34
1/9/2013 1 PSIHIČKI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI

PSIHIČKI RAZVOJ U - Zdravstveno veleučilište Zagrebmirna/RAZVOJNA_2012_2013_WEB/7... · KOGNITIVNI RAZVOJ Promjene u ... stilovi roditeljstva . 1/9/2013 20 STIL ODGOJA OSOBINE

  • Upload
    hatuong

  • View
    218

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

1/9/2013 1

PSIHIČKI RAZVOJ U

ADOLESCENCIJI

1/9/2013 2

1/9/2013 3

TJELESNI RAST I RAZVOJ

Djevojke tjelesno sazrijevaju brže - višeg su rasta od dečkiju između 11 i 13 godina.

Oko 15 godine dečki naglo rastu i prestižu ih.

Djevojke dosižu vrhunac rasta sa 17 godina, a mladići s 21 godinom.

Često izgledaju nezgrapno - noge i ruke duže od trupa, jer trup raste sporije.

Uočljiv je brz rast kostiju lica - imaju grublje crte, kod mladića se šire usta, nos i brada su izraženiji.

1/9/2013 4

TJELESNE PROMJENE U RANOJ

ADOLESCENCIJI (12 -16 GODINA)

Pubertet:

– Spolno sazrijevanje

– Tjelesni rast: izgled odrasle osobe

– Nespretnost

– Mutiranje

– Akne

1/9/2013 5

1/9/2013 6

ODNOS TJELESNOG I PSIHIČKOG

RAZVOJA

Tipična zaokupljenost vlastitim izgledom.

Česti su osjećaji srama, nesigurnost, mijenja se predodžba o tijelu, sve ih to brine.

Težina i visina – zabrinuti, misle da su previsoki ili preniski, premršavi ili predebeli, drže dijete i sl.

Ranije sazreli pokazuju bolju socijalnu prilagodbu, prihvaćeniji su, sigurniji u sebe.

Kasnije sazreli često nesigurni i zabrinuti zbog vlastite socijalne prihvaćenosti, žele svratiti pažnju na sebe da bi se potvrdili i sl.

1/9/2013 7

MOTORIČKI RAZVOJ

GRUBA MOTORIKA -Usavršava se koordinacija, snaga i brzina pokreta

FINA MOTORIKA - Usavršava se koordinacija finih motoričkih pokreta

KASNA ADOLESCENCIJA –vrhunac motoričkog razvoja

1/9/2013 8

Spolne razlike u motorici

Dečki su napredniji u motoričkom razvoju - imaju veće mišiće i više mišićnog tkiva.

Dečki dobivaju više poticaja za vježbu od djevojaka.

Tjelesni i motorički napredak ovisi o vježbi, a vježba o:

- motivaciji,

- socijalnim očekivanjima

- prilikama.

1/9/2013 9

KOGNITIVNI RAZVOJ

Promjene u mišljenju i rezoniranju:

Formalne operacije (Piaget)

– logičko apstraktno mišljenje -

rezoniraju kao i odrasle osobe

– hipotetsko-deduktivno mišljenje

– eksplanatorno mišljenje

– egocentrično (maštanje)

Piagetov problem s njihalom

1/9/2013 10

1/9/2013 11

Teorije ličnosti – adolescencija

PSIHOSEKSUALNA TEORIJA

– Genitalno razdoblje (12 – 18 god.)

– Završava biološkim sazrijevanjem, razrješuje

se Edipov/ Elektrin kompleks

PSIHOSOCIJALNA TEORIJA

– Identitet nasuprot Zbunjenosti (12 – 19 god.)

– Tko sam ja? Koji je moj cilj u životu? Pokušaj

integriranja različitih uloga i iskustava

1/9/2013 12

1/9/2013 13

RAZVOJ LIČNOSTI

IDENTITET – glavno postignuće u

adolescenciji

– Definiranje tko sam, koje su moje vrijednosti,

smjer koji sam odlučio slijediti u životu

– teorija samog sebe kao racionalne djelatne

osobe – djeluje na temelju razuma,

preuzima odgovornost za svoje postupke i

može ih objasniti

1/9/2013 14

RAZVOJ LIČNOSTI

OBLIKOVANJE IDENTITETA:

– teže određivanju svoga “ja”

– kakva osoba želim biti?

– kako želim da me drugi vide?

– idealno ja – uzori!

1/9/2013 15

1/9/2013 16

1/9/2013 17

SOCIJALNI RAZVOJ

Socijalizacija u grupi vršnjaka:

– žele biti što sličniji prijateljima

– konformnost grupi

– žele biti što popularniji

– žele biti neovisni od roditelja

– ljubavne veze adolescenata

1/9/2013 18

1/9/2013 19

Socijalizacija u obitelji: stilovi roditeljstva

1/9/2013 20

STIL ODGOJA OSOBINE DJETETA

Autoritarni · Nezadovoljno · Povučeno · Nesigurno

· Brine kako će udovoljiti roditelju, a ne kako će riješiti problem

· Djevojčicama nedostaje motivacija za postignućem

Dječaci su agresivni

Popustljivi

(Permisivni)

· Obično dobro raspoloženo

· Nema osjećaja odgovornosti · Nezrelo

· Ima slabu samokontrolu

· Nesigurno

· Razmaženo · Agresivno kad ne dobije što hoće

Nezainteresiran

(Ravnodušni)

· Promjenjivog raspoloženja

· Nema kontrolu nad svojim ponašanjem

· Ne zanima ga škola

· Sklono uzimanju droge, alkohola ili delinkvenciji

Autoritativni

(Demokratski)

· Samopouzdano

· Ima visoko samopoštovanje

· Sigurno u sebe

· Spremno prihvatiti rizik

· Ima visoku potrebu za postignućem

· Ima dobru samokontrolu

1/9/2013 21

Socijalizacija u obitelji: načini i učinci

roditeljskog odgoja

Učinci 3 načina roditeljskog odgoja

Demokratični

Autoritarni

Permisivni

Kontrola Zrelost Komunikacija Odgoj

1/9/2013 22

NAJČEŠĆI UZROCI SUKOBA S

RODITELJIMA:

različite vrijednosti i životni ciljevi

škola i ocjene

izlasci

pospremanje kuće

kršenje pravila

svađe s braćom i sestrama

izgled

djevojke su više izložene pritiscima roditelja nego mladići

prijatelji

1/9/2013 23

1/9/2013 24

ŠTO ADOLESCENTI ZAMJERAJU

ČLANOVIMA OBITELJI?

Roditeljima:

– nesavršenost: izgled, način govora, ponašanje za stolom, uzajamni odnos, ograničenja koja im postavljaju

Braći i sestrama:

– izgled, dotjerivanje, način govora, ponašanje za stolom, prijatelji mlađe braće i sestara

Djedovima i bakama:

– dotjerivanje, odjeća, način govora, staromodne ideje i vrijednosti, ponašanje za stolom, vjerska uvjerenja, prigovaranje

1/9/2013 25

Kućnim običajima:

– obroci i priprema hrane, vrijeme obroka,

neučinkovitost mame, zahtjevi da djeca

preuzmu svoj dio posla, vjerski zahtjevi

Izgledu kuće:

– žele preurediti kuću, preseliti u novu, žele

razmjestiti namještaj, nabaviti novi te

kupiti razne kućanske aparate.

ŠTO ADOLESCENTI ZAMJERAJU

ČLANOVIMA OBITELJI?

1/9/2013 26

KAKO ČLANOVI OBITELJI

PRIMAJU ZAMJERKE?

Roditelji:

– povrijeđeni su neprestanim zamjerkama

adolescenta

Adolescenti:

– kritika umanjuje njihovo «ja» i njihovu

sigurnost

– imaju osjećaj da ih nitko ne razumije ni ne voli

Djedovi i bake:

– vrijeđa ih «drskost» mladih ljudi

– osjećaju se povrijeđeno i ogorčeno

1/9/2013 27

1/9/2013 28

EMOCIONALNI RAZVOJ

Bijes i agresija - roditeljska ograničenja, podsmijeh

Sreća i veselje - prihvaćenost u grupi, uspjeh, pažnja osoba suprotnog spola

Ljubomora - zbog veće uspješnosti u grupi vršnjaka

Tuga - gubitak ili odvajanje od drage osobe ili stvari

1/9/2013 29

EMOCIONALNI RAZVOJ

Strahovi u doba adolescencije (Vulić-Prtorić, 2002)

Rezultati pokazuju da preko 58% djece i adolescenata

doživljava strahove, njih 12% iznimno često. Djevojčice

općenito imaju veći broj strahova i strahuju u većoj mjeri od

dječaka.

strah od tjelesnih povreda

strahovi vezani za tjelesni izgled i osobnu

kompetentnost

strah od medicinskih intervencija

strah od socijalne neprihvaćenosti (podsmjeh,

odbacivanje od grupe)

strah od javnih nastupa

strah od rata i nasilja

Slika 1. Učestalost pojedinih skupina strahova među

srednjoškolcima (N=1306) s obzirom na spol (Vulić-Prtorić, 2012)

1/9/2013 30

SREDNJA ŠKOLA

0 2 4 6 8 10 12 14 16

od neizvjesnosti

od bolesti i t jelesne povrede

od škole

od gubitka dragih osoba

od smrti

od životinja

od ljudi i imaginarnih bića

od mraka

od specifičnih prostora

od vremenskih nepogoda

stra

ho

vi

postotak učenika koji taj strah doživljavaju

djevojčice

dječaci

1/9/2013 31

PROBLEMI PONAŠANJA U

ADOLESCENCIJI

Maloljetnička delinkvencija

Ovisnosti – nikotin, alkohol, droge

Trudnoća

Bježanje od kuće

Samoubojstvo

Zdravstvena pitanja u adolescenciji (Berk, 2008)

Prehrambene potrebe

Poremećaji prehrane

Spolna aktivnost i spolno prenosive bolesti

Trudnoća i roditeljstvo u adolescenciji

Uporaba i zlouporaba sredstava ovisnosti

1/9/2013 32

1/9/2013 33

PSIHOLOŠKI VIDOVI ZDRAVSTVENE

NJEGE ADOLESCENTA

Tipične reakcije adolescenta na stres:

važno im je kognitivno savladavanje situacije

kontrola i odgovornost za vlastiti život

konfromizam (želi biti u svemu kao i vršnjaci)

intenzivna motorička aktivnost

mogućnost utočišta u maštanju.

1/9/2013 34

Načini ublažavanja stresa u hospitaliziranog

adolescenta

Zdravstveni djelatnik može pomoći:

pružiti informacije i protumačiti situaciju

pomoći u sagledavanju adolescentovih emocionalnih doživljaja

podržati sličnost s vršnjacima, ali ukazati na vrijedne razlike (posebno kod invalida)

zajednički planirati i pomoći u donošenju odluka

kroz maštu poticati kreativne planove suočavanja sa stresom

poticati motoričku aktivnost (koliko se može) radi opuštanja

pozornost na znakove sklonosti ka samoubojstvu (agresija, umor, glavobolje, droge, alkohol, izjave "bilo bi bolje da me nema, i tako me više neće biti", nagle promjene ponašanja, oproštajna pisma itd.) - popričati i upozoriti stručniju osobu.