5 Eterična ulja

1

Prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Kneževi ćZavod za farmakognozijuFarmaceutsko-biokemijski fakultetSveučilišta u Zagrebu

ETERIČNA ULJA (AETHEROLEA)

SMOLE I BALZAMI

TerpeniFenilpropani

Sanda Vladimir-Knežević: Farmakognozija I

Eetri čna ulja su hlapljivi i mirisni biljni produkti (sekundarni metaboliti).

Tekuće su smjese velikog broja spojeva razli čite kemijske strukture, me ñu kojima su najzastupljeniji terpeni (90 %). Ostatak čine fenilpropani, spojevi s dušikom i sumporom i dr.

Dobivaju se iz biljnih droga postupcima destilacije , ekstrakcije i tiještenja.

Dobro su topljiva u lipofilnim otapalima, a teško s e otapaju u vodi. Ve ćina ih je lakša od vode (specifi čna težina 0,84-0,18). To čka vrelišta je u rasponu od 150 °C do 300 °C. Opti čki su aktivna .

Essential oilsVolatile oils

2


Eteri čna se ulja primarno sintetiziraju u plastidima, a p oslije se pojavljuju kao kapljice koje jako lome svjetlo u ko rijenu i podancima (iñirot), kori (cimetovac), listovima (kadulja), plodovima i sjemenkama(papar). Žive stanice u kojima je ulje nastalo često ga poslije izlu čuju (npr. u žljezdanim dlakama ili stanicama) ili se ekskrecijske stanice posve raspadnu, a ulje skupi u ve će kapljice i ostaje u “lizogeno”stvorenoj šupljini. Mnoge latice sadrže u citoplazm i svojih stanica hlapljiva eteri čna ulja koja se izlu čuju kroz vanjsku stijenku epiderme(kasnije ispare kao cvjetni mirisi).

Žljezdane stanice nalikuju na parenhimske stanice. Sekrecijski proizvodi njihovih protoplasta aktivno se izlu čuju van kroz njihove stani čne stijenke (pore), posve se uklanjaju iz biljnog t ijela ili se izlu čuju u intercelulare. Skup žljezdanih stanica čini žljezdani epitel.


U epidermi se često pojavljuju žljezdane dlake (npr. glavičaste). Eteri čno ulje se pojavljuje izme ñu vanjske stijenke žljezdane stanice i kutikule, pri čemu se ona uzdigne.

3


Spremnici eteri čnog ulja u biljnim drogama

Biljka odlaže eterično ulje:a) egzogeno (na površini biljnog organa)b) endogeno (unutar biljnog organa).

a) Egzogeni spremnici imaju oblik žlijezde, a karakteristi čni su npr. za porodice Lamiaceae ili Asteraceae. Nastaju u nadzemnim organima, a njihov oblik karakteristi čan je za odre ñenu porodicu.

b) Uljenice su najjednostvniji endogeni spremnici k oji su karakteristi čni za porodicu Zingiberaceae, Laureaceae, Piperaceae. Intracelularni prostori ili kanali nalaze se u bilj kama porodiceApiaceae, Myrtaceae, Rutaceae i dr.


Intracelularni prostori ili kanali mogu nastati na tri na čina:

1) shizogeno – stvara se pukotina izmeñu 2-4 stanice koja se postepeno pove ćava rastom stanica te se oblikuje šupljina; naj češće su okom vidljive okruglaste tvorevine okružene epitelnim st anicama koje izlu čuju eteri čno ulje u šupljinu (Apiaceae, Myrtaceae)

2) lizogeno – ishodište tih spremnika je jedna stanic a sa guš ćim sadržajem koja se dijeli i stvara tkivo bez šupljin e u kojem dolazi do otapanja stani čnih stijenki i stvara se spremnik (Coniferae)

3) shizolizogeno – stvaranjem pukotine i otapanjem st aničnih stijenki (Rutaceae).

4

Egzogeni spremnici eteri čnog ulja

Popre čni prerez lista

Žlijezda s eteri čnim uljem u površinskom prerezu

Žlijezda s eteri čnim uljem u popre čnom prerezu

Površina lista snimljena elektronskim mikroskopom

paprena metvica


lavanda


Kanal s eteri čnim uljem u plodu komora ča

Endogeni spremnici eteri čnog ulja

Dakle, eteri čna ulja pohranjena su u istaknutim, morfološki diferenciranim spremnicima, koji su histološki lako prepoznatljivi i čija je anatomska gra ña svojstvena cijelom rodu ili porodici.

Foeniculi fructus –komora čev plod

5


BIološka uloga eteri čnog ulja:

• privla čenje kukaca zbog oprašivanja

• smanjenje transpiracije

• odbijanje biljojeda

• zaštita od fitopatogenih mikroorganizama i nametnik a

• inhibicija rasta (klijanja) drugih biljaka – potenci jalnih natjecatelja za

isti prostor.

Metode izolacije eteri čnih ulja

Destilacija Ekstrakcija

HidrodestilacijaVakuum

-destilacijaNepolarnimotapalima

Superkritičnimfluidima

Vodena

Vodenoparna

Parna

Prešanje

hlapljivost

nepolarnost

slaba topljivost u vodi


6


KEMIJSKI SASTAV ETERI ČNIH ULJAEteri čna ulja su smjese velikog broja kemijski razli čitih sastavnica (20-200). No, uvijek je samo nekoliko sastavnica prisutno u većoj koli čini, a ostale su prisutne u tragovima (< 1 %). Poznato je vi še od 3000 spojeva koje ulaze u sastav ulja. Prema skeletu ugljikovodik a dijele se na terpene, fenilpropane i druge spojeve. Pripadaju raz ličitim skupinama organskih spojeva (ugljikovodici, alkoholi, fenoli, aldehidi, ketoni, oksidi...).

Eteri čna ulja uglavnom sadrže spojeve u slobodnom obliku, a samo neka sadrže glikozidno vezane sastavnice.

Od svih poznatih sastavnica eteri čnih ulja najviše je terpena (90 %).

Terpeni su vrsta hlapljivih spojeva od kojih uglavnom potje če miris biljaka. Naziv “terpeni” dobili su spojevi izolirani iz terpentina – hlapljive teku ćine iz borova drveta. Poznati su od davnine. Kao i danas, koristili su se kao lijekovi i mirisi. Nalaze se u destilatu koji nasta je pri zagrijavanju biljnog materijala.


Primjerice, mnoge sastavnice eteri čnih ulja nezasi ćeni su ugljikovodici molekulske formule C 10H16, njihovi alkoholni ili ketonski derivati.

mircen (+)-limonen geraniol (+)- α-pinen

Njihova struktura ukazuje da mogu nastati iz dvije razgranjene C5 jedinice kao što je izopren.

2 x izopren limonen

7


Izoprensko pravilo

Izoprenske su jedinice u terpenskim molekulama pore dane na na čin “glava-rep” što zna či da se razgranani završetak jedne jedinice veže na nerazgranani završetak druge.

Redosljed izoprenskih strukturnih jedinica “glava-r ep” vrlo se doslijedno ponavlja u ve ćini terpena, pa se može upotrijebiti kao osnova za odre ñivanje strukture. To je poznato pod nazivom izoprensko pravilo .

Činjenica da se terpenska molekula može podijeliti u izoprenske jedinice upu ćuje na sudjelovanje zajedni čkog prekursora pri nastajanju tih prirodnih produkata.


Spojevi ovog tipa mogu sadržavati 15-40 C-atoma i ra zmatrati se kao produkti nastali kondenzacijom i hidrogeniranjem iz oprenskih jedinica.

U prirodi se pojavljuju monoterpeni (C 10), seskviterpeni (C 15), diterpeni (C20), sesterterpeni (C 25), triterpeni(C 30) i tetraterpeni (C 40). Iako nisu tipi čni terpeni, steroidi se tako ñer mogu uklopiti u ovu shemu ako se poimaju kao strukturna modifikacija triterpena.

Sve te supstancije čiji se osnovni skelet može dobiti iz izoprena nazivaju se izoprenoidi .

Lavoslav Ruži čka (1922.) prvi je postavio hipotezu o biogenezi izoprenoida. Utvrdio je strukturnu jedinicu zajedni čku svim terpenima. (Nobelova nagrada, 1936.).

Potvrda hipoteze stigla je 1956. godine kad je izoli rana mevalonska kiselina (C 6), i kada je ustanovljeno da lako stvara izoprenoid nu strukturu. Najprije se konvertira u izopentenil-dif osfat koji je nazvan “aktivni izopren”. Kako mevalonska kiselina nije je dini prekursor razumno je put biogeneze nazvati izopentenil-difosfatni biosintetski put .

8


Biosinteza terpena

Acetat , koji se stvara iz ugljikohidrata preko piruvi čne kiseline, početna je tvar za biosintezu mnogih važnih sekundarnih metabolita.

Dva su osnovna puta biosineteze:

a) acilpolimalonatni (nastaju masne kiseline i poliketidi)

b) izopentenil-difosfatni (nastaju terpeni i steroidi)


Biosinteza mevalonske kiseline odvija se u citosolu.

Početni spoj u biosintezi terpena je acetat.

Mevalonska kiselina stvara se iz 2+1 molekule aktivnog acetata.

Svi stupnjevi koji vode do terpenskog prekursora, izopentenil-difosfata, katalizirani su specifi čnim enzimima.

Biosinteza izopentenil-difosfata preko mevalonske k iseline

9


Dvije molekule acetata, prisutne kao tioesteri koen zima A (aktivirana octena kiselina), kondenziraju i daju acetoacetil-CoA (C4), uz kataliziranje acetoacetil-CoA tiolaze (reakcija sli čna Cleisenovoj).

Zatim se adira tre ća molekula acetil-CoA, reakcijom koja je sli čna aldolnoj, daju ći razgranani skelet od 6 C-atoma koji je srodan mevalonskoj kiselini: 3-hidroksi-3-metilglutaril-CoA (HMG-CoA). Reakciju katalizira HMG-CoA sintetaza. Ovdje povezivanje acetatnih jedinica daje razgrananu strukturu, dok pri sintezi masnih kiselina nastaju linearni produkti.

Redukcijom jedne karbnilne skupine s dihidronikotin amid-adenin-dinukleotidom (utrošak 2 NADPH) i hidrolizom druge t ioesterske skupine nastaje mevalonska kiselina , uz kataliziranje HMG-CoA reduktaze. Reakcija je ireverzibilna i nastali meva lonat služi isklju čivo za sintezu terpena i steroida. Samo je aktivna ( 3R)–mevalonska kiselina.

Mevalonska kiselina se fosforilira u dva koraka pom oću adenozin-trifosfata (2 ATP), uz mevalonat kinazu i fosfomalon at kinazu. Zatim se dekarboksilira daju ći izopentenil-difosfat (“aktivni izopren”, 3-izopentenil-pirofosfat, IPP). Eliminira se karbonilna i hidroksilna skupina, uz mevalonat 5-difostat-dekarboksilazu.


Monoterpeni (C 10)

Monoterpeni su vrlo česte sastavnice eteri čnih ulja. Primjenjuju se u medicinske svrhe, ali ve ću važnost imaju kao korigensi okusa i mirisa u lijekovima i ljekovitim pripravcima. Obimno se kori ste u parfumeriji. Mnoge za činske biljke sadrže eteri čno ulje bogato monoterpenima.

Neki oksidirani monoterpeni rabe se kao rubefacijen si, sedativi ili gorke tvari. Primjerice, piretrini koji su tako ñer monoterpeni koriste se kao insekticidi.

10


Biosinteza monoterpena


Osnovni spoj za biosintezu monoterpena je izopentenil-difosfat (IPP). Dimerizacijom izoprenoidnih jedinica nastaju monote rpeni. Reakciju omogu ćuje premještanje dvostruke veze u nekim molekulama IPP s položaja 3 u položaj 2. Nastaje alilni derivat dimetilalil-difosfat (DMAPP), uz izopentenil-difosfat izomerazu.

Iz DMAPP-a otcjepljuje se difosfatni anion, a preost ali alilni kation se adira na dvostruku vezu IPP-a. Molekula se stabilizi ra eliminacijom protona s atoma C-2 i nastaje trans-geranil-difosfat (GPP), uz enzime preniltransferaze. GPP je prekursor geraniola i ostal ih monoterpena.

Hidrolizom GPP-a nastaje geraniol – sastavnica mnogih eteri čnih ulja (npr. ružinog eteri čnog ulja). Oksidacijom geraniola dobiva se citral k oji je tako ñer vrlo rasprostranjen u eteri čnim uljima.

11


Monoterpeni se klasificiraju prema stupnju oksidacije:ugljikovodici

alkoholialdehidi

ketonifenoli

oksidiMogu biti acikli čni ili cikli čni.

Acikli čni monoterpeni


Ogromna ve ćina monoterpena u prirodi su u cikli čnom obliku . Proces ciklizacije kataliziraju enzimi nazvani monoterpen- ciklaze. Direktna ciklizacija GPP-a nije mogu ća zbog C 2-C3 dvostruke veze te nije mogu će zatvaranje cikloheksenskog prstena. GPP se najprije i onizira, a zatim izomerizacijom nastaje linalil-difosfat. Nakon prom jene trans u cis konformaciju, linalil-difosfat se ionizira te cikli zira u α-terpinil kation, koji deprotonizacijom daje limonen.

Monoterpeni mogu biti monocikli čni i bickli čni.

12


Biosinteza limonena iz GPP-a


Monocikli čni monoterpeni

Ugljikovodici

Alkoholi i fenoli

13


Ketoni

Aldehidi, oksidi, peroksidi


Bicikli čni monoterpeni

Ugljikovodici

Alkoholi, ketoni

14


Terebinthinae aetheroleum – terpentinsko ulje

Eteri čno ulje dobiveno destilacijom terpentina razli čitih vrsta bora ( Pinus sp., Pinaceae).

Terpentin – balzam koji curi iz mehanički

oštećenih stabala

Balzam se sastoji od smole otopljene u eteričnom ulju. Kad se ukloni hlapljiva

frakcija, zaostaje smola - kolofonij

α-pinen β-pinen

Rubefacijens

Eterično ulje s velikim udjelom monoterpenskih ugljikovodika

-eterična ulja crnogorica povezana su sa stvaranjem smola

��


Menthae piperitae aetheroleum – eteri čno ulje paprene metvice

Eteri čno ulje dobiveno destilacijom svježih cvatu ćih vršnih dijelova paprene metvice (oko 1 %).

Mentha x piperita L. (Lamiaceae)mentol

(30-50 %)menton

mentofuran

daje oštar i neugodan miris, više prisutan u

mladim biljkama

Jasmon < 0,1 %

daje ugodan okus

Eterično ulje s velikim udjelom monoterpenskih alkohola

Korigens, spazmolitik, kolagog, karminativ, anestetik

=O

��

��

15


Menthae arvensis aetheroleum – eteri čno ulje japanske metvice

•Eteri čno ulje poljske paprene metvice

•Sadrži 70-90 % mentola

•Hlañenjem ulja (- 22 °C) iskristalizira oko 40 % mentola

•Mentol se može dobiti i sintetskim putem iz timola ili α-pinena

•Eksterna primjena

Mentha arvensis L. var. piperascens Holmes ex Christy

(Lamiaceae)


Rosae aetheroleum – ružino eteri čno ulje

Eteri čno ulje dobiveno destilacijom latica ruža, rje ñe ekstrakcijom

Rosa centifolia L., R. damascena Miller, R. gallica L.

(Rosaceae)

Eterično ulje s velikim udjelom monoterpenskih alkohola

geraniol

citonelol

nerol

Primjena u parfumeriji

��

16


Lavandulae aetheroleum – lavandino eteri čno ulje

Eteri čno ulje dobiveno destilacijom svježih cvjetova (vršnih dijelova) lavande (oko 0,5 %)

Lavandula angustifolia Mill. (= L. officinalis L.) (Lamiaceae)

linalilacetat(30-60 %)

linalol

Rubefacijens, antiseptik, analgetik

Primjena u parfumeriji i kozmetologiji

Eterično ulje s velikim udjelom monoterpenskih alkohola i njihovih estera.

��


Rosmarini aetheroleum – ružmarinovo eteri čno ulje

Eteri čno ulje dobiveno destilacijom vršnih cvatu ćih dijelova ružmarina (1-2 %)

borneol

Eterično ulje s velikim udjelom monoterpenskih alkohola i njihovih estera (bornilacetat)

Rosmarinus officinalis L. (Lamiaceae)1,8-cineol

(eukaliptol)

kamfor Antiseptik, rubefacijens, stomahik, karminativ

=

��

17


Citri aetheroleum – limunovo eteri čno ulje

Eteri čno ulje dobiveno je hladnim prešanjem vanjskog dijela usploña svježih zrelih limunovih plodova (0,2-0,6 %).

U ulju prevladava limonen (90 %), citral (smjesa ge raniala i nerala) i citronelal.

limonen

geranial

citronelal

Aldehidi:

Korigens

Citrus limon (L.) Burm. f. (Rutaceae)

��

��

��


Camphora – kamfor

Cinnamomum camphora (L.) J. Presl.(Lauraceae)

Osnovna sastavnica eteri čnog ulja dobivenog destilacijom kamforovca. Svi dijelovi sadrže eteri čno ulje, posebice deblo i korijen starih biljaka. Ulje karakterizira veliki udio kamfora (oko 50 %).

Prirodni kamfor je D-kamfor. Sintetski produkt je racemat.

kamfor

Antiseptik, analgetik, anestetik

��

18


Salviae aetheroleum – kaduljino eteri čno ulje

Eteri čno ulje dobiveno je destilacijom kaduljinih listova (1-2,5 %). Ulje sadrži 30-60 % α- i β-tujona (toksi čni), zatim kamfora, borneola i 1,8-cineola.

Snažan antiseptik, antiflogistik

tujon

Salvia officinalis L.(Lamiaceae)

��


Carvi aetheroleum – kimovo eteri čno ulje

karvon

Eteri čno ulje dobiveno je destilacijom kimovih plodova (3-7 %). Ulje sadrži 45-65 % karvona, 30-40 % limonena.

limonen

Karminativ, stomahik

Carum carvi L.(Apiaceae)

��

19


Thymi aetheroleum – timijanovo eteri čno ulje

timol

karvakrol

Thymus vulgaris L.(Lamiaceae)

Eteri čno ulje dobiveno je destilacijom nadzemnih cvatu ćih dijelova timijana (1-2,5 %). Ulje sadrži 20-60 % fenolskih sastavnica timola i karvakrola.

Snažan antiseptik

��

��


Eucalypti aetheroleum – eukaliptovo (eukaliptusovo) e teri čno ulje

1,8-cineol(eukaliptol)

Eucalyptus globullus Labil.(Myrtaceae)

Eteri čno ulje dobiveno je destilacijom svježih listova ili mladih gran čica eukalipta (1,5-3,5 %). Sadrži oko 70 % eukaliptola (oksid).

Eukaliptol se može izolirati hla ñenjem.

Eteri čno ulje sadrži i aldehide koji iritiraju sluznicu dišnog trakta.

Antiseptik, rubefacijens

��

20


Biosinteza monoterpena


Seskviterpeni (C 15)

Seskviterpeni sadrže 15 C-atoma. Njihova biosinteza nadovezuje se na sintezu monoterpena. Stvoreni trans-geranil-difosfat (GPP) može kondenzirati s još jednom molekulom izopentenil-difo sfata (IPP) i dati trans,trans-farnezil-difosfat (FPP), uz kataliziranje farnezil-difosfat-sintetaze (preniltransferaza).

21


FPP može ciklizirati u nekoliko razli čitih smjerova, a te reakcije kataliziraju enzimi ciklaze.


Acikli čni seskviterpeni

Poznato je više od 200 razli čitih seskviterpena koji ulaze u sastav eteri čnih ulja. Poput monoterpena, mogu biti acikli čni i cikli čni ugljikovodici, alkoholi ili ketoni.

22


Monocikli čni seskviterpeni

Bicikli čni i tricikli čni seskviterpeni


Kamili čino eteri čno ulje dobiveno je destilacijom cvjetova (Matricariae flos) koji sadrže 0,3-1,5 % eteri čnog ulja. Osnovne sastavnice su bisabolol i njegovi oksidi. Ulje takoñer sadrži proazulene (npr. matricin) iz kojih destilacijom nastaje kamazulen (plava boja ulja).

Protuupalno, spazmolitično i antiseptično djelovanje

bisabolol

bisabolol-oksid A

bisabolol-oksid B

Matricaria recutita L. (= Chamomila recutita (L.)

Rauchert (Asteraceae)

��

23


matricin kamazulen

Eteri čno ulje rimske kamilice

Cvjetovi (Chamomillae romanae flos) sadrže 0,3-2,5 % eteri čnog ulja u kojem su najzastupljeniji esteri angelika kiseline.

Chamaemelum nobile (L.) All. (= Anthemis nobilis L.

(Asteraceae)angelika kiselina

��


Pelinovo eteri čno ulje dobiveno je destilacijom vršnih dijelova (Absinthii herba) koji sadrže oko 0,5 % ulja. Ulje je često obojeno plavo zbog kamazulena koji nastaje destilacijom iz seskviterpena (npr. artabsina). U ulju je takoñer prisutan monoterpenski keton tujon i alkohol tujol(toksi čni).

Artemisia absinthium L. (Asteraceae)

artabsinkamazulen

��

24


ðumbirovo eteri čno ulje dobiveno je destilacijom podanka (Zingiberis rhizoma) koji sadrži 1-2 % ulja. Osim monoterpena (kamfena, cineola i citrala), u ulju su prisutni i seskviterpeni: zingiberen, bisabolen i zingiberol.

zingiberenZingiber officinale Roscoe

(Zingiberaceae)

��


Fenilpropani u eteri čnim uljima

Fenilpropani su aromatski spojevi s postranim propi lnim lancem vezani na benzensku jezgru. Prsten je često supstituiran u para-položaju (npr. -OH, -OCH3). Nastaju direktno iz aminokiseline fenilalanina.

fenilalanin

25


Biosinteza fenilpropana

Put šikiminske kiseline vodi od ugljikohidrata do aminokiselina. Šikiminska kiselina stvara se iz eritroza-4-fosfata i piruvi čne kiseline. U reakciji s jošjednom molekulom piruvi čne kiseline nastaje korizminska kiselina , koja uz prisutnost dušika daje aromatske aminokiseline –prekursore fenilpropanskih spojeva.


Anisi aetheroleum – aniševo eteri čno ulje

Eteri čno ulje dobiveno je destilacijom plodova (Anisi fructus) ili zvjezdastog aniša (Anisi stellati fructus) koji sadrže 1-5 % ulja. Osnovna sastavnica je fenilpropan anetol (80-90 %). Ulje sadrži i izomer anetola –metilkavikol. Pimpinella anisum L.

(Apiaceae)

Illicium verum Hook. f. (Illiciaceae)

Ekspektorans i korigens

anetol metilkavikol

Djelovanjem zraka i svjetla, stajanjem, nastaje polimerizacijski produkt dianetol (estrogeno djelov anje).

dianetol

��

26


Biosinteza anetola

Anetol nastaje iz cimetne kiseline koja se najprije oksidira u 4-hidroksicimetnu kiselinu, uz kataliziranje enzima cimetna kiselina 4-hidrolaze. Aminokiselina metionin je donor metilne skupine u biosintetskom procesu, te nastaje 4-metoksicimetna kiselina koja se reducira u dva koraka do anetola.

anetol

cimetna kiselina 4-hidroksicimetna kiselina 4-metoksicimetna kiselina


Caryophylli aetheroleum – klin čićevo eteri čno ulje

Eteri čno ulje dobiveno je destilacijom pupoljaka klin čića koji sadrže 15-20 % ulja. Glavna sastavnica ulja je eugenol , 4-alil-2-metoksi-fenol, (80-90 %). Prisutni su seskviterpeni α- i β-kariofilen.

Eugenol se izolira dodatkom lužine s kojom stvara u vodi topljivu sol, pa se lako odjeljuje od ostalih sastavnica ulja.

Eterično ulje i eugenol koriste se u stomatologiji kao dezinficijensi i analgetici.

eugenol

Syzygium aromaticum (L.) Merr. Et Perry (Myrtaceae)

��

27


SMOLE I BALZAMISmole su biljni ekskreti heterogenog kemijskog sastava. N e ulaze u tvarnu izmjenu ve ć se trajno izlu čuju u smolne prostore ili kanale koji uglavnom nastaju shizolizogeno. Poput eteri čnih ulja, i tipi čne smole su smjese terpena i fenilpropana. Balzami predstavljaju otopinu smola u eteri čnim uljima.

Neka stabla (posebice iz tropskog podneblja) u kori sadrže smolu ili balzam, koji pri ozljedi cure iz ekskrecijskih kana la. Većina ih se skrutnjava nakon hlapljenja lako hlapljivih tvari ( smole).


Olibanum – tamjan

Boswellia sacra Roxb.(Burseraceae)

Tamjan sadrži 3-6 % eteri čnog ulja u kojem prevladavaju terpenski ugljikovodici, 60-70 % smole (frakcija topljiva u alkoholu) i 27-35 % gume (polisaharidna frakcija topljiva u vodi). Kemijski sastav je vrlo varijabilan.

Dobiva se iz razli čitih vrsta roda Boswellia, ponajprije od tamjanika –Boswellia sacra

Kozmetologija, parfumerija

28


Myrrha – mira

Commiphora molmol Engler(Burseraceae)

Mira je na zraku skrutnut sok koji curi nakon zarez ivanja ili spontanog ozlje ñivanja kore stabla ili grana vrsta roda Commiphora.

Sadrži eteri čno ulje u kojem prevladavaju furanoseskviterpeni (kurzereno n), u etanolu topljivu smolnu frakciju koja se sastoji od diterpenskih kiselina i njihovih estera, te gume topljive u vodi.

Antibakterijsko, analgetsko i protuupalno djelovanje

kurzerenon

��


Benzoe – benzojeva smola

Benzojeva smola se dobiva iz napuklih ili zarezanih stabala vrsta roda Styrax.

Koniferilbenzoat je glavna sastavnica (60-80 %)

Styrax benzoin Dryander (Styracaceae)

Dezinficijens

��

29


Balsamum peruvianum – peruanski balzam

Myroxylon balsamum (L.) Harms var. pereirae (Royle) Harms

Balzami s fenilpropanskom frakcijom

Myroxylon balsamum (L.) Harms (Fabaceae)

Peruanski i tolu-balzam dobivaju se od razli čitih varijeteta vrste Myroxylon balsamum.

Sastoji se najve ćim dijelom od estera cimetne i benzojeve kiseline (55-65 %) koji se zajedni čki nazivaju cinamein - smjesa benzilcinamata, cinamilcinamata i benzilbenzoata.

Antiseptik


benzilcinamatcimetna kiselina

��

Balsamum tolutanum – tolu-balzam

Myroxylon balsamum (L.) Harms var. genuinum Bailon

Sadrži slobodnu benzojevu i cimetnu kiselinu te nji hove estere. Ima miris po vanilinu koji je prisutan u ma loj koli čini.

Antiseptik, ekspektorans

Documents

5 Eterična ulja