..;AVNO
PR~OUZECE ~,:::-..
ElEi:n:::;;;\'i::-J ;
,,:::::!_:....::'
; :;:.. :_~::;c3'.i~~:_E n ':1'-10 S") 2
-,: _~_~-_----_.__- - -,1xz-ie:2!
:]91--i
'0' e
55\
rnformatlkazakorisnike personalnih
kompjutera
Ziatko LAGUMDZIJA
I
1
jhdavac:Urednrk:
i
L Promotions u saradnji sa Ekonomskim fakultetom UnivcnitCl"
'Dragan IvanovicProf. dr Ji..hm.ed M~ndijc
lJ
Sarajcvu
Reccllzenti:
Prof. dr Velimir $rieauktar: Dizajn naslol)ne strane:Za nasloTlu
stranu koristeni jragmert'ti slike:Dr1';
IStvari treba uciniti rwjiednostavnijim mogu6m. Ali ne
ijedrlOstavnijim. Albert Einstein
I
Olivera Jokie Fabrika Sarajevo
Ede Numankad.iea
MIT Centar lOL timMiiller Sarajevo
Stampo:
Copyright by L Promotions Sarajevo 1999.OP Katalogizadja u
publikadji Hadonalna i unjverzitetska biblioteka Basne i
Hercegovine, Sarajevo 00082.7 (0)5)LAGUMDZUA, Ziatko, 1955-
Infonnatika za korisnike pers:onalnih kompjutera I Zlatko
Lagumdnja .. Sarajevo: LPromotions {etc.], 1999. - XX, 360 str. :
graf. plikazi ; 25 em Bibliografija: str. [361-362J ISBN
9953-9750-0-9 (l Promotions)ISBN 9958-605-015 (EkonomsJd fakuttet,
Sarajevo)
(081$$10 660')670
Knjiga je objavljena UL potporu MIT Centra, Fonda Otvoreno
drustvo Bosne i spomora prezentiranih u knjizi,
j
Herceg0\ :nf
M!sljenjem Fe-deralnog ministarstva obrazovanja, nauke i kulture
i spona br. 03'15.235/99 ad 26.5.1999. knjiga je oslObodena por~UI
na prome; proizvoda ! usluga.
yjjj
;x
Moram priznati da me k izncnadio nagli porast ozbiljnosti u
itavom tiruu, cijaje prosjecna stnrost bib ispod tridesetgodina,
posto su culi moju "odbranu" na postavljena pilanja. "Uparntite
dobro, 2a duUe ili dvanaestgodina knJige ipublikaciJe na CD
ROMouima i slicnim medijiTrla ce biH uohicajena stvar koja imati
kratkotrajnu vrijednost. Ipak, postojace sama jedan CD ROJ.'J, kao
dio interaktivnog paketa, koji ce sluziti kao refcrahia tacka sa
oznakom prvl cjeloviti bosa71skohercegovacki CD za interaktvno
ucenje sa pratecim knjiga/7la i to iz proslog milen{juma ".
Model ciljanog ucenja kada ti je znanje 0 necemu potrebno (Just
in Time Learning) nude vadece svj~tske konsultantske kuce sa sve
vecim uspjehom: Generisanje sve veceg"obirna znanja zahtijevane
sarno da na vrijeme ueite nesto sto niste prije zo"ali vee ad vas
zahtijeva da se "aslobodite" znanja koja viSe nevrijede iIi koja
vam vise nisupotrebna. "Upleaming" ili struno aiuriranje znanja
postaje sve cesce koristena kovanica u svakodnevnoj upotrebi.
Upravo ovom prilikOffiJ na kraju predgovora trilogiji koj'u irnate
pred soborn, iznijet cujos sarno cetiri osnovna pravila zasnO'Vana
na Henom iskustvu, bez kojih yam nikakvi kampjuteri i knjige ne
mogu pomoCi u radu i ucenju:
ce
I pak, svp- ovo zajedno je radena i sa namjerom da praveCi alat
za interaktivno ucenje lllforrnatike liZ pomoc infonnacionih
tehnologija, uWemo potencijalnim korisnicima kako i oni magu
kreirati interaktivne module iz onih oblasti, tema iii procedura
kojima se sami bave.
Uti da zavrsis sve skate koje mozeS i taka postanes 'zvanicno
pametan ".Aka ni zbogcega drugog, aono 7.atO sto se uvijek moze
nati da ti zagarcava zivot neka budaJa sa potvrdom koju ti
nemaS.
o svemu ovome, ali i 0 mnogo cemu drugom, mozete se upoznati
preko "Vebstranice MITCentar IDL tima na: \vl,vw.mit.soros,org.ba.
Nadamseda ce ova trilogija pomoci u pribliiavanju alatima
prirnjerenim nevim konceptima obrazovanja koji obiljcZavaju ulazak
u treCi miJeniji. Citav ovaj paket Cine dva OSnOV1l3 rnedija:
knjiga i CD ROM Z3 persanalni karnpjuter. Skrecem paznju onima koji
eventual no avo vide kao znak odurniranja knjige i apsolutnu
prevlast savremenih hl(ormacionih tehnologija ~ da u meni nernaju
istomisljenika. Priroda knjige je takva da ce ana i u buducnosti
ostati stalni korijen i izdanak stabia znanja. fnformacione
tchnologije ce predstav1jati mjesta grananja i listanja stabla
znanja U VTcmcnu koje je pred nama. Model obrazovanja i ucenja po
kojern su odgajane generacije je bio isti: obrazujes se dok si
mL::td; rauiS i uCis druge u srednjoj dobi; kada postanes star,
sa\jetujes one koji ide un tc Clljll pricajuCi im 0 svojim
iskustvima.Pred nama je vrijeme ii'iota i rada zasnovanog na
stalnom ucenju kroz primjenu Hovill koncepata, aluta i metoda,
,.
Ne llm[sljqj da si postao pametan zato sto imas papir !1 kajem
to pise. Probaj to i biti taka sto ces stalno uciti i zivjeti po
tome sto naucis. Radi i uCi sarno ana sto nece skoditi drugima, ono
sta dobra radiS i ono 5to valis. Prethodna tri pravila daju prove
rezultate sarno ako ih primjenjujeS uvijek.
Ova pravila nisam naucio ni iz jedne knjige niti sam do njih
dosao pomocu kompjutera. Njih su me na vrijeme naucili moji
roditelji.
Zbog toga sam im 'Ciecno zahvaIan.
Sarajevo, rnaj 1999" godine
"N"ovi madch obrazovanja i ucenja se hiju pod razliCitirn
imenima. Obim informacija i znanja kojc St' svakodne.vno generiSu
vee traze promjene postojecih i nove modele permanentnog
obrazovanja (Life Long Learning).
KRATIG SADP.ZAJDYOD ...............
00< . . . . . . . . . . .
........... , ........................... xvii..................
" .................. , ............................. , ...... 1
1. OSNOVNI POJMOVl ! KO~CEPT! "
.2;.
KONCEPT I VRSTE KOMPJLlERSKIH SISTEMA
.... 57. ........... 137
3. ELE.\JE"-'TI HARDVERA I SISTEMA z.-\ KOMlJNlK,,-CIJU
1'OilAC1M/I ......... .
4. SorTVER I OSNOVE PROGRAMJRANJA
........ ,.195
5. I:\,FQRMACIONI SISTBH ! NJUIOVA ULOGr'. lJ POSLOVA,SJU I
DRUSTVt: ......... " ...... 249
6. ELEMENTI rZGRADNJE INFORMAClONl!-I SiSTEMA
311
7. TACK.". INFlEKSIJE IT , . " .....
.. 343 ............... 3 61 . ........................... ,,' 3
6 5
LrTERATURA .. " ....... , ....
ZAHVALNfCA .................... .
Predgovor
1TRILOGIJA
Inforluatika za korisnike personalnih kompjutera je pm dio
svojevrsnetrilogije koja cirri prvi bosanskohercegovacki cjeloviti
paket za interaktivno ucenje na daljinu liZ pomoc infonnacionih
tehnologija. Ona sadrii osnovne koncepte i pojrnove 0 kompjuterima
koji iz korijena mijenjaju Zivot savremenog
covjeka. Nju slijedi Prirucnik za prakticno koristenje: Windows,
kompjuterske mreze, Internet i Word. Tu se maze naci sve ono sto
danasnjem korisniku kompjutera treba da bi u svom svakodnevnom
poslu koristio PC kao samostalnu masinu i ostale resurse neke
lokalne kompjuterske mreze Hi Interneta.
1
I]
INFORl>1ATIKA ZA KORISNlKE PERSONALNlH KOMPJUTERA
PRlRUCNIK ZA PRAKfICNO KORlSTENJE: WINDOWS, MlZEZE, INTERNEf,
WORD
Treci dio "paketa" je CD ROM na kojem se maze llaci ne sarno
kompletan' sadriaj dvije navedene knjige u razlicitim softverskim
formatima i aJatima vee i neka dodatna objasnjenja, video ~ zapisi,
testovi za provjeru znanja, prezentacije kao pomor. predavacima iii
korisnicima koji sami zele da uce i ilustr~cije u interaktivnoj
formi. Sve to zajedno, omogueava da sami ovladate osnovama
informatike i infonnadonih tehnologija "proJazeei" kroz ovaj CD ROM
oa personalnom kompjuteru. Za pokretanje CD ROM ~a nije potrebno
oikakYo predc.:nanje kompjuterima niti bilo kakvim softverskim
alatima.0
INFORMATIKA SA PRAKTIC:NIM KORlSTENJBLPERSONALNlH KOMPJUTERA NA
DALJINU
CD R01H-u
ZA nrfERAKTlVNO UCENJE NA
personaloim
CD ROM je nastao u okviru projekta interaktivnog ucenja na
daljinu (Interactive Distance Learning), odnosno TDL projekta Fonda
Otvoreno drustvo Bosne i Hercegovine (FODBiH).Znacajan broj ljudi,
kojima dugujem zahvalnost, dao je veliki doprinos kako bi sve ovo
ugledalo svjet!o dana.
1
Ovu listu moram poceti sa mojorn suprugom Amborn ne sarno zbog
profesionalne pomoCi vee prije svega zbog toga sto su mi njeno
strpljenje i
I
vii
viljubav stvarali unutrasnji rr; normalan zivot. neophodan za
bHo kakav uspjesan poduhvat i kaka izgledaju prof,"_sionaJni
informaticEl.ri. Zeljko Sainje bio svakodnevn'ldokaz. cia je mala
razh:-_d 'izmcchr infonnaticara i korisnika ukoliko se radi 0
vrhunskorn~! ,F-:-'-::-:U,
1
Prije svega, zahvalnost dug;: .em rnojoj porodici za
razurnijevanjc i 2a poklon koji im nikada ne mogu vrajti. Da1i su
mi vrijeme kojeje pripaclalo njima kako bi se rnogao posvetiti
ovorn projektu.IDLpododbor FODBiHjeinicirao i nsmjeriosvojim
savjetima Citav projekat i
Tarik Z2.imo\'~'_; Y' ~_--"cdvodio saradnike, uglaV110m rodene
godinc. sedamdeset i neke, lcoji Sl1 (),,1 ~iali novim spoznajama
faded na projehTh. Izmedu ostalih, to su: Elvedin Grabovica, Armin
Huko, KemaJ Hajdarevic, Sanela Drugovic,AnitaZubac, Hans
Hasanbegovic, Jasmin Spahic, Amra Hadiiavdagic, Dianela Turalic,
Azra Pezerovic, Aida Velie, Minja Mirkovic, Lamija Radonja, Alma
Vranic, Demir Imamovic.Svaki od dijelova trilogije se moze Citati
saIn, alije efekat svakog od njih najveCi ukoliko yarn nisu
nepoznati sacIriaji i preoslala dva.
zbogtoga zahvalnost zasluzuju Jakica Finei, Hazim Kazic,
akadernik TIolidarMatic i dr Srebren Dizdar", Kompozicija slika
EdeNurnankadica, nastala kao umjetnicka parafraza motiva
sa ,Stet-aka, vecje odavno postala svojevrstan simbal prostora
MIT Centra.Zahvalnost mu posebno iskazujem ne sarno 5tO nam je
ustupio da ih koristimo kao Qsnovu za vizuelni identitet ave
trilogije vee i zbog njegove '.jere da cerna _ to uraditi na pravi
nacin, imajuCi punu slobodu koristenja njeg.ovog autorskog
Informatika sadrzi preko 450 pitanja grupjsanih na kraju svakog
poglavlja,koja yam mogu pomoCi da sami testirnte svoje znanje ix
ove oblasti.
djeJa,Dada i Bojan Hamihalilovicsu uradill on~ stoje vee
postalakonstanta: precizno pretvorili nasu zamisaa u macan
dizajnerski produkt. Recenzentima se nema potrebe zahvaljivati zbog
njihovih vlastitih ocjena 0 nasem radu, Ipak sam duzan reCi da
citavom timu ucesce dvojice takvih kolega U ovom projektu
predstavlja svojevrsno priznanje.
Prirucnik na sliean nacin s
~ l3
Kontrola (eng. control) predstavlja komponentu sistema koja
prati povratnu spregu i na osnovu zadanog kriterija upravlja rad
sistema ka zacrtanom cilju. U10ga ave funkcije je osiguravanje
pravilnog funkcionisanja sistema, time sto 5e prate odstupanja i
adekvatno tome vrse neophodna podesavanja.
Ove dvije komponente idujednasa drugom, kao sto je prikazano na
slid 1,10. Primjer sistema sa kontrolom i povratnom spregom je
termostatski kontrolisan grijac, koji ima siroku upotrebu. On
ulaznu, najcesce elektricnu energiju pretvara u toplotnu, a sadrZi
termostat koji prekida dotok elektricne energije u grijac kada se
dostigne zadana temperatura i koji ponovo uldjuc.uje grijac kada
temoperatura okoline padne ispod zadate. Osim toga, mnogi takvi
regulacioni sistemi se rnogu uociti u prirodL Tu imamo
primjerfizioloskih funkcija odrlavanja tjelesnetemperature, disanja
i ishrane, kao i hodanje na dvije noge kod covjeka.Koncept povratne
sprege i kontrole maze biti primijenjen i u informacionim
sistemirna. Tu bi se povratna sprega sastojala od informacija koje
su proizvod sistema, kao i onih koje karakterisu stanje
funkcionisanja sistema, dok bi kontrola na osnovu povratne sprege
podesavala funkcionisanje sistema s dJjem otklanjanja postojeceg
nesiaganja izrnedu ulaznih i izlaznih podataka. Konacno, posljednja
temeljna komponenta informacionih sistemaje flmkcija
memorisanja:
Resursi podataka ukljucuju podatke u svim formama koje su
pogodne
IIj )
za kompjutersku obl'adu.Stvaranje informacionih produkataje
jedini cilj svih resursa i funkdja za obradu informacija.
Informacija nastala takvom obradom pruza se korisniku na rame
naCine. U sklopu sistema za obradu informacija korlste se razliciti
mediji kao
sto su video - ekrani (eng, video displays), audio - odzivi
(eng, audi responses), poruke (eng. messages), upiti (eng.
prompts), meniji (eng, menus), formulari (eng, fonns), dokumenti
(eng, documents), il'jeStaji (eng. reports) i Ii,te (eng.
listings). Takav izlaz iz sistema za obradu inforrnacija se,
sukladno definiciji
]J
SUka; 1.10 Koncept sistema sa povratnom spregom! kontro!om
1j
Memorisanje (eng. storage)jejunkcija sistema u koja) se podaci i
inJormacije smjeStaju na organizovan nacin za daiju obradu, iii sve
dok ne budu potrebne za prezentacu'u korisniku.
II
38
OsnOlmi ---------------- pojmovi i konceptipojma infonnacije,
koristi za poveeavanje znanja Hi vodenje aktivnosti od st;rane
korlsni~..~
Osnovni pojmovi i koncepti
39
Nakon definisanih sistematskih funkcija koje realizuju ulaz,
obradu, lzIaz,
+. pro~amilproced~re IULAZjlQdataka
.S9f!Y~~~I~ESU~SI
I
. UUDS~ RESURSL, II .'
I
I
. (spedjallstll konsold
memorisanje j kontrolu unutar jednog sistema za obradu
informacija.maze se i1ustrovati podrobnije svaka od lih funkcija u
s1(jetlu mod erne upolrebe kompjutera. Svaku od ov:ih
funkcija(slika L!2) predstavil cemo najcescim ~ivnostima koje se u
~l':';"i.
,', t
10o)\'tk~,it;~:i ~JjiiW~~ilJ.&n~:::~:~r::--:
:'10i6-:""'-:;~1fi'il IillLlii."Vgra.m:oki diu)n konvertuje u
kompjuteUki program.
Provjera, t~tiranje I i$pra'J
) ;::===~
UREV,JU SA KlJU(EN.TOK
~
1 J
podataka izmeciu ulaza, razliCitih faza obrade, rnemorisanja j
Izlaza, ali ne opisuju detalje procesiranja podataka.Slika 4.15
ilustrujc sistemskj dijagram toka obracuna plata, uz koristenjesamo
tri osnovna simbola: ulaz/izlaz (paralelogrami), procesiranje
(cetverougao) i strelice koje prikazuju smjer kretanja podataka.
Detaljnijisistemski dijagram taka u ovom primjeruje prikazan n3
slid 4.16. Detaljne sekvence koraka procesiranja unutar programa su
upravo ono sto prikazuju programski dijagrami toka (eng. program
flowchalts). Oni se mogu koristiti za:(1) vlzualizaciju logike i
redoslijeda koraka tokom operacije,
Kada se razviju programslddijagrami toka, oni sIuze kao osnova
za kodiranje,testiranje i dokumentaciju. Rao i sistemsld~ tako i
ovi dijagrami taka mogu vanrati u slozenosti. krecuci se ad opstih
do detafjnz'h.
Stika 4.15Jednostavni
J]
sistemski dijagram takaza obracun
j
Ilzracunavanje \ Cekovni mjesecne ,_rizVjestaji nadoknade; 0
platama
plata
(2) eksperimentisanje raznim programerskim pristupima i (3)
pracenje programskih koraka, ukljucujuci postupke za odabir
alterntive, kao i obradu posebnih situac.ija.
Padacl o plati
~.
,\
f-t
------,
I
222
Softver i osnove progrul11iraf!J'QProgramskapetlja (eng. program
loop) omogUCava kompj~teru dB ponavlja
Softver i osnove programiranja
223
jezika. On omo.gncava programeru da svoje misli izrazava
hila koju se.k:1(encu instrukcija, u zavisnosti ad ispunjenosti
odreaen(!.s r,s1ova. TaKO se u nasern P~:'l~:;~-" ~0D;jvlja petlja
citanja, obrade/izracIlDH,raoja j pisanja svih zapisa 0 zaposelnim,
sve ClOk SI:! i)e iSCfp' i posbe(\'d~ zapis. Ponavljanje petlje
(eng. looping) ~,,':; potor, .:koncavanakon ispitivanja uslova.
Grananje (eng. branching) taka nakon isr . ivanja uslovaje
prikazano d\jema strelicama koje izlaze iz sirnbola za
odluci'.'anje (g. ispitivanje'uslova).Strukturirani dijagrami toka
prikazuju tok procesiranja upotrebom programskih kontrolllih
struktura (eng. control structures) i upotrebom serna fonnata kuuje
u kutiji (eng. box-withinwa-box), za prikazivanje potrebnih akcija
i njihovog redoslijeda. Oni su za mnoge ljude razumljiviji od
uobiCajenih programskih dijagrama toka. Njihova upotreba naglasava
top-daun orijentaciju prilikom razYoja programa, kaosto se moze
vidjeti na slid 4.16.Pseudokod (eng. pseudocode) jejos jedan alat u
strukturiranom razvoju
U obicnim recenicama govornog jezika, gdje svaka od tih prostih
recenica opisuje aktivnosti.koje se treba.fu izvrsitl u konkretnorn
programskom moi'luJu (slo se u~vrdi preko HIPO dijagrama). Te
recenice izgledaju gotovo kao iskazi nekog programskogjezika, pa
odatle naziv pseudokod i potice
