4.Nastavna cjelina - Suvremeni trendovi i promjene u ... · PDF file(Stiglitz, 2004.). “NužnojeprepoznatiI adekvatnodefiniratitzv. ... Regionalna ekonomija -nastavni materijali

Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Regionalna ekonomija - nastavni materijali

Akademska 2016./2017. godina

1

4. Suvremeni trendovi i promjene u regionalnoj ekonomiji

4.dio

KAKO?

ZA KOGA?

ŠTO?

• KLJUČNO POLAZIŠTE

– Budućnost nije predodređena � ovisna je o

mudrosti, kreativnosti, znanju, društvenoj

odgovornosti, odlučnosti i hrabrosti kreatora ekonomske politike, ali i jednakom takvom ponašanju svih ostalih aktera: gospodarstvenika, financijera, sudstva, kućanstava, sveučilišta, medija i ostalih!



2

“Države se natječu da bi se razvijale, a što je rezultat globalizacije

– konkuriraju za tržišta, tehnologije, vještine i investicije.

Konkuriraju da bi rasle i podigle svoj životni standard i u takvom

natjecateljskom okruženju države su te koje pružaju naročite

prednosti svojim poduzećima.“

Vietor, 2010.(Kako se zemlje natječu – Strategija, struktura i državno upravljanje u globalnoj ekonomiji, Harvard

School Press)

Ograničene mogućnosti monetarnepolitike; Procedura prekomjernogproračunskog deficita; Europski

semester; “kozmetički popravci” unutar instrumentarija hrvatske(stihijske) ekonomske politike;

Rast izvoza – podizanje ukupnerazine nacionalne konkurentnosti

� pomno strukturiraniinstrumentarij industrijske politike

koji potiče “šampione”

“Transformacija industrije”, “Industrijska renesansa”,

“Reindustrijalizacija”

Uspostava makroekonomske stabilnosti u hrvatskim (ne)prilikama

“Otvorenost gospodarstva znači da izvanjsko određuje unutrašnje, ali se to određenje nikako se ne smije interpretirati kao nemogućnost u vođenju nacionalne politike”

(Santini, 2014.).

„Države koje danas žele izgraditi tržišna gospodarstva mogle su učiti na tuđim iskustvima. Pokušale su do kapitalizma stići prečacem i stvoriti tržišno gospodarstvo bez temeljne

institucionalne infrastrukture – i to ih je koštalo“(Stiglitz, 2004.).

“Nužno je prepoznati I adekvatno definirati tzv. Inteligentnu ulogu države u vlastitomrazvoju svake zemlje.”

(Vedriš, 2005.).

Kako “vidljivu” ruku države učiniti “nevidljivom”?Kako postići “objedinjenu vladu” (eng. joinedup government)?



3

• Nakon dugog perioda, industrijska politika morala se pomaknuti od industrijske politike centrirane na razini države, do top-down i proizvodno specifične industrijske politike.

• Novi pristup stimuliran je reindustrijalizacijom tradicionalne industrije kao i novim obrascima regionalnog oživljavanja temeljenih na visoko tehnološkoj industriji. Stoga nova industrijska politika mora biti bottom-up, „udruživačka“ i klaster-orijentirana (Sepulveda i Amin, 2006.).

• Regionalna dimenzija industrijske politike nužna je korekcija tržišta, vlade i vladajućih neuspjeha �ima značajnu ulogu da pruži industriji strateške i ekonomske javne čimbenike.

• Pozitivni efekti uključuju generaciju eksternalija (Marshall, 1890., Becattini, 1979., 2002., Brusco, 1982., Porter, 1990., Krugman, 1998.), i ekonomiju aglomeracija i specijalizacija (Krugman, 1995., Piore i Sabel, 1984., Porter, 1990., 1994., 1998., Saxenian, 1994., Sott, 1998., Storper, 1997.), reduciranje transakcijskih troškova (Scott, 1995., Krugman, 1995.) i stimuliranje kreiranje znanja i inovativnost (Braczyk i dr., 1998., Cooke i Morgan, 1998., Florida, 1995., Maskell i Malmberg, 1999., Storper, 1997.) (Sepulveda i Amin, 2006.).

• Dva su ključna koncepta koja su promijenila način razmišljanja u ekonomskim krugovima i postavila ulogu prostora na novu razinu. – Jedan koncept je Teorija klastera Michaela Portera (1990., 1994.) i drugi

koncept je nova geografska ekonomija Paula Krugmana (1995., 1998.).

7

• Decentralizacija industrijskog razvoja pruža niz pozitivnih ishoda na regionalni razvoj i balans, te sprječava ili ublažava negativne migracijske tokove radne snage.

• Machado (1995.) ističe kako bi se regionalno restrukturiranje industrije moglo shvatiti na dva načina:– 1) kao promjena distribucije ekonomskih aktivnosti unutar regije i – 2) kao promjena ekonomskih uvjeta same regije.

• apsorpcijski je potencijal regije ključan u prihvaćanju vanjskih znanja utjelovljenih u FDI, što može pozitivno utjecati na regionalni razvitak (Kuo, Jang, 2008.).

• Mnogi sektori na regionalnoj razini uglavnom su tradicionalni (poljoprivreda, prehrambena industrija, transport i slično), stoga je nužna međusektorska specijalizacija, primjena novih tehnoloških rješenja u postojeće sektore i specijalizacija u specifičnim sektorima, tzv. „pametne specijalizacije“ (Wintjes, Hollanders, 2005.).

8

Konkurencija v.s. kooperacija

„Svaki pojedinac…teži vlastitom probitku i

u tome je, kao i u mnogim drugim

slučajevima,

nevidljivom rukom vođen ka promicanju

cilja koji nije bio dijelom njegovih

namjera.

Nije to uvijek najgore za društvo koje u

tome nije sudjelovalo.

Slijedeći svoje vlastite ciljeve, on često

ciljeve društva

promiče uspješnije nego onda kada je to

doista njegova namjera.“

(Adam Smith, Bogatstvo naroda)



4

•Inovativnost i konkurentnost dva su koncepta koja kreiraju i reguliraju nacionalne i regionalne politike diljem svijeta.

• Dok je nedavno konkurentnost zemalja proizlazila iz komparativne ili konkurentske prednosti, u novoj ekonomiji, prednost se stvara kroz istančanu ulogu javnog sektora, privatno-javnih partnerstava, povezanosti sa sveučilištem i znanstveno-istraživačkim institucijama, regionalnim agencijama i institucijama koje podupiru razvoj poduzetništva.

• Temelji tih uloga proizlaze iz dimenzije povezanih

i nepovezanih različitosti i diferenciranih znanja.

• U pozadini politike regionalnog razvoja je kriza tradicionalne industrijske politike koja se oslanjala na subvencije i poticaje, a koji su započeli još 1970. -ih godina.

• Suočeni s padom industrijske proizvodnje i nedostatnosti resursa da ju podupre, zagovornici lokalnog i regionalnog pristupa gospodarskom razvoju potaknuli su regionalno promišljanje na nacionalnoj razini.

• Takav pristup rezultirao je brojnim prijedlozima, a najpoznatiji su– Marshallovi industrijski distrikti ili okruzi

• omogućavaju udruživanje lokalnih ekonomskih i društvenih snaga u pregovaračkoj moći kako bi došlo do određenih industrijskih promjena koje neće narušiti lokalni identitet

– Fleksibilni proizvodni sistemi• grupiranje poduzeća omogućava sposobnost lake i brze prilagodbe novim procesima –

prebacivanje s jednog procesa na drugi na istom nivou industrijskih promjena

– Novi industrijski prostori• za izradu fleksibilnih proizvodnih sustava u praksi izuzetno značajna uloga zajednice u

izgradnji i reprodukciji društvenih mreža i institucija

www.2020-horizon.com

• Unatoč činjenici kako je tema klastera izuzetno aktualna u akademskim i poslovnim krugovima, sam koncept razvoja koji zagovara klaster teorija, ima svoje duboke korijene.

�Još je 1920. godine Marshall zaključio kako će povezana poduzeća i ona koja su u neposrednoj blizini biti znatno produktivnija nego ukoliko su odvojena.

�On ističe kako to proizlazi iz sljedećih faktora (poznatije kao „marshallovo trojstvo“):

1. raspoloživost kvalitetne i kvalificirane radne snage,

2. specijalizirana nabava i

3. transfer znanja.

12



5

• Koncept industrijskih klastera u kontekstu razvoja nacionalne i regionalne konkurentnosti razmatrao je

Porter (1990.), ističući kako su klasteri...

... grupe međusobno povezanih gospodarskih subjekata, ekonomskih aktera te institucija koji, kroz međusobnu povezanost i uzajamno djelovanje, postaju produktivniji i, samim time, ostvaruju komparativnu prednost.

• Gotovo svaka zemlja ima svoju percepciju što su klasteri i što bi trebali biti s obzirom na njihove okolnosti.

• Iz tog je razloga često široko prihvaćena definicija klastera prema OECD-ovom LEED Programu (OECD, 2005.) koji klastere definira kao...

... aglomeracije vertikalno i/ili horizontalno povezanih tvrtki koje posluju u istoj liniji poslovanja i u svezi s pratećim institucijama.

• Kako bi se bolje razumjeli klasteri, potrebno je prepoznati višestruku dimenziju njihovih odnosa, a koji uključuju: 1. geografsku blizinu poduzeća, 2. društvenu distancu, 3. tehnologiju i 4. tijekove proizvodnje (Cortright,

2006.).

Martin i Sunley (2003., u: Sepulveda i Amin, 2006.) ističu da su klasteri postali standardni koncept u polju kreiranja industrijske politike i sveopće politike razvoja u svijetu, a Porterov model klastera postaje svojevrstan alat za promicanje nacionalne, regionalne i lokalne konkurentnosti, inovativnosti i rasta.

15



6

Porter (1998.) smatra kako klasteri mogu biti:

1. povezane industrije i druga poduzeća poput dobavljača specijaliziranih inputa, servisi industrijskih strojeva i specijaliziranih infrastruktura;

2. distribucijski kanali i potrošači, kompletna proizvodnja, poduzeća povezanih vještina, tehnologija ili zajedničkih inputa; i

3. povezane institucije poput istraživačkih instituta, sveučilišta, organizacija za standardizaciju i sličnih.

Markusen (1996., u: Cortright, 2006.) izdvaja četiri tipa klastera, ili kako ih on naziva, industrijska okruga:

1. ranije istaknuti marshallovi industrijski okruzi; 2. talijanski industrijski okruzi koji obuhvaćaju približno

jednaka poduzeća koja u isto vrijeme i surađuju i konkuriraju jedni drugima;

3. tzv. „središte i periferija“ (eng. hub and spoke) koji obuhvaćaju jedno dominirajuće poduzeće koje stvara značajno tržište za lokalne dobavljače i postavlja uvjete suradnje; i

4. tzv. „satelitske platforme“ koje obuhvaćaju obično veća poduzeća poprilično autarkična koja svoju prednost grade na niskim cijenama rada ili blizini tržišta.

• Enright (2000., u: OECD, 2005.) predlaže klasifikaciju klastera koja je izuzeto bitna za razumijevanje uloge socijalnog kapitala i, time, razliku između pojedinih klastera: – 1) „radni klasteri“ koji predstavljaju dobro razvijene

industrijske okruge;

– 2) latentni klasteri koji sadrže puno poduzeća članica, ali s niskom razinom interakcije zbog nedostatka povjerenja, niske suradnje i visokih troškova transakcije;

– 3) potencijalni klasteri;

– 4) klasteri koji su nastali kao rezultat poticaja od strane javnog sektora; i

– 5) „željeni, a ne ostvareni klasteri“ zbog neuspješno provedene politike.



7

Zajednička područja članica klastera:

• Zajednička nabava

• Priprema i korištenje usluga vezanih uz poduzeće

• Suradnja na području distribucije • Zajedničke marketinške aktivnosti• Tehnološko usklađivanje svih partnera

• Razvoj kadrova – obrazovanje i stručno usavršavanje

• Zajedničko istraživanje i razvoj

• Primjena inovacija• Interesno zastupanje

(http://www.izvoz.hr/vijest.aspx?id=79 )

www.gymnasedumanagement.com

Ok, ali zašto nam to treba???

• Razlozi industrijskog povezivanja u klaster mogu biti u:– potrebi za sirovinama, – olakšanom pristupu tržištu, – pristupu specifičnim industrijskim

„znanjima“ i – potrebi za kvalificiranom i

specijaliziranom radnom snagom.

• Izuzetno značajna prednost industrijskih klastera proizlazi iz spillover effecta poput tehnoloških, tržišnih ili sličnih informacija, kao i samih organizacijskih rješenja.

• Ukoliko su istovrsne industrije lokacijski blizu, olakšano je „gledanje u dvorište susjedu“, kao i učenje kroz pogreške i uspjehe.



8

• Klasteri doprinose razvoju regije na način da upravljaju regionalnim inovacijskim procesima i dovode do razvoja jedinstvene regionalne konkurentske prednosti.

• Klasteri i inovativne mreže mogu poboljšati konkurentnost industrije kroz prednosti koje donosi udruženo djelovanje resursa i stručnosti, kao i promicanjem suradnje između javnog sektora, poduzeća, regionalne vlasti i sveučilišta.

• Za siromašne regije koje se žele brzo industrijalizirati, klasteri omogućavaju mobilizaciju neiskorištenih lokalnih resursa i njihovo efektivno korištenje � “korak po korak”.

• Unatoč brojnim pozitivnim promišljanjima vezanim uz klastere, moguće je pronaći i kritike takvom pristupu.

22

...Kako industrija zahtjeva radnu snagu različitih

specijalizacija, koncentracija industrija na

jednoj lokaciji će privući nova zapošljavanja, ali će i industrija težiti locirati se na ona mjesta gdje postoji raspoloživa kvalificirana i specijalizirana radna snaga...



9

• Klasteri doprinose razvoju regije na način da upravljaju regionalnim inovacijskim procesima i dovode do razvoja jedinstvene regionalne konkurentske prednosti.

• Klasteri i inovativne mreže mogu poboljšati konkurentnost industrije kroz prednosti koje donosi udruženo djelovanje resursa i stručnosti, kao i promicanjem suradnje između javnog sektora, poduzeća, regionalne vlasti i sveučilišta.

• Za siromašne regije koje se žele brzo industrijalizirati, klasteri omogućavaju mobilizaciju neiskorištenih lokalnih resursa i njihovo efektivno korištenje � “korak po korak”.

• Unatoč brojnim pozitivnim promišljanjima vezanim uz klastere, moguće je pronaći i kritike takvom pristupu.

“sljedeća nova stvar”

“magloviti teorijski

koncept”

“ranjivost na šokove zbog regionalne specijalizacije”

klasteri nisu i ne mogu biti lijek za gospodarski razvoj – naprotiv, klasteri mogu pomoći samo

nekolicini poduzeća u odabranim područjima

• Specijalizirane industrije temelj su regionalnog gospodarskog prosperiteta.

• Ipak, postavlja se pitanje nije li pomalo opasno da regionalna dimenzija industrijske politike bude usmjerena na uske specijalizacije?

• Što će se dogoditi ako se smanji potražnja za takvim specifičnim specijalizacijama?– Još je 1920. godine Marshall istaknu kako su regije koje

ovise uglavnom o jednoj industriji osjetljive na ekstremne depresije u slučaju pada potražnje za svojim proizvodima.

– Cortright (2006.) ističe kako, unatoč činjenici da specijalizacija klastera dovodi do daljnjeg razvoja i specijalizacije tehnologije, ona može dovesti do njenog svojevrsnog odvajanja od drugih korisnih znanja i svojevrsnog „grupnog razmišljanja“ svih članica klastera što otežava prilagodbi novim promjenama na tržištu i tehnologiji.



10

Izvor: Cortright, 2006. (prijevod/prilagodba: Drvenkar, 2012.)

Karakteristike Top-down Bottom-up

Istraživačko pitanje Koliko? Kako?

Pristup Kvantitativan Kvalitativan

Glavni podaci Sekundarni Primarni

Metodologija Statističko modeliranjeStudije slučaja (eng.

case studies)

Industrijski sektor Sustav klasifikacija Deskriptivnost

DjelokrugNacionalni, multi-

industrijskiLokalni, jedan klaster

Dominantna logika Deduktivna Induktivna

MjereZaposlenost, patenti,

plaće, output, prodaja

Međusobni odnosi,

institucije

Nalazi Široko primjenjivi Usko ograničeni

Top – down i bottom-up metode klaster analiza

Regionalna specijalizacija ili diferencijacija?

• Obično i jedna i druga „strategija“ vode do učinkovitosti i regionalnog gospodarskog razvoja, ovisno o tome kako su provedene.

• Ipak, najčešće je diferenciranje regije temeljeno na mikro specijalizacijama unutar te regije, pa je možda najbolje promišljati o tome na takav način.

• Kroz vrijeme, regije sa svojim specijaliziranim klasterima postaju diferencirane regije u nacionalnim ili internacionalnim okvirima i upravo ključ uspjeha tih regija proizlazi iz specijalizacije.

• Rosenfeld (1997., u: Cortright, 2006.) ističe prijedloge politike poticanja klastera:

– 1) naučite kako klasteri funkcioniraju i kakve su poslovne interakcije prisutne;

– 2) poduprite klastere zbog njihove ekonomske dominacije, strateške važnosti ili potencijala;

– 3) fokusirajte se na podružnice u ruralnim sredinama;

– 4) poboljšajte usluge tehničke potpore;

– 5) investirajte u ljudski kapital i društvenu infrastrukturu;

– 6) osposobite i osluškujte klaster managere;

– 7) upotpunite „rupe“ koje nedostaju u klasterima novim poduzećima;

– 8) razvijte i organizirajte opskrbne lance; i

– 9) budite podrška poslodavcima i poduzetnicima.



11

!!!• klasteri ne ovise o javnom sektoru;

• klasteri nisu svojevrstan program – oni su način ili put promišljanja;

• jedno uspješno iskustvo ne mora nužno voditi drugom –klastere treba promatrati kao dinamičan proces, a ne statičan primjerenog sektora na gospodarstvo.

• O važnosti izvozno orijentiranih klastera u Mađarskoj, dobro je istaknuti kako je Panonski automobilski klaster PANAC stvarao 10% mađarskog BDP-a.

�Za to je bio zaslužan „Szechenyijev plan“ iz 2000. godine kojim su omogućene državne potpore za osnivanje klastera.

�Ono što bi se ovdje posebno moglo istaknuti je razvoj koji je imao dobru startnu poziciju – otvaranjem tržišta stranim ulaganjima i kombinacijom politike poticanja razvoja poduzetništva, Mađarska je uspjela privući produktivne investicije pretežito iz srednje tehnološkog i visoko tehnološkog sektora.

• Češka u kojoj su se poduzeća koncentrirala u starim industrijskim područjima, a cijela država je postala svojevrsna „dobavljačka mreža“ za automobilsku industriju.

�U isto vrijeme, mala i srednja poduzeća su pokretala svoje inicijative za osnivanjem klastera u nastojanjima da se izbore za svoje mjesto koje im ugrožavaju multinacionalni trgovački lanci i automobilska industrija.

• Zemlje poput Švedske i Finske bile su uspješne u privlačenju FDI na temelju strategija promicanja i razvoja klastera u pojedinim industrijskim sektorima

• Kroz regionalne klastere omogućava se širenje R&D aktivnosti, inovacija, vještina, financijskih sredstava, ideja i poduzetničkih inicijativa.

• Klasteri omogućavaju razvoj tzv. „pametnih specijalizacija“ i traženje vlastitih tržišnih pozicija.

• Klasterski pristup razvoju ima pozitivne efekte

ukoliko se ispune sljedeći ciljevi (OECD, 2005.):

1. konkurentnost mora biti vodilja nacionalne industrijske politike;

2. lokalni i regionalni razvoj;

3. privlačenje i realizacija FDI;

4. poticanje inovacija; i

5. potpora malom i srednjem poduzetništvu.



12

Lokalnim i regionalnim vlastima mora biti jasno kako klasteri ne ovise o

javnom sektoru, klasteri nisusvojevrstan program – oni su način ili put promišljanja o utjecaju privatnog sektora na gospodarstvo, a posebno je važno da se vodi računa o tome kako jedno uspješno iskustvo ne

mora nužno voditi drugom –klastere treba promatrati kao dinamičan

proces, a ne statičan primjer.

www.coop.org

http://ec.europa.eu/enterprise/initiatives/cluster/index_en.htm



13



14

Politika pametne specijalizacije

epthinktank.eu

Sumarno o strategiji pametne specijalizacije

• Izrada Strategije pamentne specijalizacije (S3) odgovor

je na strateški dokument Europa 2020 Europske komisije te ex-ante uvjet za korištenje ESI fondova -tematski cilj 1 - Jačanje istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije.

• Ključni ciljevi Strategije pametne specijalizacije RH su poticanje gospodarskog rasta i radnih mjesta fokusirajući se na gospodarski i znanstveno-tehnološki sektor gdje Hrvatska ima najveći potencijal za pametni, uključivi i održivi rast temeljen na njenim prednostima i potencijalima za napredak i izvrsnost.



15

industrija sveučilište

vlada vlada

industrija sveučilište

sveučilišteindustrija

vladaA “statist” model A “laisess faire” model

A “balanced” triple helix model

“učenje” “učenje”i istraživanje

“učenje”, istraživanje, doprinos socijalno-

ekonomskom razvoju, komercijalizacija

istraživanja



16

Inovacija nije linearan, već evolucionaran,

kumulativan i feedback proces koji može biti

ostvaren isključivo kooperacijom i ekonomskim i socijalnim interakcijama različitih subjekata, a kao rezultat pruža

tehnološke, organizacijske i društvene

inovacije. (Koschatzky, 2005., u: Säll, 2008.)

Izvor: Leydesdorff i Meyer, 2003

Tri dinamike ekonomije znanja



17

...vlada u svojim nastojanjima da privuče FDI i osigura dugoročnu uzlaznu putanju BDP-a po stanovniku preispituje (ili bi bar trebala) svoju ulogu i počinje poticati inovativno djelovanje i nove organizacijske oblike (poduzetničke zone, klastere i slično), a znanstveno-istraživački i obrazovni sektor počinje poprimati oblike privatnih organizacija s borbom za svoju poziciju na tržištu...

...Tehničke promjene, naizgled autonomni proces, preformuliran je kao inovacija (Fusfeld, 1986., u: Etzkowitz i Leydesdorff, 1999.)...

... Kao posljedica toga, temelji elementarne znanosti i razvoja proizvoda sve više uključuju aspekte društvenih znanosti i to sve kako raste svijest da su društvene, baš kao i tehničke inovacije sadržane u novim tehnologijama (npr. www)...

“Sjetimo se:

softisticiranost vs.

Tehnologija”

“TRIPLE HELIX”

Sveučilište (Academia)

Poslovni sektor (Industry)

Lokalna uprava i samouprava

(Government)

…izgradnja regija baziranih na znanju i na jakom partnerstvu između javnog i

privatnog sektora zahtijeva integriranu inovacijsku platformu koja se temelji na

umrežavanju…



18

• Triple helix sveučilišta, industrije i vlade ilustrirano je kroz nove organizacijske mehanizme koji promoviraju inovacije i nove poslovne formacije (Lissenburg i Harding, 2000., u: Leydesdorff i Etzkowitz, 2001.). – Pod određenim uvjetima, sveučilišta preuzimaju ulogu

industrije na način da pomažu u oformljivanju novih poduzeća u inkubatorima.

– Vlada može preuzeti ulogu industrije na način da pomaže razvoju novih poduzeća kroz pronalaženje programa i promjenu zakonodavstva i investicijskog okruženja.

– Industrija može preuzeti ulogu sveučilišta na način da razvija ljudski kadar kroz obuku i istraživanja, često na razini samih sveučilišta.

• To je novi model promicanja suradnje poslovnog sektora, sveučilišnih poveznica i vladinih agencija s naglaskom na komercijalizaciju (Asheim & Coenen, 2004; Leydesdorff, 2005; Leydesdorff & Etzkowitz, 2001; Shapira, 2002).

• Upravo iz ovakvog oblika suradnje proizlazi balans između znanja, društvene koristi i profitne motivacije (Asheim & Coenan, 2004; Leydesdorff, 2005).

• Kod triple helix modela potrebna je interna poduzetnička reorganizacija svakog od ključnih čimbenika (znanstvenog sektora, poslovnog i države) kao i međusobni utjecaj svakog ključnog čimbenika na stvaranje nove razine trilateralnih mreža za stvaranje novih ideja i oblika high-tech i high-touch razvoja.

• Povezivanjem i suradnjom javnog i obrazovnog sektora može se ostvariti efikasan sistem transfera znanja, a povezivanjem obrazovnog sektora i privatnog sektora poduzetništvo zasnovano na znanju.

• Tiple helix teza počiva na tome da su mreže odnosa između sveučilišta, industrije i vlade ključ za razvoj ekonomije temeljene na znanju u širokom rasponu društva – od post laissez faire kapitalista do post socijalističkih društava. – Primjerice, u Argentini je poznat koncept Sábato trokuta s obrazloženjem

da vlada treba koordinirati sveučilište i industriju kako bi se razvile nove tehnologije i nova industrijska poduzeća (Leydesdorff i Etzkowitz, 2001.).

University “Important” industry Local and regional government / institutions

research in the field of regional policy / research

into the role and importance of entrepreneurship and

innovation / research into industrial policy

director / manager / owner / board member / legal

representative; respondent representing the interests of

employers (Croatian Employers’

Association)

head of Department of economic affairs / regional development issues and EU

funds

• In-depth interviews were used to interview respondents from the five counties of Slavonia and Baranya, categorized using the Triple Helix model, so as to gather the opinions of individuals who are daily faced with the issues of regional development.

Triple Helix “in the Field” –what is the actual level of cooperation?



19

War and Tranzition

Deindustrialization

“no added value and cooperation”

Lack competence

“publishing just to publish”

• restructuring of the mindset and innovation that must be woven into all aspects of activities

• a vision, passion and desire for positive change by people in leadership positions; this change should not be “cosmetic” or change per se

• manufacturing the old way, but with an innovative approach

• an efficient and effective justice system, measurable outcomes, elimination of administrative / bureaucratic obstacles and avoiding frequent tax changes

• the need to change the mindset of public employees so that the public sector truly “serves” the citizens and the business sector, and to introduce innovative administrative procedures

Creative Destruction

“New combination”

(Joseph Shumpeter, 1942.)

Hocus pocus (or maybe not) ? –Instead of a conclusion

- Key sources of regional innovation arebased on connecting the companies,improving public-private cooperation and theinstitutional framework.

- Innovation is the end product, whileregional learning is a process, dependent onthe quality and level of networking ofcompanies, public-private cooperation andthe institutional framework.

- If the regional government "fails", the university can take on the role ofcreating investment and innovative environment in the region, whichthen creates a regional dimension of the development policy.

… the necessity to organize gatherings, joint meetings, and

round tables as a platform for mediation between, and channelling of the needs and demand…

… the flexibility of the curriculum, encouraging students to do internship, work on real-life projects and start spin offs…

… it is crucial to motivate all stakeholders, eliminate the negative perception and mitigate the negative political climate…

... activities that are of common interest must be

coordinated, provided that only competentprofessional staff are engaged …



20

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/smart_spec_growth_agenda.pdf

… Stough & Nijkamp (2009) define knowledge spillover as diffusion or sharing of knowledge from where it is created or from one to another agent in society…

... The crucial role in this process is played by universities as they are promoters of research and knowledge that stems from them…

… The creation of learning regions has become a necessity in today’s globalization era, as supported by the continuity as well as a growing body of research in the field (Florida, 1995; Morgan,

1997; Landabaso, Oughton & Morgan, 1999; Gustavsen, Ennals & Nyhan, 2007; Hull, 2012)…

How do Regions “Learn”?

• Svaka regija može postati „učeća regija“�Ukoliko regionalna vlast „zakaže“, sveučilište

može preuzeti ulogu u kreiranju investicijskog i inovacijskog okruženja u regiji, čime se stvara regionalna dimenzija industrijske politike.

U teorijskim konceptima poput klastera, inovativnih miljea i regionalnih inovacijskih sustava, regionalne inovacijske razlike više nisu rezultat lokacijskih parametara već ovise o sposobnosti gospodarskih subjekata na regionalnoj razini da uspostave intra i inter regionalne informacijske i proizvodne mreže, da sudjeluju u mrežnoj integraciji i profitiraju od tih mreža kroz kolektivne procese učenja (Koschatzky, 2005., u: Säll, 2008.).



21

61

62

…is exemplified in new organizational mechanisms that promote innovation and new business formation (Etzkowitz at al., 2000;

Lissenburg & Harding, 2000; Campbell, 2005; Langvik at al., 2005; Cooke & Leydesdorff, 2006; Leydesdorff & Fritsch, 2007; Asheim, 2011; Cooke, 2014).

…requires internal entrepreneurial reorganization of each of the key factors as well as the mutual influence of each of the key factors on the creation of new levels of trilateral networks for the creation of new ideas and forms of high-tech and high-touch development;

… is the "story" of smart specialization �EU 2020; OECD, 2015, COM, 2015;

www.business2community.com

Triple Helix...



22

…dodaci...

• Smart Specialisation in Poland takes off for the future through the Flaris project– http://ec.europa.eu/regional_policy/videos/video-

details.cfm?vid=1363&LAN=EN

• REGIOSTARS 2014 - Art on Chairs: Portugal’s innovative chair-makers gain a global reputation:

– http://ec.europa.eu/regional_policy/videos/video-details.cfm?vid=1427&LAN=EN

• REGIOSTARS 2014 - Fifteen Cornwall: Launching a new life in the kitchen:

– http://ec.europa.eu/regional_policy/videos/video-details.cfm?vid=1425&LAN=EN

• Rurban – Finland: Broadband Services for rural areas in Central Finland– http://ec.europa.eu/regional_policy/videos/video-

details.cfm?vid=1162&LAN=EN

• LABEL: Vladimir Žák (story)– http://ec.europa.eu/regional_policy/videos/video-details.cfm?vid=822&LAN=EN



23



24

71

Što je spin-off?

• Spin-off poduzeća temeljena na znanosti i tehnologiji karakterizira: 1. postojanje noseće institucije (istraživački

instituti/sveučilište ili poduzeća u kojem je barem jedan nositelj zaposlen kao znanstvenik, administrativni ili tehnički suradnik ili student);

2. novo start-up poduzeće znatno se oslanja na tehničko znanje ili know-how (nije nužno da bude u obliku licenciranja ili patentiranja);

3. noseća organizacija ima vlasnički udio u poduzeću ili je izravno osnovala novo poduzeće (Giarratana i Torrisi, 2006.).



25

• “Mess of special interests” which has long ago been emphasized by Adam Smith, is slowing down the efficiency of economic changes and influences the competitiveness of the industry, and thereby of the entire country.

• Regional development is more and more functioning according to the principle “everybody else” and the City of Zagreb.

• “United in underdevelopment” could be their slogan.

• The possibility lies in specialization – namely, in various types of specializations.

• New industry of the future is experiencing its reawakeningthrough reindustrialization, an it will stem from a kind of “collision” of technological innovation and market opportunities which, as the time goes by, are more and more accepting the global character.

www.theeurekalife.com



26

• A certain industrial “upgrading” is the key and leading indicator of economic growth.

• Finding of one’s own specialization is a process of “self-revelation” or experimenting.

• Regional dimension of industrial policy will be the main link between the general development strategy, regional policy and industrial policy.

• Saint-Simon (1979) emphasized that “Production of useful things is the only reasonable and positive end which politics can set itself”

EUROPA 2020

Industrial Policy of EU

HORIZON 2020

77

Documents

4.Nastavna cjelina - Suvremeni trendovi i promjene u ... · PDF file(Stiglitz, 2004.). “NužnojeprepoznatiI adekvatnodefiniratitzv. ... Regionalna ekonomija -nastavni materijali