4. Kognitivni Razvoj u Djetinjstvu i Adolescenciji_Vigotski, Modeli Obrade Informacija, Razvoj Govora

7/21/2019 4. Kognitivni Razvoj u Djetinjstvu i Adolescenciji_Vigotski, Modeli Obrade Informacija, Razvoj Govora

http://slidepdf.com/reader/full/4-kognitivni-razvoj-u-djetinjstvu-i-adolescencijivigotski-modeli-obrade 1/21

Uvod u psihologiju djetinjstva i adolescencije (bilješke spredavanja)

4. KOGNI I!NI "#$!O% U &%' IN% !U I #&O ' *'N*I%I+'O"I%# #!# !IGO KOG

Teorija Lava Vigotskog naziva se sociokulturalno, teorijo, jer proučava način na kojise kultura– vrijednosti, vjerovanja, običaji i vještine prenose na sljedeću generaciju. Naglašavadruštveni kontekst kognitivnog razvoja.

Svrstava se u rane teorije socijalnog konstruktivi-,a koja polazi od pretpostavkeda je za razvoj viši !isaoni "unkcija bitno socijalno okru#enje u koje! dijete stječeiskustva.

Vigotski s!atra da učenje pret odi razvoju, za razliku od $iageta koji s!atra da je

učenje uvjetovano razino! biološkog sazrijevanja.

Te!elj spoznajnog razvoja jest učenje sustava si!bola koji o!ogućuju djeteturekonstrukciju značenja pojava iz njegove okoline.

%ognitivni razvoj !o#e se vidjeti sa!o u okviru povijesnog i kulturnog konteksta.Socijalna iskustva djeluju na dječji kognitivni razvoj.

e,eljne pretpostavke1 %ognitivni razvoj se !o#e s vatiti sa!o u okviru kulturnog konteksta. Te!elj

kognitivnog razvoja je učenje sustava simbola koji o!ogućavaju djeteturekonstrukciju značenja pojava iz njegovog okru#enja.2 &čenje si!boličkog sustava se odvija postupni! slijedo! koji je jednak za svu

djecu 'sličnost s $iagetovo! teorijo!(.

"a-voj sa,ostalnog ra-,išljanja+1. Prepoznavanje značenja je prvi korak u razvoju sa!ostalnog !išljenja. )drasli

svoji! postupci!a os!išljavaju svijet !alog djeteta.

1• Dijete pruža ruku iz krevetića prema nekoj igrački i želi je dohvatiti. Ono ne zna kakvu poruku njegova ruka prenosi odraslima. Kada mu majka doda tuigraču, ono počinje uviđati vezu između ispružene ruke i predmeta, shvaćada ispružena ruka ima neko značenje.

2• Kod učenja govora djeca povezuju glasove sa značenjem.2. Razvoj misaonih struktura i pokušaj upravljanja okolinom :

1• Dijete koje je shvatilo da ispružena ruka prenosi poruku odraslima, svaki put kada poželi predmet izvan njegovog dohvata, ispružit će ruku prema

predmetu.3. $očinju samostalno upotrebljavati simbole pri prosuđivanju,

zaključivanju i rješavanju problema . Tada postaju sa!ostalni !islioci kojikoriste internalizirani sustav si!bola.

re,a+ /erk0 . '. (1223). Psihologija cjeloživotnog razvoja. %astrebarsko+ Naklada lap.



!i-ek !idovi50 !.0 !lahovi567teti50 !.0 "ijavec0 8.0 8iljkovi50 &. (1229). Psihologijaobrazovanja. $agreb+ I' 6!'"N.




Utjecaj kulture na djetetov kognitivni ra-voj+1 dobivaju najveći dio znanja2 usvajaju procese, načine !išljenja i rješavanja proble!a

*a usvajanje znanja i kognitivni razvoj djeteta va#na je interakcija s okolino!'roditelji!a, učitelji!a, vršnjaci!a( koji znaju više od djeteta. Na taj način pojedincikoji i!aju slabije razvijene neke vještine, od okoline uče sredstva koja će i! po!oćiu unaprje+enju vještine.

Unutrašnji govor

Vigotski je s!atrao kako djeca govore sa!a sebi radi upravljanja sobo!. e aniza!po!oću kojega se zajedničko znanje koje se dijeli s drugi!a pretvara u vlastitoznanje naziva se unutrašnji govor. To su verbalni dijalozi koje vodi!o sa!i sasobo! dok raz!išlja!o i djeluje!o u svakodnevni situacija!a. & početku je tajgovor glasan i lako ga !o#e!o prepoznati kod !ale djece. S dobi, kako djeca rastu izadatci i! postaju sve lakši, taj govor postaje nečujan pa se naziva i privatni govor.

-ezik djetetu po!a#e u !išljenju o vlastiti! !entalni! aktivnosti!a i ponašanju teizboru djelovanja. jeca ga više koriste onda kada su i! zadatci teški i kada neznaju kako i rješavati. jeca koja slobodno koriste privatni govor za vrije!eza tjevne aktivnosti pa#ljivija su i uključenija te ostvaruju bolje rezultate od svoji

vršnjaka koji to rijetko čine. akle, kognitivni razvoj potiče suradnja djeteta sodrasli!a i vršnjaci!a te se kreće s!jero! od izvana kontrolirani ponašanja pre!aponašanji!a koji!a dijete sa!ostalno upravlja iznutra.

odru:je pribli;nog ra-voja

Područje približnog razvoja je razlika onoga što dijete !o#e učiniti sa!o i onogašto dijete !o#e učiniti uz tu+u po!oć. $odručje pribli#nog razvoja pokriva rasponiz!e+u dvije razine "unkcioniranja/ one na kojoj učenik sa! izvodi zadatke 'donjagranica( i one na kojoj još ne !o#e sa!ostalno svladati zadatak, ali !o#e uz po!oćodrasli 'gornja granica(. *nanja i vještine koje se nalaze ispod područja pribli#nograzvoja dijete !o#e sa!o učiniti. 0znad područja pribli#nog razvoja su znanja ivještine koja dijete ne !o#e naučiti niti uz po!oć.

%ada dijete sa!ostalno radi pokazuje stvarnu razinu svoji sposobnosti, a kadadijete radi zajedno s odraslo! osobo!, otkriva se potencijalna razina njegovisposobnosti. jeca iste dobi !e+usobno se razlikuju u širini područja pribli#nograzvoja, čak i onda kada su nji ove razine sa!ostalne izvedbe podjednake. akle,djeca se razlikuju u stupnju poučljivosti. Neka djeca uz !alu po!oć sa strane !ogunapredovati u učenju, dok drugoj djeci ta po!oć neće po!oći.



re,a+ /erk0 . '. (1223). Psihologija cjeloživotnog razvoja. %astrebarsko+ Naklada lap.!i-ek !idovi50 !.0 !lahovi567teti50 !.0 "ijavec0 8.0 8iljkovi50 &. (1229). Psihologijaobrazovanja. $agreb+ I' 6!'"N.




$oja! područja pribli#nog razvoja sličan je poj!u spre!nosti za učenje, alispre!nost za učenje povezana je sa sazrijevanje!, a tada je uloga učitelja pasivna

jer !ora čekati da dijete sazrije do odre+ene razine da bi ga se !oglo podučavati.&čitelji trebaju biti aktivni vodiči u razvoju djeteta. &čenje je najuspješnije kadadijete podučava!o u području pribli#nog razvoja.

8isaone skele

„Podizanje skele < !etoda poučavanja u kojoj učitelj1roditelj razinu po!oćiprilago+ava razini djetetove izvedbe kako bi se poticala neovisna izvedba djeteta.$re!a Vigotsko!, ovakvo podučavanje je te!eljni pristup učenju koji! se nastojipre!ostiti jaz iz!e+u onoga što učenik !o#e sa! naučiti i onoga što učenik !o#enaučiti uz nečiju po!oć.

$ri to!e vrijedi načelo da bli#e iskustvo treba pret oditi dalje! iskustvu. Na pri!jer,dijete treba prvo steći predod#bu svoga susjedstva da bi kasnije !oglaupotrebljavati ze!ljopisnu kartu pojedini ze!lja.

Primjena u misaonih skela u obrazovanju

Načini podizanja !isaoni skela u podučavanju/1 !odeliranje koji!a učitelj pokazuje učeniku put do rješenja nekog proble!a2 davanje potkrepljenja, posebice po vala za dobru izvedbu3 davanje povratne in"or!acije o točnosti odgovora

4 izravno poučavanje o to!e što učenik treba u odre+eno! trenutku učiniti5 postavljanje pitanja koja učeniku po!a#u prepoznati uzrok pogrešaka i razviti

strategije ispravljanja6 kognitivno strukturiranje koje uključuje objašnjavanje načela ili generalizacije

u svr u bolje organizacije znanja i boljeg razu!ijevanja

%ada učenik svlada neki zadatak ili vještinu, ne treba !u više vanjska potpora'2skela3( jer je učenik u stanju preuzeti odgovornost za rješavanje zadanogproble!a. 4ko se #eli nastaviti s podučavanje!, učitelj postavlja novi zadatak koji jeizazovniji, odre+uje granicu novog područja pribli#nog razvoja i daje novu vrstupodrške.

$odručje pribli#nog razvoja treba utvrditi individualno za svako dijete5 &čitelj !orapripre!iti upute i različita potpitanja, !ora sastaviti zadatke različite slo#enosti.







Uloga bra5e i sestara

Starija braća i sestre često čuvaju !la+e te su oni 2učitelji, sudionici u igri,odvjetnici, pru#aju e!ocionalnu potporu63 &če !la+u djecu novi! vještina!a takoda i! daju direktne upute ili preko !odeliranja i i!itacije.

jeca nauče više od starije braće i sestara nego od jednako ko!petentnog starijegprijatelja jer/

1 starija braća i sestre osjećaju veću odgovornost da i nauče2 daju detaljnije instrukcije i o rabruju i3 !la+a djeca će češće slijediti i slušati svoju stariju braću

Igra

0gra za!išljanja je idealni socijalni kontekst za poticanje kognitivnog razvoja.%reiranje! i!aginarni situacija djeca uče slijediti unutrašnje za!isli i društvenapravila.

0gra za!išljanja 7 jedinstvena zona pribli#nog razvoja u kojoj dijete isprobava velikibroj različiti izazovni aktivnosti istječe !noge sposobnosti.

$riliko! igranja često koriste privatni govor.

8oditelji prilago+avaju nivo igre razini djeteta. $osebice, kada su roditelji upoznati s

razvoje! igre, osiguravaju najizazovnije igre tako što prilago+uju igru područjupribli#nog razvoja.

ri,jena teorije u obra-ovanju

1 Naglašava se djetetovo aktivno sudjelovanje i uva#avanje individualni razlika 'kao i$iaget(.

2 Vigotski s!atra da je uloga učitelja izni!no va#na 'razlika od $iageta(.3 &čitelji us!jeravaju djetetovo učenje po!oću objašnjavanja, de!onstracije i

verbalne po!oći prilago+avajući i zoni pribli#nog razvoja.4 Treba se poticati suradnja !e+u vršnjaci!a.5 &čitelji trebaju "or!irati skupine djece pre!a nji ovi! sposobnosti!a. anje

ko!petentni učenici pro9tirat će od instrukcija uspješniji vršnjaka.

jeca od :;< godina su trebala raz!jestiti na!ještaj u kući za lutke sa!i ili uz!a!inu po!oć. )na djeca koje je !ajka us!jeravala pokazala su značajnopoboljšanje u raz!ještanju '=reund,>??@(.








obrazovanja. $agreb+ I' 6!'"N.




=. KOGNI I!NI "#$!O% U &%' IN% !U I #&O ' *'N*I%I+8O&' I O/"#&' IN>O"8#*I%#

Osnovne postavke

&spore+uju "unkcioniranje ljudskog u!a s "unkcioniranje! računala.1• !ozak 7 hard are , znanje 7 so!t are

odeli obrade in"or!acija ne daju opću i jedinstvenu teoriju nego se usredotočujuna različite aspekte !išljenja, pa!ćenja, pa#nje i sl.

odel prikazuje učenje i pa!ćenje po!oću tri registra ili skladišta in"or!acijaiz!e+u koji posreduju pojedini procesi.

0n"or!acije se zadr#avaju u tri dijela !entalnog sustava obrade podataka/senzornom registru 0 radnom ili kratkoročno pam#enju i dugoročnom

pam#enju.

1 $enzorni registar – ulazne in"or!acije 'slika i zvukovi( zadr#avaju se kratko'nekoliko sekundi( i u nepro!ijenjeno! obliku. $ri!a veliki broj in"or!acija. Trebase obrati pa#nja na podra#aje kako bi prešli u drugi sustav.

2 Radno ili kratkoročno pam#enje < količina in"or!acija kojo! raspola#e jeograničena. "redi#nji izvr#itelj $ poseban dio radnog pa!ćenja koji upravlja

tijeko! in"or!acija kroz radno pa!ćenje. )dlučuje če!u će se pridati pa#nja,uskla+uje ulazne in"or!acije s oni!a koje su već prisutne, pri!jenjuje i nadzire!entalne strategije.

3 !ugoročno pam#enje – trajna baza podataka koja i!a neograničeni kapacitet.Dto se in"or!acija du#e zadr#ava u radno! pa!ćenju, to je veća vjerojatnost daće prijeći u dugoročno.

0stra#ivanja pokazuju kako in"or!acije po ranjuje!o u skladu s ovi! !odelo! i dato vrijedi i za djecu i za odrasle. la+a djeca sporije obra+uju in"or!acije usenzorno! pa!ćenju i !anje in"or!acija uspijevaju prebaciti u kratkoročnopa!ćenje. Eroj čestica s koji!a barata!o u kratkoročno! pa!ćenju raste s dobi,vr unac je u !la+oj odrasloj dobi. )drasli bolje us!jeravaju i zadr#avaju pa#nju oddjece, razvijenije strategije po rane i dozivanja in"or!acija.

re,a+ /erk0 . '. (1223). Psihologija cjeloživotnog razvoja. %astrebarsko+ Naklada lap.



!i-ek !idovi50 !.0 !lahovi567teti50 !.0 "ijavec0 8.0 8iljkovi50 &. (1229). Psihologijaobrazovanja. $agreb+ I' 6!'"N.




Usporedba s iagetovo, teorijo,

Teoretičari obrade in"or!acija priznaju $iagetove koncepte. Sla#u se da je u podlozikognitivne izvedbe slo#en sustav !isaoni operacija. 4li, teorija se ne te!elji nastupnjevi!a razvoja, nego na speci9čni! vještina!a i područji!a kognitivnograzvoja.

$iagetova teorija se us!jerava na razvojne pro!jene, ali ne !o#e dobro objasnitiindividualne razlike u kognitivni! sposobnosti!a. odel obrade in"or!acija jecjelovitiji i precizniji, ali ne daje dobar opis pro!jena koje se doga+aju tijeko!razvoja.

odel ističe čovjekov kontinuitet !išljenja od dojenačke dobi do odrasle dobi.

&tvrdili su sastavne dijelove, ali i nisu integrirali u sveobu vatniju teoriju 'te!eljninedostatak(.







?. "#$!O% GO!O"#

7to je govor@

Fovor se dijeli na strukturni i "unkcionalni aspekt .

$trukturni aspekt%1 %zgovor podrazu!ijeva izvedbu pojedini glasova svojstveni pojedino!

jeziku. 2 &ramatika obu vaća !or"e!e i sintaksu. or"e!i su naj!anji glasovni

skupovi koji i!aju neko značenje, a sintaksa je red riječi u rečenici ili izričaju.

&unkcionalni aspekt%1 "emantika se odnosi na značenje riječi ili sklopova riječi.

2 'ragmatika je područje govora koje uključuje učinke konteksta na značenjekao i nepisana pravila o to!e što reći u različiti! konteksti!a kako bi sepostigla odre+ena svr a.

tupnjevi u:enja govora

Prve riječi

$rije nego izgovore prvu riječ, !ala djeca ko!uniciraju pogledo!, plače! ipokreti!a. %raje! prve godine većina djece izgovara prvu riječ. & sljedeća C;:!jeseca nadopune rječnik i nauče još C@;ak riječi. Nakon toga se rječnik nagloproširuje. %raje! C@. !jeseca rječnik obu vaća <@ riječi.

ijete jedno! riječju izra#ava cjelovite !isli i to se nazva holo!raza .Kada čuje zvono na vratima i kaže ()ata*+, time je željelo poručiti da je otac stigaokući.

Fovor !alog djeteta oblikuje i preklapanje poj!ova.&ledajući životinje u slikovnici za svaku četveronožnu životinju će rećida je (au, vau*+. - okviru svog skromnog rječnika iza ralo je onu koja

je najsličnija prikazanoj životinji.

Prve rečenice

& dobi od >A !jeseci !noga djeca počinju izgovarati prve rečenice koje se sastojeod dvije riječi što se naziva telegra!skim govorom. Nebitne pojedinosti seizostavljaju, a dijete izgovara sa!o riječi koje su neop odne za razu!ijevanjeporuke. Na taj način !ogu izraziti ključne odnose poput posjedovanja /0racinaigračka1, pro!jene /Dati e u1, aktivnost / ozi auto1 ili nepostojanje /2ema keksa1.Nakon druge godine #ivota postupno proširuju rečenice. -avljaju se i prve veće



individualne razlike. $očinju upotrebljavati i prve gra!atičke oblike/ !no#inu, rod,glagolska vre!ena.












&ro+eni !e aniz!i !o#da jesu dostatni da podr#e razvoj jezični struktura, ali sa!opostojanje ti jezični struktura nije dovoljno za dobro jezično "unkcioniranje.

$iaget s!atra da je jezik podre+en !isli!a. rugo ekstre!ističko gledištezagovornika jezičnog deter!iniz!a govori da jezik odre+uje način na koji gleda!ona svijet i raz!išlja!o o nje!u.

Vigotski je i!ao najuspješnije tu!ačenje odnosa !isli i jezika. S!atra da se nasenzo!otoričko! i rano! predoperacionalno! stupnju jezik i !isao razvijajuneovisno. Na operacionalno! razvojno! stupnju govor i !isao počinju se pro#i!ati.

$okazalo se da je sposobnost slušanja naprednija sposobnost od !ogućnostigovorenja.

Kako po,o5i djetetu u govorno, ra-voju@

-ezik koji djeca uče u obitelji nije standardni rvatski jezik razlikuje se po riječi!a,naglasku i gra!atički! oblici!a. *adatak učitelja je da pri utvr+ivanju razinedjetetova govornog razvoja jezične ko!petencije, prepozna pogreške koje se javljajukao dio nor!alnog razvojnog puta te da i razlikuje od pojedini jezični izričajakarakteristični za pojedina narječja. 8azvojne pogreške se spontano sa!eispravljaju i na nji se ne treba posebno osvrtati, ali učitelj svoji! govoro! treba biti!odel ispravne upotrebe jezika.

0aka i deda živiju u 5a regu.-čiteljica će reći: %de# li često u posjetiti aku i djeda koji žive u 5agre u6




Documents

4. Kognitivni Razvoj u Djetinjstvu i Adolescenciji_Vigotski, Modeli Obrade Informacija, Razvoj Govora