Upload
male1
View
1.390
Download
16
Embed Size (px)
Citation preview
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U NIŠU
predmet: MEHANIZACIJA PRETOVARA
Studijski program:DRUMSKI SAOBRAĆAJ
Predmetni nastavnik:mr Boban Cvetanović
Predavanje broj 4.MAŠINE
SA PREKIDNIM RADOM
2
4. MAŠINE SA PREKIDNIM RADOM
Kod mašina sa prekidnim radom radni organ ima svoj radni -produktivni hod (premeštanje tereta) i povratni - prazni hod (radni organ se vraća po novi zahvat). Premeštanje tereta se vrši u ciklusima (periodičnom smenom).
Tipične kategorije sredstava sa cikličnim dejstvom su različiti tipovi transportno - manipulativnih vozila sa jedne, i dizalične mašine sa druge strane
Napomena: neki autori kao posebne grupe izdvajaju,
pored navedenih,
i automatski
vođena
vozila
i liftove.
3
4
Navedene kategorije sredstava koriste se pri realizaciji različitih klasa zadataka u okviru logističkih sistema, a kao tipični zadaci mogu se izdvojiti: istovar transportnih sredstava, transport robe, međufazno skladištenje, uskladištenje, sortiranje ili sabiranje robe, pakovanje i utovar robe u transportna sredstva.
Najznačajnija karakteristika sistema koja suštinski odslikava efekte angažovanja pretovarnih sredstava pri realizaciji određenog zadatka je transportni kapacitet. Pored njega izuzetan značaj imaju još i vučne i geometrijske karakteristike sistema.
5
4.1. TRANSPORTNI KAPACITET
Tehnički kapacitet pretovarnog sistema (QPS) baziranog na primeni sredstava sa cikličnim dejstvom predstavlja broj ciklusa koji se realizuju u nekom unapred određenom vremenskom intervalu pomnožen prosečnom težinom tereta u jednom ciklusu G, ili prosečnim brojem jedinica tereta u jednom ciklusu N, ili prosečnom zapreminom tereta u jednom ciklusu V (u zavisnosti koji kapacitet sračunavamo.Ako je interval jedan čas (3600 sekundi) onda je:
QPS
= G .
3600 / TC (t/h)QPS
= N .
3600 / TC (kom /h)QPS
= V .
3600 / TC (m3/h)gde je TC
trajanje ciklusa u sekundaman
= 3600 / T
–
broj ciklusa u jednom času
6
Dužina ciklusa TC obuhvata ukupno trajanje niza vezanih aktivnosti pretovarnog sredstva (zahvatanje tereta, kretanje, odlaganje...), dakle označava interval između dve uzastopne realizacije identičnih aktivnosti procesa, a definiše se često i kao “vremenski interval između dva uzastopna zahvata tereta”.
7
Jedan od osnovnih problema koji prati proračun dužine ciklusa jeste problem objektivnosti definisanja pojedinih parcijalnih vremena
s
obzirom da ona zavise od velikog broja faktora, počev od konstruktivnih karakteristika sredstva, karakteristika zahteva koji se realizuje, pa do obučenosti i trenutnog psihofizičkog stanja rukovaoca-vozača.
8
9
Eksploatacioni (stvarni) kapacitet kod sredstava sa cikličnim dejstvom iznosi:
QEPS
=Gn . ξ. ψ
. t (1-φ). 3600 / TC (t/dan)
Gn
(t) -
nominalna nosivost mašineξ
= Gn
-Gz
/Gn
=Gk
/Gn
≤1 –
koeficijent korisne nosivostiGz
(t)-sopstvena težina zahvatnog organaGk
=Gn
-Gz
–
korisna nosivostt-
broj radnih časova u toku dana
(jedna, dve ili tri smene)Ψ ≤1 –koeficijent popunjenosti (odnos između stvarnog i punog zahvataφ
~0,1 do 0,25) –
gubitak vremenat(1-φ)
–
efektivno radno vreme u časovima
Pošto je G=Gn.ξ.ψ
–
stvarni prosečni zahvat materijala u jednom radnom ciklusu pa je
QEPS
=G .t (1-φ) . n (t/dan)
10
4.2. DIZALIČNE MAŠINE
Dizalične mašine čine najbrojniju grupu mašina prekidnog transporta.
Dele se, prema konstruktivnom izvođenju, na:
a) proste dizalične mehanizme i mašine
b) kranove
11
4.2.1. PROSTI
DIZALIČNI
MEHANIZMI I MAŠINE
U ovu grupu mašina spadaju:Male (ručne) dizaliceKoturače i čekrciDoboši za vuču
male (ručne) dizalice: Za dizanje tereta na male visine (od 300-500 mm) primenjuju se male ručne dizalice; one imaju malu težinu i zato se lako mogu prenositi. Primenjuju se najčešće kod montažnih i remontnih radova.
Ove dizalice se dele na:dizalice sa zupčastom polugom, dizalice sa zavojnim vretenom ihidraulične dizalice.
12
a)
teret se podiže pomoću zupčaste poluge (ručna dizalica sa zupčastom polugom
i prenosom cilindričnim zupčanicima), b)
zavojnog vretena (ručna ili električna dizalica sa zavojnim vretenom) c)
pomeranjem klipa (hidraulična dizalica
sa pokretnim klipom).
13
.Dizalice sa zavojnim vretenom primenjuju za terete od (0-200 kN), a njihova brzina dizanja je 15-35 mm/minUgao penjanja zavojnice mora biti manji od ugla trenja da se dizalica ne bi sama spuštala pod pritiskom tereta; on je obično od 4º-5º.
Hidraulične dizalice služe uglavnom za dizanje velikih tereta (2000 kN i više)Sastoje se iz cilindra 1, klipa 2, slavine za spuštanje 3, pumpe 4 i rezervoara za tečnost 5. Pri ubacivanju tečnosti u cilindar pomoću ručice klip se izdiže sa teretom; pomoću slavine 3 tečnost se iz cilindra ispušta u rezervoar i teret se spušta. Tečnost se iz rezervoara usisava preko ventila 6, i ubacuje se u cilindar preko ventila 7. Kao radni fluid primenjuje se ulje i smeša vode i glicerina.
.
14
15
koturače i čekrci: i ovi mehanizmi služe za dizanje tereta na male visine, ali oni moraju biti obešeni na grede. U literaturi se često ovi mehanizmi ubrajaju u grupu ručnih dizalica.
16
doboši za vuču (vinde): prosti dizalični mehanizmi za dizanje i premeštanje tereta u horizontalnoj ili kosoj ravni
17
4.2.2. DIZALICE -
KRANOVI
To su složene dizalične mašine namenjene za dizanje i prenošenje tereta u horizontalnoj i vertikalnoj ravni. Mogu prenositi komadastu i sitno komadastu i rasipnu robu u posebnim pоsudamа.
Period rada ovih dizaličnih mašina sastoji se iz sledećih operacija:vešanja tereta o noseći organ dizalice,radnog hoda (dizаnjа, premeštаnjа u horizontаlnoj rаvni,spuštаnjа tereta) odvezivanja tеrеta sa nosećеg orgаna dizalicepovratnog (mrtvog) hoda do mesta ponоvnоg vezivanja za teret.
18
Dizalice najčešće rade na sledeći način: teret se prihvata uređajima zakačenje (kuke,hvatači...), zatim se podiže užadima ili lancima, prekokoturova, namotavanjem na doboše. Za zaustavljanje u određenompoložaju služe kočnice i ustavljači.
Kapacitet dizaličnog postrojenja je obrnuto srazmeran visini dizanja i dužini vodoravnog premeštanja tereta. Ova osobenost dizaličnih postrojenja, oštro naglašava razliku u odnosu na mašine sa neprekidnim transportom, kod kojih kapacitet ne zavisi od dužine transporta.
Montaža i demontaža ovih mašina su složeni monterski zadaci i moraju se sprovoditi tačno za svaki tip po uputstvima proizvođača i svim sigurnosnim merama. Trajanje procesa montaže i demontažemože biti reda veličine nekoliko sati do reda veličine nekoliko sedmica, zavisno od veličine dizalice, vrste, marke i tipa.
19
Prema načinu rada (horizontalnog premeštanja tereta) dele se na:
1.
dizalice mostovskog oblika
(horizontalno premeštanje tereta postiže se kombinacijom translatornih pomeranja)
2.
obrtne
dizalice (horizontalno premeštanje tereta postiže se okretanjem)
Postoje i druge podele npr. na dizalice opšteg karaktera
i specijalne dizalice (pored klasifikacije u ove dve grupe, u praksi se pojavljuju i druga konstruktivana izvođenja, zavisna od specifičnih uslova eksploatacije).
20
4.3. TRANSPORTNO
-
MANIPULATIVNA VOZILA
Transportno-manipulativna vozila su mašine za podizanje i prenos tereta pri čemu se premeštanje tereta vrši u određenim intervalima deo po deo.
Transportno manipulativna vozila se najcešce klasifikuju na sledece osnovne kategorije
1.
kolica 2.
traktori i vucni sastavi 3.
karete 4.
paletna kolica 5.
portalni slagaci 6.
viljuškari
21
Neki
autori
kao
posebnu
grupu
sredstava
izdvajaju
transportno
manipulativna
vozila
za
rukovanje
kontenerima
(zbog
nekih
specificnosti
u konstrukciji
ili
funkciji):•
kolica
i pomocni
uredaji•
portalna
vozila•
viljuškari
za
manipulaciju
kontenera
Zbog
naglog
razvoja
i primene
u poslednjih
nekoliko
godina
automatski
vođena voyila su se izdvojila kao posebna grupa iako po karakteristikama, funkcijama i načinu rada pripadaju TMV
22
Kolica
su
najprimitivnije
sredstvo
u ovoj
grupi
i namenjena
su
za
transport lakih
tereta
na
kratkim
distancama
(L = 50m) u procesima
malog
intenziteta.Nisu izgubila svoj znacajni u eri široke primene mehanizacije zbogsvoje jednostavne kostrukcije, visokog koeficijenta gotovosti za rad, niske nabavne ceneKoriste se pre svega kao pomoćna transportna sredstva u procesimagde se pojavljuju sporadicne potrebe za transportom. Danas se na tržištu nudi veliki broj razlicitih konstrukcija kolica koja suprilagodena razlicitim pojavnim oblicima tereta. Ova sredstva se mogu grubo razvrstati na: kolica sa jednim, dva, tri i cetri tocka. Kolica se dalje mogu razvrstavati prema nacinu zahvatanjatereta na kolica sa aktivnim i pasivnim zahvatanjem i odlaganjem.
23а
) Коlica sa jednim točkom
b) Коlica sa dva točka v) Коlica za transport preko stepenica g) Коlica za burad
24
Paletna
kolica
su
posebno
prilagoden
oblik
za
transport
paleta. Ona
imaju
mogucnost
aktivnog
zahvatanja
i odlaganja
palete.
25
Traktori
i vucni
sastavi, u zavisnosti
od
namene
grade se sa
veoma
razlicitim
tehnicko-eksploatacionim
karakteristikama. U pretovarnim
procesima
i industrijskom
transportu
koriste
se uglavnom
mali
vucni
traktori
sa
elektrobaterijskim
pogonom
i SUS-motorima.Traktori
sa
elektrobaterijskim
pogonom
imaju
brzinu
kretanja
izmedu
4 i 12 km/h i vucnu
silu
od
50 do 250 daN, dok
traktori
sa
SUS-motorom
imaju
bolje
performanse: brzina
kretanja
je 15 do 20 km/h (izuzetno
do 35 km/h), a vucna
sila
na
poteznici
od
500 do 1000 daN.
26
27
Kolica sa motornim pogonom (kareta) je najstariji obliktransportno - manipulativnog vozila koje je još uvek u upotrebi bezradikalnih promena u koncepciji gradnje. Poseduje slican pogonski i upravljacki sistem kao i drumska vozila, tovarni prostor je obicno u obliku platoa, a može da bude sanduk ili neki drugi oblik nadgradnjePaletna kolica sa motornim pogonom namenjena su za transport kompaktnih komadnih tereta tj. paletnih tovarnih jedinica. Imaju istefunkcionalne karakteristike kao i paletna kolica sa manuelnimpogonom, a pošto su opremljena uredajem za podizanje i spuštanjetereta poseduju osobinu aktivnog zahvatanja i odlaganja tereta. Zahvaljujuci mehanickom pogonu, koji je po pravilu elektrobaterijski, ona se koriste za duže transportne distance i radno intenzivnijeprocese Težište tereta se nalazi u geometrijskom središtu površinekoju obrazuju dodirne tacke tockova sa podlogom.
28