FORENZIKI SADRAJ MATERIJALNIH I PERSONALNIH DOKAZASadraj I. 1) 2) 3) II. 1) 2) 3) III. 1) 2) 3) IV. 1) 2) 3) V. 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9 ) 10) 11) 12) VI. 1) VII. 1) UVODNI I METODOLOKI DIO ............................ .........................................................4 PREDMET , CILJEVI I H IPOTEZE IST RAIVANJA ....................................................5 MET OD E IST RAIVANJA................................................................... ........................6 PREGLED I ST RUKTURA RADA ............................ ....................................................7 FORENZIKA: POJAM , IST ORI JSKI RAZVOJ I SRODNE NAUKE .................................8 POJAM ............ ................................................................................ .............................8 IST ORIJSKI RAZVOJ FORENZIKE..................... .........................................................9 FORENZIKA I SRODNE NA UKE ............................................................................ ...10 DOKAZI: VRST E DOKAZA I DOKAZIVANJE UOPTE.................................. .............15 DOKAZI I VRST E DOKAZA.......................................... ............................................15 Ocjena dokaza.................... ................................................................................ ..........19 Zakonska ocjena dokaza i ocjena dokaza po slobodnom uvjerenju...... .............................20 PERSONALNI DOKAZI............................... ...................................................................21 ISKAZ OSUM NJIENOG.......................................................................... .................21 ISKAZ SVJEDOKA.............................................. .......................................................23 POJAM VJET AKA I NJEGOV OG I SKAZA...............................................................25 ST V ARNI ( MAT ERIJALNI) DOKAZI - MJEST O DOGAAJA I ANALIZA T RAGOVA NAENIH U KRIMINAL IST IKOJ OBRADI ...........................................................26 POS T UPCI NA MJEST U DOGAAJA........................................................ ................26 PRET RESANJE................................................. ..........................................................27 UVIAJ I REKONST RUKC IJA............................................................................. ......27 REKONST RUKCIJA DOGAAJA ................................................ ..............................29 ORGANIZOVANJE UVIAJA............................ ........................................................30 UVIAJ ZAT VORENE PROST ORIJE.......................................................................32 UVIAJ OT VORENOG PROST ORA ...................................................... ..................33 PREGLED NA OSUMNJIENOM...................................... .........................................34 PREGLED NEPOKRIVENIH DIJELOVA ...... ..............................................................35 PREGLED ODJEE I OBUE............................................................................. ........36 PREGLED MOT ORNOG VOZILA............................................. .................................36 Dokazna snaga uviaja ........................ .........................................................................37 IDEN T IFIKACIJA .................................................................... .....................................38 UOPT ENO O IDENT IFIKACIJI............... ..................................................................38 KRIMINALIST IKA T RASOLOGIJA ............................................................... ............47 UOPT ENO O T RAGOVIMA ............................................ .........................................47 22) 3) 4) 5) 6) 7) 8) VIII. 1) IX. X. XI. XII. 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) BIOLOKI T RAGOVI ................................................................ .................................48 PRIKUPLJANJE I POHRANA T RAGOVA ............ ......................................................49 T RAGOVI LJUDSKOG PORJE KLA............................................................................5 1 PRIKUPLJANJE T RAGOVA......................................................... ..............................58 T RAGOVI IVOT INJSKOG PORJEKLA ................. ...................................................61 T RAGOVI BILJNOG PORJEKLA ...............................................................................6 2 POST UPAK I METODE EKSHUMACIJA ............................................... ....................64 FORENZINA BALIST IKA...................................... .....................................................68 GSR MET ODA I "PARAFINSK E RUKAVICE ..........................................................71 RAUNARSKA FORENZIKA....................................................................... ................74 FORENZIKA T OKSIKOLOGIJA...................................... ...........................................75 GRAFOLOGIJA....................... ................................................................................ ......81 ANALIZA POJEDINIH VRST A VJET AENJA...................................... ......................82 POSEBNI SLUAJE VI VJE T AENJA............................. .........................................82 KOMBINOVANO VJE ST ACENJE .......... ....................................................................82 OBDUKCIJA ................................................................................ ...............................84 VJE T AENJE T JELESNIH POVREDA.................. ...................................................86 T JELESNI PREGLED OSUMNJIEN OG, ODNOSNO OPT UENOG..........................87 PSIHIJAT RIJSKO VJE T AENJE ..... .........................................................................88 VJE T AENJE POSLOVNIH KNJIGA ......................................................... ..............91 ANALIZA DNK.................................................... ......................................................91 PROMET NO-T EHNIKO I SUD SKOMEDICINSKO VJET AENJE .........................92 VJE ST ACENJE RONILAKIH NESREA. .................................................................93 XIII. ZAKLJUNA RAZMAT RANJA...................................................... ..............................94 SPISAK LITERAT URE:............................ ................................................................................ 98 3I. UVODNIIMETODOLOKIDIO Svako krivino djelo svojim izvrenjem unosi promjene u spoljnom svijetu. Promjene m ogu biti u sferi materijalnog i predstavljati predmet i tragove krivinog djela. M aterijalne promjene nastale u vezi sa krivinim djelom nastaju neposredno izvrenje m krivinog djela, ali i njegovim pripremanjem i prikrivanjem. Promjene nastale iz vrenjem krivinog djela mogu da budu u sferi idealnog ( sjeanje svjedoka, sjeanje i p reivljavanje rtve krivinog djela, sjeanje, kao i promjene nastale u psihi uinioca kri vinog djela koje se manifestuje psihikim indicijama.) Ove promjene sadre u sebi inf ormacije o krivinom djelu , uiniocu, nainu izvrenja, sredstvu izvrenja, motivima izvri oca. Nosioci kriminalistikih informacija nazivaju se signali i imaju materijalnu ili idealnu ( psihiku) prirodu . M aterijalni nosioci kriminalistikih informacija su prema tome predmeti i tragovi krivinog djela, i njihovim otkrivanjem, fiksiran jem bavi se kriminalistka trasologija. Idealan ( psihiki) nosilac kriminalistikih i nformacija je sjeanje (engram) ljudi koji su bili u kontaktu sa krivinim djelom. S ama podjela na personalne ( line) i i stvarne ( materijalne) dokaze ukazuju na ra zliitu prirodu izvora dokaznih informacija. Personalni dokazi nastaju kao rezulta t opaanja i psihikog preivljavanja lica koja su bila u kontaktu sa izvrenjem krivinog djela ( svjedoci, oteeni kao posebna kategorija svjedoka, okrivljeni). Dokazne in formacije od ovih lica uzimaju se dobijanjem iskaza. Kod ove vrste dokaza od pre vashodnog znaaja su problemi opaanja, zapamivanja i zaboravljanja svjedoka i okrivl jenih, kao i taktika dobijanja istinitog iskaza. Tim pitanjima bavi se pored kri minalistike taktike i sudska psihologija. Stvarni ( materijalni) dokazi nastaju u vezi sa izvrenjem krivinih djela u procesu meusobnog djelovanja materijalnih objek ata izvrioca i rtve ili izvrioca i materijalnih objekata, pri emu dolazi do prenosa kriminalistikih informacija sa jednih na druge. Ovde se prije svega sree problemat ika nastanka, otkrivanja, fiksiranja, vjetaenja materijalnih nosilaca dokaznih inf ormacija ime se bavi kriminalistika tehnika, tj trasologija. Signali, kao nosioci kriminalistikih informacija ( bez obzira da li su materijalni ili idealni) nastal i su izvrenjem krivinog djela, i nakon toga oni imaju samostalnu sudbinu, egzistir aju u spoljnom svijetu, i sadre u sebi informaciju o djelu i uiniocu koja je najee pr ikrivena i latentna.Krivini dogaaji kao realna ivotna pojava ne nalazi se u statinom stanju nego u brzoj i stalnoj dezintegraciji i dezorjentaciji. U trenutku kada su signali krivinog dogaaja nastali , oni poinju da se mjenjaju, preobraavaju i iezava ju, svejedno da li je rje o personalnim ili materijalnim nosiocima informacija. M aterijalne nosioce informacija unitavaju protok vremena, vremenske neprilike, iz vrilac koji pokuava da uniti tragove, lica koja pomau unesreenima. Psihiki nosioci inf ormacija, odnosno sjeanje, blijedi, mijenja se tokom vremena. Zbog toga je potreb no da se kriminalistika djelatnost preuzima u skladu sa naelom brzine i iznenaenja kako bi se blagovremeno otkrile i fiksirale 4kriminalistike informacije, jer se samo takvim postupanjem mogu sprjeiti njihov gu bitak i unitenje. 1) PREDMET , CILJEVI I HIPOTEZE ISTRAI VANJA Samim izborom teme Forenziki sadraaj materijalnih i personalnih dokaza sa posebnim osvrtom na mjesto d ogaaja i analiza tragova naenih u kriminalistikoj obradi i posebne sluajeve vjetaenja odreen je predmet istraivanja i formulisan problem koji treba istraiti. Vanost foren zike paralelno sa razvojem drugih naunih disciplina kriminalistike, medicine, pat olologije ukazala je potrebu njenog rasvjetljavanja sa pravnog aspekta uzimajui p rije svega znaaj dokaza koji se forenzikom obradom mogu dobiti i sauvati od unitenja , koji mogu biti od neprocenjive koristi zbog pravovremenog davanja kljunih podat aka organima unutranjih poslova i istranim organima koji su bitni za kasnije voenje postupaka. Cilj istraivanja ove oblasti je da se prikae: a) Sadraj materijalnih i personalnih dokaza i njihova ocjena od strane suda. b) Forenzika pravila, radnje i metode obrade dokaza i tragova naenih na mjestu dogaaja i da se ukae na njihov zn aaj za rasvjeljenje krivinih djela i razootkrivanja uinilaca. Drugi cilj ovog speci jalistikog rada je u osnovi mnogo tei i smioniji. Ovaj rad predstavlja pokuaj da se jedna kompleksna, a nadasve nezaobilazna problematika djelomino obradi i da se p rui potpuniji izvor informacija o ovoj temi. Nekada je bilo mnogo laki i jednostav niji rad policije i istranih organa , jer su se osumnjieni samo ispitivali, a dana s se moraju koristiti nauni dokazi i logika to je forenzici dalo mogunost da se nam etne kao vodea nauka u procesu rasvjetljenja krivinih djela i otkrivanja njihovih izvrilaca. Struno obrazovanje kriminalistikih istraitelja, pravnika kriviara i sudije nije kompletno bez odreenih znanja iz forenzike. Iako se u toku dokaznog postupk a na sudu pozivaju strunjaci iz razliitih oblasti da na osnovu svog strunog znanja prue iskaz i da svjedoe o dokazima, okolnostima izvrenja, krivinog djela, uraunljivos ti izvrioca itd , za pravilno razumjevanje i donoenje valjane presude neophodna su odreena predznanja iz forenzike. Bez forenzikog znanja nije mogue pribavljati i vr ednovati materijalni dokaz isto kao to bez kriminalistike koja je u tijesnoj vezi sa forenzikom nije mogue pribavljati ili utvrditi vrjednost iskaza svjedoka ili osumnjienog, optuenog, mogunost i dokazna ogranienja pojedinih radnji. Prema svemu t ome, forenzika je neophodna kako istranim orgranima, tuiocu, sudiji za prethodni p ostupak i prethodno sasluanje, kao i na glavnom pretresu, sudiji za prethodni pos tupak i prethodno sasluanje, kao i na glavnom pretresu, sudiji u drugostepenom po stupku, braniocu. Forenzika kao nauka je primjena je irokog spektra razliitih nauk a kako bi se dobili odgovori na pitanja koja su u interesu zakonskog sistema . P itanja i odgovori uglavnom su vezani uz kriminal, ali esto se odnose i na civilne postupke. 5Ako poemo od toga da su dokazna sredstva izvori iz kojih se dobijaju dokazni osno vi, tj izvori iz kojih se dobijaju injenice koje slue kao podloga za izvvoenje zakl juaka o istinitosti ili neistinitosti onoga to je predmet dokaza. Postoje razni nai ni za odreivanje sistema dokaznih sredstava, s tim da im je zajedniko obiljeje da s tranke nemaju apsolutnu slobodu u izboru ta e im biti dokazno sredstvo. Na zakon ne sadri odredbe o sistemu dokaznih sredstava i uslovima njihove primjene, nego sam o odredbe o izvoenju dokaza pojedinim radnjima dokazivanja ( ispitivanje osumnjien og, odnosno optuenog, sasluanje svjedoka, uviaj i vjetaenje), s tim da se mogu korist iti i druga dokazna sredstva ( isprave, indicije). Pored toga , zakon sadri odred be o zabrani koritenja pojedinih dokaznih sredstava ili metoda za sticanje dokaza . Poto je cilj dokazivanja u krivinom postupku utvrivanje injenica vanih za postupak, svaki izvedeni dokaz mora da se podvrgne ocjeni. Pri ocjeni dokaza sudija se sl ui logikim ( metodom logike dedukcije i indukcije) i tehnikim ispitivanjem ( primjen om naunih i tehnikih metoda kojima se bavi kriminalistika i druge vanpravne nauke. Logiki i tehniki metodi ocjene dokaza dopunjavaju se psiholokom ocjenom, ako su u pitanju dokazi koji se odnose na iskaze lica. Opta ili glavna hipoteza je: Person alni i materijali dokazi su podjednakog forenzikog znaaja za otkrivanje, razjanjenj e i utvrivanje istine. S poredna hipoteza ovog rada je: Forenziki sadraj materijaln ih dokaza esto je putokaz za obezbjeenje personalnih (linih) dokaza. Personalnalni dokaz trebaju biti upotpunjeni i obrazloeni karakteristikama materijalnih dokazaIstraivanje i sveukupan rad e pokazati da li je hipoteza dobro postavljena i da li e na kraju biti potvrena ili odbaena 2) METODE ISTRAIVANJA Prema nekim teoretiarima moemo razlikovati tri osnovne, standardne nauno istraivake metode: normativnu, eksperi mentalnu i istorijsku. 1 Vremenom je prevazieno ovakvo miljenje i danas je u naunoj upotrebi mnogo vei broj metoda. U ovom radu, saglasno karakteru problema, primij enjene su odreene metode kao putokaz nainu rada koji se sastoji od niza postupaka i radnji kojima elimo doi do odreenog rjeenja. 1. Dijalektika metoda je osnovna i opta metoda savremenog naunog saznanja,2 koja podrazumijeva postavljanje teze, antiteze , sinteze i konanih rezultata, te je kao takva koritena u ovom radu kao generalna i kao opta osnova za sve druge metode i rad u cjelini. __________________________ _________________ 1 2Midhat ami, Metodologija naunog rada, Sarajevo, 1990, str. 12. Bogdan ei, Opta metodol gija, Beograd, 1971, str. 17 62. M etoda analize i sinteze u osnovi daje cjelovit pogled na problem. Koristei n aunu metodu teorijske analize,3 predmet istraivanja rastavljen je na sastavne dije love, te se razmatranjem svakog dijela posebno ulo u strukturu problema, a uoene s u karakteristike svakog segmenta, njihove slinosti, razlike i protivrjenosti. 3. I storijskom metodom treba da odgovorimo na pitanje kako su okolnosti uticale na n astanak i razvoj forenzike , njenu evoluciju u odreenoj vremenskoj distanci, u ci lju sagledavanja obiljeja forenzike kao samostalne nauke i njenog razvoja i metod a utvrivanja dokaza u cilju rasvjetljavanju krivinih djela. 4. M etoda dedukcije es to se koristi u drutvenim naukama i pomou nje se zakljuuje podjelom cjeline na vie e lemenata. Koritenjem ove metode nastojaemo doi do novih spoznaja i stavova koji se mogu primijeniti na forenziku uz sve njene specifinosti. 5. Induktivna metoda je slina metodi analize, ijom se primjenom polazi od niza pojedinanih stavova koji nas vode ka odreenom optem stavu (zakljuku). Navedene metode koritene su uporedo i sele ktivno, neke vie, neke manje, ali su u sutini znaajno doprinijele uspjenosti naeg ist raivanja. 3) PREGLED I STRUKTURA RADA Rad se sastoji od 13 logiki povezanih cjelina. Prvi, uvodni i metodoloki dio obraz lae predmet istraivanja, svrhu i ciljeve istraivanja, koritene metode i oekivane rezu ltate. Drugi se odnosi na pojmovno objanjenje forenzike, njen istorijski razvoj i srodne nauke Tree poglavlje objanjava uopteno ta su dokazi, vrste dokaza, ocjenu do kaza, zakonsku ocjenu dokaza i ocjenu dokaza po slobodnom uvjerenju. etvrti dio o bjanjava personalne dokaze: iskaze osumnjienog, svjedoka i vjetaka Peti dio objanjav a materijalne dokaze: mjesto dogaaja i anlizu tragova naenih u kriminalistikoj obra di, postupke na mjestu dogaaja, pretresanje, uviaj (organizovanje, uviaj zatvorene prostorije, otvorenog prostora , dokazna snaga uviaja), rekonstrukciju, pregled n ad osumnjienim, pregled nepokrivenih djelova tijela, obue i odjee , pregled motorno g vozila. esti se odnosi na identifikaciju i metode koje se koriste _____________ ___________________________________ 3 Petar Mandi, Metodologija naunog rada, Banja Luka, 2004, str. 39. 7Sedmi dio obrauje kriminalistiku trasologiju, tragove bioloke, ljudskog i ivotinjsko g porjekla, prikupljanje i pohranu tragova, eshumaciju. Osmi dio obrauje forenziku balistiku, GSR metodu i parafinske rukavice Deveti dio obrauje raunarsku forenzik u Deseti dio obrauje forenziku toksikologiju Jedanaesti dio obrauje Grafologiju Dva naesti dio prua analizu pojedinih vrsta vjetaenja: kombinovano vjetaenje, obdukciju, vjetaenje tjelesnih povreda, poslovnih knjiga, tjelesni pregled osumnjienog, odnosn o optuenog, psihijatrijsko vjetaenje, ronilakih nesrea, analizu DNK, prometno tehniko i sudskomedicinsko vjetaenje. U trinaestom (zakljunim razmatranjima) dali smo pregl ed najznaajnijih razmatranja, rezultate i ukazali uz koritenje navedenih metoda na ostvarenje hipoteze koja je postavljena na poetku rada. II. FOREN ZIKA: POJAM , IS TORIJS KI RAZVOJ I S RODNE NAUKE 1) POJAM drugoj polovici devetnaestog stoljea, nauka prvi put primjenjuje Od najranije doba, primarni alat u forenzikoj istrazi bilo je posmatranje i tumaen je fizikih dokaza. U posmatranje i tumaenje dokaza na sluajeve koje istrauju, a valj anost istraivanja poboljali su i zakljuci iz istrage od strane odgovorne vlasti. Nekoliko pokuaja je bilo za organizovanjem posebnih podruja unutar policijskih odjela za obradu dokaz a. Istrane vlasti pojedinano pribavljaju naune informacija dobivene iz akademskih o dsjeka , hemije ili farmakologija, koji posjeduju kako naunike tako i tehnike inst rumente. Zadatak vlasti je da pronau takve izvore dokaza za obradu od strane tih institucija i da im iste dostave na analizu i obradu. Nadlena odjeljenja za ident ifikaciju su se razvijala paralelno sa poveevanjem kriminala. U poetku, nadlena odj eljenja za identifikacija koristili su Bertillon's metodu identifikacije, koja j e se temeljila na antropolokom mjerenju podrana fotodokumentacijom. Bertillon's te hnika je kasnije zamijenjena daleko tanijom tehnikom otiska prstiju .4 8Kasnije obrada otisaka prstiju se primjenjuje u kombinaciji s novim nainima anali ze fizikih dokaza kao to su bioloke mrlje, kosa, tlo i drugih materijali koji se mo gu pronai na mjestu izvrenja krivinog djela. Sjeme moderne nauke zasijano je u posl jednjoj etvrtini devetnaestog stoljea. Napredak iz tog vremena je bio spor, ali od mjeren. Ameriki znanstvenici su organizovani H.Gradwohl iz sv Louis, M issouri. A merika akademije za forenzike nauke ukljuuje sljedea specifina podruja strunosti: pato ogija, biologija, toksikologija, kriminalistika, forenzika stomatologija, antropo logije, sudstvo, psihijatrija, itd Ostali dijelovi forenzike se razvija u posebn im podrujima kao to inenjerstvo, geologija i mikroskopija. u Ameriku akademiju za fo renzike nauke (AAFS) koja je osnovana 1948 od strane mnogih pionira u tom polju, koji je vodio dr. R. 2) ISTORIJSKI RAZVOJ FORENZIKE M oderna forenzika nauka i njena praktine primjena nastala je sredinom devetnaesto g stoljea. Prethodno, zbog manjka razvoja nauka poput hemije, fizike, biologije i medicine, istraivanje dokaza i sumnjivih smrti trovanjem je u velikoj mjeri je b ilo subjektivno, to je dovelo do velikih polemika i pravnih izazova tokom sudskog suenja. Sam razvoj forenzike tekao je postepeno: 1. Razvoj fotografije u mobilno m obliku i dokumentacije, primjenjuju se na mjesto izvrenja krivinog djela i u lab oratorijima. 2. Razvoj hemije kao nauke preteno u Njemakoj, i primjena ove nove te hnike i instrumenata za analizu hemijskih dokaza, ukljuujui i otrove u tijelu. 3. Usavravanje i primjena mikroskopa za prouavanje biljnih i ivotinjskih tkiva i trago va dokaza na mjestu izvrenja krivinog djela, rtva, ili osumnjienog. 4. U patologija napredak u medicinskom znanju i mogunost da se konana dokumentacija dobije od uzim anje uzoraka ili seciranja u sluaju neprirodne smrti. ___________________________ ___________________ 4 William G. Eckert, Introduction to the Forensic Sciences, str 11 9Napredak u forenzike nauke nije ravnomjeran u svijetu. U nekim evropskim zemljama postoji stoljetni razvoj forenzike preteno u okviru sudskih centara posveenih edu kacija lijenika, pravnika, i inspektora.. Sudska medicina razvila se prilino brzo od poetka. Uz daljnji razvoj laboratorija i instrumenata i tehnika, forenzike toks ikologija i serologije postalo je znaajno na poetku dvadesetog stoljea. Kriminalist ika kao znanost pojavila se prije manje od 65 godina. Forenzika stomatologija i a ntropologija su relativno mlade forenzike specijalnosti iako su postojali izolira ni sluajevi njihove primjene u forenzikoj prolosti. Obrazovanja u raznim podrujima f orenzike nauke koji se razlikuju od obrazovanja na poslu, policiskim odjelima, kr iminalnim laboratorijima do posebne obuke iz forenzike patologije. Specijalno obr azovanja iz forenzike patologije postoji manje od 30 godina. Certifikat je konana potvrda obuke i iskustvo. Ovo je tek nedavno postignuto iz forenzike stomatologij e, forenzike toksikologija, forenzike psihijatrije kroz uspostavljanje organizacij e za certifikaciju od strane strane Fondacije forenzike nauke osnovanu od strane AAFS. 3) FORENZIKA I SRODNE NAUKE Forenzika je povezana sa sljedeim naukama: Patologija Forenzika patologija kao dis ciplina je specijalizacija medicine i subspecializacija patologije. 5 Forenzika patologija je razvijena da istrauje problema vezane za neprirodnu smrti i razne vrste traume ivih osoba. Patolog je doktor medicine koji ima najman je 4 godine treninga u patologija nakon medicinskog fakulteta i jednu dodatnu go dina praktinog iskustva u izvoenju medicinskih autopsija koje ukljuuju neprirodne, sumnjive, nasilne ili neoekivane smrti. Kategorije smrti koje se ispituje su utvr djene zakonom i klasificirane su prema uzroku i nainu nastupanja smrti. Istraga m oe biti praena posmrtnim ispitivanjem i obdukcijom tijela od strane patologa tokom koje se utvruje uzrok i nain smrti. Dokaz iz tijela moe biti upuen na daljnje razma tranje drugim strunjacima poput toksikologa, kriminalista, stomatologa ili antrop ologa. Bioloko ispitivanje dokaza ukljuuje krv i identifikacije mrlja i njihov sad raj. Usporedba krvi se vre u sluajevima utvrivanja oinstva. U sluajevima _____________ ________________________________ 5 William G. Eckert, Introduction to the Forensic Sciences str 12 10silovanja, sperma i slinu, koja moe biti prenesena na druge osobe, moe biti ispita na kako bi se utvrdila krvna grupa napadaa. Razlikovanje ljudske i ivotinjske krvi je takoer dio patoloke istrage. Strunost u biologiji je potreban u sluaju entomolog ije ili botanikih dokaza. Biljke i ivotinje npr mogu biti vaan segment u odreivanju koliko dugo vremena su tijela bila na mjestu gdje su pronaena. Iskustvo patologa tokom ispitivanja ozljeda je korisno u utvrivanju moguih uzroka ozljede ive rtve. Na primjer, u sluajevima policijske brutalnosti vrijeme nastanka ozljeda je vano. Ta koer poatolozi tokom pregleda mogu pregledati ozljede mladog dijeteta kako bi utv rdili da li se radi o sluaju zlostavljanja.Tkivo i hemijskih analiza ivih osoba se obavljaju radi utvrivanja mogue izloenosti opasnostima okolia u industriji ili u kui . Takva testiranja mogu pokazati prisutnost ugljini monoksida, droge, i tetnih met ala kao to su iva i vode s kojima pojedinac moe doi u kontakt. Hemijsko komplikacija kao posljedice prevelike doze droge kod dijeteta ili zlostavljaa, ili pokuaja sam oubistva takoer podlijeu analizi u patolokim laboratorijima. Simuliranje i demonstr acija samoozljeivanja je iznimno zanimljiva i relativno novije podruje istraivanja. Samodestruktivnost je usmjerena na osamljena podruju tijela. Toksikologiju Toksi kologiju se bavi detekcijom droge i otrovnih tvari u tkivima i tekuini. Toksikolok a analiza biolokih tekuina i tkiva se vri kod rtava za koje se sumnja da su otrovana sluajno ili namjerno. Toksikolog za razliku od hemiara prvenstveno obrauje bioloke materijale i moe otkriti otrove u krvi, urinu, eluanom sadraju, ui, cerebrospinalnoj t ekuini i tkivima. Antropologija Forenziki antropolozi su strunjaci u identifikaciji kostiju i skeletnih ostataka. Njihova istraivanja pruaju informacije o spolu, ras i, dobi, i vremenu smrti. Sudska antropologija je iznimno korisna u sluajevima ma sovnih katastrofa sa znatnim skeletnim ostacima ili u sluaju masovnih grobnica. S tomatologija Stomatolog prua informacije kroz ispitivanje zubi i zubarskih protez a. rtava katastrofa ili ubistava mogu biti identifikovane uz usporedbu njihovih s tomatolokih kartona i X-zrake 11za dentalne dokaze od rtava. Odgrizak u jabukama, siru, vakaoj gumi kao i na tijelu rtve mogu biti prouavani od tih naunika. Inenjerstvo Istraga nez goda koje ukljuuju vozila u prometu, vozila za rekreaciju ili aviona industrijskih nesrea, vatra, el ektroinstalacija, zamor metala ili nesrea za koje je potrebno da se primjenjuju n aela inenjerstva za rjeenja o uzrocima nesree. Biologija Ispitivanja biljaka, kukaca , tla, stabala, prljavtine, sjemena i pelud, kao i analizu krvi, moe biti sredstvo znaajnih saznanja za sudsku istragu.. Geologija Ovo polje daje informacije o sti jenama i geolokom materijalu koji mogu ponuditi vrlo vane informacije sudskoj istr azi gdje dokaz ovake vrste se nalazi na automobilu. Geoloki principi se mogu kori stiti kako bi utvrdili gdje se kretalo vozilo ili gdje je rtva ubistva ubijena il i odvedena na osnovu prljavtine ili stijena na njenoj odjei Psihijatrija Psihijatrija je bitna za rjeavanje mnogih forenzikih pitanja. Psihogr ami, koji analiziraju ponaanje linosti i psihijatrijskih problema, mogu ponuditi p rofil napadaa istraiteljima. Samoubojstva zahtijevaju tzv psihiku obdukciju. Psihoo bdukcija je razvijena od strane istraitelja u uredu Dr. Angelesu pod. Thomas Nogu chi i od strane drugih naunika. 6 Psihika obdukcija sastoji se od pregleda psihologa, psihijatara, i patologa na do gaaje i ponaanje koji vode do smrti osobe. Ovakva de facto istraga moe utvrditi pre dispozicijje ponaanja, samoubilake osobine, ili finansijske ili alkoholne probleme vane u utvrivanju uzroka koji dovode do smrti. To je izuzetno vano da se osunjieni odnosno optueni ispravno ispita od strane psihijatra, ako uzrok njegovog ponaanja je medicinski problem. Kriminalistika Kriminalistika zahtijeva nekoliko vrsta ek spertize. __________________________________________ 6 William G. Eckert, Introduction to the Forensic Sciences str 17 12Kriminalistika u malim odjeljenjima i laboratorijima vre osnovni rad, a u veim odj eljenjima su vie specjalizovani. Velike kriminalistike laboratorije mogu imati spe cijalizirana odjeljenja za ispitivanje tragova vatrenog oruje i eksploziva, alata , ispitivanje dokumenta, biolokih ispitivanja, fizike analize, hemijska analize, analize tla, i identifikacija. Odjeljenja za vatrena oruja ispituje metke iz tije la rtava ubistva i usporeuje stanje tih zrna sa onih ispaljenih iz sumnjivog oruja. To se radi sa mikroskopom za usporeivanje, mjerenjem teine zrna i ispitivanje ahur e zrna, inicijalne kapisle i punjenja. Tragovi udarne igle i izbacivaa metaka tak oer se pregledaju. Dokaz se dokumentuje i snima za prezentaciju na sudu tokom svj edoenja kada eksperti prezentuju rezultate snimanja. Ispitivanje eksploziva se po veava u velikim labaratorijima. Osoba koja ispituje eksploziv je odgovoran za pri kupljanje podataka na mjestu zloina, ispitivanje u labaratoriji, rekonstrukciji u reaja i odreivanja tipa eksplozije dali je sluajna ili namjerna Dokaz je esto u segm entima i moe da ukljuuje vremenske ureaje, detonatorske ureaje, eksploziv i paket u kojem je bio eksploziv. Ispitivai eksploziva nekad trebaju da rekonstuiu bombu i p o mogunosti detoniraju u cilju da demonstriraju njenu slinost sa dokazima na mjest u zloina. U sluajevima smrtonosne eksplozije saradnja sa patologom je od presudnog znaaja jer dio eksploziva moe biti u tijelu preminule osobe. Forenzika hemija je o dgovorna za hemiska testiranja droga i ostalih dokaznih supstanci. To ukljuuje za branjene droge, alkohol, zapaljive materije koritene u paljevini i ostatke eksplo zije nakon eksplozije. Ovo odjeljenje moe biti odgovorno za testiranje alkohola u krvi, dahu kao dokaz vonje u pijanom stanju. U kriminalistikoj labaratoriji foren ziari u odjeljenju serologije rade identifikaciju krvi i sjemene tekuine. To zahtj eva visok stepen ekspertize i iskustva u biolokim tehnikama. Analiza tla zahtjeva iskustvo i to kombinuje hemiska i fizika testiranja sa velikom vjetinom koritenja mikroskopa. 13Sam mikroskop je srce kriminaslistike labaratorije. Privatna organizacija M cCron e institut u ikagu je glavni izvor u tom podruju specijalizovan za istraivanje i pr aktinu ispitivanje problema vezanih za tlo i ostalih dokaza u tragovima. 7 Identifikacijoni problemi su dali poticaj za razvoj naunih labaratorija kao sekcije agencija za provoenje zakona. Identifikaciona odjeljenja su osnovno jezgr o moderne kriminalistike labaratorije. Oni igraju ulogu u identifikaciji bjegunac a preko fotografija, crtea ili otisaka prstiju Oni se takoer mogu koristiti katast rofa. M noge tehnike ukljuuju rendgen filmove, fotografiju, otiske prstiju uporeiv anje otisaka zuba i vrsta krvi se mogu koristiti u labaratorijima za identifikac iju. Uporeivanje zvunog zapisa je specijalnost koje je razvijena od strane krimina listike labaratorije u skorije vrijeme. Primjena fizike igra glavnu ulogu u istra zi minutnih dokaza u sluajevima nesrea. Ovo zahtijeva upotrebu instrumenata koji o bavljaju neutronsku analizu koja je nedestruktivni metod ispitivanja. Instrument i difrakcije x zraka takoer mogu biti opremljeni u dobrim labaratorijima U labara torijima za ispitivanje automobilskih nesrea, greka na gumama takoer mogu biti ispi tane. Prava Ekspertiza profesionalnog naunika moe biti od male vrijednosti ukoliko se na sudu neprezentuje na odgovarajui nain. Najvaniji korak u bilo kojoj forenziko j analizi jeste prikupljanje i identifikacija dokaza. Ako dokazni materijal nije ispravno dokumentovan, prikupljen i pohranjen, isti najvjerovatnije nee biti pri hvaen u sudu. Ponekad tragovi naeni na mjestu izvrenja krivinog djela mogu biti jedi ni kljuni dokazi.Dokazna sredstva su izvori iz kojih se dobijaju dokazni osnovi, tj. izvori iz kojih se dobijaju injenice koje slue kao podloga za izvoenje zakljuaka o istinitosti ili neistinitosti onoga to je predmet dokaza. Postoje razni naini z a odreivanje sistema dokaznih sredstava, s tim da im je zajedniko obiljeje da stran ke nemaju apsolutnu slobodu u izboru ta e biti dokazno sredstvo. _________________ __________________________ 7 u sluajevima skeletnih ostataka ili djelova tjela iz William G. Eckert, Introduction to the Forensic Sciences str 18 14Sistem dokaznih sredstava odreuje se i tako to se strankama preputa sloboda da upot rijebe svako dokazno sredstvo podobno za utvrivanje injenica, ako je to u skladu s a pravnim poretkom i osnovnim naelima postupka. III. DOKAZI: VRS TE DOKAZA I DOKA ZIVANJE UOP TE 1) DOKAZI I VRSTE DOKAZA Radnje dokazivanja su one radnje koje sud vri da bi formirao svoje ubjeenje o postojanju ili nepostojanju injenica koje mogu biti od uticaja na njegovu odluku.8 Ovdje je rije o dokazu u formalnom smislu, k oji se poklapa sa dokaznim postupanjem. Dokaz u materijalnom smislu je svaki dok azni osnov ili razlog sadran u odreenom dokaznom sredstvu koji govori o istinitost i neke injenice vane za postupak.9 Zadatak sudova je da rjeavaju pravne sporove, to znai utvrditi injenino stanje i na tako utvreno stanje primijeniti materijalno pravo . Prvo znai rjeavanje injeninog, a drugo pravnog pitanja. Rjeavanje prvog pitanja pre dstavlja reprodukovanje izvjesnog fakta iz prolosti (dogaaja, ljudskog postupka, r adnje, odnosa) i utvrivanje da li taj fakt odgovara uslovima propisanim u odreenoj pravnoj normi. Djelatnost suda pri utvrivanju injeninog stanja sastoji se u utvriva nju odlunih injenica, kako su se zaista odigrale u stvarnosti, odnosno kako postoj e u stvarnosti (konkretno injenino stanje) i u zakljuivanju da li se tako utvreno inj enino stanje podudara sa apstraktnim injeninim stanjem opisanim u normi (apstraktno injenino stanje). Pravna ocjena sastoji se u ocjeni da li na utvreno injenino stanje treba primijeniti u normi sadranu sankciju. Utvrivanje injenine situacije postie se preduzimanjem radnji dokazivanja. Pravilno utvrivanje injenica u krivinom postupku je osnovni i najvaniji zadatak sudova, ali je tei nego u drugim sudskim postupcima . injenino stanje je osnov svakog odluivanja sudova, bilo da se radi o rjeavanju mat erijalnopravnih ili procesnopravnih pitanja ili o donoenju odluke o glavnoj stvar i ili o sporednim, odnosno incidentnim pitanjima. Svaka sudska odluka zasnovana je na izvjesnim injenicama koje su se desile u stvarnom ivotu, a sud ih u postupku mora rekonstruisati i, saobrazno procesnim formama, iskoristiti da bi donio svo ju odluku. Utvrivanje injenica i njihovo podvoenje pod odreenu pravnu normu zahtijev a znatne napore upravo onda kada sudija ne raspolae nespornom injeninom podlogom, n ego mora na bazi prikupljenih dokaza mukotrpno graditi prihvatljivu verziju spor nog dogaaja o kojem se vodi postupak. Kako se esto iznosi, sluajevi u kojima se pos tavljaju pitanja pronalaenja ________________________ 8 9 Ranieri, citirano kod Vasiljevia Gruba, I, str 273 15pravne norme ne ine toliko potekoa koliko sluajevi u kojima se javljaju pitanja utvri vanja injeninog stanja. Od pravilnog utvrivanja injenicnog stanja zavisi pravilna pr imjena prava, kao garancija zakonitosti sudskih odluka. Potrebu i interes drutven e zajednice da se injenice u krivinom postupku pravilno utvrde, prate mnogobrojne tekoe. Prije svega, najvei interes da otea prikupljanje dokaza i sprijei utvrivanje is tine ima sam osumnjieni, odnosno optueni, ako je zaista kriv. U prilog osumnjienom, odnosno optuenom u tom smislu ide i injenica to se krivino djelo desava najee iznenad o, tako da je teko obezbijediti unaprijed sigurne dokaze. Zbog toga se u krivinom postupku mora dozvoliti upotreba svakog podobnog dokaznog sredstva, od kojih su neka (najee svjedoci) nesigurna. Neke od ovih tekoa dolaze i otuda to uspjeh u dokaziv anju injenica u krivinom postupku zavisi i od toga koliko sudija poznaje druge nep ravne nauke, tehnike i vjetine. U obavljanju toga posla sudija nema pomoi u pravni m naukama, ve je upuen na ivotno iskustvo, poznavanje ljudi i uslova ivota, na pravi la raznovrsnih kriminalistikih tehnika, forenzike, zakone psihologije, logike i s lino, tako da sudija, obrazovan iskljuivo kao pravnik, sposobnosti potrebnih za ut vrivanje injenica nema ili ih ima sasvim malo, naroito na poetku karijere, kada nema jo ni ivotnog iskustva.5 Ovome treba dodati i novi zadatak utvrivanja kriminoloke l inosti osumnjienog, odnosno optuenog, radi pravilnog izricanja krivine sankcije, to i ziskuje angaovanje kadrova raznih specijalnosti (pored vjetaka) i otvara problem o dnosa suda sa tim kadrovima. Iz definicije dokaza u materijalnom smislu moe se za kljuiti da se pojam dokaza sastoji iz tri elementa: predmet dokaza, dokazni osnov i dokazna sredstva..injenica koju treba dokazati je predmet dokaza (thema proban di). Predmet dokaza je tvrdnja (thesis probandi) o postojanju (probatio), rjee o nepostojanju (refutatio) mjenice.10 injenica koja je ve utvrena i iz koje se izvodi zakljuak o istinitosti injenice koju treba dokazati naziva se dokazni osnov ili ra zlog (argumentum probatio). Izvori iz kojih se dobijaju injenice koje predstavlja ju dokazni osnov nazivaju se dokazna sredstva (instrumenta probandi). Dokazna sr edstva su forme (oblici) u kojima se dokazni osnov pojavljuje.11 Dokazni osnov s adran je u dokaznom sredstvu i slui utvrivanju dokaznog predmeta. Dokazni osnovi su , teorijski posmatrano, bezbrojni, za razliku od dokaznih sredstava, koja su ogr aniena, jer su ogranieni i oblici u kojima se dokazni osnov javlja. Izmeu dokaznog osnova i dokaznog sredstva ne postoji ni kvantitativna podudarnost: pomou jednog dokaznog sredstva moe se dokazivati vie dokaznih osnova.12 _______________________ ___________________________________________________ 10 11 12 Gruba, I, str.273. Pavii. str 401 U vezi sa dokaznim sredstvima u teoriji se spominje i njihova t aksativnost.Upot reba tih sredstava moe bit doputena, zabranjena ili upitna 16Nain dokaza (modus probandi) je posebna karakteristika dokaza u krivinom postupku. Podobnost dokaznog sredstva da uvjeri sudiju u istinitost injenice koja je predm et dokazivanja naziva se dokaznom snagom (nervus probandi). Polazei od dokazne sn age, dokazi se dijele na: (a) Potpune i nepotpune, zavisno od toga da li se injen ice utvruju sa obiljejem istinitosti ili kao vjerovatne. Potpun dokaz je onaj koji u cijelosti potvruje istinitost ili neistinitost neke sporne injenice, a nepotpun ili poludokaz ini to samo djelimino.13 Presuda se moe zasnovati samo na potpunom d okazu, a nepotpun dokaz dovoljan je za procesne radnje koje se prema samom zakon u mogu preduzeti "ako postoje osnovi sumnje"14 (b) Neposredne ili posredne. Nepo sredni dokazi zasnivaju se na neposrednom opaanju injenica (uviaj koji vre organi po stupka), a posredni na saznavanju injenica posrednim putem, preko drugih izvora ( svjedoka, vjetaka, isprava itd). (c) Dokaze u uem smislu (neposredno, direktno opaa nje injenica koje vre organi krivinog postupka o postojanju izvjesne Ovakvo razliko vanje dokaza imalo je svoje opravdanje u samom zakonu u uslovima vladavine uenja o zakonskoj vrijednosti dokaza. Prelaskom na uenje o slobodnoj ocjeni vrijednosti dokaza, ova podjela je izgubila od svoje vrijednosti pravno relevantne injenice) i dokaze u irem smislu (indicije), tj. injenice koje nisu pravno relevantne, ali na osnovu ijeg postojanja se logikom argumentacijom dolazi do zakljuka o postojanju pravno relevatne injenice. Da bi neka injenica u krivinom postupku posluila kao ind icija, dakle da bi se iz nje moglo logikim putem utvrditi postojanje pravno relev antne injenice, ta injenica (indicija) mora biti utvrena. M anja vrijednost indicij a proizilazi uopteno iz toga to one, zahtijevajui od sudije logiko zakljuivanje o pos tojanju ili nepostojanju pravno relevantnih injenica na koje upuuju, pruaju uvijek samo manji ili vei stepen vjerovatnoe o postojanju tih injenica. Izvor informacija o indicijama, po pravilu, nalazi se u raznim predmetima koji su u vezi sa krivini m dogaajem. (d) Dokazi optube i dokazi odbrane. Osnov klasifikacije je u vrijednos ti dokaza, polazei od prirode stranakih zahtjeva u krivinoj stvari. Dokazi optube po tkrepljuju optubu, a dokazi odbrane -odbranu. Vrijednost ove podjele je relativna , jer priroda dokaza zavisi od ocjene suda prilikom presuenja krivine stvari. Sem toga, nastupanje i izvoenje dokaza moe potei, pored stranaka, i od krivinog suda. Is to tako, obaveza je tuioca, kao predstavnika dravnog organa, da izvodi kako optune, tako i odbrambene dokaze, radi utvrivanja kako injenica koje terete osumnjienog, o dnosno optuenog tako i onih koje idu u njihovu korist. _______________ 13 14 Dimitrijevi, str. 186. Gruba, I, str. 273 i 27 17(e) Personalni ( lini) i stvarni ( materijalni) dokazi ukazuje na razliitu prirodu izvora dokaznih informacija. Personalni dokazi nastaju kao rezultat opaanja i ps ihikog preivljavanja lica koja su bila u kontaktu sa izvrenjem krivinog dela (svedoc i, oteeni kao posebna kategorija svedoka, osumnjieni). Dokazne informacije od ovih lica uzimaju se dobijanjem iskaza. Kod ove vrste dokaza od prevashodnog znaaja su problemi opaanja, zapamivanja i zaboravljanja svedoka i osumnjienih, kao i taktika dobijanja istinitog iskaza. Stvarni (materijalni) dokazi nastaju u vezi sa izvre njem krivinih dela u procesu meusobnog delovanja materijalnih objekata ili meusobno g delovanja izvrioca i rtve ili izvrioca i materijalnih objekata, pri emu dolazi do prenosa kriminalistikih informacija sa jednih na druge. Ova klasifikacija ima svo j osnov u samom izvoru informacije, tj. u tome gdje se nalaze injenice koje e biti iskoriene kao dokaz u krivinom postupku. Pod materijalnim dokazima podrazumijevaju se razne fizike stvari koje mogu posluiti kao dokaz , s tim da one nisu nikakva p osebna vrsta dokaza, nego pripadaju drugim dokazima (isprave) ili su predmet uvia ja ili vjetaenja.15 Iz njihovog zapaanja procesni organ crpi saznanja o injenicama k oje se utvruju. Takav dokaz je sadraj isprave i sadraj tehnikog snimka. Personalni d okazi su iskazi odreenih lica (osumnjienog, odnosno optuenog, svjedoka, vjetaka). Op ravdanost ove klasifikacije je u njenoj oiglednosti, a vrijednost, uglavnom, u to me to je sud pri ocjeni stvarnih dokaza u mogunosti da potrai oslonac u dostignuima drugih nauka (prirodnih, tehnikih itd), dok je kod linih dokaza preputen uglavnom s ebi, tj. svome znanju i umijeu. Zakon propisuje da se dokazi izvode na glavnom pr etresu i da sud presudu smije zasnivati "samo na injenicama i dokazima koji su iz neseni na glavnom pretresu". Poto pod pojmom izvoenja dokaza podrazumijevamo svaku radnju utvrivanja sadraja dokaza, ovo izvoenje se protee i na istragu. U tom sluaju se, zapravo, rezultati izvoenja dokaza prije glavnog pretresa, njihovom zapisnikom legitimacijom "konzerviraju", kako bi se u sluaju potrebe 16 mogli upotrijebiti na glavnom pretresu, umjesto ponovnog izvoenja istog dokaza. No, bez obzira na to o kojem se stadiju krivinog postupka radi, izvoenju dokaza prethodi odluka o tome hoe li se neki dokaz koji je pribavljen izvesti ili ne. ( f) Originarni i izvede ni dokazi zasnovana je na kriterijumu da li se pred sudom, u procesu dokazivanja nalazi nosilac dokazne informacije ( signal) koji je odrazio kriminalistiku info rmaciju prilikom izvrenja djela, ili surogat, njegova zamjena na kojoj je sauvana kriminalistika dokazna informacija fiksirana nakon izvrenja djela, zato to je origi narni nosilac dokazne informacije nedostupan. Originarni dokazi, odnosno nosioci dokazne informacije su pravilo, s obzirom na to da pred sudom treba da figurira ju upravo oni nosioci dokazne informacije koji su nastali prilikom izvrenja krivin og dela i u vezi sa njim. Oni su u pravom smislu rei (originarni) izvor dokaza. 15 16 Bayer, II, str.17 Dimitrijevi, str. 187 18Izvedeni dokazi su kopija dokazne informacije, formirane prilikom izvrenja krivino g dela i u funkciji njegovog izvrenja. Oni su nuno zlo, i koriste se u situacijama kada se na drugi nain ne moe sauvati originarna dokazna informacija od propadanja. Na primer, odraen trag obue u snegu, blatu, mokroj zemlji, otisak prsta koji je o stao na nametaju u prostoriji u kojoj je izvrena provalna kraa. Da bi se navedeni t ragovi sauvali od unitenja, moraju se odlivati (mulairati), a otisak prsta preneti na daktiloskopsku foliju, pa potom uporediti sa neutralnim komparativnim uzorcim a uzetim od sumnjivih lica. M ulairani (odliveni) otisci obue uzeti sa snijega ili mokre zemlje, fiksirani otisak prsta na daktiloskopskoj foliji, ili fotografisa n otisak prsta, izvedeni su dokazi, zato to su odrazili i trajno obezbedili krimi nalistiku informaciju sa originarnog nosioca, jer se originarna informacija kratk o vreme nakog izvrenja dela, zauvjek gubi. 2) Ocjena dokaza Ocjena dokaza predstav lja posljednju, zavrnu i najvaniju aktivnost suda, kojom se postie krajnji cilj dok azivanja. Poto je cilj dokazivanja u krivinom postupku utvrivanje injenica vanih za p ostupak, svaki izvedeni dokaz mora da se podvrgne ocjeni. Ocjenu o istinitosti i li neistinitosti injenice vri sud na glavnom pretresu i izlae je u razlozima presud e. Ocjenu dokaza sud vri i u drugim fazama postupka (odreivanje pritvora, potvrivan je optunice, itd), ali u druge svrhe. Ocjenu dokaza mogu da vre i stranke: tuilac i optueni. Pri ocjeni dokaza sudija se slui logikim (metodom logike dedukcije ili ind ukcije) i tehnikim ispitivanjem (primjenom naunih i tehnikih metoda kojima se bavi kriminalistika i druge vanpravne nauke). Logiki i tehniki metodi ocjene dokaza dop unjavaju se psiholokom ocjenom, ako su u pitanju dokazi koji se odnose na iskaze lica, ime se bavi sudska psihologija. Naravno, najvaniju uloogu u ocjeni dokaza im a iskustvo sudije. Rezultat ocjene dokaza moe biti jae ili slabije uvjerenje o tom e da li odnosna injenica (ili injenice) postoji ili ne postoji. 17 Princip je da s e jedna injenica dokazuje sa vie dokaznih osnova. Ako vie dokaznih osnova dokazuje neku injenicu na isti nain, u pitanju je sticaj dokaza. Kolizija dokaza postoji ak o vie dokaza predstavlja istu injenicu razliito. S umnja je najnii stupanj ubjeenja u istinitost neke injenice i postoji kada su razlozi koji govore za i protiv istin itosti jednaki ili su, ak, razlozi protiv jai od osnova za. Zakon i same osnove su mnje diferencira po intenzitetu i govori o osnovima sumnje i o osnovanoj sumnji. Osnovana sumnja (probable cause) je vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim d okazima koji upuuju na zakljuak da je izvreno krivino djelo. Osnovi sumnje su utvrene injenice i okolnosti koje posredno ukazuju na mogunost postojanja _______________ ___________________________________ 17 Miodrag N. Simovi, Krivino procesno pravo Uvod i opti dio, str 271 19krivinog djela, na odreeno lice kao uinioca, kao i na bliu ili dalju vezu izmeu krivin og djela i uinioca. Teorija osnovanu sumnju odreuje kao vii stepen sumnje, koji se bazira na prikupljenim podacima i dokazima i esto se za ovaj oblik sumnje koriste nazivi "sasvim dovoljna sumnja", "ozbiljna sumnja" i "razumna sumnja".18 Postoj anje osnova sumnje ocjenjuju tuilac, koji nareuje sprovoenje istrage ako postoje os novi sumnje da je izvreno krivino djelo i ovlaena slubena lica koja preduzimaju potre bne mjere u sluaju saznanja za krivino djelo . O osnovanoj sumnji odluuje sud. Vjer ovatnoa se nalazi izmeu izvjesnosti i sumnje i postoji kada sudija nije potpuno uv jeren u istinitost neke injenice koju utvruje, tj kad nije doao do izvjesnosti, ali su razlozi koji govore za istinitost injenica jai od razloga koji stoje protiv, a zakon izriito dozvoljava da sud odlui na osnovu takvog nieg stepena uvjerenja. Izv jesnost je postizanje takvog stepena uvjerenja u kome svi razlozi govore za isti nitost relevantnih injenica, tako da se u njih ne moe posumljati. 3) Zakonska ocje na dokaza i ocjena dokaza po slobodnom uvjerenju Zakonska ocjena dokaza, karakter istina za istrani (inkvizicioni) krivini postupak, postoji kada se ocjena izvedenih dokaza i utvrivanje istinitosti injenica koje se njima dokazuju vri po pravilima p ropisanim u zakonu, u kojima je odreeno koja koliina i kakvoa dokaza treba da se st ekne da bi se injenice koje su predmet dokaza morale, odnosno mogle uzeti dokazan im. U praktinoj primjeni zakona i ove ocjene, sudija je bio duan da se strogo prid rava zakona i da dokazima prizna onu vrijednost koja im je bila odreena zakonom, b ez obzira na svoje lino ("intimno") uvjerenje o stvarnoj vrijednosti pojedinih do kaza. Zbog toga se smatra da je sudija, prema ovoj ocjeni, bio jedna vrsta tehnia ra, koji je imao zadatak da utvruje i kvantitet i kvalitet dokaza koji se trae za utvrivanje injenica u krivinoj stvari. Ocjena dokaza po slobodnom uvjerenju postoji kada sudija vri ocjenu izvedenih dokaza o postojanju injenica na osnovu sopstvene analize, ne po pravilima utvrenim u zakonu. Svoje slobodno uvjerenje o vrijednos ti izvedenih dokaza sud formirana osnovu logike analize i psiholoke ocjene dokazno g materijala, nevezan nikakvim zakonskim pravilima o ocjeni dokaza, jedino sa ob avezom da o toj ocjeni poloi raun u obrazloenju svoje odluke. Odsustvo vezanosti i ogranienosti suda formalnim dokaznim pravilima podrazumijeva da se ne odreuje vrij ednost pojedinog dokaza, niti se bilo kojem od njih daje prvenstvo, ve se ostavlj a sudiji da to uini po svome uvjerenju. Slobodna ocjena dokaza je, dakle, ocjena osloboenapravnih pravila, koja bi a priori odreivala vrijednost pojedinih dokaza.1 9 Izuzetno, trai se da se odreene okolnosti dokazuju samo odreenim dokaznim sredstv om (npr. za ponavljanje postupka u korist osuenog okolnost daje pravnosnana presud a zasnovana na lanom iskazu svjedoka dokazuje se pravnosnanom presudom da je svjed ok oglaen krivim za krivino djelo davanja lanog iskaza. ___________________________ _______________ 18 19 Grupa autora, Komentar zakona o krivinom postupku, str. 93. Stevanovi, str.198 20Izuzetak od slobodne ocjene dokaza je i pravilo da se odreena injenica ne moe uzeti kao dokazana ako tome u prilog ne idu odreeni dokazi kao i posebna pravila o dok azima u sluajevima seksualnih delikata. Ocjena dokaza po slobodnom uvjerenju znai slobodnu (ali razumnu i loginu) ocjenu d okaznog materijala, a da bi takva bila, ona mora biti obrazloena. Potreba i obave za obrazlaganja odluke treba da iskljui samovolju suda i omogui uvid da li se ocje na dokaza kretala u zakonskim okvirima, te da li su pravilno primijenjeni zakoni logike o pravilnom miljenju i zakljuivanju. Sud je obavezan da u obrazloenju odluk e navede koje je injenice uzeo za dokazane i zbog ega. Predmet ocjene dokaza po sl obodnom uvjerenju je svaki dokaz za sebe i svi zajedno. Svaki dokaz se cijeni, a li ne izolovano od drugih dokaza. Sud je duan da savjesno ocijeni svaki dokaz poj edinano i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvede zakljuak d a li je neka injenica dokazana. Ocjena dokaza po slobodnom uvjerenju vai samo za o cjenu vjerodostojnosti i vrijednosti izvedenih dokaza. Sudiju, meutim, obavezuju odredbe zakona o nastupanju i izvoenju dokaza. Sud moe slobodno da cijeni samo inje nice i dokaze koji su izneseni na glavnom pretresu, na kojima zasniva presudu. IV. PERSONALNIDOKAZI 1) IS KAZ OS UMNJIENOG Iskaz osumnjienog je izjava koju on daje u tom svojstvu o krivinom djelu koje mu s e stavlja na teret i drugim pitanjima krivine stvari koja je predmet suenja. Iskaz osumnjienog je, prije svega, sredstvo odbrane osumnjienog, ali moe da poslui i kao dokazno sredstvo (koje se uzima u obzir prilikom utvrivanja injenica). Iskaz osumn jienog koristi se kao vano sredstvo ne samo zbog toga to u nekim sluajevima nikakvih drugih dokaza nema, ve i zbog toga to moe korisno posluiti za provjeru vjerodostojn osti i istinitosti drugih dokaza.20 Krivini postupak se ne moe odrei upotrebe iskaz a osumnjienog kao dokaznog sredstva, jer je osumnjienom, kao neposrednom uesniku do gaaja o kome se sudi, po pravilu, najbolje poznato da li je i kako djelo izvreno. Drava bi se mogla odrei iskaza osumnjienog kao dokaznog sredstva u krivinom postupku jedino ako bi tuilac uvijek ili uglavnom raspolagao sa dovoljno drugih dokaza, p omou kojih bi se sa sigurnou mogle utvrditi injenice koje se u krivinom postupku utvru ju. U tom sluaju, osumnjieni bi u krivinom postupku imao poloaj isljuivo procesnog su bjekta. Iskaz osumnjienog moe biti dokazno sredstvo i kada ne sadri priznanje, jer se elementi dokaza obezbjeuju iz svih dijelova njegovog iskaza koji se odnose na i njenice koje su ______________ 20 Gruba, I, str. 301 21predmet dokaza. Sve dokazne elemente iskaza osumnjienog tuilac je obavezan da prov jerava drugim dokaznim sredstvima. U naem krivinom postupku osumnjieni, odnosno opt ueni ne moe u krivinoj stvari u kojoj odgovara imati svojstvo svjedoka, ak ni onda k ada treba da prui obavjetenja o injenicama koje se odnose na trea lica. Jedno lice m oe biti sasluano kao svjedok samo ako u toj krivinoj stvari nema svojstvo osumnjieno g, odnosno optuenog.21 Poseban znaaj ima priznanje (confessio) koje osumnjieni moe d ati u svom iskazu. Priznanje predstavlja izjavu kojom osumnjieni tereti sebe za i zvrenje krivinog djela, odnosno djelimino ili potpuno prihvata navode optube kojima se oznaava kao uinilac. Priznanje je jedan od najspornijih dokaza u krivinom postup ku, prema kome u sudskoj praksi i nauci postoji dosta predrasuda i ekstremnih tu maenja. Na jednoj strani, priznanje se nekada precjenjivalo, smatralo se idealnim dokazom, kraljicom dokaza (regina probationum) i svi napori su bili usmjereni k a njegovom dobijanju, to se smatralo ciljem dokazivanja. Priznanje postoji ako os umnjieni u cjelini ili djelimino prihvata optubu. Priznanje osumnjienog, shvaeno u uem smislu, jeste potvrivanje osumnjienog daje uinio krivino djelo. Priznanje u irem smi slu je svaka izjava osumnjienog da je istinita neka vana injenica koja se tie njegov e krivice, a za njega je nepovoljna. Priznanje osumnjienog mora biti izriito. Znai da nema preutnog priznanja. Priznanje, dalje, moe biti: (a) vansudsko i sudsko, pr ema tome da li je dobijeno pred sudom u krivinom postupku ili van postupka; pred tuiocem, policijom ili nekim slubenim ili privatnim licem. I jedno i drugo priznan je ima dokaznu vrijednost koja se cijeni po slobodnom uvjerenju, a razlika je sa mo u tome to je dokazivanje vansudskim priznanjem sloenije, (b) Prosto i k valiflk ovano. Prosto priznanje postoji kada osumnjieni priznaje ono za to se optuuje, bez ikakvih ogranienja. Kvaliflkovano priznanje postoji kada osumnjieni, priznajui izvre nje djela, istie u isto vrijeme okolnosti koje iskljuuju krivino djelo ili krivinu o dgovornost ili je bar umanjuju, (c) Potpuno i nepotpuno (djelimino), prema tome d a li osumnjieni priznaje sve navode iz tube koji mu se stavljaju na teret ili samo neke, a druge odbija, (g) S udskim priznanjem u uem smislu smatra se priznanje d ato pred sudijom, odnosno sudeim vijeem na glavnom pretresu, a sudskim priznanjem u irem smislu priznanje dato pred nekim drugim organom krivinog postupka. Sudsko p riznanje u irem smislu je sloeno na isti nain kao i vansudsko priznanje, (d) Dobrov oljno i neizbjeno priznanje, prema tome da li se osumnjieni slobodno odluuje da pri zna ili to ini pod uticajem ve otkrivenih injenica i okolnosti. ________________________________________________________________________________ ______ O argumentima za suprotno stanovite (npr. radi se o pravu na odbranu; zako n nigdje nije izriito iskljuio takvu mogunost) vidjeti Peri, Branko: Optueni i tuilac kao svjedoci u dokaznom postupku, "Glasnik pravde", Banja Luka, broj 12/04, str. 62-69. 21 221.2 Problemi u vez sa ispitom osumnjienog Sloena pitanja ispita osumnjienog proizil aze, prije svega, iz injenice da on najbolje zna injenice o djelu koje mu se stavl ja na teret, ali i da osumnjieni ima interes da ne govori istinu, ako je to za nj ega nepovoljno. To je problem (kako ga neki nazivaju) "osumnjienog kao aktivnog d okaznog sredstva", gdje osumnjieni aktivnim ueem, davanjem iskaza (u prvom redu priz nanja), omoguava saznavanje istine, pri emu se javlja pitanje da li na dananjem ste penu drutvenog razvoja treba koristiti saradnju osumnjienog, na koji je nain korist iti, koji se metodi mogu primijeniti da bi se osumnjieni privolio na tu saradnju i kojim je sredstvima doputeno savlaivanje otpora toj saradnji (npr. predoavanje ma terijalnih dokaza, ukazivanje na protivrjenosti, pozivanje na savjest i ast, dranje u neizvjesnosti o prikupljenim dokazima). 1.3 . Ocjena iskaza osumnjienog Iskazu osumnjienog, posebno kada sadri priznanje, i u teoriji i u praksi pridavan je raz liit znaaj. Stavovi su se kretali od bezuslovne dokazne vrijednosti priznanja (con ffesio est regina probationem) do odricanja svake njegove dokazne vrijednosti. U naem zakonu, prema ovom pitanju zauzet je sljedei stav: iskaz osumnjienog, i kada sadri priznanje, cijeni se kao i svaki drugi dokaz. Za tu ocjenu, kao i uopte ocje nu bilo kojeg dokaza u krivinom postupku, nema pravnih razlika. Iskaz osumnjienog moe biti pun dokaz ili nemati nikakve dokazne vrijednosti, tako da sud, s obzirom na cjelokupan dokazni materijal, moe osloboditi optuenog koji je priznao, a osudi ti optuenog koji nije priznao. 2) IS KAZ S VJEDOKA Iskaz svjedoka je u praksi najei dokaz u krivinom postupku, ali je ocjena dokazne vrijednosti svjedokog iskaza naj tea od svih ocjena dokazne vrijednosti radnji dokazivanja. Procjena da e novi tehn iki dokazi za utvrivanje injenica zamijeniti subjektivne iskaze svjedoka, pokazala se nerealnom, jer su oni ogranieni samo na odreene sluajeve. Kod takvog stanja stva ri, ostalo je jedino da se korienje svjedoka i ocjena vrijednosti njihovih iskaza postave tako da se uoeni nedostaci otklone ili svedu na to manju mjeru, to zavisi o d tuioca, odnosno sudije, koji treba, najprije, da pravilno ulno primi iskaz svjed oka, a zatim da ocijeni njegovu vrijednost. To oteava rad tuioca, odnosno sudije i pretpostavlja da, osim pravnih znanja, on poznaje i psihologiju i logiku. Osnov ni problem pri ocjeni iskaza svjedoka jeste utvrditi u kojoj mjeri se izjava svj edoka o injenicama podudara sa stvarnim stanjem. Najvei broj svjedoka koji su vidj eli neki kriminalni dogaaj potiu iz kruga poznanika optuenog ili oteenog, prijatelja ili roaka od kojih je a priori teko oekivati potpun i pouzdan iskaz. 22 I oni koji to nisu, esto ne mogu dati takav iskaz barem iz etiri razloga: 1. zbog pogreaka u z apaanju (krivino djelo je obino nenadan i nasilni dogaaj, ________________ 22 Krapac, str 286 23psihofiziko stanje nekog lica je takvo da ono nema dobre osjeaje i sl). 2. zbog ne dostatka u sjeanju (nastupio je npr. potpuni zaborav, tzv. lano sjeanje) 3. zbog po greaka u imaginaciji (ljudi su skloni, pogotovo pred autoritetom vlasti, konfabul irati, mijenjati ili dopunjavati podatke iz sjeanja - da stvore ljepi dojam, da se prave vanim itd.) 4. zbog pogreaka u rasuivanju ((pogrena tumaenja podataka, nedosta tak autokritike ili pretjeranost u njoj itd.) 23 Osim istinitog iskaza (kada pos toji podudarnost izmeu iskaza i realnosti injenica), postoje i laan i pogrean iskaz. Iskaz je pogrean kada postoji nepodudaranje iskaza svjedoka sa realnou iz razloga koji su van volje i svijesti svjedoka. Pogrean iskaz moe naslati zbog greaka" prili kom primanja utisaka (greke u percepciji) i njihovog pamenja, kao i zbog izlaganja onoga to je svjedok primio (greke u reprodukovanju). Nepodudaranje iskaza svjedok a sa realnou moe da nastupi iz razloga koji zavise od volje \ svijesti svjedoka, i tada je iskaz laan. Za ocjenu vjerodostojnosti iskaza svjedoka tuilac, odnosno sud ija mora uzeti u obzir vie elemenata, koji se cijene subjektivno i objektivno: (a ) da li je iskaz dat slobodno ili po nagovoru, pod prinudom i tome sl., (b) da l i je svjedok fiziki i duevno sposoban da zapazi injenice, zapamti ih i reprodukuje, (c) da li njegov karakter i moralne osobine ulivaju povjerenje ili izazivaju po dozrenje, (d) da li je u nekom odnosu sa strankama (srodstva, slubene ili dunike za visnosti i sl.) ili je nezavisan, (e) da li je sadrina datog iskaza logina, vrsta, postojana, jasna i opredijeljena, (f) da li je iskaz rezultat neposrednog opaanja ili je u pitanju svjedoenje po uvenju, (g) da li se iskaz slae sa drugim dokazima i poznatim okolnostima sluaja, (h) da li se slae sa iskazima drugih svjedoka, i) d a li potie sa glavnog pretresa ili je dat samo u istrazi, (j) da li je dat pod za kletvom 24 _______________________ 23 24 Krapac, str 286 Ibidem 24Da bi njegov iskaz imao dokaznu snagu, trebalo bi da svjedok moe i hoe da kae istin u, tj. da je sposoban da opazi injenice (inae je iskaz pogrean) i da je iskren (inae je iskaz laan). 3) POJAM VJE TAKA I NJEGOVOG IS KAZA Iskaz vjetaka je izjava proce sno nezainteresovanih lica, koje stranke i sud uzimaju da na osnovu strune spreme ili vjetine (lege artis) steene vrenjem poziva opaze izvjesne injenice, okolnosti i li pojave ili da o njima daju svoje miljenje, jer za to struna pravna sprema i opte obrazovanje sudija nisu dovoljni. 25 Uglavnom se uzima da postoje tri grupe razloga za vjetaenje: (a) saoptavanje optih s tavova nauke i umijea, (b) konkretne procesne injenice i (c) posebno poznavanje st vari. Vjetak, kao posebna vrsta svjedoka, nije potreban ako stranke i sud mogu ra zumjeti i vrednovati dokaze bez pomoi lica koja imaju specijalizovano razumijevan je i znanje o nekom predmetu. Vjetaenje je djelatnost vjestaka na prikupljanju nal aza (visum repertum) i miljenja (parere). U nalazu vjetak daje ono to je opazio i i spitivanjem utvrdio, a znaajno je za razjanjenje relevantnih injenica. Miljenje, koj e u cjelini mora biti osnovano i obrazloeno, predstavlja vjetakovo rjeenje postavlj enog zadatka i odgovor na istaknuta pitanja za rasvjetljenje vanih injenica u konk retnoj krivinoj stvari. Nalaz i miljenje se uobiajeno daju u jednom postupku, ali j e mogue da se daje samo miljenje ili samo nalaz. Vjetaenje se danas proiruje i na kri minoloko ispitivanje osumnjienog, odnosno optuenog u toku postupka i u toku izvrenja mjera bezbjednosti i vaspitnih mjera neodreenog trajanja (kriminoloka ekspertiza) , a do toga je dolo usljed evolucije materijalnog krivinog prava i novih zahtjeva koji su stavljeni pred sud u vezi sa linou osumnjienog. Ono to vjetak ispituje predmet je dokaza, a ono to vjetak podnosi nije nikakav definitivni sud o predmetu dokaza , ve dokaz kao kao i svaki drugi koji sud treba da ocijeni i _______________ 25 Markovi, str 309 25na osnovu toga da ga prihvati ili odbije. Vjetak treba da raspolae strunom (tehnikom ) i pravnom sposobnou za vjetacenje. U pogledu strune sposobnosti, podrazumijeva se odreeno potrebno znanje (struna sprema), koje e mu omoguiti da zapazi odreene injenice i da o njima da svoj sud. Struno znanje dokazuje se odgovarajuim svjedoanstvom ili diplomom o strunoj sprerni i osposobljenosti za vrenje odreene djelatnosti ili isk ustvu u vrenju zanimanja, poziva ili vjetine. Strunost vjestaka znai kako formalno o brazovanje u odreenoj oblasti tako i viegodinje iskustvo , zapaene rezultate u radu, suvremeno poznavanje i teoriskih i praktinih problema odreene oblasti, vladanje s avremenom metodologijom, stalno praenje i upoznavanje sa razvojem i perspektivama u odgovarajuoj disciplini. Potrebna strunost vjetaka je uvijek konkretna, kako obz irom na standarde konkretne strune oblasti, tako i s obzirom na potrebe krivinog p ostupka. ne posjeduje usko Procjena dokazne vrijednosti vjetaenja je izuzetno sloen a djelatnost koja zahtjeva dobro poznavanje kriminalistike i osnovnih mogunosti i ogranienja pojedinih vrsta vjetaenja. Sudija mora da bude kritian u analizi vjetakov og nalaza i miljenja. Problem je u tome to sudija ne posjeduje usko struna znanja k oja bi mu omoguila da kritiki i potpuno provjeri vjetaenje. Usljed toga u praksi se deava da sudija nekritiki prihvati nalaz i miljenje vjetaka i da faktiki vjetak bude t aj koji presudno utie na donoenje sudske odluke. U osnovi, sud procjenjuje svaki n alaz i miljenje vjetaka u skladu sa slobodnom sudiskom ocjenom dokaza tako to ga pr vo ispituje posebno, a zatim u vezi sa drugim dokazima. V. S TVARNI ( MATERIJALN I) DOKAZI - MJES TO DOGAAJA I ANALIZA TRAGOVA N AEN IH U KRIMIN ALIS TIKOJ OBRADI 1 ) POS TUPCI NA MJES TU DOGAAJA M jesto dogaaja (engl. crime scene) obino je definirano kao mjesto gdje se dogodio kriminalni in. Pod tim pojmom podrazumijeva se u makroskopskom smislu cijela reg ija, a ne samo odreena lokacija; tako tijelo rtve i svaki dio sredstva kojim je poi njen zloin 26takoer predstavlja mjesto dogaaja. Nadalje, svako drugo mjesto ili osoba ukljueni u zloin ulaze u kontinuitet mjesta dogaaja. 26 M jesto na kojem je poinjen zloin nazi va se primarno mjesto, a u sluaju naknadnog prijenosa tijela ili sredstva poinjenj a zloina novo mjesto naziva se sekundarnim. U mikroskopskom smislu svaki objekt i li dio materijala povezan s mjestom zloina smatra se dijelom mjesta dogaaja. Za pr avilno rjeenje svakog pojedinog sluaja potrebne su makroskopska i mikroskopska ana liza mjesta dogaaja te dovoenje u loginu vezu sa rtvom ili s poiniteljem zloina. M jes to dogaaja je u pravilu velika povrina s brojnim tragovima i predmetima. Stoga je potrebno da istraiva mjesta dogaaja ima sposobnost inicijalnog odreivanja broja mjes ta dogaaja, prirode svakog mjesta te granice i stanje svakog mjesta dogaaja. Dakle , bit cijelog procesa pretraivanja mjesta dogaaja ima cilj utvrivanje i prikupljanj e samo vanih dokaza i tragova koji mogu dovesti do rjeavanja zloina i otkrivanja poi nitelja. Stoga su iskustvo i strunost dvije najvanije odrednice tima za uviaj. 2) P RETRES ANJE Pretresanje je materijalno istraivanje nad licima ili stvarima u cilj u pronalaenja tragova krivinog djela ili predmeta vanih za krivini postupak ( podraz umjevajui tu i le) ili u cilju hvatanja osumnjienog, odnosno optuenog. Objekt pretre sanja mogu biti lica ( pretresanje lica) ili stan i druge prostorije ( prostorij e stana). Pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari se moe odredit i samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da e pri pretresanju: 1. pronai pret postavljeni izvrilac krivinog djela ili njegov sauesnik, 2. otkriti tragove krivinog djela 3. pronai predmeti vani za krivini postupak Formalni uslov za pretresanje je naredba suda, koja mora biti pismena i obrazloena. 3) UVIAJ I REKONS TRUKCIJA Uviaj je radnja kojom se vane injenice vezane za mjesto i zvrenja krivinog djela prikupljaju neposrednim opaanjem. Cilj uviaja je otkrivanje i prikupljanje materijalnih dokaza ili indicija o postojanju i vrst krivinog djela , koje mogu posluiti pronalaenju i _______________________________________________ _______ 26 Dragan Primorac, primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuu, str 79 27identifikaciji uinilaca djela ili o tome da se te injenice razjasne ili da tragovi i posljedice krivinog djela ili provjeri istinitost drgih dokaza. Njega se moe de finirati kao niz taktikotehnikih mjera koje se provode na mjestu dogaaja. Kao rezul tat uviaja istrani sudac ili policijski strunjaci sastavljaju zapisnik o uviaju koji slui kao dokaz o izvrenom uviaju kojim se biljee najvanije injenice kako bi se mogle obraditi, a cjelokupna radnja umiljaja podvri analizi. Obino, uz zapisnik o uviaju, izrauje se i skica mjesta dogaaja i foto-elaborat o uviaju. Svaki uviaj se sastoji o d statinog i dinaminog dijela, iako se ova dva naina pregleda mjesta dogaaja meusobno preklapaju. U prvom dijelu uviaja prevladava statini nain pregleda bez micanja pre dmeta. U statinom dijelu uviaja potrebno je poduzeti sljedee radnje: osiguranje mje sta dogaaja, opis mjesta dogaaja i obiljeavanje tragova, fotografiranje i video zap is, izrada skice mjesta dogaaja u mjerilu. U dinamikom dijelu uviaja prvi put se pomiu predmeti i tragovi i to ovim redom: tij ela. Svaki uviaj trebao bi poeti osiguravanjem mjesta dogaaja. Potrebno je odrediti slubenu osobu za oznaavanje mjesta dogaaja, s ciljem kontrole ulaska drugih osoba. Voditelj tima za uviaj dolazi na mjesto dogaaja i, nita ne dirajui ("s rukama u depo vima"!) opisuje mjesto dogaaja: datum, vrijeme, vremenske prilike, prisutne, meuso bne udaljenosti predmeta. Dobar zapisnik o uviaju treba odgovoriti na pitanja: tk o, to, gdje, kada, zato i kako? Nakon ovog opisa voditelj tima imenuje osobu koja e sakupljati tragove, fotografirati tragove i uzimati otiske prstiju i si.. Fotog rafiranjem i video zapisom treba zabiljeiti poziciju tragova i predmeta i njihov meusobni odnos na mjestu dogaaja. 28 prikupljanje fizikih, hemijskih i biolokih tragova s mjesta dogaaja, njihovo zapisi vanje vanih injenica koje se nau prilikom okretanja predmeta ili pregledom pakiranje, oznaavanje i priprema za transport u sudsko-medicinski laboratorij;Opte pravilo fotografiranja treba biti da se slike rade od optih kadrova prema spe cifinim kako bi se izbjegla zbrka, a svi predmeti i dokazi moraju biti oznaeni spe cifinim oznakama i brojevima koji se daju prilikom uviaja. Skica mjesta dogaaja rad i se prije pomicanja i uzimanja tragova, odreuju se strane svijeta na mjestu dogaa ja, a predmeti se lociraju na skici mjerenjem udaljenosti od fiksne mjerne take i njihovih meusobnih udaljenosti . 4) REKONS TRUKCIJA DOGA AJA U okviru uviaja, kao njegov sastavni dio ili kao dopuna uviaja ili nain provjeravanja ostalih radnji do kazivanja, moe biti izvrena rekonstrukcija dogaaja. Rekonstrukcija se sastoji u pro vjeravanju izvedenih dokaza ili utvrivanju injenica koje su od znaaja za razjanjenje stvari koja se vri tako to e se ponoviti radnje ili situacije u uslovima pod kojim a se prema izvedenim dokazima dogaaj odigrao. Rekonstrukcija se, po pravilu, vri n a mjestu gdje se dogaaj zbio, a obavlja se tako da se, po mogunosti, izvede cijeli dogaaj onako kako slijedi iz sasluanja osumnjienog, odnosno optuenog, iskaza svjedo ka i vjetaka i drugih dokaza (uviajne dokumentacije skica i fotografija), kao i inj enica koje je organ utvrdio vlastitim opaanjem. Pri tome se upotrebljavaju ista i li (ako je to nemogue) slina materijalna sredstva koja su upotrebljena kod stvarno g dogaaja i obezbjeuje uee subjekata koji su opazili krivini dogaaj ili uestvovali u mu. Rekonstrukciju odreuje organ koji vodi postupak. Sama po sebi, rekonstrukcija nije dokazno sredstvo, ve metod provjere dokaza koji se vre preko uviaja. Ona zbog toga ima vie veze sa ocjenom dokaza nego sa pitanjem dokaznih sredstava. 27 Za i zvoenje rekonstrukcije vae pravila propisana za vrenje uvidaja. M eutim, rekonstrukc ija se ne smije vriti na nain kojim se vrijea javni red i moral ili se dovodi u opa snost ivot ili zdravlje ljudi . Prilikom obavljanja rekonstrukcije dogaaja moraju se potovati ljudska prava i voditi rauna o eventualnoj materijalnoj teti. Takoe, u o kviru rekonstrukcije mogu se, po potrebi, ponovo izvesti pojedini dokazi pri emu vae odredbe zavisno od faze postupka. Osim toga, uviaj i rekonstrukcija dogaaja se razlikuju i po tome to se, za razliku od _______________ 27 Gruba, I. str 338 29zapisnika o uviaju, u zapisnik o rekonstrukciji mogu unositi izjave svjedoka ili vjetaka. Kriminalistiki eksperiment predstavlja svjesno, plansko i i viekratno vari ranje novih okolnosti 28 prilikom njihovog uviaja u sporni injenini sklop ispitivanog krivinog dogaaja kako bi se utvrdili uslovi, uzroci i mehanizam razvoja krivinog dogaaja kak o bi se utvrdili uslovi, uzroci i mehanizam razvoja krivinog dogaaja kao i zakonom jernosti nastanka posljedicama i tragova s ciljem provjere postojeih i pribavljnj a novih dokaza. Dokazna vrijednost rekostrukcije i kriminalistikog eksperimenta: naelno moe se prihvatiti dokazna vrijednost dobijenih rezultata ako je: a) b) c) u stanovljeno da su uslovi u kojima je obavljena rekonstrukcija ili su sprovedeni eksperimenti, , meusobno slini sa uslovima u kojima se ispitivani dogaaj odigrao; p ri ponavljanju rekonstrukcije i eksperimenta dobijen je jednoznani rezultat; iskl juena mogunost sluajnog postizanja dobijenih rezultata 5) ORGANIZOVANJE UVIAJAPriroda uviaja i ciljevi koji se ele njime postii diktirali su da zakon ne sadri nek a posebna pravila o organizovanju uviaja. Radi se o neposrednom ulnom opaanju i pri mjeni tehnikih sredstava i postupaka koji se odvijaju po odgovarajuim pravilima i zakonitostima odreene nauke, struke i vjetine. Umjesto oslonca u zakonu, organ koj i vodi postupak pri uviaju koristi pomo strunjaka, koji mu, prema potrebi, pomau u p ronalaenju, osiguravanju i opisivanju tragova, obavljaju potrebna mjerenja i snim anja, prave skice ili prikupljaju druge podatke. Kao procesna radnja, uviaj se mo ra izvriti uz uvaavanje zakonom propisanih formalnosti. Uviaj u istrazi je primarno u nadlenosti tuioca koji sprovodi istragu. Sekundarno, nakon obavjetavanja tuioca, uviaj u istrazi moe izvriti i ovlaeno slubeno lice, a ako je tuilac prisutan na licu m esta u toku vrenja uviaja od strane ovlaenih slubenih lica, moe traiti da ovlaeno sl lice izvri odreene radnje koje on smatra neophodnim, pri emu se sve radnje preduzet e tokom uviaja moraju ____________________________________ 28 Panteleev Selivanov; Kriminalistika, 1984 str 284 30dokumentovati i detaljno obrazloiti kako u zapisniku, tako i posebnom slubenom izv jetaju. Rekonstrukcija dogaaja se moe vriti u toku cijelog postupka, i to u istrazi: zatim u fazi glavnog pretresa i na pretresu pred drugostepenim sudom. Tuilac i o vlaeno slubeno lice nemaju obavezu da na uviaj pozovi osumnjienog i njegovog branioca , bez obzira na to to su oni moda poznati u vrijeme njegovog obavljanja. Za razlik u od toga, u drugim procesnim situacijama, kada je sud organ koji preduzima uviaj , pozivanje stranaka i branioca je obligatorno. Kao radnja dokazivanja uviaj se m ora obaviti u: pomo strunog lica kriminalistikotehnike ili druge struke koja e pomoi u pronalaenju, osiguranju ili opisivanju tragova, izvriti potrebna mjerenja i snima nja sainiti skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti i druge podatke. Kao struna li ca koji pruaju pomo organu koji obavlja uviaj, mogu se angaovati i slubena lica polic ijskih organa. Od strunog Iica ne zavisi u kojem pravcu e biti usmjerena njegova p omo, ve organ koji rukovodi uviajem ili rekonstrukcijom dogaaja treba strunom licu od redit koje radnje treba obaviti, na koja pitanja treba dati odgovore i dr. zapis nik. Na uviaj ili rekonstrukciju moe se pozvati i vjetak, ako bi njegovo prisustvo bilo od koristi za davanje nalaza i miljenja. Tom prilikom vjetak moe predloiti da s e razjasne pojedine okolnosti ili da se licu koja se sasluava postavi odreena pita nja. U takvim sluajevima se ne radi o nekakvom spajanju uviaja i vjestaenja, jer se prilikom uviaja ili rekonstrukcije dogaaja, u pravilu, ne vri vjetaenje. dokazivanja morala sainiti dva odvojena zapisnika. 31 ___________________________________________ 29 30 31 29 Budue radnje strunog lica irnaju znaaj za rasvjetljavanje konkretne stvari, nuno je sastaviti 30 Ako bi se izuzetno ukazala potreba, da se na uviaju ili rekonstrukcij dogaaja vri i vjetaenje, onda bi se o tim radnjama Ibidem, str. 277 Komentar zakona o krivinom postupku Ibidem 316) UVIAJ ZATVORENE PROS TORIJE Ve kod pristupa uem mjestu dogaaja potrebno je obratiti panju na postojanja tragova, a kada se readi o uviaju krvnog delikta na tragove krvi. Nakon to se fiksiraju tr agovi prilazi se sistemskom pretraivanju prostorija. Ovakvim postupkom esto e se ut vrditi postojanje tragova koji mogu uputiti na motiv, rekonstrukciju kretanja iz vritelja ili rtve, na nain i mjesto izvrenja djela i dr. U redosljedu radnji pretraiv anja prvo treba krenuti od poda i to na nain da se nijedan predmet ili dio namjeta ja ne pomie sa mjesta gdje je pronaen. Pregled vriti sa jedne ka drgoj strani (bez preskakanja pojedinih podruja) obuhvatajui pogledom podruja od oko 50 60 cm. U sluaj evima gdje su uklonjeni tragovi krvi potrebito je izvriti benzidinski i luminolsk i test Sljedea faza pregleda poda predstavlja pregled onih predjela poda koji su bili djelomino ili potpuno prekriveni predmetima koji se lako mogu premjetati (np. prevrnuta stolica). I u ovoj situaciji vai pravilo sistematiziranosti i pravilno sti redosljeda (sjedne ka drugoj strani). Prije nego se predmet pomakne, potrebi to je uoiti da li na njemu ima tragova krvi, gdje se oni nalaze, kakvog su oblika , da li je predmet sprijeio da krv padne na pod ili je poloen na ve zakrvavljeni po d, da li je u trenutku kada je zamrljan krvlju bio u poloaju u kojem je pronaen il i u nekom drugom. Konture predmeta treba ocrtati na podu i predmet odnijeti na d etaljniji pregled (na mjesto sa odgovarajuim uvjetima, npr. bolje osvjetljenje). Nakon toga pristupa se pregledu stolica, stolova i drugog namjetaja. I prigodom p regleda zidnih povrina vai pravilo sistematiziranosti i pravilo odreenog redoslijed a. Kree se sa jedne strane ulaznih vrata i polako dio po dio (pogledom) pretrauje se ispitivani zid (bez preskakanja dijelova zida). Paralelno se ovim pregledom v ri se i pregled stvari prislonjenih uz zid (ormari, regali, komode, tednjak i dr). Pregled zavravamo kod istih vrata, samo sa druge strane. Za sluaj slabijeg osvjet ljenja (poglavito kod pregleda tamnijih povrina) obvezno je koristiti dodatne izv ore osvjetljenja (rune svjetiljke, reflektore i dr.). Sljedea faza rada je pregled pojedinih dijelova namjetaja koji se nalaze uz zidove (ponovno odreenim redosljed om i sistemski). Zavrna faza pregleda zatvorene prostorije pripada pregledu plafo na. Kad god je to moguno prostorije u kojima se desio odreeni dogaaj potrebito je z akljuati i zapeatiti, zbog mogune potrebe ponovnog uviaja ili provjere nekih injenica . Suprotan postupak omoguuje da se od strane onih koji koriste te prostorije odree ni tragovi izmijene ili potpuno unite. 32Praksa je pokazala da se pregledu zatvorenih prostorija prilazi neodgovorno, jer se vie nego esto u odreenim dokumentima ili usmenim izvjetajima navodi daje detalja n pregled stana izvren za sat ili sat i pol, to je sa stanovita potpune pravilnosti pregleda nemogue. Ovlatena osoba koja se prva nae na mjestu dogaaja, najprije treba da odstrani sve osobe koje s e tu zateknu, da sprijei pristup svih nepozvanih i ulazak bez potrebe. U sluaju dogaaja u stambenoj zgradi potrebito je svesti kretan je ljudi po zajednikom prostoru (stubite...) na najmanju mjeru zbog mogunosti uniten ja ili promjene eventualno prisutnih tragova (ne samo krvi). Ako se kriminalni d ogaaj desio u obiteljskog kui potrebito je ljude odstraniti ne samo iz kue ve i iz d vorita. U svim ovim situacijama potrebito je postupati autoritativno, ali i taktin o posebito prema rodbini poginulog. Ponekad ovlatene osobe moraju uvati mjesto dog aaja preko noi. Potrebito je znai osigurati da na lice mjesta ne doe eventualni izvri telj u cilju uklanjanja tragova izvrenja djela, ili moda neko od rodbine eli doi i p risvojiti neke predmete poradi ostvarivanja materijalne koristi, ali bi tom prig odom mogao izmijeniti mjesto dogaaja. Zabranjuje se boravak u stanu u kojem je dj elo i izvreno. U ovisnosti o situaciji potrebito je sprijeiti i prisustvo muha na licu mjesta (zabiljeen je sluaj kadasu muhe ugazivi u krv ostavile mnotvo sitnih tra gova koji su dugo vremena zbunjivali istragu vodili u drugom - pogrenom smjeru). 7) UVIAJ OTVORENOG PROS TORA Uviaj na otvorenom prostoru razlikuje se od uviaj u zatvorenom i po tome to : - moe obuhvaati vei prostor (ali ne i uvijek) - zavisi od vremenskih prigoda. Kod uviaja na manjim prostorima metod uviaj se nee bitno razlikovati od onog to se primjenjuje u zatvorenoj prostoriji. O vremenskim prigodama moramo povesti rauna od samog poe tka uviaj (mora se procijeniti da li e se uviaj moi zavriti za vrijeme dnevne svjetlo sti ili prije promjene atmosferskih prigoda) jer netona ili nepravovremena prosud ba moe oteati ili onemoguiti potpunu (daljnju) potragu. Noni uviaj je vrlo delikatan, teak i u tim situacijama za osvjetljenje je potrebito koristiti agregat. 33U sluaju mogunih promjena atmosferskih prigoda (mogunost padavina - kie, snijega) vi dljive tragove krvi je potrebito to prije fotografirati, unijeti u skicu i pokrit i. U ovakvim sluajevima mogu se u potragu ukljuiti i druge ovlatene osobe koje e se raporediti u front sa meusobnim razmakom od oko 1 m. Kretat e se istom brzinom sa jednog kraja terena do drugoga, odakle e se vratiti nakon to je frontom obuhvaen no vi dio zemljita (sve dok ne bude pregledano cijelo podruje) . Kada neko od "tragaa" pronae trag, svi "tragai" stanu i obavijeste krim. tehniara, koji je u ovakvim izv anrednim prigodama organizator potrage. Kad krim. tehniar prie pronaenom tragu, ost ali nastavljaju potragu. Samo ue mjesto treba prepustiti krim. tehniaru, koji e odg ovarajue podruje obii u sve veim krugovima. Otvoreni prostor nosi i svoje specifinost i, prije svega mogunosti utjecaja at mosferskih prigoda - kia, snijeg, s unce. A k o elimo sprijeiti razrjeivanje ili ispiranje mrlja krvi snijegom ili kiom, mrlju tre ba prekriti daskom premoenom preko dva kamena, limenom kutijom, najlonom. Ako se oe kuje jaa kia, obvezno je koristiti najlon, a oko mrlje napraviti male kanale koji bi sprijeili dotjecanje vode prema mrlji krvi. Zatita tragova krvi ne smije biti u raena na utrb drugih tragova. Zatita tragova od sunca je mnogo jednostavnija (dovol jno je napraviti sjenu na tom dijelu). Osim toga potrebito je sprijeiti dolazak iv otinja i insekata (muha) na mjesto dogaaja, posebito na sam le. 8) PREGLED NA OS UMNJIENOM Osobu osumnjienu za neko "teko" kazneno djelo (npr. ubojstvo) treba, im to okolnost i dopuste pregledati, odnosno bar joj onemoguiti da odstrani sa sebe tragove krvi dok se pregled ne izvri. Posebnu pozornost treba obratiti na tzv. "iste sluajeve" gdje je npr. ubojstvo izvreno u prisustvu svjedoka, gdje izvritelj priznaje izvrenj e djela i spremanje da surauje (sam pokazuje tragove). Meutim, olako i povrno prist upanje ovakvim djelima (to se u praksi esto deava) moe imati nesagledive posljedice , pogotovo ako izvritelj pone mijenjati svoju izjavu, a svjedoci se "vie" . ne sjeaj u tono ta se dogodilo. Poradi toga u svim situacijama treba vrijediti naelo sistema tiziranosti. Ve kod razgovora, to ga sa osumnjienim ili izvriteljem obavlja ovlatena slubena osoba (poto se obino prva nae na mjestu dogaaja), potrebito je (neupadljivo) promatrati ruke, lice i odjeu u cilju eventualnog pronalaska tragova krvi. Tijeko m postupka treba imati na umu nain izvrenja djela i pozornost usmjeriti na one pre djele gdje se logiki mogu 34oekivati ne samo mrlje krvi, ve i drugi tragovi. Ako ne postoji mogunost da se toga asa pristupi fiksiranju i prikupljanju ovako uoenih tragova, potrebito je odmah p oduzeti mjere da odreena osoba te tragove ne ukloni (do potpunog pregleda). Ako o vlatena slubena osoba, koja e prva stupiti u kontakt sa osobom osumnjienom za npr. u bojstvo uoi na njoj tragove krvi, ne smije (rijeima ili ponaanjem) niim to pokazati niti neizravno dati do znanja, jer e u suprotnom osumnjieni nastojati ukloniti tra gove krvi. U takvim sluajevima osumnjienog treba drati pod neposrednom kontrolom sv e dok se tragovi definitivno ne pohrane u cilju naknadnih ispitivanja. Tragove k rvi na odjei i obui najbolje emo zatititi ako odjeu i obuu u cijelosti izuzmemo i pohr animo. Praksa pokazala kako odjea povrijeene osobe, koja je u cilju lijenike pomoi ot premljena u zdravstvenu ustanovu, gotovo redovito izmakne prihvatanju od strane kriminalistikih djelatnika, a samim time i kriminalistikom pregledu. U urbi pruanja pomoi povrijeenom, lijeniko osoblje nee obraati pozornost na odjeu i tragove na njoj. veini ovakvih sluajeva odjea se skida paranjem ili rezanjem (poradi to manje nepotr ebitih radnji za povrijeenog), ali ako je ovakav postupak i razumljiv ne moe se do pustiti da se odjea nepotrebito para, sijee, izgubi ili zamijeni, odnosno u nekim sluajevima preda rodbini. Slini problemi nastaju i kada povrijeeni prije nego li ga zdravstveno osoblje svue umre i kada u prosekturu dospije obuen. Nebrojeni su slua jevi kada ni pri obdukciji obducent ne obrati pozornost niti na tragove krvi, ni ti na odjeu. U svim sluajevima kada se povrijeeni otprema u zdravstvenu ustanovu po trebito je izuzeti kompletnu odjeu i pohraniti je na sigurno mjesto. U izvjesnim sluajevima tragovi na odjevnim predmetima su, najblae reeno, podjednake vrijednosti kao cjelokupni obdukcijski nalaz. Kada je nareena problematika u pitanju potrebi to je ostvariti i odravati to tjenju suradnju izmeu zdravstvenih ustanova i policije . 9) PREGLED N EPOKRIVENIH D IJELOVA Bez obzira na injenicu da su ruke osumnjienog oprane, moguno je da se tragovi krvi (i drugi tragovi) pronau na rubovima i ispod noktiju. Ne treba se zadovoljiti sam o pregledom ruku (aka) ve je potrebito pregledati njen dio sve do lakta. Nakon tog a slijedi pregled lica i vrata, posebice dijelova koje osumnjieni ne primjeuju (ui i predio iza njih). Ovaj momenat smatra se bitnim zato to e izvritelj oprati ruke, lice i vrat, ali na kosu najee zaboravlja (zbog boje kose tragovi krvi se teko uoavaj u).Potrebito je pripomenuti da e nas misaona (intelektualno logina) rekonstrukcija dogaaja uputiti na koje dijelove tijela osumnjienog treba obratiti posebitu 35pozornost. Redovito se kod silovanja zanemaruje pregled spolovila (spolnih organ a) osumnjienog i ako se tu mogu nai tragovi krvi ija dokazna vrijednost moe biti odl uujua. 10) PREGLED ODJE E I OBU E Sva odjea (pa i odjea osumnjienog) pregleda se na dobro osvijetljenom mjestu (stolu ) kojega smo prekrili istim papirom. Svaki pojedini predmet pregleda se raskopan i to najprije sa vanjske strane. Ovakvom pregledu potrebito je prii sustavno. Jedn a od moguih shema pregleda sakoa (jakne i dr.) izgledala bi ovako: prednja desna strana (obuhvaa podruje izmeu ava na ramenu, ava izmeu prednje desne strane i desnog r ukava, ava izmeu prednje i zadnje desne strane, donjeg rubai prednjeg ruba do okov ratnika) sa posebitim pregledom svakog pojedinog dugmeta, konca kojim je priiven, ruba depa i izvrnutog depa, prednja lijeva strana (kada je muki nain kopanja), uz posebit pregled rupica za dugmad okovratnik (na vanjskoj i unutarnjoj strani), zadnja desne strana, zadnja lijeva strana, desni rukav, lijevi rukav. 32 Nakon toga izvri se isti pregled i sa unut arnje strane ispitivanog predmeta. Pregled mora biti izvren pomou lupe (preporua se lupa sa krunim svjetlom) jer e samo tako pregled biti izveden pravilno i kvalitet no . 11) PREGLED MOTORNOG VOZILA Sam pregled vozila predstavlja moda najtei objekt kriminalistiko-tehnike pretrage. U pravo poradi toga potrebitom pregledu treba posvetiti maksimalnu pozornost (prak sa je pokazala da u naoj dugogodinjoj aktivnosti potpun i pravilan pregled vozila jo nije uraen). Nain pronalaenja tragova na vozilu ovisit e od okolnosti dogaaja prigo dom pregleda oteenog i mjesta dogaaja. Nema potrebe traiti tragove krvi (ali ima dru ge npr. dlake i vlakna) na vozilu, ako povrijeeni nema otvorenih povreda koje krv are. Isto tako nepotrebito je traiti tragove krvi na vanjskoj strani ____________ _______________________________ 32 Osnovi forenzike biologije, M laden M ilosavljevi 36vozila koje je pregazilo ovjeka dok je leao na kolovozu, ali i obratno. Kada putnik o vozilo udari pjeaka tragovi najee potjeu iz primarnog kontakta i obino su to vlakna tkanine ili brisotine. Tragovi krvi su najee iz sekundarne faze kontakta, najee zbog p ovrede glave, a nalaze se na mjestu udara glave u dio vozila na okviru ili ostac ima vjetrobranskog stakla do koje visine nabaajem tijelo pjeaka dosegne ili na gor njim ili bonim dijelovima vozila. Tragovi krvi obino su u obliku manjih prskotina i u nekim sluajevima mijeani su sa tragovima (fragmentima) kose i tkiva. U posljed nje vrijeme sve su ei zahtjevi (vjetacima) za utvrivanjem vozaa koji je u asu nezgode pravljao vozilom. Mnotvo je razliitih (a bilo ih je u praksi) situacija kada e biti potrebito utvrditi koje vozio motorno vozilo u momentu saobraajne nezgode? Zabil jeeni su sluajevi kada je suvoza poginuo, a voza ostao iv, da je voza prebacivao suvoz aa na svoje mjesto, a on prelazio na njegovo. Obino se ovakve i sline situacije mog une previde i dodatno kompliciraju pa se tragovima laka, vlakana i otiscima prsti ju ne pridaje dovoljna pozornost. Posebnu upornost i strpljivost zahtijevaju pre trage donjih dijelova vozila gdje se trae tragovi pregaenja. Tragovi krvi na masno j ili blatnoj podlozi ponekad se teko mogu razlikovati od mrlja drugog podrijetla . M ogune su situacije da se na prednjem i donjem dijelu vozila nau tragovi (prsko tine) krvi koji potjeu od sluajno (ili prethodno) pregaenih sitnih domaih ivotinja (p as, maka, koko...) ili ponekad krupnijih ivotinja, divljai i dr. Obvezna preporuka g lasila bi da se nakon prvog pregleda vozilo ne vraa vlasniku, ve da se jedno vrije me uva u garai, poradi eventualne provjere nekih okolnosti koje su se pojavile u t ijeku obrade ili dopunskog pregleda. Krv i drugi bioloki tragovi mogu potpuno nes tati sa donjeg dijela vozila nakon kratkotrajne vonje po mokrom kolovozu. I najma nja kia moe isprati mrlje krvi sa povrine gornjih i sa bonih dijelova vozila. U sluaj evima kinog vremena vozilo je potrebito prekriti polivinilskom plahtom, a ako je vozilo pokretno skloniti ga pod krov. Do konanog pregleda i fiksiranja tragova vo zilo mora biti pod neposrednom kontrolom ili zakljuano u garai. Iako se ovdje prve nstveno govori o zatiti tragova krvi, podrazumijeva se da e se zatititi i uvati i dr ugi tragovi (dlake, vlakna, boja...). 12) Dokazna snaga uviaja Uviaj je najpouzdaniji nain utvrivanja injenica u krivinom postupku, jer organ koji g a sprovodi utvruje injenice vlastitim opaanjem. Stara latinska sentenca "Nulla est maior probatio, quam evidentia rei" ("Nema boljeg dokaza od uviaja") i danas je a ktuelna. Drugi nain utvrivanja injenica (pomou dokaza) manje je pouzdan, jer tu orga n krivinog postupka ne saznaje injenice direktnim opaanjem (svojim ulima), nego 37posredno, tako to mu neko drugi (osumnjieni, odnosno optueni, svjedok, vjetak) saopta vaju svoja opaanja tih injenica ili itanjem isprava i upotrebom tehnikih snimaka reg istrovanih injenica. Dokazni kredibilitet uviaja proizlazi iz njegovog heuristikog karaktera, tj. iz mogunosti otkrivanja na licu mjesta injenica, prije svega materi jalnih