dan je shematski prikaz visinsko-dubinskog površinskog kopa.

Slika 2-3. Shematski prikaz visinsko-dubinskog tipa površinskog kopa (Ćulibrk 2002)

2.5. Tehnologija površinske eksploatacije tehničko-građevnog kamena

Površinska eksploatacija tehničko-građevnog kamena u tehnološkom smislu

podrazumijeva odvajanje kamena iz stijenskog masiva diskontinuiranom i kontinuiranom

tehnologijom rada. Kod najvećeg broja površinskih kopova tehničko-građevnog kamena

primjenjuje se sustav eksploatacije s diskontinuiranom tehnologijom, što podrazumijeva

odvijanje procesa eksploatacije po operacijama rada, međusobno povezanih redoslijedom

njihovog izvršavanja počevši od radova na otkrivci, otkopavanja, utovara i transporta

kamena, pa do njegove prerade u postrojenjima za sitnjenje i klasiranje. Većina

površinskih kopova nema izražene otkrivne radove ili ih ima u zanemarivim količinama.

Kako otkrivku najčešće čine materijali koji se mogu svrstati pod pojam tla (glina, pijesak,

humus pomiješan s proslojcima kamena), ovi se radovi uspješno obavljaju najčešće

buldozerima, ponegdje skreperima uz angažiranje utovarno-transportnih sredstava iz

redovnog procesa eksploatacije (Ćulibrk 2002).

Tehnologija skidanja otkrivke i pridobivanja mineralne sirovine je složen

tehnološki proces koji zahtijeva poznavanje čitavog niza parametara, od kojih su najvažniji

parametri radne sredine (geotehnički i geomehanički) koji određuju daljnje postupke

pridobivanja otkrivke i mineralne sirovine. Koja će se tehnološka radnja primijeniti pri

7

dobivanju ovisi o fizičko-mehaničkim osobinama mineralne sirovine i otkrivke, te veličine,

dubine, oblika, prostornog smještaja ležišta i investicijskih ulaganja kao i zahtijeva za

daljnom preradom (Živković i Vrkljan 2002).

U Republici Hrvatskoj eksploatacija tehničko-građevnog kamena najčešće se izvodi

iniciranjem minskih bušotina i preguravanjem odminirane stijene, dok se rjeđe

upotrebljava direktno kopanje stijena (rezanje-kopanje). Razvoj rudarske struke ide za

smanjenjem tehnoloških prekida rada i postizanja nižih troškova eksploatacije uz dobivanje

zadovoljavajuće granulacije. Za utovar i unutarnji transport najčešća su rješenja

kombinacija bagera i utovarivača s damperima srednjih nosivosti. Tehničko-građevni

kamen se oplemenjuje postupcima sitnjenja (drobljenje i mljevenje) čime se dobiva tražena

granulacija, te klasiranjem kojim se materijal razdvaja na klase, odnosno frakcije te se na

taj način kontrolira gornja granica veličine proizvoda dobivenih preradom kamena (Ćulibrk

2002). Sitnjenje i klasiranje je završni dio eksploatacije koji predstavlja proces prerade

mineralne sirovine na poluproizvode i/ili finalne proizvode i prema važećoj zakonskoj

regulativi na toj razini prestaju rudarske aktivnosti.

2.6. Primjer ležišta tehničko-građevnog kamena „Žervanjska"

Ležište tehničko-građevnog kamena dijabaza „Žervanjska" smješteno je 9 km

jugozapadno od grada Orahovice. Eksploatacijsko polje „Žervanjska“ nalazi se unutar

obuhvata Parka prirode „Papuk“. Posebno je po tome što se eksploatacijski proces osim u

stijenskoj masi odvija i u odloženoj jalovini. Prijašnjom eksploatacijom dijabazna greda

zahvaćena je s lijeve i desne strane potoka Žervanjska, u duljini od oko 800 m. Površinski

kop otvoren s desne strane potoka nazvan je Žervanjska stara, a s lijeve strane potoka

Žervanjska nova.

Ukupna visina na površinskom kopu Žervanjska stara iznosi oko 95 m, a u

Žervanjskoj novoj oko 80 m. Rudarskim projektom određen je generalni nagib završnih

kosina u otkopnom polju "Žervanjska stara" u dijabazu 60° i u jalovini 32°, dok su završne

kosine u otkopnom polju "Žervanjska nova", u dijabazu generalnog nagiba 58° i u jalovini

34°. Ležište „Žervanjska“ karakteriziraju i znatne količine jalovih masa u količini preko

1,2 miliona m³ u sraslom stanju. Velike količine jalovih masa rezultiraju relativno visokim

koeficijentom otkrivke od 0,54 m³ jalovine po m³ mineralne sirovine u sraslom stanju.

Otkrivka se presijavanjem na pokretnim sitima neposredno na etažnim ravninama dijelom

iskorištava i plasira kao nasipni tamponski materijal. Preostala jalovina odlaže se na

8

jalovištima unutar, ali i izvan eksploatacijskog polja. Mineralna sirovina se utovaruje u

kamione istresače i prevozi do oplemenjivačkog postrojenja Radlovac (Vrkljan i Klafnar

2010).

Tehnološki proces eksploatacije u stijenskoj masi sastoji se od (Klipić 2009):

- Skidanja i odlaganja otkrivke (do 3,0 m debljine)

- Bušenja i miniranja dubokih minskih bušotina (promjera 85mm i nagiba 70%

prema horizontali)

- Preguravanja odminirane stijenske mase na (niže) utovarne platoe

- Utovara i transporta mineralne sirovine do prihvatnog bunkera separacijskog

postrojenja

- Drobljenja, sijanja i klasiranja

- Tehničke i biološke rekultivacije (sanacije) završnih kosina kopa

Na slici 2-4. dan je prikaz stijenske mase iz ležišta tehničko-građevnog kamena

„Žervanjska".

Slika 2-4. Žervanjska (RADLOVAC 2013)

9

2.7 Primjer ležišta tehničko-građevnog kamena „Pregrada II"

Eksploatacijsko polje tehničko-građevnog kamena „Pregrada II" nalazi se u

Krapinsko-zagorskoj županiji, općini Pregrada, 1 km udaljen od istoimenoga mjesta

Pregrada. Radi se o površinskom kopu dolomita koji se prostire na površini od 12,47 ha.

Na slici 2-5. dan je prikaz ležišta „Pregrada II".

Slika 2-5. Pogled na površinski kop „Pregrada II" (Galić 2011)

Područje eksploatacijskog polja kao i šireg terena izrasjedano je i naborano, a

pravac pružanja navedenih strukturnih jedinica uglavnom je istok-zapad (Galić 2011).

Unatoč tomu, u ležištu i na njegovoj široj okolici nisu uočena klizišta ili odroni. Trajna

stabilnost kopa smatra se postići kutom nagiba završnih kosina u rasponu od 43° do 51°, a

također i pošumljavanjem nakon završetka eksploatacije. Bitno je napomenuti kako je kop

u funkciji više od 15 godina te se vrlo malo držalo rješenja datih u projektnoj

dokumentaciji. Shodno tomu, površinski kop je otvoren i razrađen na nepovoljan i

nesiguran način sa vrlo neujednačenim etažama (različitih širina, visina i nagiba). Iz toga

razloga, kop je potrebno sanirati kako bi se mogla nastaviti daljna eksploatacija, odnosno

uskladiti sadašnje stanje sa projektnom dokumentacijom.

Neovisno o tomu, može se reći da se radi o uobičajenom načinu eksploatacije

čvrstih mineralnih sirovina gdje se tehnološki proces sastoji iz (Galić 2011):

- Bušenja i miniranja

- Preguravanja odminirane stijene

- Razbijanja velikih komada stijene

10

- Utovara i transporta odminirane stijene

- Sitnjenja i klasiranja

- Utovara klasiranog tehničko-građevnog kamena.

Određivanjem kakvoće materijala temeljem laboratorijskih ispitivanja utvrđeno je

da se dobiveni materijal može koristi kao:

- Drobljeni kameni granulat za izradu betona i armiranoga betona

- Drobljeni kamen za izradu donjih nosivih bitumenom stabiliziranih te mehanički i

kemijski stabiliziranih (tamponskih) slojeva

- Kamenog granulata za izradu donjih i gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog

materijala za autoceste i ceste svih razreda prometnih opterećenja

- Drobljenog i neklasiranog kamena za izgradnju i održavanje gospodarskih cesta,

šumskih i nerazvrstanih cesta te

- Drobljenog kamenog granulata za izradu asfaltnih mješavina tipa asfaltbetona na

cestama teškog, srednjeg, lakog i vrlo lakog prometnog opterećenja.

Kako je navedeno, radi se o površinskom kopu dolomita čije su rezerve prema

Pravilniku o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih

sirovina te o izradi bilance tih rezervi (NN 48/92 i 60/92) svrstane u C1 kategoriju.

2.8. Utjecaj na okoliš

Tehničko-građevni kamen je prije svega jeftina mineralna sirovina koja je

limitirana cijenom transporta što dovodi do velikog broja eksploatacijskih polja.

Najvažnija stavka je da eksploatacijsko polje što manje utječe na krajobraz uže i šire

okolice. Obzirom da iskop tehničko-građevnog kamena predstavlja potencijalni izvor

onečišćenja, promjenu biološke i krajobrazne raznolikosti prostora, navedene utjecaje treba

posebno obraditi u Studiji utjecaja na okoliš.

Štetni utjecaj površinskih kopova na okoliš je višestruk. Ipak, kao najznačajniji

utjecaji mogu se izdvojiti krajobrazne promjene te emisija plinova i prašine iz transportnih

vozila. Sam po sebi, pojam krajobrazne promjene sasvim je jasan, ali djelovanje transporta

je po svemu sudeći nešto složenije. Razlog tomu su višestruko štetna djelovanja

transportnih sredstava. Vrlo često se prilikom promatranja djelovanja transporta

prvenstveno razmišlja o povećanju buke te zagušenosti, povećanju ugroženosti prometnica

ili njihovoj prometnoj opterećenosti, a zapravo se treba više osloniti na glavni izvor

onečišćenja uzrokovanog transportom, a to je emisija štetnih plinova. Iako se dizel motori

11

u kamionima smatraju vrlo učinkovitima i u njima dolazi do stvaranja različitih plinova i

čestica koje se emitiraju u okoliš, a ponajviše dušikovih oksida. U ukupnoj nacionalnoj

emisiji na sektor prometa otpada 63% emisija NOx-a, 25% emisija ugljikovog dioksida

(CO2), 8% emisija sumporovog dioksida (SO2) i 97% olova (Nacionalna strategija zaštite

okoliša 2002). Razine emisije ispušnih plinova povezane su s potrošnjom te kvalitetom

goriva, tehnikama izgaranja i tehnikama pročišćavanja (Novak et al. 2011).

Neovisno što se radi o jeftinijoj mineralnoj sirovini, u slučaju njenog pomanjkanja

cijena sirovine će se prilagoditi stanju na tržištu te će se početi dobavljati i iz udaljenijih

površinskih kopova. Kao primjer možemo izdvojiti situaciju u Zagrebu. Gotovo svi

površinski kopovi u okolici su zatvoreni, a samo je jedan aktivan (Podsusedsko dolje) i to u

svrhu sanacije. Kako je vezan za Park prirode Medvednica, gdje je eksploatacija

dozvoljena samo u svrhu sanacije, male su mogućnosti njegovog ponovnoga otvaranja.

Postavlja se pitanje, vrlo aktualno u Gradu Zagrebu, da li je za okoliš isplativije devalvirati

teren u blizini grada ili dopremati materijal iz udaljenih eksploatacijskih polja. Riješen je

problem krajobrazne promjene, ali je utjecaj drugih negativnih faktora uvelike povećan,

pogotovo emisije štetnih plinova. U tablici 2-1. dan je prikaz količine emitiranih plinova

prilikom transporta kamiona na udaljenost od 100 km (Novak et al. 2011).

Relacije potrebne za izračun vrijednosti navedenih u tablici 2-1. nalaze se u

referenci: Utjecaj na okoliš pri dopremi mineralnih sirovina za proizvodnju građevinskih

materijala u Grad Zagreb i Zagrebačku županiju (2011).

Vrijednosti emisija plinova pri transportu na ovako velike udaljenosti dosežu i

dvostruke vrijednosti emisija za istu količinu mineralne sirovine eksploatirane na bližim

eksploatacijskim poljima (Novak el al. 2011).

Tablica 2-1. Količine emisija prilikom transporta punog i praznog kamiona na udaljenost

od 100 km (Novak et al. 2011)

Ispušni plin Kz (kg/l) E1 (t/god) E2 (t/god) Ukupna godišnja emisija (t/god)

NOx 0,05 446,6 335 781,6 SO2 0,00 4,5 3,4 7,9

CO 0,01 116,6 87,4 204

CO2 2,74 26 619,6 19 967,7 46 587,3

CH 0,00 14,5 10,9 25,4

12

3. INVENTARIZACIJA ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH

POLJA TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA

3.1. Analiza istražnih prostora

Radi održivog gospodarenja i zaštite mineralnih sirovina ministarstvo nadležno

za rudarstvo vodi jedinstveni informacijski sustav mineralnih sirovina Republike

Hrvatske čiji su ciljevi obrada i sistematizacija podataka o odobrenim istražnim

prostorima i eksploatacijskim poljima. U slučaju tehničko-građevnog kamena koje spada

u mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala, nadležno tijelo za rudarstvo je

ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave.

Temeljem podataka Ministarstva gospodarstva, Sektora za rudarstvo u trenutku

pisanja ovog diplomskog rada nisu zaprimljeni kompletni podaci o istražnim prostorima

tehničko-građevnog kamena, tako da je analiza i usporedba istražnih prostora sa

prijašnjim stanjem izostala.

3.2. Analiza eksploatacijskih polja

Zbirni pregled eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena napravljen je u

nastavku (tablica 3-1.), a dodatno su eksploatacijska polja po županijama prikazana u

obliku dijagrama (slika 3-1.).

Eksploatacijska polja kod kojih nisu potvrđene rezerve u posljednih 6 godina nisu

uvrštena u stanje rezervi kao takva ni u zbirni prikaz eksploatacijskih polja tehničko-

građevnog kamena.

U tablici 3-1. uočava se kontinuirano povećanje broja eksploatacijskih polja

tehničko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj, počevši od 2009. godine, kada je

zabilježeno 318 eksploatacijskih polja, da bi 2012. godine dosegle brojku od 358.

13

Tablica 3-1. Zbirni prikaz eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena po

županijama (MINGO)

Županije Broj polja

2007. g.

Broj polja

2008. g.

Broj polja

2009. g.

Broj polja

2010. g.

Broj polja

2011. g.

Broj polja

2012. g.

1. Zagrebačka 11 10 12 11 10 10

2. Krapinsko-zagorska 8 7 7 8 9 10

3. Sisačka 9 10 11 7 7 8

4. Karlovačka 25 23 25 19 25 29

5. Varaždinska 6 6 7 6 7 8

6. Koprivničko-križevačka 1 1 1 1 1 1

7. Bjelovarsko-bilogorska 5 6 6 6 7 7

8. Primorsko-goranska 18 18 19 18 21 23

9. Ličko-senjska 29 17 30 20 32 34

10. Virovitičko-podravska 6 5 5 5 5 5

11. Požeško-slavonska 9 5 9 9 10 11

12. Brodsko-posavska 4 4 5 5 5 6

13. Zadarska 30 28 33 35 30 38

14. Osječko-baranjska 3 3 5 6 5 5

15. Šibensko-kninska 16 14 16 15 16 20

16. Vukovarsko-srijemska 0 0 0 0 0 0

17. Splitsko-dalmatinska 46 48 59 61 62 69

18. Istarska 52 52 55 56 58 59

19. Dubrovačko-neretvanska 11 12 12 11 11 14

20. Međimurska 0 0 0 0 0 0

21. Grad Zagreb 1 1 1 1 1 1

Ukupno 290 270 318 300 322 358

14

Slika 3-1. Dijagram broja eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena po

županijama (MINGO)

Na slici 3-1. grafički se prikazuje da trend povećanja broja eksploatacijskih polja

na razini države se odražava i na lokalnoj razinu, posebno na one županije s velikim

brojem eksploatacijskih polja kao što su Splitsko-dalmatinska i Istarska.

0 10 20 30 40 50 60 70 80

1. Zagrebačka2. Krapinsko-zagorska

3. Sisačka4. Karlovačka

5. Varaždinska6. Koprivničko-križevačka7. Bjelovarsko-bilogorska

8. Primorsko-goranska 9. Ličko-senjska

10. Virovitičko-podravska11. Požeško-slavonska12. Brodsko-posavska

13. Zadarska14. Osječko-baranjska15. Šibensko-kninska

16. Vukovarsko-srijemska17. Splitsko-dalmatinska

18. Istarska19. Dubrovačko-neretvanska

20. Međimurska21. Grad Zagreb

Broj polja 2007. g.

Broj polja 2008. g.

Broj polja 2009. g.

Broj polja 2010. g.

Broj polja 2011. g.

Broj polja

2012. g.

15

4. ANALIZA STANJA REZERVI TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

Analiza stanja rezervi tehničko-građevnog kamena napravljena je u tabličnom

obliku prema županijama, i to za razdoblje od 2007. do 2012. godine, odnosno za

posljednjih šest godina u tablicama 4-1. do 4-21., pri čemu su korišteni podaci

Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske. Na slikama 4-1. i 4-2. podaci su

prikazani u obliku dijagrama.

U prilozima 1 do 19, prezentirana je analiza stanja rezervi tehničko-građevnog

kamena u obliku dijagrama za svaku županiju pojedinačno, a u prilogu 20, stanje

ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj.

Tablica 4-1. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Bjelovarsko-

bilogorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

Godina Eksploatacijske rezerve

(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)

A+B+C1 2007. 7.191,409 618,000 2008. 13.735,667 631,802 2009. 14,066,170 587,448 2010. 20.195,959 453,677 2011. 21.540,637 563,643 2012. 21.041,217 505,647

Tablica 4-2. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Brodsko-posavskoj

županiji u 1000 m³ (MINGO)



A+B+C1 2007. 1.660,259 276,144 2008. 1.432,485 231,756 2009. 7.155,306 255,671 2010. 10.123,590 119,759 2011. 11.175,298 107,893 2012. 11.049,992 129,303

16

Tablica 4-3. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Dubrovačko-

neretvanskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)



A+B+C1 2007. 26.692,284 287,378 2008. 31.698,180 440,636 2009. 33.257,029 242,751 2010. 25.964,838 239,347 2011. 21.826,790 153,773 2012. 36.187,372 219,349

Tablica 4-4. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Gradu Zagrebu u 1000

m³ (MINGO)



A+B+C1 2007. 177,160 189,220 2008. 117,910 167,610 2009. 7,280 110,620 2010. 75,563 90,467 2011. 61,589 13,974 2012. 52,017 9,572

Tablica 4-5. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Istarskoj županiji u

1000 m³ (MINGO)



A+B+C1 2007. 83.526,472 3.284,578 2008. 80.569,613 2.685,211 2009. 80.002,570 3.153,131 2010. 92.947,623 2.028,217 2011. 101.446,522 1.319,888 2012. 116.744,200 993,209

17

Tablica 4-6. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Karlovačkoj županiji u

1000 m³ (MINGO)



A+B+C1 2007. 19.100,137 1.666,153 2008. 27.099,176 1.461,803 2009. 31.447,523 736,603 2010. 31.807,479 592,596 2011. 20.109,110 431,769 2012. 36.555,754 292,468

Tablica 4-7. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Koprivničko-

križevačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO)



A+B+C1 2007. 1.541,316 46,904 2008. 1.474,870 66,406 2009. 1.405,568 72,073 2010. 1.328,990 38,289 2011. 1.263,861 65,129 2012. 5.486,991 43,943

Tablica 4-8. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Krapinsko-zagorskoj




A+B+C1 2007. 20.165,503 1.072,756 2008. 19.370,937 1.365,910 2009. 24.499,681 1.290,872 2010. 24.090,801 749,864 2011. 23,945,121 682,059 2012. 23.955,025 469,757

18

Tablica 4-9. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Ličko-senjskoj županiji

u 1000 m³ (MINGO)



A+B+C1 2007. 14.853,117 227,113 2008. 13.382,000 253,441 2009. 16.194,051 95,068 2010. 19.146,880 103,191 2011. 14.664,182 134,899 2012. 19.496,767 116,625

Tablica 4-10. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Osječko-baranjskoj




A+B+C1 2007. 3.338,102 625,703 2008. 5.954,110 1.819,833 2009. 17.731,858 303,155 2010. 26.384,905 308,418 2011. 16.888,567 448,824 2012. 16.600,913 227,940

Tablica 4-11. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Požeško-slavonskoj




A+B+C1 2007. 14.162,238 718,570 2008. 19.585,019 1.104,197 2009. 18.379,049 848,802 2010. 18.082,113 301,023 2011. 26.750,824 665,168 2012. 29.402,353 450,575

19

Tablica 4-12. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Primorsko-goranskoj




A+B+C1 2007. 20.718,634 567,995 2008. 25.989,482 1.523,808 2009. 32.872,616 1.557,102 2010. 24.771,478 323,045 2011. 24.312,187 384,426 2012. 25.923,308 306,905

Tablica 4-13. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Sisačko-moslavačkoj




A+B+C1 2007. 7.361,923 137,070 2008. 16.655,671 49,728 2009. 4.561,497 176,684 2010. 8.984,521 325,907 2011. 3.777,274 200,039 2012. 11.950,955 143,382

Tablica 4-14. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Splitsko-dalmatinskoj




A+B+C1 2007. 100.611,168 1.259,073 2008. 90.593,734 1.151,947 2009. 98.939,159 825,960 2010. 104.505,232 841,997 2011. 104.690,826 754,047 2012. 131.947,607 838,700

20

Tablica 4-15. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Šibensko-kninskoj




A+B+C1 2007. 24.128,621 343,100 2008. 24.750,181 192,434 2009. 31.302,911 230,742 2010. 40.812,893 198,780 2011. 49.576,835 282,220 2012. 55.839,427 261,572

Tablica 4-16. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Varaždinskoj županiji

u 1000 m³ (MINGO)



A+B+C1 2007. 22.203,645 1.062,577 2008. 22.357,337 907,039 2009. 22.779,519 720,590 2010. 22.352,490 497,489 2011. 28.259,309 574,616 2012. 27.863,757 506,048

Tablica 4-17. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Virovitičko-

podravskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)



A+B+C1 2007. 17.064,435 517,734 2008. 15.769,339 696,005 2009. 15.533,234 303,945 2010. 16.088,128 206,380 2011. 19.412,074 309,907 2012. 19.235,615 179,524

21

Tablica 4-18. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zadarskoj županiji u

1000 m³ (MINGO)



A+B+C1 2007. 61.419,074 653,981 2008. 63.128,690 572,255 2009. 66.196,193 828,812 2010. 60.390,469 549,998 2011. 68.860,948 330,606 2012. 76.187,003 331,080

Tablica 4-19. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zagrebačkoj županiji

u 1000 m³ (MINGO)



A+B+C1 2007. 16.949,335 967,175 2008. 9.887,088 913,163 2009. 18.555,799 1.481,162 2010. 15.377,497 869,819 2011. 14.102,573 838,004 2012. 15.229,263 460,082

Tablica 4-20. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Hrvatskoj u 1000 m³

(MINGO)



A+B+C1 2007. 462.864,832 14.521,224 2008. 483.551,489 16.234,984 2009. 534.880,461 13.821,191 2010. 563.431,449 8.838,263 2011. 576.664,527 8.260,884 2012. 680.749,536 6.485,681

22

Slika 4-1. Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj u 1000 m³ (MINGO)

Prema slici 4-1. maksimalna količina otkopanih rezervi tehničko-građevnog

kamena postignuta je 2008. godine (16.234.984 m³) kao posljedica velikih investicija u

graditeljstvu i općenito bolje gospodarske klime u Republici Hrvatskoj. Analizirano

razdoblje pokazuje pad eksploatacije u 2009. godini, dok je smanjenje otkopanih rezervi

u 2010. godini znatno drastičnije, za 4.982.928 m³ u odnosu na prethodnu godinu. Od

2010. do 2012. godine se bilježi nešto blaži ali stalni pad.

0,000

2.000,000

4.000,000

6.000,000

8.000,000

10.000,000

12.000,000

14.000,000

16.000,000

18.000,000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Otkopane rezerve

Otkopane rezerve (1000m3)

23

Tablica 4-21. Zbirni pregled otkopanih rezervi tehničko-građevnog kamena po

županijama u 1000 m³ (MINGO)

Županije Otkopane rezerve u 1000 m3

2007. g. 2008. g. 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012.g. Ukupne

1. Zagrebačka 967,18 913,16 1.481,16 869,82 838,00 460,08 5.529,41

2. Krapinsko-zagorska 1.072,76 1.365,91 1.290,87 749,86 682,06 469,76 5.631,22

3. Sisačka 137,07 49,73 176,68 325,91 200,04 143,38 1.032,81

4. Karlovačka 1.666,15 1.461,80 736,60 592,60 431,77 292,47 5.181,39

5. Varaždinska 1.062,58 907,04 720,59 497,49 574,62 506,05 4.268,36

6. Koprivničko-križevačka 46,90 66,41 72,07 38,29 65,13 43,94 332,74

7. Bjelovarsko-bilogorska 618,00 631,80 587,45 453,68 563,64 505,65 3.360,22

8. Primorsko-goranska 568,00 1.523,81 1.557,10 323,05 384,43 306,91 4.663,28

9. Ličko-senjska 227,11 253,44 95,07 103,19 134,90 116,63 930,34

10. Virovitičko-podravska 517,73 696,01 303,95 206,38 309,91 179,52 2.213,50

11. Požeško-slavonska 718,57 1.104,20 848,80 301,02 665,17 450,58 4.088,34

12. Brodsko-posavska 276,14 231,76 255,67 119,76 107,89 129,30 1.120,53

13. Zadarska 653,98 572,26 828,81 550,00 330,61 331,08 3.266,73

14. Osječko-baranjska 625,70 1.819,83 303,16 308,42 448,82 227,94 3.733,87

15. Šibensko-kninska 343,10 192,43 230,74 198,78 282,22 261,57 1.508,85

16. Vukovarsko-srijemska 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

17. Splitsko-dalmatinska 1.259,07 1.151,95 825,96 842,00 754,05 838,70 5.671,72

18. Istarska 3.284,58 2.685,21 3.153,13 2.028,22 1.319,89 993,21 13.464,23

19. Dubrovačko-neretvanska 287,38 440,64 242,75 239,35 153,77 219,35 1.583,23

20. Međimurska 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

21. Grad Zagreb 189,22 167,61 110,62 90,47 13,97 9,57 581,46

24

Slika 4-2. Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj po županijama u 1000 m³

(MINGO)

Na slici 4-2. primjetno je da se trend na razini države u pogledu otkopanih

rezervi tehničko-građevnog kamena odražava i na županije.

0,000

500,000

1.000,000

1.500,000

2.000,000

2.500,000

3.000,000

3.500,000

2007. g.

2008. g.

2009. g.

2010. g.

2011. g.

2012.g.

25

5. PROCJENA VRIJEDNOSTI I OSTVARENIH PRIHODA OD

ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE TEHNIČKO-GRAĐEVNOG

KAMENA

5.1. Procjena vrijednosti rezervi tehničko-građevnog kamena

Tehničko-građevni kamen je mineralna sirovina sa niskom tržišnom cijenom,

koja podrazumijeva veliki obujam eksploatacije, nisku vrijednost jedinice proizvoda, a

udaljenost od potrošača stavlja u prvi plan. Udaljenost eksploatacijskih polja od mjesta

potrošnje finalnih proizvoda je od iznimne važnosti, jer se zbog troškova transporta može

u određenim okolnostima za određene vrste kamena prijeći tržišna cijena i time dovesti u

pitanje sama eksploatacija.

Utjecaj blizine tržišta za eksploataciju tehničko-građevnog kamena je od iste

važnosti kao i rezerve njegovih ležišta, što podrazumijeva da istraživanje tržišta poprima

istu važnost kao i istraživanje novih rezervi. Na koncept eksploatacije za poznatog

potrošača mogu značajno utjecati i uvjeti transporta do korisnika. S povoljnim uvjetima

proširuje se zona prodaje ili obrnuto, što se odražava na indikatore uspješnosti poslovanja

(Ćulibrk 2002).

U tablici 5-1. prikazane su vrijednosti otkopanih rezervi u proteklih šest godina, a

pri tom su korišteni podaci Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske. Iznos

prosječnih troškova eksploatacije od 25 kn/m³, kao i prosječne tržišne cijene od 30 kn/m³,

uzete su kao prosječne vrijednosti za tehničko-građevni kamen.

Tablica 5-1. Procjena vrijednosti eksploatiranih rezervi tehničko-građevnog kamena

Godina Eksploatirano

Tržišna Ukupni Proizvodna Ukupni Bruto Dobit

Porez na Neto Dobit

cijena prihod cijena troškovi dobit

m3 kn/m3 kn kn/m3 kn kn kn kn

(1) (2) (3) (4)=(2)x(3) (5) (6)=(2)x(5) (7)=(4)-(6) (8)=(7)*0,2 (9)=(7)-(8)

2007. 14.521.224 30 435.636.720 25 363.030.600 72.606.120 14.521.224 58.084.896

2008. 16.234.984 30 487.049.520 25 405.874.600 81.174.920 16.234.984 64.939.936

2009. 13.821.191 30 414.635.730 25 345.529.775 69.105.955 13.821.191 55.284.764

2010. 8.838.263 30 265.147.890 25 220.956.575 44.191.315 8.838.263 35.353.052

2011. 8.260.884 30 247.826.520 25 206.522.100 41.304.420 8.260.884 33.043.536

2012. 6.485.681 30 194.570.430 25 162.142.025 32.428.405 6.485.681 25.942.724

UKUPNO 272.648.908

26

5.2. Procjena naknade za istraživanje tehničko-građevnog kamena u 2012. godini

Prema Uredbi o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina (NN

40/2011), članak 2., godišnja minimalna visina novčane naknade za istraživanje

neenergetskih mineralnih sirovina iz članka 5. Točaka 2., 3., 4. i 5. Zakona o rudarstvu

iznosi 600,00 kn/ha površine odobrenog istražnog prostora za prvu godinu istraživanja,

800,00 kn/ha površine odobrenog istražnog prostora za drugu godinu istraživanja i

1000,00 kn/ha površine odobrenog istražnog prostora za treću godinu istraživanja

mineralnih sirovina.

Ministarstvo gospodarstva, Sektora za rudarstvo u trenutku pisanja ovoga rada

ne raspolaže potpunim podacima o istražnim prostorima tehničko-građevnog kamena,

tako da je prihod Republike Hrvatske sadržan od naknada za istraživanje za 2012. godinu

izostavljen.

5.3. Procjena koncesijskih naknada za eksploataciju tehničko-građevnog kamena

u 2012. godini

Prema Uredbi o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih

sirovina (NN 40/2011), članak 3., naknada za neenergetske mineralne sirovine sastoji se

od sljedećih elemenata:

1. fiksnog dijela - novčane naknade za površinu eksploatacijskog polja određenu upisom

u registar odobrenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina,

2. varijabilnog dijela - novčane naknade za otkopanu količinu mineralne sirovine.

Ukupna naknada jednaka je zbroju elemenata naknade iz točaka 1. i 2.

Fiksni dio naknade iz članka 3. ove Uredbe iznosi:

- 800,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija površina nije veća

od 20 ha;

- 1000,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina

(20 do 50) ha;

27

- 1200,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina veća

od 50 ha.

Fiksni dio novčane naknade za koncesiju u ovom diplomskom radu ne predstavlja

pravu vrijednost, budući da u proračun nisu uključene ukupne površine eksploatacijskih

polja tehničko-građevnog kamena određene upisom u registar odobrenih eksploatacijskih

polja mineralne sirovine. Stoga ove vrijednosti predstavljaju samo jedan dio koncesijskih

naknada.

Površina eksploatacijskih polja manjih od 20 ha je 713,51 ha te je fiksni dio

naknade za ta polja 713,51 ha x 800,00 kn/ha jednako 570.808,00 kn

Površina eksploatacijskih polja veličine (20 do 50) ha je 1193,14 ha te je fiksni

dio naknade za ta polja 1193,14 x 1000,00 kn/ha jednako 1.193.140,00 kn

Površina eksploatacijskih polja većih od 50 ha je 174,38 ha te je fiksni dio

naknade za ta polja 174,38 ha x 1200,00 kn/ha jednaka 209.256,00 kn.

Varijabilni dio naknade iz članka 3. ove Uredbe iznosi 5,0 % od tržišne

vrijednosti otkopane mineralne sirovine.

Tržišnu vrijednost otkopanog tehničko-građevnog kamena daje umnožak

otkopanih rezervi u 2012. godini koji iznosi 6.485.681m3 i prosječna tržišna cijena koja je

procijenjena i iznosi 30,00 kn , te dolazimo da je tržišna vrijednost otkopanog tehničko-

građevnog kamena 194.570.430,00 kn/god.

Varijabilni dio naknade je 5% od 194.570.430,00 kn/god te iznosi 9.728.522,00 kn.

5.4. Procjena ukupnog prihoda Republike Hrvatske od eksploatacije tehničko-

građevnog kamena u 2012. godini

Ukupni prihod Republike Hrvatske sadržan je od naknada za istraživanje i

eksploataciju, te poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit. Zbrajanjem svih

pojedinačnih vrijednosti dolazi se do ukupnih prihoda za Republiku Hrvatsku (Tablica 5-

2.). Naknada za istraživanje je iz prethodno navedenih razloga izostavljena iz proračuna.

Uz prosječne troškove eksploatacije od 25,00 kn, kao i prosječnu prodajnu cijenu

od 30,00 kn, procijenjen je ukupni prihod od eksploatacije tehničko-građevnog kamena

kao doprinos državnom proračunu Republike Hrvatske.

28

Tablica 5-2. Procjena ukupnog prihoda Republike Hrvatske od eksploatacije tehničko

građevnog kamena u 2012. godini

Godina (1) 2012.

Otkopane rezerve (2) 6.485.681

Naknade (kn)

za istražne prostore (3) 0,00

za eksploataciju Fiksna (4) 1.973.204,00

Varijabilna (5) 9.728.522,00 Ukupne naknade (6) = (3) + (4) + (5) 11.701.726,00

Tržišna cijena (30,00 kn) (7) 30,00

Ukupna vrijednost (kn) (8) = (2) x (7) 194.570.430,00

PDV 25 % (9) = (8) x 0,25 48.642.607,50

Razlika tržišne i proizvodne cijene (10) 5,00

(30,00 - 25,00 = 5,00 kn)

Bruto (11) = (2) x (10) 32.428.405,00 Porez na dobit 20 % (12) = (11) x 0,20 6.485.681,00 Neto (13) = (11) - (12) 25.942.724,00 Sveukupni prihod Republike Hrvatske (kn) (14) = (6) + (9) + (12) 66.830.014,50

Prema tablici 5-2. prihod Republike Hrvatske (ne uključujući naknadu za

istraživanje) od eksploatacije tehničko-građevnog kamena predstavlja iznos od

66.830.014,50 kn što će pridonijeti ukupnoj društvenoj koristi u vidu preraspodjele

fiksnog i varijabilnog dijela naknade. Dodatna korist je u vidu poreza na dobit te iznosi

6.485.681,00 kn.

Ponovno treba naglasiti da ove vrijednosti predstavljaju samo dio stvarnog

prihoda, budući da su izostavljene naknade za istraživanja a koncesijske naknade su

znatno umanjene.

Ono što u ovom radu nije uzimano u obzir su prihodi koji se ostvaruju

pribrojavanjem dodane vrijednosti koja se postiže oplemenjivanjem i plasiranjem frakcija

tehničko-građevnog kamena na tržišta čime se povećava njegova vrijednost kroz

korporativne poreze.

29

6. ZAKLJUČAK

Tehničko-građevni kamen je nemetalna mineralna sirovina, široko zastupljena u

Republici Hrvatskoj, velikog raspona primjene u graditeljstvu kojoj se mora pristupiti s

posebnom pažnjom budući da je broj eksploatacijskih polja u odnosu na ostale čvrste

mineralne sirovine velik, te kao takva predstavlja izazov, kako u pogledu očuvanja zaštite

okoliša tako i u pogledu uklapanja eksploatacijskih polja u prostorne planove. Činjenica da

je kao mineralna sirovina izuzetno ograničena transportnim troškovima, može pomoći u

odabiru lokacije za uklapanje u prostorne planove obazirući se na potrebe lokalnog tržišta,

a uvažavajući tehnološke, ekološke i ekonomske zahtjeve rješavajući pri tome krucijalne

probleme u eksploataciji tehničko-građevnog kamena.

Analizom stanja rezervi tehničko-građevnog kamena u ovom diplomskom radu

pokazala se točna i logična pretpostavka da su ekonomska kretanja u posljednje 4 godine

utjecale na ostvarivanje projekcije naznačene u Strategiji gospodarenja mineralnim

sirovinama Republike Hrvatske od skromnog rasta 0–0,4 % u odnosu na 2006. godinu, što

samo pokazuje osjetljivost tehničko-građevnog kamena na ekonomska kretanja.

U radu je prikazano stanje otkopanih rezervi tehničko-građevnog kamena

zaključno s 2012. godinom od 6.485.681 m³, što je gotovo dvostruko manje od vrijednosti

iz 2006. godine od 13.364.410 m³. Također je zanimljivo povećanje broja eksploatacijskih

polja usporedno s opadanjem otkopanih rezervi od 2009. godine.

30

7. LITERATURA

Ćulibrk, S., 2002. Eksploatacija i priprema tehničkog kamena. Subotica: Građevinski

fakultet.

Galić, I., Hajsek, D., Farkaš, B., 2011. Rudarski projekt sanacije eksploatacijskog polja

"Pregrada 2". Zagreb: Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 303-02/11-01/100.

Klipić N., 2009. Eksploatacija dijabaza u ležištu Žervanjska: Završni rad. Zagreb:

Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

MINGORP. 2007.-2012. Zbirka isprava, elaborata i projekata – interna dokumentacija,

Zagreb: Ministarstvo gospodarstva, Republike Hrvatske.

NN 56/2013. Zakon o rudarstvu, Zagreb: Narodne novine d.d.

NN 40/2011. Uredba o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina, Zagreb:

Narodne novine d.d.

NN 40/2011. Uredba o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih

sirovina, Zagreb: Narodne novine d.d.

NN 46/02. Nacionalna strategija zaštite okoliša, Zagreb: Narodne novine d.d.

NN 48/92 i 60/92. Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja

rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi, Zagreb: Narodne novine d.d.

Novak, K., Galić, I., Vrkljan, D., 2011. Utjecaj na okoliš pri dopremi mineralnih sirovina

za proizvodnju građevinskih materijala u Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Zagreb:

Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 23, str. 45-52.

Tomašić, I., 2007. Primijenjena geologija: interna skripta. Zagreb: Rudarsko-geološko-

naftni fakultet.

Vrkljan, D., Klanfar, M., 2010. Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina: interna

skripta. Zagreb: Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

Živković, S. i dr. 2008. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike

Hrvatske. Zagreb: Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

31

Živković, S., Vrkljan, D., 2002. Površinska eksploatacija mineralnih sirovina. Zagreb:

Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

RADLOVAC, 2013. Kamenolom Žervanjska. URL: www.radlovac.hr/zervanjska.html

(15.08.2013).

32

PRILOZI

Prilog 1. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Bjelovarsko-

bilogorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

Prilog 2. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Brodsko-

posavskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

0,000

5.000,000

10.000,000

15.000,000

20.000,000

25.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Bjelovarsko-bilogorska županija

Eksploatacijske rezerve

(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

0,000

2.000,000

4.000,000

6.000,000

8.000,000

10.000,000

12.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Brodsko-posavska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

33

Prilog 3. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Dubrovačko-

neretvanskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

Prilog 4. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Gradu Zagrebu u

1000 m³ (MINGO)

0,000

5.000,000

10.000,000

15.000,000

20.000,000

25.000,000

30.000,000

35.000,000

40.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Dubrovačko-neretvanska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

0,000

20,000

40,000

60,000

80,000

100,000

120,000

140,000

160,000

180,000

200,000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Grad Zagreb


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

34

Prilog 5. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Istarskoj županiji

u 1000 m³ (MINGO)

Prilog 6. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Karlovačkoj


0,000

20.000,000

40.000,000

60.000,000

80.000,000

100.000,000

120.000,000

140.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Istarska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

0,000

5.000,000

10.000,000

15.000,000

20.000,000

25.000,000

30.000,000

35.000,000

40.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Karlovačka županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

35

Prilog 7. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Koprivničko-

križevačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

Prilog 8. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Krapinsko-

zagorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

0,000

1.000,000

2.000,000

3.000,000

4.000,000

5.000,000

6.000,000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Koprivničko-križevačka županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

0,000

5.000,000

10.000,000

15.000,000

20.000,000

25.000,000

30.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Krapinsko-zagorska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

36

Prilog 9. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Ličko-senjskoj


Prilog 10. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Osječko-

baranjskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

0,000

5.000,000

10.000,000

15.000,000

20.000,000

25.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Ličko-senjska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

0,000

5.000,000

10.000,000

15.000,000

20.000,000

25.000,000

30.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Osječko-baranjska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

37

Prilog 11. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Požeško-

slavonskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

Prilog 12. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Primorsko-

goranskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

0,000

5.000,000

10.000,000

15.000,000

20.000,000

25.000,000

30.000,000

35.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Požeško-slavonska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

0,000

5.000,000

10.000,000

15.000,000

20.000,000

25.000,000

30.000,000

35.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Primorsko-goranska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

38

Prilog 13. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Sisačko-

moslavačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

Prilog 14. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Splitsko-

dalmatinskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

0,000

2.000,000

4.000,000

6.000,000

8.000,000

10.000,000

12.000,000

14.000,000

16.000,000

18.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Sisačko-moslavačka županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

0,000

20.000,000

40.000,000

60.000,000

80.000,000

100.000,000

120.000,000

140.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Splitsko-dalmatinska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

39

Prilog 15. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Šibensko-

kninskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

Prilog 16. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Varaždinskoj


0,000

10.000,000

20.000,000

30.000,000

40.000,000

50.000,000

60.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Šibensko-kninska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

0,000

5.000,000

10.000,000

15.000,000

20.000,000

25.000,000

30.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Varaždinska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

40

Prilog 17. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Virovitičko-

podravskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)

Prilog 18. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zadarskoj


0,000

5.000,000

10.000,000

15.000,000

20.000,000

25.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Virovitičko-podravska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

0,000

10.000,000

20.000,000

30.000,000

40.000,000

50.000,000

60.000,000

70.000,000

80.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Zadarska županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

41

Prilog 19. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zagrebačkoj


Prilog 20. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Republici

Hrvatskoj u 1000 m³ (MINGO)

0,000

2.000,000

4.000,000

6.000,000

8.000,000

10.000,000

12.000,000

14.000,000

16.000,000

18.000,000

20.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Zagrebačka županija


(1000m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

0,000

100.000,000

200.000,000

300.000,000

400.000,000

500.000,000

600.000,000

700.000,000

800.000,000

2007.2008.2009.2010.2011.2012.

Ukupne rezerve tehničko-građevnog kamena


(1000 m³)

Otkopane rezerve

(1000m³)

Documents

644449.Diplomski Rad 2013 Tomi Iren