2

UVOD

Udžbenik Gramatika hrvatskoga jezika za osmi razred naših dvojezičnih osnovnih škola je zamišljen kao zadnji član serije od četiri kompleta, koji se i vanjskim izgledom dobro razlikuju svojim prepoznatljivim bojama, a svaki od tih kompleta čini udžbenik kao osnovno, i radna bilježnica kao dopunsko nastavno sredstvo. Svi članovi serije udžbenika gramatike za više razrede nastali su u skladu s važećim smjernicama, odnosno okvirnim programom hrvatskoga jezika i književnosti za dvojezične škole. Ovim su programom iskazane temeljne programske odrednice i razine znanja koje bi učenici od 5. do 8. razreda osnovnoškolsko-ga obrazovanja trebali savladati. Cilj okvirnog programa hrvatskog jezika i književnosti od 5. do 8. razreda je u sažimanju i interpolaciji književnoumjetničkih sadržaja i usvajanju standardnog hrvatskog jezika na razini obilježavanja nacionalnog identiteta. Stoga valja paralelno realizirati i usvajati nastavne sadržaje jezične, književne i filmske kulture. Na ovome mjestu bi bilo predugo govoriti o svim ciljevima okvirnog programa, pa bih samo izdvojila najbitnije, a to su:• osposobiti učenike da svoje misli što jasnije i jednostavnije izraze sukladno s govornom situacijom;• osposobiti ih da se u prepričavanju pročitanoga drže kronološkog, logičnog redoslijeda i da znaju tečno i

točno govoriti;• probuđivanje i razvijanje emotivnih, estetskih i etičkih doživljaja i spoznaja;• ukazati na važnost nacionalnih manjina u međunarodnim odnosima, pogotovo u odnosima matične ze-

mlje i Mađarske;• učenika treba osposobiti da u odgovarajućim govornim situacijama upotrijebi odgovarajući ton i stil pri

govorenju i obraćanju;• razviti u učenicima sposobnost kulturnog raspravljanja, argumentiranja svojega mišljenja, razumijevanja

stava drugih;• osposobiti učenike za jasno formuliranje misli pri govoru i pismu; za pisanje sastava prema zahtjevima po

razredima; za samostalnu uporabu pravopisnih pravila hrvatskog jezika; te za usmeno i pismeno stvaranje tekstova temom iz svakodnevice u raznim stilovima.

Udžbenik Gramatika hrvatskoga jezika za osmi razred kao i Vježbenica glede svojega nastavnoga gradiva organski je nastavak prethodnih udžbenika i vježbenica te serije, te kao takvi u svojim gledištima i načinu obrade gradiva prati njihova temeljna načela. Općenito se može utvrditi da se svaki od narečenih udžbenika sastoji od uvodnoga poglavlja u kojemu se ponavlja stečeno znanje iz prethodnih godišta, zatim od 4-5 no-vih poglavlja koja obrađuju novo gradivo. Svaki je udžbenik te serije kao osnovno nastavno sredstvo i izvor znanja za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva, u skladu s utvrđenim nastavnim planom i programom, programom škole, s udžbeničkim standardom te prilagođen nacionalnoj baštini i tradiciji. Ovi udžbenici ispunjavaju sve znanstvene, pedagoške, psihološke, didaktičko-metodičke, etičke, jezične, likovno-grafičke itehničke zahtjeve utvrđene udžbeničkim standardom. Strukturirani su u skladu sa spoznajama i metodolo-gijom matične znanosti, tj. hrvatskoga književnog jezika i književnosti, s aktualnim didaktičkim strategija-ma i zahtjevima metodike nastavnog predmeta.

Pedagoški i psihološki standardi zahtijevaju da su udžbenici primjereni razvojnim mogućnostima, spo-znajnim sposobnostima i predznanjima učenika i potiču njihove interese; da omogućuju stjecanje trajnog znanja, potiču aktivno učenje, upućuju na primjenu različitih strategija učenja i na razvoj kritičkoga mišlje-nja; da potiču zanimanje za nastavni predmet i unutarnju motivaciju učenika za učenje; da potiču samostal-no učenje i osposobljavaju za istraživanje.

3

Didaktičko-metodički standardi i zahtjevi podrazumijevaju da udžbenici obvezatno prate nastavni plan i program te ostvaruju ciljeve i zadaće odgovarajućega nastavnog predmeta; da jasno razlikuju obvezne i osta-le vrste sadržaja (izborne, objasnidbene i druge); da otprilike jednu trećinu novih nastavnih sadržaja valja postaviti u udžbenicima tako da ih učenici mogu učiti samostalnim radom, dok nove pojmove o kojima će se učiti preporučuje se istaknuti na početku obrazovne teme; stručni termini u udžbenicima trebaju biti na razini spoznajnih mogućnosti učenika i objašnjavati se na razumljiv način; da udžbenici sadržavaju metodi-čki instrumentarij koji se oslanja na matičnu znanost nastavnoga predmeta i osnovne psihološko-didaktičke elemente: motivaciju, pripremu, usvajanje, ponavljanje, uvježbavanje, usustavljivanje, primjenu i provjeru znanja; u iznošenju sadržaja u udžbenicima se rabe zorna sredstva (likovni, grafički i drugi prilozi); udžbe-

nici sadrže sažetke poglavlja (ili tema), a na kraju pojmovnik sastavljen po abecednom redu.Etički se zahtjevi zasnivaju na istinitosti, provjerljivosti i objektivnosti udžbeničkih sadržaja, općim pra-

vima čovjeka, načelima demokracije te na rodoljublju. Sukladno tomu udžbenici se zasnivaju na prihvaća-nju općih uvjeta opstanka, razvoja čovjeka i očuvanja prirode. Kao takvi razvijaju privrženost načelima demokracije i vladavine prava; podržavaju ravnopravnost spolova na prikladan način služeći se imenicama obaju rodova, osobito u spominjanju zvanja i zanimanja, ne narušavajući pri tome komunikacijsku razinu i prirodnost hrvatskoga jezika; njeguju hrvatski nacionalni identitet; afirmiraju upoznavanje, uvažavanje iotvorenost prema vrijednostima nacionalnih manjina, drugim nacijama i kulturama u Europi i svijetu te

razvijaju domoljubni osjećaj prema svojoj domovini (kao i pradomovini tj. Hrvatskoj).Među jezičnim zahtjevima valja naglasiti da se udžbenici hrvatskoga jezika pišu hrvatskim standardnim

jezikom te da poštuju standarnojezičnu normu na svim jezičnim razinama od fonološke preko morfološke i sintaktičke do semantičke. Tekstovi udžbenika, osobito primjeri, prilagođeni su predznanju i spoznajnim sposobnostima učenika, njihovoj dobi i svijetu koji ih okružuje, pregledni su i jasni. Tekstovi u udžbeniku omogućuju sustavno obogaćivanje učenikova rječnika uvođenjem novih riječi ne narušavajući pri tome ra-zumljivost, ali se istovremeno izbjegavaju nepotrebne tuđice, niječne definicije i niječno sročena pitanja.

Od likovno-grafičkih zahtjeva i standarda valja istaknuti kako su ilustracije i grafičko-tehnička oprema uudžbenicima sadržajno usklađeni s tekstom da bi na taj način pridonijeli razumijevanju teksta, motivirali za uporabu udžbenika i promovirali estetske vrijednosti. Ilustracije u udžbenicima imaju određenu funkciju, primjerene su dobi učenika i opisuju se nazivom i tekstom koji ih objašnjava. Birane su ponajprije iz doma-će, a zatim i iz svjetske kulturne baštine, sukladno nastavnom programu.

Držeći se gore navedenih najbitnijih ciljeva okvirnoga programa, strukturu mojih udžbenika karakterizi-ra podjela na poglavlja koja opisuju cjeline unutar opisane građe. Takva struktura prilagođena je tiskanome materijalu i nije nikakav nedostatak ako jedno poglavlje u knjizi ima manje, a drugo znatno više stranica. Uobičajena struktura ovih udžbenika uključuje uvodno poglavlje koje je svaki put ponavljanje gradiva iz prethodne godine.

4

GRAMATIKA HRVATSKOGA JEZIKA 8.

Udžbenik za 8. razred osnovne škole započinje ponavljanjem gradiva naučenoga ne samo u 7. razredu, već u svim višim razredima osnovne škole (imenskim riječima, glagolima i nepromjenjivim vrstama riječi) te o rečenicama po sadržaju, sastavu i rečeničnim dijelovima. Među tematskim krugovima ovoga poglavlja nalaze se Vrste riječi, Imenske riječi, Glagoli, Nepromjenjive riječi, Rečenice, Rečenični dijelovi te Rečenice po sastavu i sadržaju. Ostala poglavlja, kojih će u ovome udžbeniku biti još četiri, donose nove sadržaje. Prvi govori o jezičnom standardu i narječjima, drugi o rječničkome blagu, treći o naglašavanju u hrvatskom književnom jeziku, dok zadnji govori o ulozi raznih vrsta riječi u govoru i pismu.

Poglavlje nazvano JEZIČNI STANDARD I NARJEČJA donosi nove spoznaje o počecima hrvatske pisme-nosti, o hrvatskim pismima (glagoljici, bosančici, latinici), te o razvoju hrvatskoga književnoga jezika od Baščanske ploče do 20. stoljeća. U istome poglavlju obrađuje se i hrvatski književni standardni jezik sa svoja tri narječja, kako u Hrvatskoj tako i u Mađarskoj. Smatrala sam važnim u ovo poglavlje unijeti spoznaje o rasprostranjenosti i tipičnim obilježjima hrvatskih narječja u Mađarskoj, ukazujući time na važnost naci-onalnih manjina u međunarodnim odnosima, pogotovo u odnosima učenikove matične zemlje Hrvatske i njihove domovine Mađarske. Osim toga, svakako treba uzeti u obzir da na sreću, još uvijek jedan dio naših učenika prvi dodir s hrvatskim jezikom doživljava u obliku jednoga od narječja, pa stoga nije na odmet ako izgradimo u njima svijest o vrijednosti njihovoga zavičajnoga govora i potaknemo ih na očuvanje toga jezičnoga blaga. Naime u struci je uvriježeno mišljenje da se u nastavi jezika još uvijek dovoljno ne koristi zavičajni govor (kao govor narječja) za usvajanje jezičnoga standarda, iako je u učenju jezika važno poštivati djetetov govorni osjećaj, a njegov zavičajni govor iskoristiti kao poticaj, a ne kao pogrešku. Stoga bi trebalo usustaviti učenje jezičnoga standarda komparativnom metodom pomoću govornoga idioma.

Treće poglavlje s naslovom RJEČNIČKO BLAGO je nešto kraće od prethodnoga, što nije slučajno, naime prema važećim smjernicama i okvirnom programu hrvatskoga jezika u osmome razredu je iz ovoga jezično-ga područja predviđeno tek nekoliko nastavnih jedinica. Upoznavajući se s pojmovima jezične raslojenosti, posuđenica u jeziku, kao i frazema, učenici dobiju tek uvid u narečenu problematiku, jedan temelj na koji će u svojemu srednjoškolskom školovanju graditi svoja gramatička znanja. U istome poglavlju je dobio mjesto i jezik medija, taj danas nezaobilazni element naših života koji je učenicima možda i bliži nego nama sami-ma.

Sljedeće poglavlje nosi naslov NAGLAŠAVANJE U HRVATSKOM KNJIŽEVNOM JEZIKU. Obimom je slično prethodnome, iz istih razloga. Učenici se u osmome razredu tek trebaju upoznavati sa stručnom ter-minologijom vezanom za naglaske i naglašavanje. U ovome dijelu se posvećuje posebna pozornost vrstama naglasaka, naglašenim i nenaglašenim riječima, nekima od osnovnih pravila hrvatskoga naglašavanja, kao i rečeničnom naglasku i intonaciji. Pravi je cilj ovoga poglavlja upoznati učenike s vrednotama govorenoga teksta (kao što su stanka, ritam, naglasak, naglasna cjelina), uvježbavati s njima izražajno čitanje, a svrha bi bila i da učenici uvježbaju i usvoje hrvatske standardne naglaske. Glavna zadaća ovoga poglavlja je stvaranje navika uporabe pravogovornih norma, ostvarivanje uspješne usmene komunikacije, te stjecanje jezičnoko-munikacijske kompetencije učenika. Pored važnosti naglasnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika valja istaknuti i važnost nestandardnih idioma. Najbitnije pri tomu je praktično usvajanje hrvatskih naglasaka, ponajprije putem konverzacije. Valja posvetiti pozornost i korekciji uočenih pogrešaka. Nakon ispunjenih obveza učenici će moći definirati pojmove kojima su se služili u akcentologiji, razlikovati naglaske hrvatsko-ga standardnoga jezika, razlikovati naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika od naglasnoga sustava

5

nestandardnih idioma. To će im poslužiti kao dobar temelj za daljnje, temeljitije spoznaje iz ovoga područja u srednjoškolskome školovanju.

Zadnje poglavlje s novim sadržajima nosi naslov ULOGA VRSTA RIJEČI U GOVORU I PISMU. Budući da su učenici osmoga razreda tijekom svojega školovanja upoznali sve vrste riječi, u ovome dijelu se pruža odlična mogućnost za još jedno njihovo sustavno ponavljanje, ali u drugačijem svjetlu. Imenice, pridjevi, zamjenice, glagoli, brojevi, pa i nepromjenjive vrste riječi (prilozi, prijedlozi, veznici, usklici i čestice) se ovaj put promatraju kroz prizmu rečeničnih dijelova. Da bi se istaklo da se radi o već poznatim spoznajama, svaka nastavna jedinica ovoga poglavlja započinje pozivom za ponavljanje, tek nakon ponovljenih informa-cija o pojedinoj vrsti riječi prikazuje se ona u novome ruhu, kao rečenični dio. Ovaj način obrade gradiva ima motivacijsku funkciju jer dokazuje učenicima da pojedino gradivo nije usamljena pojava, već ono tvori sustav koji se gradi od temelja, pa se s vremenom nadograđuje tvoreći tako jedno široko i razgranato polje znanja.

Kao i svaki moj prethodni udžbenik i ovaj završava popisom ključnih riječi tj. pojmovnikom koji govori čitatelju o problematici koja je obrađena u udžbeniku, te olakšava pronalaženje materije od interesa. Prema mojemu iskustvu ovaj dio listaju samo nastavnici, iako sam mišljenja da bi jednako tako trebalo navikavati i učenike na njegovu uporabu jer bi se na taj način lakše snalazili u udžbeniku, pa bi ga možda i radije pre-listavali.

Udžbenik je koncipiran tako da udovolji zahtjevima napredovanja učenika, što drugim riječima znači da nakon završetka osnovne škole učenici trebaju biti osposobljeni za samostalno prepoznavanje i definiranjenaglašenih i nenaglašenih slogova, naglašenih i nenaglašenih riječi (enklitika i proklitika), uloga imenice, glagola, zamjenice, pridjeva, priloga u rečenici kao i razvojnoga puta hrvatskoga književnog jezika. Na ra-zini prepoznavanja i razlikovanja pak ostaje uloga prijedloga, veznika, usklika i čestice u rečenici, narječja i govori hrvatskoga jezika, te vrste naglasaka i njihovo označavanje u pismu.

Što se tiče unutrašnje strukture udžbenika, nastavne cjeline su unutar pojedinih poglavlja dobro odijelje-ne, međusobno su povezane, nadograđene su jedna na drugu i kao takve čine koherentnu cjelinu.

S pedagoško-didaktičkoga stajališta valja napomenuti da udžbenik uzima u obzir razinu psihosocijalne zrelosti učenika, vrijeme koje stoji na raspolaganju za usvajanje novih spoznaja i sadržaja, a nastoji pojedno-staviti i jezik i stil u skladu s uzrastom učenika. Razumijevanje i usvajanje gradiva potpomažu raznovrsna didaktična rješenja. Udžbenik karakterizira metodički pluralizam, budući da omogućuje frontalni rad s uče-nicima, rad u parovima ili manjim skupinama učenika, kao i samostalno učenje, odnosno razvija učenikovu sposobnost za samostalno učenje. Stalnim privlačenjem učenikove pozornosti induktivnom metodom po-stupno vodi učenika do novih spoznaja. Svaka nastavna jedinica polazi od izučenoga prema neizučenom, od pojedinačnog prema općem, odnosno od većeg broja pojedinačnih pojava rade se uopćavanja. Nove spoznaje, uglavnom definicije jasno su istaknute, uokvirene. Svako pojedino poglavlje udžbenika na krajupomoću tabelarnoga prikaza pruža mogućnost za sustavno ponavljanje i rezimiranje što dokazuje da udžbe-nik veliku pažnju posvećuje usustavljivanju spoznaja.

6

VJEŽBENICA 8.

Kao što je to bila praksa i u prethodnim izdanjima, s kraja nastavnih jedinica nedostaju zadaci i pitanja za uvježbavanje novoga gradiva, no to nije nedostatak udžbenika, naime, zadaci vezani uz pojedine nastavne cjeline smješteni su u radnoj bilježnici koja čini organsku cjelinu s udžbenikom. Vježbenica u korak prati sve nastavne jedinice udžbenika i pruža desetak raznovrsnih vježbi i praktičnih zadataka za uvježbavanje i usvajanje novih spoznaja te provjeru znanja. Omjer reproduktivnih i analitičkih pitanja je izjednačen. Pi-tanja su usmjerena na bitna područja nastavne jedinice, a njihova težina je usklađena s uzrastom učenika. Raznovrsnim zadacima sam se trudila probuditi učenikovu znatiželju, zaintrigirati ih za pojedina jezična pitanja te učiniti učenje jezika, ako je to ikako moguće, zabavnim.

SVRHA PRIRUČNIKA

Ono što priručnik najviše razlikuje od udžbenika jeste činjenica da je isti namijenjen isključivo nastavnici-ma te nudi pregled potrebnih znanja, metodu poučavanja te primjere vježbi i nastavnih jedinica. Namijenjen je nastavnicima da im pomogne planirati, organizirati i izvoditi nastavu u razredu u skladu s propisanim nastavnim planom i programom. Iako sadrži i mnoge stručne i metodičke upute, on je samo skup sugestija nastavniku u kojima se isprepliću sadržaji i njihova metodička i didaktička oblikovanja. U priručniku data mišljenja, sugestije i informacije ne čine skup recepata kojih bi se nastavnik pri izvođenju nastave trebao strogo držati, nego samo podlogu na kojoj može izgraditi svoj način kreativnog izvođenja nastave. Ti prije-dlozi su često takvi da se mogu primjenjivati ne samo uz pripadajući udžbenik, već i u slučajevima kada se rabe drugi udžbenici ili neka druga nastavna sredstva. Autore priručnika rukovodi želja da pruže stručnu i metodičku pomoć u primjeni konkretnoga udžbenika u nastavi, da predlože nastavniku način korištenja udžbenika te da mu predlože makro i mikro plan, tj. izvedbeni i operativni program koji sadrže sve elemente za realizaciju toga predmeta. U klasičnim priručnicima primjena udžbenika je objašnjena kroz organizaciju nastavnoga sata. Tako u svakoj fazi, bilo da se radi o uvodnom, glavnom ili završnom dijelu, nastavnik pre-cizno zna koji naslov, tekst, definiciju ili vježbu u udžbeniku ili radnoj bilježnici treba primijeniti.

U udžbeniku i Vježbenici nastojala sam nastavno gradivo podijeliti u jedinice koje čine koherentnu cje-linu, imajući pri tome u vidu uzrast učenika, ne pretjerujući u količini i težini stručne terminologije. Cilj mi je bio stvoriti udžbenik koji bi bio prikladan za razvijanje predmetnih kompetencija propisanih u smjer-nicama. U strukturalnom pogledu sam nastojala da pojmovnik bude točan, korektan kako bi pomogao u snalaženju u udžbeniku, da se pitanja i zadaci organski uklapaju u sadržaj udžbenika te da omjer dijelova koji tumače gradivo i onih koji traže učenikovo istraživanje bude izjednačen. Jesam li u svojim nakanama uspjela, pokazat će se kada udžbenik bude rabljen u svakodnevnoj praksi.

Dok su ilustracije u prethodnim udžbenicima bile siromašne bojama, broj pravih fotografija (a ne grafika)u njima malen i to u crno-bijeloj tehnici, udžbenik Gramatika hrvatskoga jezika 8 je u tom pogledu učinio znatan pomak. Na moju veliku radost i vjerujem, sveopće zadovoljstvo, estetski dojam je u mnogome po-pravljen velikim brojem fotografija i ilustracija u boji. Tvrdim da se grafička oprema i ilustracije udžbenikanikako ne smiju zanemariti, budući da bogatstvo ilustracija i boja, kvaliteta papira, šarolikost slika, uopće

7

sam izgled knjige pobuđuje u učeniku (pa i nastavniku) veću želju za učenjem, reći ćemo: ima motivacijsku ulogu. Svojim će ilustracijama udžbenik potaknuti nastavnika da i sam potraži daljnje ilustracije, slične oni-ma u udžbeniku, koje će učeniku približiti određenu jezičnu problematiku i olakšati mu svladavanje iste.

Cilj je nastave jezičnoga izražavanja razvijanje i poticanje svih jezičnih djelatnosti: slušanja, govorenja, čitanja i pisanja. Zadaće nastave jezičnoga izražavanja su razvoj sposobnosti izražavanja doživljaja, osjećaja, misli i stavova; stvaranje navika uporabe pravogovornih i pravopisnih norma; ostvarivanje uspješne usmene i pisane komunikacije. Stjecanje jezičnokomunikacijske kompetencije, prema tome, jedna je od najvažnijih zadaća nastave jezičnoga izražavanja, ali i nastave svih predmetnih područja hrvatskoga jezika.

Na kraju želim vam skrenuti pozornost kako ne postoji jedinstveni recept za uporabu udžbenika čak i kada postoji priručnik za njega, jer će svaki nastavnik u svojem razredu obraditi onoliko i do takvih dubi-na, kakve učenike ima na raspolaganju. S nekima će moći obraditi cijelo gradivo temeljito i detaljno, čak će morati potražiti i neke dopunske materijale, a nekima će vjerojatno biti dovoljno i pola od toga. Stoga vam predlažem da uzimate iz njega onoliko koliko smatrate dovoljnim za svoju skupinu učenika, a na koji način ćete to obraditi, ovisi samo o vama samima. Kako ne postoje dva ista učenika, tako ne postoje ni dva identi-čna nastavnika, svaki ima svoju dobro uhodanu metodu.

U želji i nadi da će svatko od vas pronaći onaj put do udžbenika i učeničkih srca koji će ga odvesti do že-ljenih rezultata, želim vam mnogo uspjeha, istrajnosti i lijepih rezultata u podučavanju hrvatskoga jezika.

Autorica

17

Uvjeti za napredovanje učenika na kraju 8. razreda

a) samostalno prepoznavanje, imenovanje i /ili definiranje gramatičkih pravila i pojmova:• spomenici pismenosti (Baščanska ploča, Bečki listići, Krčki natpis…)• tri hrvatska pisma (glagoljica, ćirilica, latinica)• standardni / književni jezik, tri narječja (čakavsko, kajkavsko, štokavsko)• tri skupine štokavaca u Mađarskoj (bošnjačka, bunjevačka, šokačka)• naglašeni i nenaglašeni slogovi, enklitike i proklitike• uloga imenice, glagola, zamjenice, pridjeva, priloga u rečenici

b) na razini prepoznavanja i razlikovanja• posuđenice, dijalektizmi, žargonizmi, vulgarizmi, arhaizmi, frazemi• uloga prijedloga, veznika, uzvika i čestice u rečenici• riječi iz različitih narječja hrvatskog jezika• vrste naglaska i označavanje u pismu• vrste publicističkoga stila (intervju, reportaža, vijest…)• razvojni put hrvatskog književnog jezika

c) svjesna uporaba gramatičkog znanja i naučenih pravopisnih pravila pri pisanju i govoru:• razlike u pismu i izgovoru,• veliko početno slovo u hrvatskom jeziku za razliku od mađarskog pravopisa,• pravila pri pisanju i izgovoru jata,• pravopisna pravila u krugu niječnice „ne”, pomoćnih glagola, imperativa glagola,• pisanje i izgovor glasa "h" u nekim glagolskim oblicima • pravilno pisanje rednih brojeva izraženih brojkama• pravilna uporaba prijedloga od/iz (za razliku od mađ. jezika)• sukladno rječničkom blagu pismeno i usmeno formuliranje opisnoga, pripovijednoga i raspra-

vljačkog tipa tekstova• pravilna uporaba rečeničnih znakova na kraju različitih tipova rečenica• pravilno pisanje surečenica (sa zarezom ili bez) za razliku od mađ. pravopisa

9

Broj sati

Gradivo nastavnoga sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke

7.-8. Glagoli

Ponavljanje i usustavljivanje znanja o glagolima• značenje (glagoli radnje, zbivanja,

stanja)• gramatička obilježja glagola• glagolska vremena (prezent, perfekt,

aorist, futur I. i II.)• promjena glagola (sprezanje)• glagolski vid (svršeni, nesvršeni,

dvovidni)• glagoli po predmetu radnje

(prijelazni, neprijelazni, povratni)• glagolski načini (imperativ,

kondicional I. i II.)• glagolski pridjevi• glagolski prilozi

9. Nepromjenjive vrste riječi

Ponavljanje nepromjenjivih vrsta (prilozi-mjesni, vremenski, načinski, uzročni, količinski; prijedlozi, veznici, usklici, čestice)

10.Ponovimo znanje o rečenicamaRečenice po sadržaju

Ponavljanje spoznaja o vrstama rečenica (izjavna, upitna, usklična, poticajna)

11. Rečenični dijelovi

Ponavljanje poznatih spoznaja o rečeničnim dijelovima (subjekt, predikat, objekt, PO, atribut, apozicija)Ponavljanje besubjektnih, neoglagoljenih rečenica i rečenica sa skrivenim subjektomVrste objekata (izravni, neizravni, prijedložni)Uvježbavanje prepoznavanja

12. Rečenice po sastavu

Ponavljanje vrsta rečenica (jednostavna neproširena, jednostavna proširena, složena, rečenični niz, nezavisno složena, zavisno složena, jednostruko složena, višestruko složena)

13. Uvježbavanje ZOT za prepoznavanje vrsta rečenica

14.Ponavljanje spoznaja stečenih u 7. razredu

ZOT

15.Provjeravanje znanja na početku godine

Test

10

Broj sati

Gradivo nastavnoga sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke

II. JEZIČNI STANDARD I NARJEČJA(26 sati)

16. Počeci hrvatske pismenosti

Nove spoznaje:• starocrkvenoslavenski jezik• spomenici pismenosti: Baščanska

ploča, Krčki natpis, Bečki listići, Valunska ploča

• glagoljica

17. Hrvatska pisma

Nove spoznaje:• glagoljica: obla, uglata / hrvatska• Ćiril i Metod• hrv. ćirilica / bosančica / poljičica• latinica

18.-19.

Razvoj hrvatskoga književnog jezika od Baščanske ploče do 19. stoljeća

Nove spoznaje:• povijest jezika• hrvatska redakcija općeslavenskoga

jezika• Faust Vrančić• Bartol Kašić• ozaljski jezično-književni krug

20.-21.

Razvoj hrvatskoga književnog jezika u 19. stoljeću

Nove spoznaje:• ilirski pokret• program iliraca• Ljudevit Gaj• filološke škole: zagrebačka, zadarska,

riječka, škola hrvatskih vukovaca

22.-23.

Razvoj hrvatskoga književnog jezika u 20. stoljeću

Nove spoznaje:• pet razdoblja• novosadski dogovor• Deklaracija o nazivu i položaju

hrvatskog književnog jezika• hrvatsko proljeće

24.Hrvatski književni (standardni) jezik

Nove spoznaje:• pojam standardnog ili književnog

jezika• razgovorni jezik• narječje• dijalekt• mjesni govor

25.Narječja hrvatskoga književnoga jezika

Nove spoznaje:• štokavsko• čakavsko• kajkavsko

11

Broj sati

Gradivo nastavnoga sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke

26. Čakavsko narječje u Hrvatskoj

Nove spoznaje:• čakavska područja• čakavski dijalekti• obilježja čakavskoga narječja na

razini glasova, oblika i riječi• čakavski govori

27. Uvježbavanje ZOT za prepoznavanje čakavskoga narječja

28. Kajkavsko narječje u Hrvatskoj

Nove spoznaje:• kajkavski prostori• kajkavski dijalekti• osobitosti kajkavskoga narječja na

razini glasova, oblika i riječi

29. Uvježbavanje ZOT za prepoznavanje kajkavskoga narječja

30.-31.

Štokavsko narječje

Nove spoznaje:• štokavski prostori• štokavski govori (staroštokavski,

novoštokavski)• obilježja štokavskoga narječja na

razini glasova, oblika i riječi• štokavski izgovori: ekavski, jekavski,

ikavski

32 Uvježbavanje ZOT za prepoznavanje štokavskoga narječja

33.Čakavsko-kajkavski govori u Hrvatskoj

Ponavljanje spoznaja o ozaljskom jezično-književnom kruguNove spoznaje:• čakavsko-kajkavski prostori• čakavsko-kajkavski govori

34.-35.

Štokavsko narječje u Mađarskoj

Nove spoznaje:• skupine štokavaca: bošnjačka,

bunjevačka, šokačka• obilježja štokavskih govora• alternacija jata u štokavskim

govorima• šćakavizam

36. Uvježbavanje ZOT za prepoznavanje štokavskih govora u Mađarskoj

12

Broj sati

Gradivo nastavnoga sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke

37. Čakavsko narječje u Mađarskoj

Nove spoznaje:• čakavska naselja• obilježja čakavskoga narječja• ikavski izgovor

38. Kajkavsko narječje u Mađarskoj

Nove spoznaje:• kajkavska naselja• obilježja kajkavskoga narječja• hungarizmi

39. Uvježbavanje ZOT za prepoznavanje čakavskoga i kajkavskoga narječja u Mađarskoj

40.Ponavljanje i utvrđivanje spoznaja o narječjima

ZOT

41. Provjeravanje Test

13

Broj sati

Gradivo nastavnoga sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke

III. RJEČNIČKO BLAGO(12 sati)

42.-43.

Posuđenice u jeziku

Ponavljanje već naučenih spoznaja o riječimaNove spoznaje:• posuđenice• jezik davatelj• jezik primatelj• načini posuđivanja: izravno,

posredno; uzajamno, jednosmjerno• tuđice• usvojenice• prevedenice• prilagodba riječi na glasovnoj,

slovopisnoj/pravopisnoj, obličnoj, značenjskoj razini

• jezični purizam

44. Uvježbavanje ZOT za prepoznavanje posuđenica

45.-46.

Raslojenost leksika

Nove spoznaje:• općeuporabni leksik• leksik ograničene uporabe• stručni nazivi, termini, terminologija,

profesionalizmi• vremenska raslojenost leksika:

aktivni, pasivni - arhaizmi• oživljenice• novotvorenice – neologizmi• prostorna raslojenost: lokalizmi,

regionalizmi, dijalektizmi – čakavizmi, kajkavizmi

• funkcionalna raslojenost: funkcionalni stilovi (razgovorni, književnoumjetnički, publicistički, znanstveni, poslovno-administrativni)

• žargonizmi• vulgarizmi

47. Uvježbavanje Praktične vježbe za prepoznavanje leksika

14

Broj sati

Gradivo nastavnoga sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke

48.-49.

Frazemi

Obnavljanje znanja o:• značenju riječiNove spoznaje:• frazeologija• značajke frazema• frazemske sveze• frazemske rečenice• poslovice i krilatice• idiomi• frazeološke sraslice• po podrijetlu: izravno hrvatski

frazemi, frazemske posuđenice

50. Uvježbavanje ZOT za utvrđivanje spoznaja o frazemima

51. Jezik medija

Nove spoznaje:• tiskovine• elektronski mediji• masovni mediji• vrste publicističkoga stila: vijest,

intervju, reportaža, feljton, polemika…

52.Ponavljanje spoznaja o rječničkome blagu

ZOT

53. Provjeravanje Test

15

Broj sati

Gradivo nastavnoga sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke

IV. NAGLAŠAVANJE U HRVATSKOM KNJIŽEVNOM JEZIKU(9 sati)

54. Naglasak i intonacija

Ponavljanje i utvrđivanje spoznaja o:• slogu• samoglasnicima• samoglasnom / slogotvornom „r”• „ije” kao sloguNove spoznaje:• naglašeni i nenaglašeni slogovi• intonacija: silazna, uzlazna

55. Vrste naglasaka

Nove spoznaje:• kratkosilazni• dugosilazni• kratkouzlazni• dugouzlazni

56. Naglašene i nenaglašene riječi

Nove spoznaje:• izgovorna / naglasna cjelina• nenaglasnice / klitike: prednaglasnice,

zanaglasniceUvježbavanje prepoznavanja naglasnica

57.-58.

Osnovna pravila hrvatskoga naglašavanja

Nove spoznaje:• vezan naglasak• djelomično vezan naglasakUvježbavanje prepoznavanja naglaska.

59. Rečenični naglasak, intonacija

Nove spoznaje:• rečenični naglasak• govorne vrednote: jačina - intenzitet,

visina – ton, brzina – tempo, stanka - pauza

Uvježbavanje rečeničnoga naglaska čitanjem naglas

60.Pregled nezavisno složenih rečenica

Proučavanje tablica udžbenika

61. Uvježbavanje ZOT

62. Provjeravanje Test

16

Broj sati

Gradivo nastavnoga sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke

V. ULOGA VRSTA RIJEČI U GOVORU I PISMU (12 sati)

63.-65.

Imenske riječi u rečenici

Ponavljanje spoznaja o imenskim riječima te rečeničnim dijelovima (imenica, pridjev, zamjenica, broj; subjekt, predikat, objekt, PO, atribut, apozicija)Nove spoznaje:• nominativ: subjekt, dio imenskoga

predikata, uz veznik kao: POV, PON; apozicija

• genitiv: dio im. predikata, izravni objekt, neizravni objekt, POV, atribut

• dativ: neizravni objekt, atribut, POM• akuzativ: izravni/neizravni objekt,

POV• vokativ: subjekt• lokativ: prijedložni objekt, POM,

POV, atribut• instrumental: POD, POS, POM, POV

66.-69.

Glagoli u rečenici

Nove spoznaje:• predikat• prava sadašnjost, prošlost, budućnost,

svevremenost, želja i zapovijed

70.-71.

Nepromjenjive riječi u rečenici

Nove spoznaje:• prilozi: PO• prijedlozi: u PO, u atributnom skupu,

u prijedložnom skupu• veznici: isticanje• usklici: samostalni rečenični dijelovi• rječce: za preoblikovanje rečenice

72.Ponavljanje i utvrđivanje znanja o ulogama vrsta riječi u govoru i pismu

ZOT

73. Provjeravanje Test

74.Ponavljanje i utvrđivanje spoznaja naučenih u 8. razredu

ZOT

17

Uvjeti za napredovanje učenika na kraju 8. razreda

a) samostalno prepoznavanje, imenovanje i /ili definiranje gramatičkih pravila i pojmova:• spomenici pismenosti (Baščanska ploča, Bečki listići, Krčki natpis…)• tri hrvatska pisma (glagoljica, ćirilica, latinica)• standardni / književni jezik, tri narječja (čakavsko, kajkavsko, štokavsko)• tri skupine štokavaca u Mađarskoj (bošnjačka, bunjevačka, šokačka)• naglašeni i nenaglašeni slogovi, enklitike i proklitike• uloga imenice, glagola, zamjenice, pridjeva, priloga u rečenici

b) na razini prepoznavanja i razlikovanja• posuđenice, dijalektizmi, žargonizmi, vulgarizmi, arhaizmi, frazemi• uloga prijedloga, veznika, uzvika i čestice u rečenici• riječi iz različitih narječja hrvatskog jezika• vrste naglaska i označavanje u pismu• vrste publicističkoga stila (intervju, reportaža, vijest…)• razvojni put hrvatskog književnog jezika

c) svjesna uporaba gramatičkog znanja i naučenih pravopisnih pravila pri pisanju i govoru:• razlike u pismu i izgovoru,• veliko početno slovo u hrvatskom jeziku za razliku od mađarskog pravopisa,• pravila pri pisanju i izgovoru jata,• pravopisna pravila u krugu niječnice „ne”, pomoćnih glagola, imperativa glagola,• pisanje i izgovor glasa "h" u nekim glagolskim oblicima • pravilno pisanje rednih brojeva izraženih brojkama• pravilna uporaba prijedloga od/iz (za razliku od mađ. jezika)• sukladno rječničkom blagu pismeno i usmeno formuliranje opisnoga, pripovijednoga i raspra-

vljačkog tipa tekstova• pravilna uporaba rečeničnih znakova na kraju različitih tipova rečenica• pravilno pisanje surečenica (sa zarezom ili bez) za razliku od mađ. pravopisa