PAMENJE I DEFICITI PAMENJA

Pamenje i vrste pamenja

Zaboravljanje

Poremeaji pamenja

Ispitivanje pamenja

Pamenje definiramo kao mogunost usvajanja, zadravanja i koritenja informacija

Ispremijeane reenice

Podjela pamenja prema vremenu zadravanja

Senzorno

pamenje

Kratkorono

pamenje

Dugorono

pamenje

Panja Dosjeanje Ponavljanje,

Kodiranje

Pronalaenje

Senzorno pamenje

Vidno senzorno pamenje = ikoniko pamenje Prolazna vizualna slika od 200 do 500 ms Primjer: krug cigarete

Sluno senzorno pamenje = ehoiko pamenje 2 do 4 sekunde Rije koju ujemo jo zvoni u uhu

Funkcije kratkoronog pamenja

1. Ako nam informacija ne treba za kasnije, ponavljanjem je zadravamo u nepromijenjenom obliku, a onda se gubi

Primjer

2. Ako nam treba informacija, kodiramo je kako bi je to uspjenije pohranili

3. Iz dugoronog pamenja informaciju koja nam je potrebna vratimo u kratkorono

Kapacitet kratkoronog pamenja

7 2 estice

Radno pamenje

Kad neto radimo s informacijom

Ouvano radno pamenje vrlo je vano u govoru

Primjer: pamenje brojeva unazad

Model radnog pamenja (Baddeley i sur. 1983)

Vidno-prostorna

petlja

Fonoloka petlja

Centralni izvritelj

Preeoni (prefrontalni) korteks

Dugorono pamenje

Ima praktiki neogranieni kapacitet

Mnoge informacije ostaju cijeli ivot

Dobro je organizirano

Pri dosjeanju vrlo su vani znakovi za dosjeanje

Vana smislena organizacija

Vrste dugoronog pamenja

Prema informacijama:

Motoriko & verbalno

Prema modalitetu: Vidno

Sluno

Dodirno

Njuno

Okusno

Prema namjeri:

Eksplicitno = namjerno

Implicitno = nenamjerno npr. usvajanje pravila sintakse, semantike,

gramatike tijekom razvoja govora

Vrste dugoronog pamenja

Automatsko pamenje & pamenje koje zahtijeva napor

1. Informacije se pamte automatski (npr. gdje se to nalazi i kuda se kreemo; primjer Trei put idemo na pie);

ne moemo ga iskljuiti, otporan na stres, umor, bolest, raspoloenje

2. Potreban znaajan napor i aktivacija panje (npr. uenje anatomije, uenje pravila stranog jezika!)

Vrste dugoronog pamenja

Proceduralno & deklarativno

Proceduralno = kako? neto uiniti (vjetine i navike)

Deklarativno pamenje = znanje injenica

Epizodiko Semantiko

Vrste dugoronog pamenja

Epizodiko pamenje

Pamenje vlastitog iskustva Epizode, dogaaji, objekti, ljudi

Kada i gdje?

Moe se lokalizirati u vremenu i prostoru

Izvor informacija: osobno iskustvo

Autobiografsko pamenje znaajni autobiografski dogaaji

Semantiko pamenje

Openita nauena znanja i injenice o svijetu

Informacije organizirane u sheme ili kategorije

Jezik - pamenje znaenja rijei i pojmova, gramatikih pravila

Izvor informacija: apstrakcije iz ponovljenog iskustava ili generalizacije nauene od drugih

Pronalaenje informacija se odvija automatski

Prospektivno & retrospektivno

1. Pamenje onog to se treba tek napraviti, pamenje namjera, znaajno za cilju usmjereno ponaanje

2. Pamenje prolih dogaaja

Vrste dugoronog pamenja

Blic pamenje

Flashbulb memory

Vezano uz istaknute dogaaje u naim ivotima

Potpunost, tonost, ivost i otpornost na zaboravljanje

Vratimo se na ispremijeane reenice

O zaboravljanju

Postoje li ljudi koji nita ne zaboravljaju?

Dob i pamenje

Pamenje i kontekst

Poremeaji pamenja

Hipomnezija = smanjena mogunost pamenja

Hipermnezija

Paramnezije = lana sjeanja

Deja vu

Sluaj A.J.

41godinja administrativna tajnica

Izuzetno autobiografsko pamenje

Parker, ES, Cahill, L & McGaugh, JL. (2006). A case of unsual

autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35-49.

Poremeaji pamenja

to su amnezije?

Amnezija na filmovima

http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=535990

http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=535990http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=535990

Amnezije = gubitak pamenja za odreeno vremensko razdoblje ili odreene dogaaje

Razlikovati psihogeno uvjetovane amnezije od organski uvjetovanih

Anterogradna amnezija

= nemogunost dosjeanja dogaaja koji slijede nakon ozlijede mozga

Bolesnici nesposobni za uenje i imaju deficite u recentnom pamenju

Normalno se dosjeaju informacija koje su pohranjene u dugorono pamenje prije pojave amnezije

Najpoznatiji sluaj: pacijent H.M.

Zbog epilepsije u 27. godini odstranjen medijalni dio oba sljepoona renja (vei dio hipokampusa, amigdala i susjednog korteksa)

Sjeao se davnih dogaaja

Kratkorono pamenje ouvano (opseg pamenja brojeva = 6)

Iznadprosjene rezultate na testu inteligencije

Nije mogao stvarati nova dugorona pamenja: kad jednom prestane misliti o nekom novom iskustvu, ono je zauvijek izgubljeno

itao je iste novine, ne prepoznajui da se radi o istom sadraju

Pola sata nakon ruka nije se sjeao to je jeo

"Svaki je dan za sebe, togod me je razveselilo ili rastuilo

Nije mogao upamtiti novu adresu nakon preseljenja

28 godina nakon zahvata: i dalje anterogradna amnezija

medijalni temporalni reanj ukljuen u pamenje

hipokampus ukljuen u pamenje

kratkorono pamenje ouvano mehanizmi uskladitenja kratkoronog i dugoronog pamenja su razliiti

njegov specifini problem je prebacivanje eksplicitnog kratkoronog u dugorono pamenje

amnestiki pacijent se ne sjea prijanjih zadataka (eksplicitno, deklarativno pamenje), ali poboljanim uratkom pokazuje da ih pamti (implicitno, proceduralno pamenje)

Retrogradna amnezija

= Gubitak dosjeanja dogaaja prije oteenja mozga

esto se dogaa kod razliitih povreda glave

Obino je kratka (do 30 minuta)

No moe biti i godinama unazad

Amnestiki sindrom

Posljedica organskog oteenja mozga

Djelomini gubitak starog pamenja, i gotovo potpuna nemogunost upamivanja novih informacija - teko oteenje

Konfabulacije

Tee kraniocerebralne ozljede, najee i

subkortikalne lezije, frontalni sindrom

PTA ukljuuje razdoblje kome i nastavlja se sve dok pamenje ne postane pouzdano, konzistentno i tono

PTA u korelaciji s trajnim fizikim i kognitivnim smetnjama kao i s razinom samostalnosti i povratkom na posao

Posttraumatska amnezija

Alzheimerova bolest

Oteenje epizodikog pamenja, kasnije i semantikog pamenja

Podruja vana za pamenje

Radno pamenje

Dugorono p.

Navike i vjetine

Osjeajno pamenje Oblici i boje

Kretanje, poloaj

Na svim razinama mogu biti problemi: usvajanja (enkodiranja)

dorzomedijalni talamus, sustavi frontalnog renja

zadravanja hipokampus, medijalni temporalni renjevi

(anoksija temporalna oteenja, encefalitis-herpes, AD)

dozivanja informacija frontalni reanj

Smetnje pamenja prema vrsti informacija

Oteenje lijeve hemisfere verbalni

materijal

Oteenje desne hemisfere neverbalni

materijal

Smetnje pamenja prema sadraju

Verbalno pamenje: brojevi, prie, reenice, liste rijei

Vidno: likovi

Prostorno: prostorni odnosi

Ispitivanje pamenja

Kako bi ispitali pamenje?

Koje vrste pamenja bi ispitali?

Koje bi druge funkcije trebali ispitati jer mogu utjecati na pamenje?

Ispitati razliite sadraje:

Vidno

Verbalno (slova, rijei, liste rijei, reenice, prie, brojevi)

Prostorno

Prema trajanju:

Kratkorono & dugorono

Radno pamenje

Oduzimanje unatrag (MMSE) i sl.

Raspon pamenja brojeva diktiramo im u razmaku od jedne sekunde, bez grupiranja

Unaprijed

Unazad

Svakodnevne aktivnosti: upotreba telefona, novca, praenje razgovora

Bolesti i poremeaji:

CP

ADHD poremeaj panje/ hiperaktivni poremeaj

Parkinsonova bolest

Multipla skleroza

Testovi

Rivermead Behavioural memory test (RBMT) Rivermead bihevioralni test pamenja

Doors & People test vidno prepoznavanje (fotografije vrata) i dosjeanje (crtanje), verbalno prepoznavanje imena i dosjeanje

Kako deficiti drugih kognitivnih funkcija utjeu na pamenje i uenje?

Smetnje panje i koncentracije

Senzorna disfazija loi rezultati na zadacima verbalnog pamenja

Smetnje vidne percepcije vidno pamenje