Na osnovu lana 30, stav 1, alineja 22. Zakona o lokalnoj samoupravi RepublikeSrpske (Slubeni glasnik RS, broj 101/04 i 42/05.) i lana 30, stav 1, alineja 23. Statutaoptine Doboj (Slubeni glasnik optine Doboj, broj: 5/05.), Skuptina optine, nasjednici odranoj dana 01. decemba 2005. godine, usvaja

POSLOVNIKSKUPTINE OPTINE DOBOJ

I OPTE ODREDBE

lan 1.

Ovim poslovnikom ureuje se rad i organizacija Skuptine optine Doboj (u daljemtekstu: Skuptina) i druga pitanja od znaaja za rad Skuptine i ostvarivanje njenihzadataka i odgovornosti u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom optine Doboj (udaljem tekstu: optina).

lan 2.

Skuptina radi na sjednicama, a odluuje o pitanjima iz svoje nadlenosti u skladu sazakonom i Statutom optine po postupku utvrenim ovim poslovnikom.

lan 3.

Skuptinu predstavlja predsjednik Skuptine.

lan 4.

Skuptina ima peat.Peat Skuptine ima oblik kruga, prenika 35 i 20 mm i sadri u sredini grb RepublikeSrpske i oko njega natpis irilicom i latinicom: Republika Srpska, optina Doboj,Skuptina optine Doboj.O uvanju i upotrebi peata stara se sekretar Skuptine.

2

II KONSTITUISANJE SKUPTINE

lan 5.

Konstitutivnu sjednicu Skuptine, poslije zavrenih izbora, saziva predsjednik Skuptineiz prethodnog saziva, u roku od 30 dana nakon to Izborna komisija Bosne i Hercegovinepotvrdi, ovjeri i objavi izborne rezultate i predsjedava sjednici do izbora Radnogpredsjednitva.

Ako je predsjednik Skuptine iz prethodnog saziva sprijeen da sazove sjednicuSkuptine ili ne moe da joj predsjedava do izbora Radnog predsjednitva konstitutivnesjednice Skuptine, sjednicu e sazvati i predsjedavati joj potpredsjednik Skuptine izprethodnog saziva.

U sluaju sprijeenosti potpredsjednika, sjednicu Skuptine e sazvati i njompredsjedavati najstariji odbornik iz reda novoizabranih odbornika u Skuptini. Lice kojeje sazvalo Skuptinu, predlae sastav radnog predsjednitva.

Radno predsjednitvo sainjavaju tri novoizabrana odbornika iz reda stranaka koje imajunajvie odbornika u Skuptini, a u sluaju da u Skuptini odbornike imaju dvije stranke ilikoalicije, dva lana Radnog predsjednitva su iz stranke ili koalicije koje imaju vei brojodbornika u Skuptini.

lan 6.

Na konstitututivnoj sjednici Skuptina:

- razmatra izvjetaj Mandatno-imunitetske komisije i utvruje mandat narodnimodbornicima,- bira predsjednika i lanove Komisije za izbore i imenovanje,- bira predsjednika i potpredsjednike Skuptine,- bira zamjenika naelnika optine,- bira predsjednika i lanove stalnih radnih tijela Skuptine,- bira vrioca dunosti sekretara Skuptine optine,- bira vrioce dunosti naelnika odjeljenja.

lan 7.

Na osnovu izvjetaja Mandatno-imunitetske komisije, Skuptina utvruje mandatizabranim odbornicima.Mandatno-imunitetsku komisiju sainjavaju predsjednik i dva lana koji se biraju iz redaodbornika u Skuptini.

3

lan 8.

Nakon to Skuptina prihvati prijedlog Mandatno-imunitetske komisije o utvrivanjumandata odbornicima pristupa se davanju i pojedinanom potpisivanju sveane izjaveodbornika i izabranih funkcionera koja glasi:

Obavezujem se da u povjerenu dunost odbornika obavljati savjesno i odgovorno, dau se pridravati Ustava, zakona, Statuta optine Doboj i drugih akata Skuptine, da u sezalagati za zatitu i unapreenje ljudskih prava i sloboda, ravnopravnosti naroda igraana i razvoj demokratije u najboljem javnom interesu svih graana optine Doboj, teda u predano obavljati povjerene zadatke u cilju razvoja i napretka optine Doboj,Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Sveanu izjavu duni su pred Skuptinom dati i potpisati i svi odbornici sa naknadnododijeljenim mandatima.

lan 9.

Poslije davanja sveane izjave vri se izbor lanova Komisije za izbor i imenovanje.Komisija za izbor i imenovanje, uz prethodne konsultacije sa predstavnicima politikihstranaka i koalicija zastupljenih u Skuptini, predlae kandidate za predsjednika ipotpredsjednike Skuptine.

lan 10.

Nakon izbora, predsjednik Skuptine preuzima dalje rukovoenje sjednicom Skuptine.

III OSTVARIVANJE PRAVA I DUNOSTI ODBORNIKA

lan 11.

Odbornik ostvaruje prava i dunosti utvrene zakonom, statutom i poslovnikomdavanjem i potpisivanjem sveane izjave.

lan 12.

Odbornicima se izdaje odbornika legitimacija.Sekretar Skuptine stara se o izdavanju i evidenciji izdatih odbornikih legitimacija.

lan 13.

U ostvarivanju svojih funkcija u Skuptini, odbornik ima prava i dunosti:

4

- da prisustvuje sjednici Skuptine i radnih tijela Skuptine iji je lan i uestvuje unjihovom radu i odluivanju;- da prisustvuje sjednicama radnih tijela Skuptine iji nije lan, bez prava odluivanja;- da pokree inicijativu za razmatranje i za rjeavanje odreenih pitanja i daje prijedlogeza donoenje akata iz nadlenosti Skuptine;- da pokree inicijative i daje prijedloge za unapreenje rada Skuptine i radnih tijela;- da postavlja odbornika pitanja koja se odnose na rad optinskog naelnika i optinskeadministrativne slube u izvravanju zakona, drugih propisa i optih akata Skuptina, kaoi na rad institucija koje imaju javna ovlaenja;- da predlae raspravu o pitanjima koja se odnose na rad Skuptine, njenih radnih tijela,optinskog naelnika i optinske administrativne slube, kao i na rad institucija kojeimaju javna ovlaenja;- da uestvuje u obavjetavanju graana i njihovih organizacija i zajednica o pitanjima okojima se odluuje u Skuptini, putem zborova graana, odnosno drugih skupova na kojeje pozvan ili na koji ga uputi Skuptina;- da redovno i blagovremeno prima informacije o svim pitanjima od znaaja za vrenjefunkcije;- da ulae amandmane na prijedloge akata;- da izvrava i druge zadatke koje mu, u okviru svog djelokruga, povjeri Skuptina iliradno tijelo iji je lan.Odbornici e detaljnije regulisati svoja prava, obaveze i odgovornosti kodeksomponaanja koji e Skuptina usvojiti veinom glasova ukupnog broja izabranih odbornika.

lan 14.

Odbornik koji je sprijeen da prisustvuje sjednici Skuptine ili sjednicama radnih tijelaSkuptine ili iz odreenog razloga treba u toku rada da napusti sjednicu, duan je da otome blagovremeno obavjesti predsjednika Skuptine, odnosno predsjednikaodgovarajueg radnog tijela.

lan 15.

Na traenje odbornika struna sluba Skuptine, odnosno optinska administrativnasluba u okviru svog djelokruga, duni su da mu obezbijede i prezentuju potrebneinformacije i strunu pomo.

lan 16.

Odbornik ima pravo da bude redovno i blagovremeno obavjeten o svim pitanjima ijemu je poznavanje potrebno radi vrenja dunosti, a naroito:

- o radu Skuptine i njenih radnih tijela;

5

- o radu naelnika i optinske administrativne slube;- o provoenju politike koju je utvrdila Skuptina;- o izvravanju propisa.

lan 17.

Struna sluba Skuptine obezbjeuje uslove za vrenje funkcije odbornika i na njihovotraenje prua strunu pomo u izradi prijedloga koje oni podnose Skuptini i radnimtijelima Skuptine, pomau im u vrenju drugih poslova, koje im je povjerila Skuptina iradna tijela Skuptine, daje struna objanjenja o pojedinim problemima na koje nailaze utoku rada Skuptine, stara se o obezbjeenju tehnikih uslova za njihov rad i obavljaadministrativne i druge poslove za njihove potrebe.

lan 18.

Odbornici su duni uvati dravnu, slubenu, vojnu i poslovnu tajnu, podatke povjerljiveprirode, te line podatke drugih lica do kojih mogu doi u svom radu, u skladu sazakonom i drugih propisima.

lan 19.

Odbornik ima pravo na naknadu za vrenje odbornike dunosti u visini koju utvrdiSkuptina svojom odlukom.

IV ORGANIZACIJA SKUPTINE

1. Predsjednik i potpredsjednici Skuptine

lan 20.

Izbor predsjednika i potpredsjednika Skuptine vri se tajnim glasanjem u skladu sastatutom i ovim poslovnikom.Listu kandidata utvruje Komisija za izbor i imenovanje i to po azbunom reduprezimena.Predsjednik i potpredsjednici Skuptine izabrani su ukoliko dobiju veinu glasova odukupnog broja odbornika.Ako je predloeno vie kandidata, a nijedan od predloenih kandidata ne dobije potrebanbroj glasova, glasanje se ponavlja za dva kandidata koji su dobili najvei broj glasova.Ukoliko i u ponovljenom glasanju nijedan od kandidata ne dobije potrebnu veinu,ponavlja se cijeli izborni postupak.

lan 21.

Skuptina bira dva potpredsjednika.

6

Prijedlog i izbor potpredsjednika Skuptine vri se prema odredbama ovog poslovnikakoje se odnose na izbor predsjednika Skuptine.

lan 22.

Predsjednik Skuptine ima pravo i dunost:

- predstavlja Skuptinu;- uestvuje u pripremama, saziva i vodi sjednice Skuptine;- uestvuje u pripremama, saziva i vodi sjednice Kolegijuma Skuptine;- inicira stavljanje na dnevni red sjednica, Kolegijuma i radnih tijela Skuptine

pitanja iz nadlenosti Skuptine;- osigurava potovanje naela i odredbi ovog poslovnika;- osigurava realizaciju prava i dunosti klubova odbornika tokom pripreme i

odravanja sjednice Skuptine i Kolegijuma;- vodi sjednice u skladu sa principima najboljih praksi demokratskog

parlamentarizma i odredbama ovog poslovnika;- osigurava saradnju Skuptine i naelnika, te prati realizaciju odluke i zakljuaka

Skuptine;- radi na ostvarivanju saradnje sa Skuptinama drugih optina, te drugim organima i

organizacijama;- potpisuje akta usvojena od Skuptine i- vri i druge poslove utvrene zakonom, statutom i ovim poslovnikom.

lan 23.

Potpredsjednici Skuptine imaju pravo i dunost da pomau u radu predsjedniku i ponjegovom ovlaenju obavljaju odreene poslove iz njegovog djelokruga.Potpredsjednici, po ovlaenju predsjednika Skuptine, zamjenjuju predsjednikaSkuptine u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti.U sluaju odsutnosti ili sprijeenosti potpredsjednika, predsjednika Skuptine zamjenjujeodbornik koga odredi Skuptina.

2. Klubovi odbornika

lan 24.

U Skuptini se obrazuju klubovi odbornika politikih stranaka, koalicija i nezavisnihodbornika, kao osnovni oblik njihovog organizacionog djelovanja.Tri ili vie odbornika mogu oformiti klub odbornika.

7

Klub odbornika se konstituie tako to se predsjedniku Skuptine podnosi spisak lanova,koji je potpisao svaki lan kluba odbornika. Na spisku se posebno naznaava imepredsjednika kluba odbornika i njegovog zamjenika.Odbornik moe biti lan samo jednog kluba odbornika.Klub odbornika uestvuje u radu Skuptine na nain utvren ovim poslovnikom.

lan 25.

Svaki klub odbornika ima predsjednika koji zastupa klub, rukovodi radom kluba iorganizuje aktivnosti kluba.U toku zasjedanja Skuptine klub odbornika moe ovlastiti jednog lana da iznese stavkluba o odreenoj taki dnevnog reda, o emu predsjednik kluba obavjetavapredsjednika Skuptine najkasnije do otvaranja rasprave o toj taki dnevnog reda.Ako klub odbornika predstavlja zamjenik predsjednika kluba, odnosno ovlaenipredstavnik, on preuzima ovlaenja predsjednika kluba.

lan 26.

Predsjednik kluba odbornika u pismenom obliku obavjetava predsjednika Skuptine opromjeni sastava kluba i istovremeno mu dostavlja potpisane izjave o pristupanju novihlanova.U toku zasjedanja Skuptine predsjednik kluba odbornika ima pravo zatraitidesetominutnu pauzu za konsultacije sa lanovima kluba odbornika o odreenoj takidnevnog reda.Predsjednik Skuptine duan je dati najmanje jednu traenu pauzu u toku zasjedanjaSkuptine.

lan 27.

Skuptina obezbjeuje prostorne uslove za rad klubova odbornika, kao i neophodnafinansijska sredstva za njihov rad.Strune i administrativno-tehnike poslove za potrebe kluba odbornika obavlja strunasluba Skuptine.

3. Sekretar i struna sluba Skuptine

lan 28.

Skuptina ima sekretara i strunu slubu.Skuptina bira i imenuje sekretara na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje, a nakonprovedenog postupka po javnom konkursu.

8

lan 29.

Sekretar Skuptine organizuje rad strune slube i pomae predsjedniku Skuptine upripremanju sjednica i organizovanju rada Skuptine i njenih tijela.Sekretar Skuptine je duan:

- da se stara o ostvarivanju prava i dunosti odbornika i obezbjeivanju uslova zarad klubova odbornika;

- da prima inicicjative i prijedloge upuene Skuptini i daje ih na dalju obradunadlenim organima i slubama;

- da obezbjedi pravno-tehniku obradu akata usvojenih na sjednici Skuptine;- da blagovremeno objavljuje propise i druge akte koje je donijela Skuptina i

dostavlja zakljuke i odbornika pitanja nadlenim organima i slubama;- da vri i druge poslove utvrene statutom, ovim poslovnikom i odlukom o

organizaciji i djelokrugu strune slube kojom neposredno rukovodi.

lan 30.

Struna sluba Skuptine vri strune i druge poslove za potrebe Skuptine, njenih radnihtijela i odbornika.Organizacija i rad strune slube Skuptine ureuje se posebnom odlukom Skuptine.

4. Kolegijum Skuptine

lan 31.

U cilju unapreenja efikasnosti i usklaivanja rada, Skuptina uspostavlja KolegijumSkuptine (u daljem tekstu: kolegijum), kojeg ine predsjednik i potpredsjedniciSkuptine, predsjednici klubova odbornika u Skuptini, sekretar Skuptine, naelnikoptine i zamjenik naelnika optine.Na sjednici kolegijuma ueastvuju, pored lanova kolegijuma, a po ukazanoj potrebistruni saradnici strune slube Skuptine, predsjednici radnih tijela i drugi uesnici.

lan 32.

Nadlenosti kolegijuma su sledee:

- utvruje prijedlog Programa rada Skuptine i radnih tijela Skuptine;- osigurava realizovanje prava i dunosti odbornika u obavljanju njihove funkcije i

uloge;- osigurava saradnju sa klubovima odbornika;- koordinira rad radnih tijela Skuptine i saradnju Skuptine i njenih radnih tijela;- obezbjeuje saradnju Skuptine i naelnika optine, prati izvravanje zakljuaka i

odluka Skuptine i izvrenje programa rada Skuptine;

9

- rukovodi i koordinira aktivnostima u pripremi sjednica Skuptine i pripremidnevnog reda sjednica Skuptine i

- utvruje prijedlog dnevnog reda za sjednice Skuptine.

lan 33.

Kolegijum radi u sjednicama.Sjednice kolegijuma odravaju se po potrebi, a najmanje jednom izmeu dvije sjedniceSkuptine.Sjednicu kolegijuma saziva i vodi predsjednik Skuptine, a u sluaju njegovesprijeenosti potpredsjednik Skuptine.Sjednicama kolegijuma, po pozivu predsjednika ili na vlastiti zahtjev mogu prisustvovatii drugi odbornici Skuptine, te predstavnici optinske administrativne slube.

lan 34.

Na sjednicama kolegijuma vodi se skraeni zapisnik.Zapisnik sa sjednica kolegijuma redovno se dostavlja svim lanovima kolegijuma.Sekretar Skuptine odgovoran je za voenje zapisnika na sjednicama kolegijuma.

5. Radna tijela Skuptine

lan 35.

Za razmatranje pitanja iz nadlenosti Skuptine, predlaganja i razmatranja akata, kao i zaprouavanje i razmatranje drugih pitanja, obrazuju se stalna i povremena radna tijelaSkuptine.Stalna radna tijela Skuptine obrazuju se po odredbama statuta optine i ovog poslovnika.Povremena radna tijela obrazuju se posbenom odlukom, kojom se odreuje djelokrugrada, ovlaenja i sastav radnog tijela.

lan 36.

Radna tijela Skuptine imaju predsjednika, zamjenika predsjednika i odreeni brojlanova.Predsjednik radnog tijela organizuje rad radnog tijela, predlae dnevni red i predsjedavanjegovim sjednicama.

lan 37.

Sastav radnog tijela odgovara stranakoj zastupljenosti u Skuptini.Odbornik moe biti lan jednog ili vie radnih tijela.

10

Za lanove pojedinih radnih tijela, pored odbornika, mogu se birati nauni i struniradnici iz oblasti koja je u nadlenosti radnog tijela, s tim to njihov broj ne moe bitivei od jedne treine ukupnog broja lanova radnog tijela Skuptine.U sluaju iz prethodnog stava predsjednik radnog tijela moe biti samo odbornik.Komisija za izbor i imenovanje ne moe imati lanove koji nisu odbornici.

lan 38.

Radna tijela Skuptine u pripremi i odravanju sjednica pridravaju se odredbi ovogposlovnika.

lan 39.

Kao stalna radna tijela Skuptine obrazuju se komisije, odbori i savjeti, iji sastavpredlae Komisija za izbor i imenovanje, uz prethodne konsultacije sa klubovimaodbornika.Inicijativu za obrazovanje povremenih radnih tijela Skuptine pokree predsjednik,potpredsjednik Skuptine i svaki odbornik u Skuptini.Odbornik moe biti lan u najvie dva stalna radna tijela Skuptine.

lan 40.

Predsjednik komisije u saradnji sa svojim zamjenikom organizuje rad komisije, anaroito:

- pokree inicijativu za razmatranje pojedinih pitanja iz nadlenosti komisije;- sarauje sa predsjednikom Skuptine, predsjednicima drugih radnih tijela i

predstavnicima optinske administrativne slube u cilju to bolje pripreme iorganizacije komisije kojom predsjedava;

- potpisuje akta koja donosi komisija i- vri druge poslove regulisasne Poslovnikom ili odlukom o obrazovanju komisije.

lan 41.

Komisije rade u sjednicama koje su javne.Sjednicu komisije saziva njen predsjednik po sopstvenoj inicijativi, a duan je sazvati nazahtjev predsjednika Skuptine, treine lanova komisije ili naelnika optine.Predsjednik komisije saziva sjednicu komisije najmanje pet dana prije sjednice, ukolikorazlozi hitnosti ne nalau drugaije.Sjednici komisije mogu prisustvovati i oni lanovi Skuptine koji nisu njeni lanovi, alibez prava odluivanja.

11

lan 42.

Komisija moe da radi ako sjednici prisustvuje veina lanova komisije, a odluuje opitanjima iz utvrene joj nadlenosti veinom glasova od ukupnog broja lanovakomisije.Ukoliko se komisija ili drugo radno tijelo Skuptine ne moe odrati ni nakon dvauzastopna sazivanja zbog neopravdanog odsustvovanja pojedinih lanova, predsjednikkomisije, odnosno radnog tijela, e predloiti Skuptini zamjenu tih lanova.

lan 43.

Komisija sarauje sa drugim komisijama i radnim tijelima i moe sa njima odravatizajednike sjednice.Radi prouavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga, sastavljanja izvjetaja,pripremanja opteg akta Skuptine ili drugog propisa, komisija moe da obrazuje i radnugrupu.Komisija podnosi Skuptini izvjetaj o svom radu najmanje jednom godinje.

lan 44.

Komisije Skuptine su:

- Komisija za izbor i imenovanje,- Mandatno-imunitetska komisija,- Komisija za statutarna pitanja, poslovnik i propise,- Komisija za budet, finansije i kapitalno planiranje,- Komisija za mjesne zajednice i saradnju sa optinama i gradovima,- Komisija za nagrade i priznanja,- Komisija za vjerska pitanja,- Komisija za boraka pitanja,- Komisija za zatitu okoline, kulturnog i prirodnog nasljea i prostornog ureenja,- Komisija za pitanja mladih,- Komisija za poslove iz stambeno-komunalne oblasti.

lan 45.

Komisija za izbor i imenovanje ima predsjednika, zamjenika predsjednika i tri lana kojise biraju iz reda odbornika u Skuptini, srazmjerno broju izabranih odbornika stranaka ikoalicija u Skuptini.Listu kandidata za izbor predsjednika, zamjenika predsjednika i lanova Komisije zaizbor i imenovanje podnosi Radno predsjednitvo na prvoj sjednici Skuptine, a naosnovu prethodnih konsultacija sa politikim strankama i koalicijama koje imaju svojeodbornike u Skuptini.

12

lan 46.

Komisija za izbor i imenovanje:

- predlae izbor i imenovanje, odnosno razrjeenje funkcionera i drugih lica kojebira, odnosno imenuje Skuptina, ako zakonom, statutom, odlukom Skuptine iliovim poslovnikom nije drugaije regulisano;

- sarauje sa odgovarajuim tijelima drugih organa i organizacija u optini,pribavlja njihova miljenja i utvruje prijedloge za izbor, imenovanje i razrjeenjaiz nadlenosti Skuptine;

- predlae odluku o naknadama za izvrene poslove odbornicima i spoljnimlanovima koji su lanovi komisija i drugih radnih tijela;

- utvruje prijedlog za sastav radnih tijela Skuptine;- obavlja i druge poslove odreene zakonom, optim aktima Skuptine i ovim

poslovnikom.

lan 47.

Mandatno-imunitetka komisija ima predsjednika i dva lana koji se biraju iz redaodbornika u Skuptini.

lan 48.

Mandatno-imunitetska komisija:- razmatra uvjerenja o izboru odbornika u Skuptini i izvjetaj organa za

sprovoenje izbora i podnosi izvjetaj Skuptini s prijedlogom za verifikacijumandata;

- razmatra prestanak mandata pojedinih odbornika i o tome podnosi Skuptiniizvjetaj s prijedlogom donoenja odluke o prestanku odbornikog mandata;

- razmatra i druga pitanja u vezi sa mandatno-imunitetskim pravima narodnihodbornika.

lan 49.

Komisija za statutarna pitanja, poslovnik i propise ima predsjednika i etiri lana koji sebiraju iz reda odbornika u Skuptini i iz reda strunih i naunih radnika iz oblasti prava.

lan 50.

Komisija za statutarna pitanja, poslovnik i propise:

- utvruje nacrt i prijedlog statuta i poslovnika;- prati, razmatra i analizira donoenje statuta i poslovnika kao i potrebu njihove

dalje razrade i dogradnje;- razmatra pitanja u vezi sa usaglaavanjem statuta sa Ustavom i zakonom;- predlae Skuptini pokretanje postupka za promjenu statuta i poslovnika;

13

- razmatra prijedloge odluka i akata koje donosi Skuptina u pogledu njihoveusklaenosti sa Ustavom, zakonom i statutom;

- razmatra inicijative za donoenje odluka i optih akata Skuptine;- daje miljenje o podnesenim amandmanima na prijedloge akata koje razmatra;- razmatra prijedloge za davanje autetninih tumaenja odluka ili drugih akata

Skuptine i utvruje prijedloge teksta autentinog tumaenja;- razmatra opta akta organizacija i zajednica koje potvruje ili na koje daje

saglasnost Skuptina i o tome daje miljenje i prijedloge Skuptini;- utvruje preien tekst odluke i drugog opteg akta Skuptine, kad je tim aktima

za to ovlatena;- razmatra i druga pitanja koja se odnose na statut, poslovnik i druga akta

Skuptine.

lan 51.

Komisija za budet i finansije ima predsjednika i etiri lana koji se biraju iz redaodbornika u Skuptini i iz reda strunih i naunih radnika iz oblasti ekonodmskestruke.

lan 52.

Komisija za budet, finansije i kapitalno planiranje:

- prati i razmatra tok rada na izradi nacrta i prijedloga budeta optine i izvjetaje oizvrenju budeta;

- obavlja uvid u ostvarivanje prihoda i rashoda optine, prati provoenje utvrenepolitike, izvravanje zakona, drugih propisa i akata Skuptine u ovoj oblasti odstrane nadlenih slubi za upravu;

- prati i razmatra pitanja korienja budetskih sredstava od strane korisnika tihsredstava;

- predlae Skuptini donoenje mjera za racionalnije i efikasnije korienjebudetskih sredstava i ostvarivanje utvrene politike u oblasti prihoda i rashodaoptine;

- vri i druge poslove iz ove oblasti po odlukama i zakljucima Skuptine.

lan 53.

Komisija za mjesne zajednice i saradnju sa optinama i gradovima ima predsjednika ietiri lana koji se biraju iz reda odbornika u Skuptini i iz reda strunih i naunihradnika.

lan 54.

Komisija za mjesne zajednice i saradnju sa optinama i gradovima:

14

- razmatra inicijative za obrazovanje mjesnih zajednica i cijeni njihovuopravdanost;

- utvruje prijedlog odluke o osnivanju mjesne zajednice, odnosno prijedlog odlukeo neprihvatanju inicijative za osnivanje mjesne zajednice;

- razmatra pitanja postupka obrazovanja mjesnih zajednica;- obavlja poslove nadzora nad radom organa mjesnih zajednica i predlae mjere za

unapreenje njihovog rada;- predlae mjere kojima se podstie meusobna saradnja, povezivanje i

udruivanje sredstava mjesnih zajednica na rjeavanju pitanja od zajednikoginteresa;

- predlae raspodjelu budetskih sredstava mjesnim zajednicama;- razmatra prijedloge, primjedbe i inicijative upuene prema optinskim organima

iz mjesnih zajednica te o istim izvjetava Skuptinu;- ostvaruje saradnju optine sa drugim optinama i gradovima, kao i lokalnim

zajednicama drugih drava i o tome obavjetava Skuptinu;- radi na razvijanju ekonomske, naune, kulturne i druge saradnje optine sa drugim

optinama u Republici, Federaciji Bosne i Hercegovine i u inostranstvu iuspostavlja saradnju sa odgovarajuim organima;

- koordinira rad svih nosilaca ove aktivnosti u optini;- obavlja i druge poslove iz ove oblasti po odlukama i zakljucima Skuptine.

lan 55.

Komisija za nagrade i priznanja ima predsjednika i dva lana koji se biraju iz redaodbornika u Skuptini.

lan 56.

Komisija za nagrade i priznanja:

- predlae Skuptini donoenja odluka o ustanovljenju nagrada i priznanja optinekoja se dodjeljuje za radove ili djela koja zasluuju opte priznanje i isticanje;

- utvruje kriterije i postupak za dodjelu nagrada i priznanja i stara se o njihovomprovoenju;

- stara se da likovno ili drugo umjetniko rjeenje nagrade simbolie istorijske ikulturne vrijednosti optine,

- predlae obezbjeenje budetskih i drugih sredstava za novani iznos nagrade ilipriznanja;

- priprema i utvruje prijedloge za dodjelu nagrada.

lan 57.

Komisija za vjerska pitanja ima predsjednika i dva lana koji se biraju iz reda odbornikau Skuptini.

15

lan 58.

Komisija za vjerska pitanja:

- radi na ostvarivanju saradnje sa vjerskim zajednicama koje djeluju na podrujuoptine,

- zalae se za ostvarivanje vjerske i nacionalne tolerancije na podruju optine;- obavlja i druge poslove iz ove oblasti.

lan 59.

Komisija za boraka pitanja ima predsjednika i etiri lana koji se biraju iz redaodbornika u Skuptini i iz reda pripadnika borake organizacije.

lan 60.

Komisija za boraka pitanja:

- prati i analizira stanje i probleme u zatiti boraca i ratnih vojnih invalida,zbrinjavanju i pomoi porodicama palih boraca, te predlae Skuptini mjere zanjihovo rjeavanje;

- obavlja i druge poslove koji su zakonskim i drugim propisima u vezi borakezatite stavljeni u nadlenosti optine.

lan 61.

Komisija za zatitu okoline, kulturnog i prirodnog naslijea ima predsjednika i dvalana, od kojih se predsjednik i jedan lan biraju iz reda odbornika, a drugi iz redastrunih radnika.

lan 62.

Komisija za zatitu okoline, kulturnog i prirodnog naslijea i prostornog ureenja:

- predlae mjere zatite, ouvanja i unapreenju tekovina kulturnog i prirodnognaslijea na podruju optine,

- razmatra pitanja koja se odnose na utvrivanje i sprovoenje politike zatiteprirodne okoline, ureenja graevinskog zemljita, ouvanja i razvoja prirodnih istvorenih vrijednosti ovjekove okoline, zatita vazduha, tla, vode, vodotoka, tepitanja prostornog ureenja sa stanovita zatite i unapreenja ovjekove okoline;

16

- sarauje sa odjeljenjima optinske administrativne slube u rjeavanju pitanja izsvoga djelokruga;

- sarauje sa organizacijama i institucijama koje se bave zatitom okoline,kulturnog i prirodnog naslea;

- obavlja i druge poslove iz ove oblasti po odlukama i zakljucima na Skuptini.

lan 63.

Komisija za pitanje mladih ima predsjednika i dva lana od kojih se predsjednik i jedanlan biraju iz reda odbornika a drugi iz reda strunih radnika.

lan 64.

Komisija za pitanje mladih:

- prati stanje i pojave u ivotu i radu mladih i predlae Skuptini programe i mjereza djelovanje optinskih organa i slubi u ovoj oblasti;

- radi na suzbijanju maloljetnike delikvencije, narkomanije i drugih toksinomanija,te inicira pokretanje projekata i realizaciju aktivnosti na preventivnom djelovanjumeu mladima;

- predlae programe kreativnog angaovanja mladih u oblasti kulture, edukacije,sportskih i drugih aktivnosti;

- ostvaruje saradnju sa domaim i meunarodnim organizacijama i institucijamakoje se bave pitanjima mladih, bez obzira da li ove organizacije djeluju naprofesionalnoj ili volonterskoj osnovi;

- obavlja i druge poslove iz ove oblasti po odlukama i zakljucima Skuptine.

lan 65.

Komisija za poslove iz stambeno-komunalne oblasti ima predsjednika i dva lana odkojih se predsjednik i jedan lan biraju iz reda odbornika, a drugi lan iz reda strunih inaunih radnika.

lan 66.

Komisija za poslove iz stambeno-komunalne oblasti:

- obavlja poslove koji se odnose na prava i dunosti optine kao vlasnika stanova idavaoca stana na koritenje u odnosu na stanove na kojima pravo raspolaganjaima optina, koja proizlaze iz zakonskih i drugih propisa iz stambene oblasti, a uskladu sa posebnom odlukom Skuptine;

- prati realizaciju propisa o odravanju reda u stambenim zgradama,

17

- uestvuje u izradi i prati realizaciju usvojenog Programa odravanja i obnavljanjaobjekata zajednike komunalne potronje,

- obavlja i druge poslove iz ove oblasti po odlukama i zakljucima Skuptine.

lan 67.

Odbori Skuptine su Odbor za drutveni nadzor i predstavke, Etiki odbor za praenjeprovoenja Kodeksa ponaanja izabranih predstavnika odbornika u Skuptinioptine i Nadzorni odbor za kontrolu javne potronje i imovine u optini.

lan 68.

Odbor za drutveni nadzor i predstavke ima predsjednika i etiri lana koji se biraju izreda odbornika u Skuptini.

lan 69.

Odbor za drutveni nadzor i predstavke:

- ispituje i razmatra predstavke i prijedloge koje graani, preduzea i drugeorganizacije i zajednice upuuju Skuptini i prema potrebi, predlae nadlenimorganima mjere za rjeavanje pitanja iznesenih u prijedlozima i o tomeobavjetava podnosioca;

- prouava predstavke i prijedloge kojim graani, preduzea i druge organizacijeukazuju na nepravilno provoenje odredaba zakona, kao i odluka i drugih akataskuptine od strane nadlenih organa i o tome obajetava Skuptinu;

- prati i razmatra pitanja i pojave u vezi sa provoenjem propisa koji se odnose naraspolaganje sredstvima, zatitu svojine i o tome obavjetava Skuptinu;

- razmatra i prouava pojave na koje se u predstavkama i prijedlozima ukazuje, radisagledavanja uzroka zbog kojih se predstavke i prijedlozi upuuju Skuptini ipredlau preduzimanje potrebnih mjera.

lan 70.

Etiki odbor za praenje provoenja Kodeksa ponaanja izabranih predstavnika odbornika Skuptine ima predsjednika i dva lana koji se biraju iz reda odbornika idva lana koji se biraju iz reda predstavnika civilnog drutva.

lan 71.

Etiki odbor za praenje provoenja Kodeksa ponaanja izabranih predstavnika odbornika Skuptine:

- nadzire primjenu Kodeksa ponaanja izabranih predstavnika odbornika uSkuptini,

- o svom radu obavjetava javnost i Skuptinu najmanje jednom u est mjeseci.

18

lan 72.

Nadzorni odbor za kontrolu javne potronje i imovine u optini ima predsjednika i dvalana i biraju se iz reda strunih i naunih radnika.

lan 73.

Nadzorni odbor za kontrolu javne potronje i imovine u optini:

- vri kontrolu javne potronje u optini;- nadzire upravljanje i raspolaganje imovinom optine;- podnosi izvjetaje, preporuke i prijedloge o svom radu organima optine,

najmanje jednom u est mjeseci.

lan 74.

Savjeti skuptine su: savjet za sport i kulturu.

lan 75.

Savjet za sport i kulturu ima predsjednika i dva lana koji se biraju iz reda odbornika i izreda strunih radnika.

lan 76.

Savjet za sport i kulturu:

- razmatra prijedloge i daje miljenja Skuptine optine o organizaciji sporta nanivou optine kao i o koritenju sportskih objekata,

- razmatra prijedloge i daje miljenja o odravanju sportskih manifestacija odznaaja za optinu koje se finansiraju sredstvima iz budeta optine,

- uspostavlja saradnju sa sportskim organizacijama, optinskim savezima,ustanovama i insititucijama u oblasti sporta i fizike kulture,

- razmatra prijedloge i daje miljenje Skuptini optine o organizovanju iodravanju manifestacija iz oblasti kulture od interesa za optinu,

- ostvaruje saradnju sa institucijama iz oblasti kulture u optini, Republici Srpskoj iire,

- daje prijedlog i miljenje Skuptini optine u vezi sa finansiranjem manifestacija iinstitucija iz oblasti kulture iz budeta optine.

19

V - NAIN RADA SKUPTINE

1. Program rada Skuptine

lan 77.

Skuptina donosi program rada za kalendarsku godinu, po pravilu, do poetka godine.Program rada Skuptine ine pitanja iz djelokruga Skuptine.Program rada sadri zadatke Skuptine, koji proizilaze iz Ustava, zakona, statuta optine,utvrene politike i ekonomskog razvoja optine, kao i druge poslove i zadatke urjeavanju pitanja od interesa za graane.Programom rada utvruju se poslovi i zadaci Skuptine, njihov sadraj, nain izvravanja,nosioci poslova i zadataka, kao i rokovi za njihova izvrenja.Radna tijela Skuptine, pri utvrivanju svojih obaveza i zadataka, pridravaju seprograma rada Skuptine.

lan 78.

U pripremama za izradu programa rada Skuptine predsjednik, potpredsjednici i sekretarSkuptine pribavljaju prijedloge i miljenja o pitanjima koja treba unijeti u program radaod odbornika, radnih tijela Skuptine, naelnika optine, optinske administrativneslube, politikih stranaka koje su zastupljene u Skuptini, mjesnih zajednica, graana iudruenja graana.Na osnovu primljenih prijedloga i sugestija kolegijum priprema i utvruje prijedlogprograma rada Skuptine, koji se upuuje Skuptini na razmatranje.

lan 79.

Program rada usvoja Skuptina, tromjeseno razmatra njegovo ostvarivanje i preduzimaodgovarajue mjere za njegovo izvrenje.

lan 80.

Program rada Skuptine se nakon donoenja objavljuje u Slubenom glasniku optine istavlja na uvid javnosti.

20

2. Sjednice Skuptine

lan 81.

Skuptina radi u sjednicama koje su otvorene za javnost.Skuptina odrava redovne, sveane, tematske i vanredne sjednice.

lan 82.

Redovne sjednice odravaju se najmanje jednom mjeseno, a po potrebi i ee, radiraspravljanja i odluivanja o pitanjima iz nadlenosti Skuptine.

Sveana sjednica Skuptine odrava se u povodu dana optine, a moe se po posebnojodluci Skuptine, odrati i u ast nekog drugog dogaaja ili linosti.

Tematska sjednica odrava se u konkretnim sluajevima a po unaprijed utvrenomdnevnom redu, koji je dostavio podnosilac zahtjeva za odravanje tematske sjednice.Predlaga koji zahtjeva odravanje tematske sjednice dostavlja materijal o pitanju pokojem trae sazivanje tematske sjednice.Na tematskoj sjednici ne mogu se postavljati odbornika pitanja.

Vanredna sjednica se odrava izuzetno, u sluajevima opasnosti po javnu sigurnost isigurnost graana irih razmjera, elementarnih nepogoda, epidemija ili nekih drugihvanrednih okolnosti.Sjednica iz prethodnog stava moe se sazvati u rokovima kraim od onih koji supredvieni ovim poslovnikom, a njen dnevni red moe se predloiti na samoj sjednici,u skladu sa okolnostima koje nalau sazivanje vanredne sjednice.

3. Sazivanje sjednica

lan 83.

Sjednice Skuptine saziva predsjednik Skuptine, a u sluaju njegove sprijeenosti jedanod potpredsjednika Skuptine.U sluaju odbijanja predsjednika da sazove sjednicu Skuptine, sjednicu moe sazvatipotpredsjednik, a ako i on to odbije, sjednicu moe sazvati pismeno ovlaeni predstavniknajmanje 1/3 odbornika, uz strunu pomo sekretara Skuptine.Isti princip e se primijeniti i ukoliko predsjednik prekine sjednicu bez saglasnostiSkuptine.U sluaju iz prethodna dva stava, kolegijum je obavezan da kao prvu taku dnevnog redana narednoj sjednici stavi raspravu o odgovornosti predsjednika, odnosnopotpredsjednika, u postupku odbijanja sazivanja sjednice, odnosno njenog regularnogvoenja.

21

lan 84.

Predsjedavajui Skuptine, sjednice saziva u skladu sa programom rada Skuptine, kao ina prijedlog radnih tijela Skuptine, najmanje 1/3 odbornika ili naelnika optine.

lan 85.

Poziv za sjednice Skuptine upuuje se najmanje sedam dana prije odravanja sjedniceodbornicima, naelniku optine, naelnicima odjeljenja administrativnih slubi i ostalimuesnicima u sjednici, skupa sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima po pojedinimtakama dnevnog reda.

4. Dnevni red sjednica Skuptine

lan 86.

Prijedlog dnevnog reda redovne sjednice priprema kolegijum.Zahtjev za uvrtavanjem na dnevni red sjednice odreenog pitanja ima pravo podnijetikolegijumu naelnik optine, svaki odbornik, predsjednik svakog radnog tijela Skuptine,svaki klub odbornika.

lan 87.

Zahtjevi za izmjenama prijedloga dnevnog reda redovne sjednice dostavljaju sepredsjedniku Skuptine, u pismenoj formi i sa obrazloenjem, najkasnije tri dana prijeodravanja sjednice.Zahtjev za izmjenom prijedloga dnevnog reda redovne sjednice moe biti podneen odstrane odbornika, kluba odbornika, naelnika optine ili ovlaenog predstavnikaoptinske administrativne slube.Skuptina odluuje o svakom zahtjevu za izmjenu i dopunu prijedloga dnevnog reda.

lan 88.

Kvorum svih sjednica Skuptine ini nadpolovina veina svih odbornika u Skuptini,izuzev ako za odluivanje o pojedinim pitanjima koja su na dnevnom redu nijepredviena dvotreinska veina svih odbornika u Skuptini.Na osnovu utvrene evidencije odd strane strune slube Skuptine, predsjednikSkuptine konstatuje da postoji kvorum i o tome obavjetava odbornike.

22

Svi akti Skuptine donose se nadpolovinom veinom od ukupnog broja odbornika uSkuptini, ukoliko Ustavom, zakonom ili ovim poslovnikom nije drugaije propisano.

5. Predsjedavanje i uee u radu sjednica Skuptine

lan 89.

Sjednicom Skuptine predsjedava predsjednik Skuptine.Ako je predsjednik sprijeen, sjednicom predsjedava jedan od potpredsjednika a ako su ioni sprijeeni sjednicom predsjedava odbornik koga odredi Skuptina.Ako su sjednicu Skuptine sazvali odbornici iz lana 83. stav 2. Poslovnika, Skuptina eodrediti odbornika koji e predsjedavati tom sjednicom.

lan 90.

Svi odbornici Skuptine imaju pravo i dunosti da aktivno uestvuju u radu i odluivanjuna sjednicama Skuptine.U radu sjednica, bez prava odluivanja, mogu uestvovati naelnik optine, naelniciodjeljenja administrativne slube, spoljni lanovi radnih tijela, predstavnici politikihpartija, poslanici u Narodnoj skuptini RS sa izborne jedinice optine Doboj, nauni,struni i javni radnici koji su pozvani radi iznoenja svojih miljenja o odreenimpitanjima, kao i predstavnici mjesnih zajednica, a po prethodnoj najavi graana ipredstavnici udruenja graana, u skladu sa prostornim mogunostima.

lan 91.

Odbornik i ostali uesnici na sjednici Skuptine, moe da govori poto zatrai i dobijerije od predsjednika Skuptine.Prijave za rije mogu da se podnose do zavretka pretresa o pojedinim takama dnevnogreda.

lan 92.

Predsjednik Skuptine daje rije odbornicima po redoslijedu kojim su prijavili diskusiju.Odbornik odnosno uesnik u raspravi moe da govori samo o pitanju o kome seraspravlja po utvrenom dnevnom redu, a ako se udalji od dnevnog reda predsjednik ega upozoriti da se dri dnevnog reda, odnosno oduzeti mu rije ako se i poslijeupozorenja ne dri dnevnog reda.

lan 93.

Trajanje izlaganja odbornika i drugih uesnika na sjednici ne moe biti due od desetminuta.

23

Odbornik, odnosno uesnik u raspravi ima pravo na repliku, s tim da replika moe datraje najdue tri minute.

lan 94.

Odborniku koji eli da govori o povredi poslovnika ili o povredi utvrenog dnevnog reda,predsjednik Skuptine daje rije im je odbornik zatrai i njegov govor ne moe trajatidue od tri minute.Poslije iznesenog prigovora predsjednik Skuptine daje objanjenje, a ako odbornik nijezadovoljan objanjenjem, o tome se rjeava na sjednici bez dalje rasprave.

lan 95.

Ako odbornik zatrai rije da bi ispravio navod koji je netano izloen i koji je povodnesporazuma ili koji je izazvao potrebu za objanjenjem, predsjednik Skuptine dat e murije im se zavri govor onoga koji je izazvao potrebu ispravke.Odbornik se u tom sluaju mora ograniiti na ispravku, odnosno objanjenje, a taj govorne moe trajati due od tri minute.

lan 96.

Na zahtjev predsjednika kluba odbornika sjednica se moe prekinuti ukoliko se ocijeni daje to potrebno radi obavljanja konsultacija odbornika u klubu.

6. Odravanje reda

lan 97.

O redu na sjednici Skuptine stara se predsjednik Skuptine.Povredom reda na sjednici smatra se: nepridravanje odredbi poslovnika, nekorektno inedolino ponaanje prema uesnicima i prisutnima na sjednici i ometanje normalnograda na sjednici.Za povredu reda na sjednici predsjednik Skuptine moe odbornika opomenuti, oduzetimu rije i udaljiti ga sa sjednice.

lan 98.

Opomena se izrie odborniku koji na sjednici svojim ponaanjem ili govorom naruavared ili povreuje odredbe poslovnika uzimanjem rijei kada mu je predsjednik nije dao,upadanjem u rije govorniku i slino.Mjera oduzimanja rijei izrie se odborniku koji je ve na toj sjednici upozoren da sepridrava reda i odredaba poslovnika.

24

lan 99.

Mjera udaljenja sa sjednice Skuptine izrie se odborniku koji ne postupa po zahtjevupredsjednika kada mu on izrekne mjeru oduzimanja rijei ili kada na drugi nain ometaili spreava rad na sjednici, kada na sjednici vrijea Skuptinu i odbornika iliupotrebljava izraze koji nisu u skladu sa dostojanstvom Skuptine.Odbornik moe biti udaljen samo sa sjednice na kojoj je povrijedio rad sjednice.Mjeru udaljenja sa sjednice mogu predloiti i odbornici, o emu se izjanjava Skuptina.Mjeru udaljenja sa sjednice Skuptina izrie bez razmatranja.Odbornik kome je izreena mjera udaljenja sa sjednice duan je da se odmah udalji sasjednice i on ne moe uestvovati u njenom daljem radu.

lan 100.

Pauze tokom sjednice mogu zatraiti klubovi odbornika ili najmanje 1/3 odbornika.Zahtjev za pauzama moe biti odobren veinskom odlukom Skuptine.

lan 101.

Ako predsjednik redovnim m jerama nemoe da odri red na sjednici, odredie prekidsjednice.Vrijeme nastavka sjednice odredie predsjednik Skuptine.Odredbe o odravanju reda na sjednici Skuptine primjenjuju se i na sve druge uesnikena sjednici Skuptine.

7. Tok sjednice

lan 102.

Predsjednik Skuptine otvara sjednicu Skuptine i utvruje da li postoji kvorum za radSkuptine.Kvorum za rad Skuptine postoji ako je na sjednici prisutno vie od polovine ukupnogbroja narodnih odbornika.Svaki odbornik moe u toku sjednice zahtjevati da se utvrdi da li sjednici prisustvuje brojodbornika potreban za punovaan rad.Ako predsjednik Skuptine utvrdi da ne postoji kvorum za punovaan rad, sjednica seprekida, odnosno odlae za period dok se ne steknu uslovi za odravanje sjednice.

25

lan 103.

Prije usvajanja dnevnog reda, predsjednik Skuptine informie Skuptinu o tome koji suga odbornici obavijestili da su sprijeeni prisustvovati sjednici, kao i o razlozima njihovesprijeenosti.

lan 104.

Dnevni red sjednice utvruje se na poetku sjednice, u skladu sa odredbama lana 88.ovog Poslovnika.Predsjednik Skuptine i naelnik optine mogu izuzetno predloiti da se odreeno pitanjestavi na dnevni red na samoj sjednici ali su duni da obrazloe hitnost takvog prijedloga.Pojedino pitanje se u toku sjednice moe povui sa dnevnog reda uz obrazloeniprijedlog predsjednika Skuptine.

lan 105.

Predsjednik Skuptine objavljuje utvreni dnevni red sjednice Skuptine kada seSkuptina izjasni o prijedlogu dnevnog reda.

lan 106.

Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na pretres pojedinih pitanja prema utvrenomredoslijedu u dnevnom redu.Na sjednici se razmatra svako pitanje dnevnog reda rije nego to se o njemu odluuje,osim ako je ovim poslovnikom odreeno da se o nekom pitanju odluuje bezrazmatranja.U toku sjednice Skuptina moe izmijeniti redoslijed pojedinih taaka dnevnog reda.

lan 107.

Razmatranje pojedinih pitanja je jedinstveno, ako ovim poslovnikom nije drugaijeodreeno.Razmatraljnje poinje izlaganjem predstavnika predlagaa, u koliko je to potrebno, azatim izvjestioca radnog tijela Skuptine, radi upoznavanja odbornika sa miljenjima iprijedlozima radnog tijela.Poslije toga rije dobijaju odbornici i drugi uesnici u radu sjednice.

26

8. Odluivanje

lan 108.

Odluka se smatra doneenom ako je za nju glasala veina od ukupnog broja odbornika.Ako predsjednik Skuptine nije siguran da na sjednici prisustvuje veina odbornika,odredit e prozivanje odbornika.Odbornici e biti prozvani i kad to zatrai odbornik iji zahtjev podri jo najmanje dvaodbornika.

lan 109.

Skuptina optine odluuje dvotreinskom veinom glasova od ukupnog broja odbornikakada se odluuje o donoenju Statuta optine i njegovim izmjenama i dopunama,eventualno i o drugim pitanjima u koliko je to statutom predvieno.

lan 110.

Glasanje je javno ako statutom ili ovim poslovnikom nije drugaije odreeno i vri sedizanjem ruke, odnosno glasakog kartona.Odbornici glasasju tako to se izjanjavaju za prijedlog, protiv prijedloga ili kaouzdran u odnosu na prijedlog.Po zavrenom glasanju predsjednik Skuptine utvruje i objavljuje rezultate glasanja, azatim konstatuje da li je prijedlog o kome se glasalo prihvaen ili odbijen.

lan 111.

Kada postoji sumnja u rezultat glasanja, pristupa se pojedinanom izjanjavanjuodbornika.Zahtjev za pojedinanim glasanjem mogu podnijeti predsjednik Skuptine,potpredsjednici, predsjednik svakog kluba odbornika ili najmanje tri odbornika koji suprisustvovali glasanju koji se dovodi u sumnju.Poimenino glasanje vri se tako to sekretar Skuptine pojedinano proziva odbornike ibiljei njihov glas.

lan 112.

Skuptina odluuje tajnim glasanjem kada je to predvieno zakonom, ovim poslovnikomili posebnom odlukom Skuptine.Ako se tajno glasa glasakim listiima, tampaju se 29 glasaka listia.Glasaki listii su iste veliine, oblika i boje, a ovjereni su peatom Skuptine.

27

Glasaki listi sadri prijedlog o kome se odluuje i opredjeljuje: za i protiv. Na dnoglasakog listia, rije: za je na lijevoj, a rije protiv na desnoj strani. Odbornikglasa tako to zaokruuje rije: za ili rije: protiv.

lan 113.

Na glasakom listiu koji sadri vie kandidata, kandidati su potpisani azbunim redomprezimena. Ispred imena svakog kandidata stavlja se redni broj.Glasanje se vri zaokruivanjem rednog broja ispred imena kandidata za koga odbornikglasa.Glasati se moe za najvie onoliko kandidata koliko se bira i to izmeu kandidata ija suimena navedena na glasakom listiu.

lan 114.

Prije tajnog glasanja bira se odbor za glasanje od tri lana iz red odbornika, isti rukovodiglasanjem, a u radu mu pomae sekretar Skuptine.

Odbor za glasanje utvruje rezultate glasanja u istoj prostoriji u kojoj je glasanje iobavljeno.Prije otvaranja glasake kutije prebrojat e se neurueni glasaki listii i staviti u posebankoverat, koji e biti zapeaen.

lan 115.

Utvrivanje rezultata glasanja obuhvata podatke o broju:

- uruenih glasakih listia;- upotrijebljenih glasakih listia;- neupotrijebljenih glasakih listia;- nevaeih glasakih listia;- vaeih glasakih listia;- glasova za i glasova protiv, odnosno, ako se prilikom izbora ili imenovanja

glasa o vie kandidata za istu funkciju, glasova koji su dobili pojedini kandidati.

lan 116.

Nevaeim glasakim listiem smatra se nepopunjeni glasaki listi i glasaki listi izkoga se ne moe sa sigurnou utvrditi za koji je prijedlog odbornik glasao.Prilikom glasanja o izboru i imenovanju, nevaeim glasakim listiem smatra seglasaki listi na kome je zaokruen vei broj kandidata od broja koji se bira, odnosnoimenuje.

28

lan 117.

O utvrivanju rezultata glasanja sastavlja se zapisnik, koji potpisuju svi lanovi odbora zaglasanje.

9. Zapisnik

lan 118.

O radu na sjednici Skuptine vodi se zapisnik i vri tonsko snimanje.Zapisnik sadri osnovne podatke o radu na sjednici, a naroito o iznesenim prijedlozima,donesenim zakljucima, kao i sadraj odbornikih pitanja i inicijativa.U zapisnik se unosi i rezultati glasanja o pojedinim pitanjima.

lan 119.

Odbornik, odnosno drugi uesnik u raspravi na sjednici, moe da trai da se bitni dijelovinjegovog izlaganja unesu u zapisnik, kao i da izvri autorizaciju izlaganja na osnovuzabiljeke u magnetofonskom snimku bez izostavljanja izloenih misli i iskaza.O izradi zapisnika stara se skretar Skuptine.

lan 120.

Zapisnik se sastavlja po zavretku sjednice i upuuje svim odbornicima najkasnije sapozivom za narednu sjednicu Skuptine.Usvajanjem zapisnika sa prethodne sjednice, poinje svaka sjednica Skuptine.

lan 121.

Svaki odbornik ima pravo da na zapisnik stavi primjedbe, a o osnovanosti ovih primjedbiodluuje se na sjednici bez rasprave.Ako se primjedbe usvoje u zapisniku e se izvriti odgovarajue izmjene.Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, kao i zapisnik u kome su usvojene dateprimjedbe, smatra se usvojenim.

lan 122.

Zapisnik potpisuju predsjednik i sekretar Skuptine.O uvanju izvornika zapisnika sa sjednice stara se sekretar Skuptine.Tekstovi prekucanih tonskihz snimaka uvaju se u Skuptini i ine sastavni diodokumentacije o sjednici Skuptine.Sekretar Skuptine blie ureuje nain voenja, sreivanja i objavljivanja teksta tonskihsnimaka.

29

Usvojeni zapisnik je javni dokument o radu Skuptine i stoji na raspolaganju za javniuvid u strunoj slubi Skuptine.

10. Rad Skuptine za vrijeme vanrednih okolnosti, ratnog stanja ili u sluajuneposredne ratne opasnosti

lan 123.

Skuptina za vrijeme vanrednih okolnosti, ratnog stanja ili u sluaju neposredne ratneopasnosti nastavlja sa radom u skladu sa Ustavom, zakonom, statutom i drugimpropisima.Na rad i organizaciju Skuptine u uslovima iz prethodnog stava primjenjuje se ovajposlovnik, ako statutom optine ili drugim aktom Skuptine nije drugaije odreeno.

lan 124.

Za vrijeme vanrednih okolnosti, ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti odborniciu Skuptini koji su pozvani na vojnu dunost ili su iz drugih razloga promijenili svojeprebivalite ili adresu, duni su da u najkraem roku obavjeste Skuptinu o svakojpromjeni prebivalita i adrese.

lan 125.

Materijali za sjednice mogu se uruiti odbornicima neposredno uoi sjednice ili nasamoj sjednici, ako nije bilo mogunosti da se dostave ranije ili iz drugih opravdanihrazloga.

lan 126.

Predsjednik Skuptine za vrijeme vanrednih okolnosti, ratnog stanja ili neposredneratne opasnosti:

- razmatra neposredne zadatke koji su u vezi sa vanrednim okolnostima, ratnimstanjem ili neposrednom ratnom opasnou, treba preduzeti u vezi sa radomSkuptine,

- predlae, utvruje i preduzima odgovarajue mjere za odravanje sjedniceSkuptine i odreuje vrijeme i mjesto sjednice Skuptine,

- razmatra i zauzima stavove o nainu pozivanja odbornika na sjednicu Skuptine iodluuje o nainu dostavljanja materijala odbornicima za te sjednice.

30

lan 127.

Predsjednik Skuptine, polazei od ocjene politike i bezbjednosne situacije ocjenjuje dali je potrebno i mogue sazvati sjednicu Skuptine.Ako ocijeni da se Skuptina ne moe sastati, o poslovima iz njene nadlenosti odluujeratno predsjednitvo Skuptine.Ratno predsjednitvo Skuptine formira se u skladu sa Zakonom o odbrani.

la. 128.

Akte koje ratno predsjednitvo donese u periodu kada Skuptina ne moe da se sastane,Skuptina potvruje na prvoj sjednici nakon njihovog donoenja.

VI AKTI SKUPTINE I POSTUPAK NJIHOVOG DONOENJA

1. Vrste akata

lan 129.

U vrenju svojih prava i dunosti Skuptina donosi statut, poslovnik, budet i izvjetaj oizvrenju budeta, odluke, rjeenja, zakljuke, pravilnike, planove, programe, rezolucije,smjernice i druga akta iz svoje nadlenosti.Radna tijela Skuptine donose zakljuke.

lan 130.

Odluka se donosi kao akt izvravanja prava i dunosti Skuptine, kao akt izvravanjazakona i kao akt utvrivanja unutranje organizacije i odnosa u Skuptini.Odluka mora sadravati pravni osnov na kojem se zasniva.

lan 131.

Akti kojima se ureuje unutranja organizacija, rad i odnosi u Skuptini ili vre drugaopta ovlaenja donose se u obliku poslovnika, odluka i pravilnika.

lan 132.

Budetom se utvruju svi prihodi i rashodi optine u skladu sa zakonom.

31

lan 133.

Rjeenjem se na osnovu zakona i drugih pravnih propisa rjeava o pravima i obavezamaili pravnim intresima graana i pravnih lica iz nadlenosti Skuptine, odnosno rjeava sepojedini konkretni sluaj.

lan 134.

Rezolucijom Skuptina ukazuje na stanje, probleme i potrebe u odreenoj oblastidrutvenog ivota i utvruje politika koju treba sprovoditi u tim oblastima, kao i mjere zanjeno provoenje.

lan 135.

Smjernicama Skuptina usmjerava rad naelnika optine i optinskee administrativneslube u pogledu sprovoenja politike i izvravanja zakona i drugih akata.

lan 136.

Zakljukom Skuptina u okviru svog djelokruga:

- zauzima stavove i izraava miljenje o pitanjima o kojima je raspravljala;- daje saglasnost ili potvruje pojedine akte kada je to propisom odreeno;- utvruje unutranje odnose u Skuptini, ako oni nisu ureeni ovim poslovnikom

ili drugim aktom u Skuptini;- pokree inicijative za izmjene zakona i drugih propisa.

lan 137.

Planove i programe Skuptina donosi radi ostvarivanja ciljeva i interesa razvoja u optini.

2. Postupak donoenja optih akata Skuptine

lan 138.Postupak za donoenje optih akata pokree se na inicijativu ovlaenog predlagaa, kojamora biti obrazloena.Inicijativa treba sadravati pravni osnov za donoenje odreenog akta Skuptine, ukolikoje taj osnov poznat pokretau inicijative.

lan 139.

Inicijativa se upuuje predsjedniku Skuptine koji se odmah dostavlja naelniku optinena razmatranje.

32

Naelnik je duan u roku od trideset dana razmotriti inicijativu i o svom stavu obavijestitiSkuptinu.

U roku od trideset (30) dana nakon prijema inicijative, odnosno nakon prijema obavijestiod naelnika optine po inicijativi, Skuptina e:

a) pokrenuti proceduru usvajanja iniciranog akta u skladu sa ovim poslovnikom ilib) odbiti inicijativu u pismenoj formi navodei razloge takve odluke uz dostavljanjeobrazloenog odgovora podnosiocu inicijative.

Ako je Programom rada Skuptine predvieno donoenje odreenog akta, smatra se da jetime prihvaena i inicijativa za njegovo donoenje.

lan 140.

Inicijativu za donoenje akta mogu podnositi:

- svaki odbornik Skuptine;- radno tijelo Skuptine;- naelnik optine;- optinska administrativna sluba i upravne organizacije;- organi mjesnih zajednica;- javna preduzea i druga pravna lica i- graani i njihova udruenja.

lan 141.

O inicijativi za donoenje opteg akta na sjednici Skuptine vodi se naelan pretres.Sjednici prisustvuje podnosilac inicijative koji moe uestvovati u pretresu.Ako se na osnovu naelnog pretresa Skuptina izjasni za potrebu donoenja opteg akta,zakljukom o usvajanju inicijative za donoenje opteg akta utvruje se po pravilusadraj opteg akta i struni obraiva.Izuzetno, ako se inicijativa za donoenje opteg akta odnosi na pitanja koja po svomsadraju i karakteru ne zahtjevaju detaljnije razmatranje, Skuptina moe prihvatitiinicijativu bez naelnog pretresa i prije isteka roka iz lana 141. stav 2. ovog poslovnika.

3. Obavjetavanje javnosti o planiranom donoenju opteg akta i mogunostpodnoenja komentara od strane javnosti

lan 142.

Skuptina prije donoenja opteg akta duna je obavjestiti javnost o planiranomdonoenju opteg akta na sjednici Skuptine, najmanje petnaest (15) dana prijeodravanja sjednice Skuptine i to:

33

a) objavljivanjem obavjesti u lokalnim medijima,b) postavljanjem obavjesti na oglasnoj tabli optine ic) objavljivanjem obavjesti na web stranici optine.

lan 143.

Obavijest o planiranom donoenju opteg akta mora sadravati:

a) kratko objanjenje svrhe donoenja opteg akta,b) naznaku da opti akt ije se donoenje planira moe imati ekonomske efekte ukolikoSkuptina smatra da se radi o takvom optem aktu,c) informacije o tome gdje, kada i kako zaintresovana pravna i fizika lica mogu dobitiprimjerak kompletnog teksta opteg akta, mogu podnositi pismene komentare, moguzahtjevati javnu raspravu o optem aktu i mogu traiti da se izvri analiza ekonomskeopravdanosti donoenja opteg akta ukoliko je naznaka da opti akt ije se donoenjeplanira moe imati ekonomske efekte ukljuena u obavjest.

lan 144.

Cjelokupan tekst opteg akta ijee se donoenje planira mora biti dostupan javnosti i to:

a) objavljivanjem teksta na oglasnoj tabli optine ib) davanjem teksta na uvid svim fizikim i pravnim licima na njihov zahtjev.

lan 145.

U periodu od najmanje deset (10) dana nakon izdavanja obavijesti o planiranomdonoenju opteg akta Skuptija je obavezna zainteresovanim pravnim i fizikim licimadati mogunost da u pismenoj formi podnesu svoje primjedbe, prijedloge i miljenjaodnosno komentare na tekst opteg akta.Po isteku roka iz stava 1. ovog lana skuptina je obavezna uzeti u razmatranje svepristigle komentare podneene u pismenoj formi, iste prihvatiti ili odbaciti, o tomesainiti pismeni izvjetaj koji e sadravati razloge takve odluke i koji e se dostavitipodnosiocima komentara.Pismeni komentari i pismeni izvjetaj Skuptine o tim komentarima bie dostupni svimfizikim i pravnim licima na njihov zahtjev.

lan 146.

Nacrt opteg akta izrauju ovlaeni predlagai uz strunu saradnju obraivaa (optinskaadministrativna sluba, upravna organizacija, javna preduzea i drugi subjekti).Nacrt opteg akta Skuptine treba da bude izraen tako da su u njemu, u vidu pravnihodredbi, formulisana rjeenja koja se predlau.Pojedine odredbe nacrta opteg akta Skuptine mogu se dati i u jednoj ili vie alternativa.

34

Po zavrenoj raspravi o nacrtu opteg akta, Skuptina utvruje stavove i primjedbe kojepredlaga treba da ukljui u izradu prijedloga opteg akta.

lan 147.

Skuptina moe ovlaenom predlagau dati nalog da bez prethodno obavljene raspravepristupi izradi prijedloga opteg akta Skuptine, ukoliko smatra potrebnim i ukoliko seoptim aktom Skuptine ne ureuju pitanja od ireg interesa za graane i druge subjekte uoptini.

4. Javna rasprava

lan 148.

U postupku usvajanja opteg akta Skuptina je obavezna zakazati javnu raspravu ako:

a) je to propisano zakonom,b) je to sama odluila, iliv) pismeni zahtjev za odravanje javne rasprave podnesu:

- najmanje dvadeset pet (25) graana optine- udruenja, fondacije, privredna drutva i druga pravna lica i organi- mjesnih zajednica, ili- ombudsmen.

lan 149.

Kada odlui provesti javnu raspravu, Skuptina e obavjestiti javnost o mjestu i vremenuodravanja rasprave najmanje dvadeset dana (20) prije odravanja rasprave i to:

a) objavljivanjem obavijesti u lokalnim medijima,b) postavljanjem obavijesti na oglasnoj tabli optine iv) objavljivanjem obavjesti na web stranici optine.

lan 150.

Kada odlui provesti raspravu, Skuptina e:

a) odrediti nadleni organ koji e organizovati javnu raspravu,b) odrediti datum javne rasprave,v) najmanje dvadeset (20) dana prije odravanja javne rasprave, obavijestitijavnost o mjestu i vremenu odravanja rasprave ig) utvrditi naine prikupljanja i sortiranja komentara dobijenih tokom javnerasprave.

35

lan 151.

Javne rasprave moraju biti otvorene za javnost. Organizator javne rasprave duan jeobezbjediti uslove da javna rasprava bude otvorena za javnost, da nacrt opteg aktaSkuptine bude dostupan javnosti putem medija, broura ili na drugi odgovarajui nain,da se svi usmeni komentari zabiljee stenografski, ili na neki drugi nain i omoguitiuesnicima da daju i pismene komentare. Nakon odrane javne rasprave organizatorjavne rasprave sainit e pismeni izvjetaj sa pregledom prikupljenih komentara u tokujavne rasprave i prijedlogom za prihvatanje ili odbacivanje tih komentara uzobrazloenje. Ovaj izvjetaj organizator javne rasprave dostavit e Skuptini i podnosiocunacrta opteg akta, a nakon usvajanja od strane Skuptine i podnosiocima komentara.

Pismeni komentari i zapis usmenih komentara koji su prikupljeni u toku javne rasprave,te izvjetaj iz stava 1. ovog lana bie dostupni svim fizikim i pravnim licima na njihovzahtjev.

lan 152.

Ovlaeni predlaga duan je u obrazloenju prijedloga opteg akta Skuptine navestirazloge zbog kojih nije prihvatio odreene prijedloge, miljenja i primjedbe iz javnerasprave.Skuptina e razmotriti izvjetaj o provedenoj javnoj raspravi i obrazloenje ovlaenogpredlagaa prije nego to pristupi odluivanju o prijedlogu opteg akta Skuptine.Ovlaeni predlaga utvruje prijedlog opteg akta Skuptine i dostavlja ga predsjednikuSkuptine, kao i predsjedniku nadlenog radnog tijela Skuptine.Prijedlog opteg akta Skuptine iji predlaga nije naelnik optine dostavlja se naelnikuradi davanja miljenja.

lan 153.

Prijedlog opteg akta Skuptine podnosi se u obliku u kome se opta akta Skuptinedonose i mora biti obrazloen.Obrazloenje iz prethodnog stava obuhvata:

- pravni osnov za donoenje opteg akta Skuptine;- razloge koji su uticali na podnoenje prijedloga;- objanjenja vanijih odredbi;- razloge zbog kojih neki prijedlozi, miljenja i primjedbe to proizilaze iz javne

rasprave nisu prihvaeni u prijedlogu, ukoliko je javna rasprava provedena;- da li usvajanje prijedloga zahtijeva angaovanje finansijskih sredstava i da li su i

kako ta sredstva osigurana; i- druge znaajne okolnosti u vezi sa pitanjima koja se ureuju predloenim optim

aktom Skuptine.

36

lan 154.

Nadleno radno tijelo razmatra prijedlog opteg akta i podnosi izvjetaj Skuptini, saeventualnim primjedbama za izmjenu ili dopunu prijedloga opteg akta Skuptine.Ako se ovlaeni predlaga opteg akta Skuptine nije saglasio sa primjedbama iliprijedlozima nadlenog radnog tijela, njegov stav se unosi u izvjetaj sa potrebnimobrazloenjem.U sluaju iz prethodnog stava primjedbe i prijedlozi nadlenog radnog tijela smatraju seamandmanima i o njima se vodi pretres u Skuptini.

lan 155.

Na poetku rasprave u Skuptini ovlaeni predlaga opteg akta Skuptine moe daizloi dopunsko obrazloenje prijedloga.Ovlaeni predlaga ima pravo da uestvuje u raspravi sve do zakljuenja rasprave oprijedlogu opteg akta Skuptine, da daje obrazloenja i iznosi miljenje i stavove.

lan 156.

Nakon zavrene rasprave o prijedlogu opteg akta, Skuptine moe prijedlog opteg aktausvojiti, odbiti ili vratiti predlagau na dopunu.Ako je prijedlog opteg akta Skuptine odbijen zbog toga to je ocijenjeno da nemauslova ili potrebe za njenim donoenjem, prijedlog se moe ponovo podnijeti nakonisteka roka od est mjeseci, ako Skuptina ne odlui drugaije.Kada Skuptina vrati prijedlog ovlaenom predlagau, uinie to sa uputom da gadopuni, odnosno izmijeni u skladu sa utvrenim stavom, da pribavi miljenjezainteresovanih organa, organizacicja ili zajednica kao i da ispita mogunost za primjenuodluke odnosno drugog akta Skuptine.

lan 157.

Skuptina moe usvojit opti akt tek po isteku perioda za podnoenje pismenih komentaraili perioda odreenog za provoenje javne rasprave odnosno prikupljanje usmenih ipismenih komentara u toku javne rasprave.Ukoliko se u roku od esdeset (60) dana nakon izdavanja obavjesti o planiranomdonoenju opteg akta u sluaju kad se ne odrava javna rasprava ili esdeset (60) dananakon zvretka javne rasprave od strane Skuptine nije razmatrao opti akt odnosno nijeodlueno o usvajanju ili neusvajanju istog prekinue se procedura njegovog usvajanja i otome obavjestiti javnost i to:

a) objavljivanjem obavjesti u lokalnim medijima,b) postavljanjem obavjesti na oglasnoj tabli optine iv) objavljivanjem obavjesti na web stranici optine.

37

Opti akt ija procedura usvajanja je prekinuta u skladu sa stavom 2. ovog lanapredlaga moe ponovo podnijeti Skuptini na razmatranje kada se za to steknu uslsovi.Po usvajanju opteg akta, Skuptina e u Slubenom glasniku optine Doboj objavitiusvojeni opti akt sa obrazloenjem.

5. Procedura usvajanja opteg akta sa ekonomskim efektima

lan 158.

Ukoliko je Skuptina u obavjesti o planiranom donoenju opteg akta ukljuila naznakuda se radi o optem aktu koji moe imati ekonomske efekte naloit e Odjeljenju zafinansije da obezbjedi izradu analiza ekonomskih efekata tog akta ukoliko u roku oddeset (10) dana od dana izdavanja obavijesti zahtjev za izradu analize podnesu:

a) udruenja, fondacije, organi mjesnih zajednica,b) privredna drutva ili druga pravna lica.

Analiza ekonomskih efekata obavezno obuhvata:

a) procjenu trokova koje e snositi privredna drutva, udruenja, fondacije, drugapravna lica i graani pri provoenju opteg akta kojem podlijeu a koji se planirausvojiti, predviene trokove optine i ostalih organa vlasti u provoenju primjeneistog akta, oekivani uticaj tog akta na optinske prihode, ib) prijedlog uvoenja fleksibilnijih uslova za provoenje opteg akta koji seplanira usvojiti kao nain za ublaavanje eventualnih tetnih ekonomskih efekatatog akta.

Cjelokupan tekst analize ekonomske opravdanosti opteg akta koji se planira usvojitiobjavie se na oglasnoj ploi optine najmanje deset (10) dana prije usvajanja.Uz analizu e se izdati i obavjest o tome gdje zainteresovana pravna i fizika lica mogudobiti objavljeni tekst analize.

6. Amandmani

lan 159.

Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga akta podnosi se pismeno u obliku amandmana.Amandmane mogu podnositi odbornici, naelnik optine i radna tijela Skuptine.Amandman na prijedlog akta podnosi se najkasnije tri dana prije dana odreenog zaodravanje sjednice Skuptine na kojoj e se raspravljati o donoenju akta.Amandman mora biti podnesen pismeno i obrazloen.

38

lan 160.

Predsjednik Skuptine dostavlja amandmane predlagau akata Skuptine odmah poprijemu, kao i naelniku optine, ako on nije predlaga, koji svoja miljenja i prijedloge oamandmanima dostavljaju Skuptini, najkasnije do poetka sjednice.Predlaga moe podnositi amandmane na svoj prijedlog sve do zakljuenja rasprave oprijedlogu.Ako bi prihvatanje amandmana podnesenog u toku rasprave prijedloga akta Skuptinepovlailo za sobom bitnu izmjenu teksta podnesenog prijedloga, predsjednik Skuptinetakav amandman dostavlja ovlaenom predlagau akta i nadlenom radnom tijelu da gaproue i Skuptini dostave svoje miljenje.

lan 161.

Povodom amandmana na prijedlog opteg akta podnesenog u toku rasprave, Skuptinamoe odluiti da se rasprava odgodi i nastavi na jednoj od narednih sjednica ili da serasprava prekine dok ovlaeni predlaga akta i nadleno radno tijelo Skuptine nerazmotre amandman i podnesu miljenje.Skuptina e odgoditi raspravu o prijedlogu akta Skuptine na koji je podnesenamandman u toku rasprave, ako bi usvajanje amandmana zahtijevalo angaovanjefinansijskih sredstava, odndosno ako ovlaeni podnosilac prijedloga ili nadleno radnotijelo Skuptine zatrai da se odluivanje o amandmanu odgodi, kako bi amandmanprouili i o njemu se izjasnili.

lan 162.

O amandmanima se glasa u toku pretresa, u pojedinostima. Usvojenim amandman postajesastavni dio prijedloga akta.O amandmanu se glasa prema redoslijedu odredaba prijedloga opteg akta na koji seamandman odnosi.Nakon odluivanja o amandmanu Skuptina odluuje o prijedlogu opteg akta u cjelini.

7. Pravo na podnoenje zahtjeva za izmjenu, dopunu ili stavljanje van snageopteg akta

lan 163.

Svaki graanin moe podnijeti zahtjev za izmjenu, dopunu ili stavljanje van snage optegakta.Po prijemu zahtjeva Skuptina e isti proslijediti nadlenom organu koji e u roku odtrideset (30) dana od dana podnoenja zahtjeva po istome pripremiti pismeni izvjetaj.Izvjetaj iz prethodnog stava sadravae ocjenu opravdanosti opteg akta saobrazloenjem ukljuujui procjenu njegove efikasnosti u pistizanju zacrtanih ciljeva,pregled svim dostupnih informacija, kao i pismene kritike na akt primljene od straneoptine.

39

Kopija izvjetaja mora biti dostavljena podnosiocu zahtjevu i stavljena na uvid svimzainteresovanim licima na oglasnoj ploi optine.

8. Hitan postupak za donoenje akata

lan 164.

Ako je donoenje opteg akta hitno i ako bi nedonoenje opteg akta u odreenom roku iu odreenim situacijama moglo imati tetne posljedice po drutveni interes, prijedlogopteg akta moe se podnijeti Skuptini bez prethodne rasprave u odgovarajuimorganima i tijelima Skuptine.Prijedlog za donoenje opteg akta po hitnom postupku moe podnijeti ovlaenipredlaga. Podnosilac prijedloga duan je obrazloiti hitnost.

lan 165.

Kada se u Skuptini podnosi prijedlog za donoenje akta po hitnom postupku, prethodnoe se glasati o opravdanosti razloga za hitnim postupkom, a potom raspravljati iodluivati o samom aktu.9. Vrenje ispravki u aktima

lan 166.

Prijedlog za ispravku tamparskih greaka u objavljenom tekstu optih akata Skuptinapodnosi odjeljenju administrativne slube nadlenom za njihovo provoenje.Vrenje ispravki tamparskih greaka u objavljenom tekstu opteg akta Skuptine, poslijeuporeenja sa njihovim izvornikom, odobrava sekretar Skuptine.

10. Potpisivanje i objavljivanje akata

lan 167.

Akte koje donosi Skuptina optine potpisuje predsjednik Skuptine, odndosnopotpredsjednik, kada zamjenjuje odsutnog ili sprijeenog predsjednika.Akte koje donose radna tijela Skuptine potpisuju predsjednici radnih tijela Skuptine.

lan 168.

Ovlaeno lice potpisuje original akta u tekstu kakav je usvoje, a potpisani primjerak aktauva se u skladu sa odredbama ovog poslovnika.

40

lan 169.

Opti akti Skuptine objavljuju se prije stupanja na snagu.Objavljivanje iz prethodnog stava vri se u Slubenom glasniku optine Doboj, naoglasnoj tabli optine i na web stranici.Za objavljivanje optih akata Skuptine odgovoran je sekretar Skuptine.

Ovdje se moe dodati i objavljivanje na web stranici optine.

11. Davanje saglasnosti i potvrivanje optih akata

lan 170.

Opti akti organa, organizacija i drugih pravnih lica dostavljaju se Skuptini radi davanjasaglasnosti kada je to utvreno zakonom, drugim propisom ili odlukom Skuptine.Predsjednik Skuptine dostavlja akte iz prethodnog stava nadlenim radnim tijelimaSkuptine i odbornicima.Ako su na odredbe akta iz stava 1. ovog lana date primjedbe, podnosilac ovih akataduan je obavijestiti Skuptinu o usaglaavanju takvog akta sa zakonom, propisom iliodlukom Skuptine u skladu sa datim primjedbama, miljenjima i prijedlozima.Odluku o davanju saglasnosti na akte iz stava 1. ovog lana daje Skuptina.

12. Davanje autentinog tumaenja

lan 171.

Autentino tumaenje je opti akt kojim se utvruje istinitost, vjerodostojnost, izvornost ipravilan smisao nedovoljno jasne odredbe opteg akta Skuptine.Autentino tumaenje se primjenjuje i vai od dana primjene odredbe opteg aktaSkuptine za koju se to tumaenje daje.Inicijativu za davanje autentinog tumaenja opteg akta Skuptine mogu podnijeti svafizika i pravna lica.Prijedlog za davanje autentinog tumaenja opteg akta Skuptine ima svaki ovlaenipredlaga.

lan 172.

Prijedlog za davanje autentinog tumaenja opteg akta podnosi se predsjednikuSkuptine, u kome se mora navesti naziv akta i odredba za koju se trai tumaenje uzobrazloenje.Predsjednik Skuptine upuuje prijedlog za davanje autentinog tumaenja Komisiji zastatutarna pitanja, poslovnik, propise i naelniku optine ako on nije podnosilacprijedloga za autentino tumaenje.

41

lan 173.

Komisija za statutarna pitanja, poslovnik i propise, poto pribavi potrebnu dokumentacijui miljenje od naelnika optine i organa nadlenih za staranje o provoenju opteg aktaza koje se trai autentino tumaenje, te u saradnji sa drugim nadlenim radnim tijelimaSkuptine ocjenjuje da li je prijedlog za davanje autentinog tumaenja osnovan.Ako utvrdi osnovanost prijedloga iz prethodnog stava, Komisija e utvrditi prijedlogteksta autentinog tumaenja koji sa svojim izvjetajem podnosi Skuptini.Ako Komisija za statutarna pitanja, poslovnik i propise ocijeni da prijedlog za davanjeautentinog tumaenja nije osnovan, o tome e izvjestiti Skuptinu.Odluku o osnovanosti prijedloga za autentino tumaenje donosi Skuptina.

lan 174.

O prijedlogu teksta autentinog tumaenja odluuje Skuptina.Autentino tumaenje objavljuje se u Slubenom glasniku optine Doboj, na oglasnojploi optine i web stranici.

13. Izrada preienog teksta

lan 175.

Aktom Skuptine moe se utvrditi da Komisija za statutarna pitanja, poslovnik i propiseizradi preien tekst opteg akta.Preien tekst iz prethodnog stava utvruje se na sjednici Komisije za statutarna pitanja,poslovnik i propise i sadri samo integralni tekst akta iji se preieni tekst utvruje.

lan 176.

Preieni tekst opteg akta Skuptine se primjenjuje od dana kada je objavljen uSlubenom glasniku optine Doboj, a vanost njegovih odredaba utvrena je u aktimakoji su obuhvaeni preienim tekstom.

VII - POSTUPAK IZBORA, IMENOVANJA I RAZRJEENJA

1. Opte odredbe

lan 177.

Postupak, izbora, imenovanja i razrjeavanja iz nadlenosti Skuptine vri se u skladu saodredbama zakona, statuta i ovog poslovnika.

42

Postupku iz prethodnog stava predhodi konsutovanje politikih stranaka i koalicijazastupljenih u Skuptini.

lan 178.

Kada se izbor vri javnim glasanjem izborom rukovodi predsjednik Skuptine.Kada se izbor vri tajnim glasanjem, izborom rukovodi odbor za glasanje.Ako je predsjednik Skuptine kandidat za izbor ili se radi o njegovom razrjeenju,sjednicom e za vrijeme njegovog izbora, odnosno razrjeenja rukovoditi jedan odpotpredsjednika Skuptine ili dva odbornika koje odredi Skuptina.

lan 179.

Odredbe ovog poslovnika koje se odnose na izbor i imenovanje, shodno se primjenjuju ina postupak razrjeenja.

2. Podnoenje prijedloga, izbor i imenovanje

lan 180.

Prijedloge kandidata za izbor i imenovanje iz nadlenosti Skuptine daju Komisija zaizbor i imenovanje.

lan 181.

O prijedlogu za izbor, odnosno imenovanje, glasa se za svakog kandidata posebno.Izuzetno od prethodnog stava, za izbor lanova radnih tijela Skuptine glasanje se vri naosnovu liste u cjelini, osim kada se izbor vri radi izmjene ili dopune njihovog sastava.Ukoliko se sa liste ospori izbor ili imenovanje pojedinog kandidata, za tog kandidata seglasa odvojeno.

lan 182.

Glasanje o prijedlogu za izbor odnosno imenovanje, u pravilu je javno, osim kada jestatutom ili ovim Poslovnikom predvieno da se vri tajno glasanje.Javno glasanje za izbor, odnosno imenovanje, vri se po redosljedu kojim su kandidatipredloeni.Tajno glasanje vri se putem glasakih listia.

lan 183.

Glasaki listii su iste veliine, oblika i boje, a na njima je otisnut peat Skuptine.U glasaki listi se unose imena svih kandidata, kandidati su popisani azbunim redomprezimena, sa rednim brojem ispred svakog imena.Kada se glasa za listu u cjelini, u glasaki listi se unose sve kandidatske liste.

43

Kada se glasa za kandidate pojedinano, glasa se zaokruivanjem rednog broja ispredimena kandidata.Kada se glasa o kandidatskoj listi, glasa se za listu ili protiv liste u cjelini.

lan 184.

Nakon zavrenog glasanja odbor za glasanje objavljuje da je glasanje zavreno, utvruje iobjavljuje rezultate glasanja.Glasaki listi na kome se ne moe utvrditi za kojeg je kandidata, odnosno listu, odbornikglasao, smatra se nevaeim.

lan 185.

Izabrani su, odnosno imenovani oni kandidati koji su dobili veinu glasova ukupnogbroja odbornika.Glasanje e se u drugom krugu ponoviti za ona mjesta za koja predloeni kandidati nisudobili potrebnu veinu.Ukoliko predloeni kandidati ni u drugom krugu glasanja ne dobiju potrebnu veinu,ponavlja se cijeli izborni postupak za izbor, odnosno imenovanje, na te poloaje.

3. Smjenjivanje, opoziv i ostavka

lan 186.

Funkcioner kojega bira ili imenuje Skuptina moe biti opozvan sa funkcije u skladu sazakonom, ako je ne obavlja savjesno, odgovorno ili dovoljno uspjeno.

lan 187.

Kada funkcioner podnese ostavku, predsjednik Skuptine obavjetava Komisiju za izbor iimenovanje radi davanja miljenja o ostavci.Predsjednik Skuptine ostavku funkcionera dostavlja odbornicima zajedno saspribavljenim miljenjem iz prethodnog stava.

lan 188.

Skuptina razmatra ostavku funkcionera i moe odluiti da je uvai, prihvatajui razlogenavedene u njenom obrazloenju ili da je ne uvai ako ocijeni da postoje razlozi zautvrivanje odgovornosti podnosioca ostavke.Ako ocijeni da postoje razlozi za utvrivanje odgovornosti, Skuptina e sprovestipostupak za smjenjivanje ili opoziv funkcionera koji je podnio ostavku.

44

VIII ODBORNIKO PITANJE

lan 189.

Odbornik ima pravo da postavi odborniko pitanje naelniku optine i svim izabranim iimenovanim funkcionerima Skuptine iz njihove nadlenosti.Odborniko pitanje postavlja se u pismenoj formi iza posljednje take uvrenog dnevnogreda na sjednici Skuptine, a moe biti postavljeno i izmeu sjednica.Predsjednik Skuptine moe da upozori odbornika, koji postavlja odborniko pitanje, akonije postavljeno u skladu sa odredbama poslovnika, odnosno nije upueno nadlenomorganu.Sekretar Skuptine dostavlja odborniko pitanje nadlenom organu.

lan 190.

Odgovor na odborniko pitanje daje se po mogunosti na sjednici Skuptine na kojoj jepostavljeno.Ako odgovor na odborniko pitanje nije dat na sjednici na kojoj je postavljeno ili ako jeodborniko pitanje postavljeno izmeu sjednica, odgovor se daje u pismenoj formi u rokuod petnaest dana od dana postavljanja pitanja i moe se dostaviti svim odbornicima akopredsjednik Skuptine ocijeni da je potrebno.

lan 191.

Ako je u pripremi odgovora na odborniko pitanje potrebno utvrditi vie injenica ilisainiti sloeniju analizu, rok za davanje odgovora na odborniko pitanje moe seproduiti, ali ne due od trideset dana.

lan 192.

Odbornik koji je postavio pitanje izjanjava se o odgovoru na kraju sjednice i ima pravoda, u trajanju od najvie tri minuta, komentarie odgovor.

IX ODNOS SKUPTINE I NAELNIKA OPTINE

lan 193.

Odnosi izmeu Skuptine i naelnika optine zasnivaju se na Ustavu, zakonu, statutu iovom poslovniku.Naelnik optine i naelnici odjeljenja optinske administrativne slube i drugihoptinskih organizacija koja vre javna ovlaenja na zahtjev Skuptine:

- podnose izvjetaj o izvravanju utvrene politike i optinskih propisa iz okvirasvoje nadlenosti;

45

- informiu o pitanjima ili pojavama iz o kvira svoje nadlenosti;- dostavljaju podatke kojima raspolau ili koje su u okviru svoje nadlenosti duni

prikupiti ili evidentirati, kao i spise i druge materijale potrebne za rad Skuptineili njegovog radnog tijela;

- odgovaraju na postavljena odbornika pitanja;- prouavaju odreena pitanja iz svog djelokruga i o tome podnose izvjetaj

Skuptini;- pruaju strunu pomo pri izradi prijedloga odluka i drugih akata Skuptine kada

su njihovi predlagai klubovi odbornika ili odbornici, kao i u sluajevima kadaSkuptina i njegova radna tijela ispituju i prouavaju odreena pitanja;

- obavljaju druge poslove po zahtjevu Skuptine u skladu sa propisima i u okvirusvojih nadlenosti.

lan 194.

Naelnici odjeljenja optinske administrativne slube imaju pravo i dunosti uestvovatiu radu na sjednici Skuptine i njenih radnih tijela na kojima se razmatraju prijedloziakata, odnosno druga pitanja iz djelokruga odjeljenja kojim rukovode.

X - JAVNOST RADA

1. Nazivi koji se koriste u ovom poglavlju

lan 195.

Nazivi koji se koriste u ovom poglavlju imaju sljedea znaenja:

1. Otvoreni sastanak sastanak kojem javnost ima pristup.2. Zatvoreni sastanak sastanak koji se odrava bez prisustva javnosti.3. Javnost cjelokupno graanstvo.

lan 196.

Rad Skuptine i njenih radnih tijela je javan.Skuptina osigurava obavjetavanje javnosti Skuptine i radnih tijela, o svojim stavovimai odlukama u vez sa pitanjima o kojima raspravlja, kao i o svom radu uopte.

lan 197.

Skuptina obezbijeuje svim sredstvima javnog informisanja, pod jednakim uslovima,pristup informacijama kojima raspolae, a naroito omoguava pristup radnimmaterijalima, izdaje slubena saoptenja.

46

Predsjednik Skuptine organizuje redovnu konferenciju za tampu.Pristup informacijama iz prethodnog stava moe biti uskraen samo ako one predstavljajudravnu, vojnu, slubenu ili poslovnu tajnu ili ako to nalae zatita linih podataka uskladu sa zakonom.

lan 198.

Graanima i predstavnicima sredstava javnog informisanja osigurava se slobodan pristupsjednicama Skuptine i njenih radnih tijela u za njih posebno rezervisanom prostoru, kakoto utvrdi kolegijum i u skladu sa prostornim mogunostima.Svim sjednicama Skuptine i njenih radnih tijela prethodie obavjetavanje javnosti.

2. Obavjetavanje javnosti o odravanju sastanaka

lan 199.

Skuptina ili njeno radno tijelo izdae obavijest o odravanju sastanaka i to:

a) objavljivanjem obavjesti u lokalnim medijima,b) postavljanjem obavjesti na oglasnoj tabli optine ic) objavljivanjem obavjesti na web stranici optine.

Obavijest o odravanju sastanka ukljuivae vrijeme, datum i mjesto odravanjasastanka, kao i prijedlog dnevnog reda, a takoe e se u njoj naznaiti da je sastanakotvoren za javnost.Obavjetenje mora biti izdato najmanje sedam (7) dana prije dana odravanja sastanka,osim ako je izdavanje obavijesti iz opravdanih razloga nemogue ili neprimjenjivo, ukojem sluaju Skuptina ili radno tijelo mora izdati obavijest u najkraem moguemrazumnom roku. Kada je neophodno odrati sastanak po izdavanju obavjetenja u rokukraem od sedam (7) dana, razlog za ovakvo odstupanje bie naveden u zapisniku sasastanka.Radno tijelo Skuptine moe odrati sastanak bez prethodnog obavjetavanja javnostipropisanog ovim lanom, i to u toku sjednice Skuptine, pauze u toku sjednice ilineposredno nakon sjednice, pod uslovom da se takav sastanak ukazao potrebnim u tokusame sjednice Skuptine, da je najavljen na sjednici Skuptine i da se tema sastanka urazumnoj mjeri podudara sa temama koje su bile predmet rasprave na sjednici Skuptine.

3. Zatvorena sjednica

lan 200.

Sjednica ili dio sjednice Skuptine, odnosno njenih radnih tijela, na kojoj se razmatrajupitanja nabrojana u lanu 197. stav 3. bie odrana bez prisustva sredstava javnoginformisanja i zatvorena za javnost.Odluku o iskljuenju javnosti sa sjednice ili dijela sjednice donosi Skuptina, odnosnoradno tijelo Skuptine.

47

Ova odluka mora biti utemeljena na zakonu, obrazloena i prezentirana javnosti.

lan 201.

Sekretar Skuptine duan je organizovati rad strune slube Skuptine na nain kojiomoguava da se brzo i efikasno obrade svi zahtjevi koji su Skuptini upueni po osnovuZakona o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske.

XI SARADNJA SKUPTINE SA DRUGIM SUBJEKTIMA

lan 202.

U ostvarivanju svojih prava, obaveza i odgovornosti i u skladu sa Ustavom, zakonom istatutom, Skuptina razvija odnose sdaradnje i meusobno uvaavanje sa drugimSkuptinama optina, politikim strankama i udruenjima graana.U realizaciji konkretnih aktivnosti Skuptina moe da trai miljenja i prijedloge odpolitikih stranaka i udruenja graana, kao i savjete od predstavnika drugih Skuptina.Skuptina e inicirati dogovor sa politikim strankama i udruenjima graana kada seodluuje o pitanjima koja su znaajna za optinu, te e uvaavati i razmatrati prijedloge iinicijative koji potiu od politikih stranaka i udruenja graana.

lan 203.

Skuptina u okvirima datim Ustavom, zakonom i Statutom uspostavlja saradnju i sajedinicama lokalne samouprave drugih drava.

XII OSTALE ODREDBE

1. Dunost pruanja pomoi

lan 204.

Javni organi duni su da u okviru svojih nadlenosti preduzmu potrebne mjere i pruepomo fizikim i pravnim licima koja trae da ostvare svoje pravo uea u vrenju javnevlasti u skladu sa odredbama ovog poslovnika.

48

2. Obaveza izrade i objavljivanja izvjetaja

lan 205.

Skuptina je obavezna, putem strune slube, izraditi estomjeseni i godinji izvjetaj oprimjeni odredbi vezano za transparentnost u odluivanju i proceduru donoenja optihakata.Izvjetaj iz prethodnog stava obavezno obuhvaa:

a) broj doneenih optih akata,b) broj primljenih komentara za svaki opti akt pojedinano,v) broj optih akata koja su inicirali graani,g) broj odranih javnih rasprava,d) broj graana koji su prisustvovali javnim raspravama,) broj sprovedenih analiza ekonomske opravdanosti, i) broj graana koji su prisustvovali sjednicama Skuptine.

Skuptina je duna nakon usvajanja obezbijediti uslove da ovaj izvjetaj bude dostupanjavnosti i to:

a) objavljivanjem na oglasnoj tabli optine,b) objavljivanjem na web stranici optine iv) davanjem teksta na uvid svim fizikim i pravnim licima na njihov zahtjev.

3. Uloga ombudsmena

lan 206.

U sluaju ne potivanja odredbi koje se odnose na transparentnost rada od straneSkuptine, bilo koje lice ima pravo albe Ombudsmenu.Ombudsmen e preporuiti preduzimanje odgovarajuih mjera ukoliko, u toku analizeprimljenih albi ili po slubenoj dunosti utvrdi da je nepotivanje ovih odredbi od straneSkuptine dovelo do krenja ljudskih prava.Skuptina e obavjestiti javnost o preporukama Ombudsmena, i to:

a) objavljivanjem preporuke u lokalnim medijima,b) objavljivanjem teksta preporuka na oglasnoj tabli optine iv) stavljanjem teksta preporuke na uvid svim zainteresovanim licima na njihov

zahtjev.

49

XIII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 207.

Pitanja koja nisu regulisana ovim poslovnikom mogu se ureivati posebnom odlukom.Izmjene i dopune poslovnika vre se na nain predvien za njegovo donoenje.

lan 208.

Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje da vai poslovnik Skuptine optineDoboj (Slubeni glasnik optine Doboj, broj 2/00.).

lan 209.

Ovaj poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasnikuoptine Doboj.

REPUBLIKA SRPSKASKUPTINA OPTINE DOBOJ

Broj: 01-013-245/05. PREDSJEDNIKDoboj, 01.12.2005.g. SKUPTINE OPTINE

Enes Suljkanovi, dipl.in.

REPUBLIKA SRPSKA