3. PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA plan... · Građevinska područja naselja koja se u potpunosti ili dijelom nalaze unutar područja PPPP Učka (NN 24/2006) određena su navedenim planom

Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E

CPA d.o.o. strana 91

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvitka na području Općine Mošćenička

Draga u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko – goranske županije

Prostorni plan Županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora, te je, kao jedna od ukupno 5 mikroregija (funkcionalnih cjelina) u Županiji, određena i prostrona cjelina P2 Priobalje – Opatijsko primorje (Grad Opatija, Općine Mošćenička Draga, Lovran i Matulji)1. Za ostvarivanje većeg i boljeg gospodarskog razvitka navodi se, kao ključna pretpostavka, uravnotežena opskrba vodom i rješenje odvodnje otpadnih voda. Obzirom na prirodna i kulturna bogatstva, nužna je zaštita usmjerena na prirodne vrijednosti i posebnosti te spomenika kulture, a ti su resursi važan oslonac u gospodarskom razvitku. Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje Općine Mošćenička Draga su: - treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema bližem zaleđu

(implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak - obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje - dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati infrastrukturu

koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera - zgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način

zaštite mora, pa je rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i pročišćavanje primaran zadatak S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određene su sljedeće mjere razvoja: - ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga, Lovran, Matulji,

Bakar, Opatija, Crikvenice, Novi Vinodolski i Vinodolski - novelirati rješenja sustava odvodnje na područjima: Opatija, Mošćenička Draga, Rijeka, Kostrena,

Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolski - graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih voda i

obalnog mora. U okvirima tih mjera i smjernica Prostornim planom uređenja Općine Mošćenička Draga, utvrđena je osnovna namjena i korištenje prostora, uz nužno očuvanje prirodnih značajki područja. Postavke Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga Osnovne postavke uplaniranju gospodarskog razvitka područja Općine Mošćenička Draga u narednom razdoblju su: - primjena integralnog principa planiranja prostora, kojim se čitavo područje općine tretira kao

jedinstvena cjelina - predviđena je adptacija postojećih turističkih sadržaja, ali i izgradnja novih, uz princip da se

kvalitetnij turistički sadržaji grade bliže obali, a manje kvalitetniji dalje od obale - trgovački se sadržaji trebaju interpolirati u postojeće prostore, a ostale djelatnosti će uglavnom

koristiti prostore unutar naselja za svoje potrebe - treba ublažiti pritisak na obalno područje, preusmjeravajući izgradnju u zaleđe, čime bi se u većoj

mjeri koristila izgrađena infrastruktura u ovom dijelu područja općine (vodoopskrba i ceste) - treba pristupiti izgradnji cjelovitog kanalizacijskog sustava sa pripadajućim kolektorima i uređajima - obalni prostor i akvatorij treba podrediti posebnom režimu korištenja - smještaj građevina poslovnih namjena obvezno podrediti odredbama Zakona o zaštiti okoliša - očuvati postojeće poljoprivredne površine od devastiranja - održavanje i sječu šuma provoditi u skladu sa šumskogospodarskim osnovama, a u privatnim

šumama zadržati načela racionalnog gospodarenja i održivosti šumskog fonda.

U primarnom sektoru značajniji dio ima ribolov, a znatno manje poljoprivreda i šumarstvo, gdje se ne očekuju bitne promjene, osim što će se poljoprivreda vremenom usmjeriti na proizvodnju zdrave hrane, dok je uloga šumarstva u prvom redu zaštitni uzgoj. Očekuje se da će udio tercijarnog sektora porasti do čak 75%, pri čemu će turizam i trgovina ostati ključne djelatnosti. 1 Prostorni plan Primorsko-goranske županije; SNPGŽ 14/00, 12/05 i 50/06; članak 99.



3.1.1. Funkcionalna podjela prostora Općine Mošćenička Draga U funkcionalnom se smislu prostor Općine Mošćenička Draga može diferencirati prema specifičnim prostornim karakteristikama, sustavu naselja i prevladavajućim gospodarskim sadržajima. U tom se smislu izdvajaju dva osnovna dijela prostora: - obalni pojas - kontinentalni pojas. Treba spomenuti da ova podjela u samom prostoru nije uvijek jasno izražena s obzirom da ukupna širina Općine Mošćenička Draga iznosi od 6 km na sjevernom dijelu općine do svega 3 km na krajnjem jugu. U obalnom pojasu nalaze se glavni gospodarski resursi: turistički kapaciteti različitih oblika, koji uz sebe vežu aktivno stanovništvo i druge gospodarske grane u uskoj vezi s turizmom (trgovina, promet - kopneni i morski, ribarstvo, usluge i slično). Ovaj prostor svoje prirodne resurse uglavnom primjereno koristi za potrebe razvitka, iako u tom smislu još ima dosta rezervi. U ovom su području smještena glavna i najveća naselja općine, uključujući i općinsko središte Mošćeničku Dragu, kao i glavna infrastruktura (državne ceste, vodoopskrbni sustav i ostalo). Kontinentalni pojas obuhvaće više (u nadmorskom smislu) prostore općine, u kojima je tursistička djelatnost malo zastupljena, a uz nju su značajne i druge gospodarske aktivnosti - poljoprivreda, stočarstvo i drugo. U gospodarskom smislu ovaj prostor ima znatne resurse koji nisu još uvijek dovoljno iskorišteni, kao što su proizvodnja zdrave hrane, ali i oblici turizma drugačiji od onih uz morsku obalu (agroturizam na seoskim gospodarstvima, planinarski i izletnički turizam i slično). Kontinentalni pojas karakterizira veliki broj naselja i njihovih zaselaka, što predstavlja otežavajuću okolnost u njihovom komunalnom opremanju (ceste, vodovod, struja). 3.1.2. Sustav naselja PPPGŽ-om je naselje Mošćenička Draga određeno kao lokalno središte VII. kategorije, dok druga naselja nisu u tom smislu kategiorizirana. Sustav naselja na lokalnom nivou, odnosno na području Općine Mošćenička Draga je prilično teško definirati, iako ne i nemoguće, jer je lako uočiti da se naselja mogu u funkcionalnom i prostornom smislu grupirati u tri pojasa u odnosu na morusku obalu:

A. Obalni pojas obuhvaća područje uz more u kojem su se smjestila glavna naselja (Mošćenička Draga kao općinsko središte i naselja Donji Kraj, Mošćenice i Brseč sa njihovim brojnim zaselcima: Črnjari, Gornji Kraj, Haldej, Prem, Selce, Jir, Anići, Gaćice, Golovik, Loškići, Nerezani, Purgari, Ratkovići, Barci, Brivači, Filipaši, Gruzi, Obrš, Frlići, Opaće, Pećari, Slamnjaki, Šćoci, Špingaroli, Uhači, Kalina, Prisunac, Velo Selo, Franeli, Mrkvići, Rovini, Ivanini, Carići, Perišići i brojni drugi. Ovaj se pojas gotovo poklapa za područjem zaštićenog obalnog pojasa. Radi položaja uz atraktivni prostor obale ili na samoj obali većina ovih naselja i njihovih zaselaka ima relativno povoljnu gospodarsko - demografsku perspektivu, pri čemu se funkcije lokalnih središta trebaju razvijati u Mošćeničkoj Dragi kao općinskom središtu.

B. Središnji pojas nastavlja se na obalni pojas i obuhvaća naselja u središnjem prostoru općine, koja su srednje veličine (manja od obalnih a znatno veća od onih pod Učkom). U ovaj pojas pripadaju naselja odnosno zaselci: Dragani, Lovrečići, Sveti Anton, Martina, Martinčići, Žadrići, Sovići, Grabova, Marinići, Marići, Škalameri, Zrinčići, Belići i drugi. U naseljima ovog pojasa prisutno je značajno smanjenje broja stanovnika, iako je općina u zadnjim godinama uložila znatna sredstva u poboljšanje komunalne opremljenosti (izgradnja cesta i vodovoda). Kako bi se iskoristila činjenica ralativno dobre opremljenosti, a ujedno i smanjio pritisak na obalnu crtu, Planom će se osigurati (u okviru dopuštenih limita) proširenje građevinskih područja za novu izgradnju. Predviđa se da će u narednim godinama izgradnja na ovim područjima postati znatno atraktivnija nego što je danas (primjer središnje Istre).



B. Naselja ispod Učke Najmanji broj naselja i njihovih zaselaka, ali i daleko najmanji broj stanovnika nalazi se u ovom

pojasu: Sučići, Gradac, Potoki, Jurčići, Marasi, Petehi, Mihani, Andrići, Gašparići, Rošići, Muškardini, Rubinići, Stepča, Lučetići, Dugići, Špetrići, Krsonjin, Arbanasi, Trebišća i Donje Selo - Brubnjaki.

Izgradnja unutar građevinskih područja regulirana je prema odredbama PPPP Učka (NN 24/2006), a

proširenje građevinskih područja naselja nije dozvoljeno. 3.1.3. Mreža društvenih djelatnosti Pod mrežom društvenih djelatnosti podrazumijevaju se javne ustanove i sadržaji u javnom korištenju, odnosno oni koji podrmiruju javne potrebe, a svrstani su u grupe: - uprava - pravosuđe - udruge građana, političke stranke i drugo - vjerske zajednice - prosvjeta - kultura - zdravstvo - socijalna skrb - šport.

Na području Općine Mošćenička Draga zastupljene su samo neke od društvenih djelatnosti, što je i razumljivo s obzirom na veličinu i broj stanovnika, pri čemu se niti ovim Planom ne predviđa formiranje novih sadržaja iz grupe pravosuđa, visokog školstva i znanosti. Postojeća mreža društvenih djelatnosti detaljno je opisana u točki 1.1.2.4. Sadržaji javnih funkcija, a planirana mreža javnih funkcija u točki 3.3.3. Razvoj sadržaja javne namjene ovog Plana.

3.1.4. Uređenje građevinskog zemljišta Planom su propisane tri kategorije uređenosti građevinog područja, u skladu s PPPGŽ-om i Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa mora:

I. kategorija - minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put (direktni javni

pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,0 m)

- vrijedi za sva naselja s izuzetkom onih za koje je propisana II. kategorija uređenosti.

II. kategorija - uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu - pristupni

put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju - II. kategorija uređenosti obavezna je za:

- sve građevine koje se grade unutar zaštićenog obalnog pojasa mora - za izdvojena građevinska područja ugostiteljsko – turističkih zona - sve građevine koje se nalaze pod obavezom izrade detaljnijeg plana uređenja

III. visoko uređeno građevinsko zemljište - obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja građevinskog zemljišta i obvezna je za građevinske

zone prema posebnoj odluci Općinskog vijeća.



3.1.5. Građevinska područja naselja PPUO-om su određene površine građevinskih područja naselja na način koji je propisan PPPGŽ-om, vodeći računa o tome da planirane površine trebaju zadovoljiti razvojne potrebe Općine za iduće razdoblje. Treba napomenuti da je veliki dio građevinskih područja naselja već izgrađen (od ukupno 160,06 ha planirane površine naselja izgrađeno je 133,11 ha ili čak 83,1%), tako da za širenje naselja, uvažavajući članak 62. stavak 5. Odluke o donošenju PPPGŽ-a, ostaje tek površina od 26,62 ha. Pri određivanju građevinskih područja naselja uvažavani su kriteriji, smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja i zaštite prostora, a definiranje građevinskog područja provodilo se kroz objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje, uvažavanjem postojećih demografskih kretanja, procjenom budućih demografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, postojećom izgrađenom komunalnom infrastrukturom (prometnice, vodoopskrba i elektroopskrba), te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za pojedino naselje. Građevinska područja naselja koja se u potpunosti ili dijelom nalaze unutar područja PPPP Učka (NN 24/2006) određena su navedenim planom i preuzeta bez izmjena. Općenito, karakteristika naseljenosti područja Općine Mošćenička Draga je relativno veliki broj naselja i jako veliki broj zaselaka (čija veličina varira od nekoliko građevina do samo jedne građevine), tako da je u tablici 39. Obrazloženja dan iskaz površina građevinskih područja naselja i gustoća stanovanja za statistička naselja (14 naselja), a u tablici 40. Obrazloženja i iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po naseljima i dijelovima naselja (ukupno 51 dijelova naselja), pri čemu naselja imaju od 2 do 10 zaselaka.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora

Namjena prostora iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju bitne značajke načina korištenja, uređenja i zaštite prostora, a koje se dijele se na: - antropogena područja i - prirodna područja

Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno planiranim aktivnostima, prostor se dijeli na: - površine naselja - površine izvan naselja za izdvojene namjene

Prirodna područja su područja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima se prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su poljoprivreda, stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i sl., a prostor se prema namjeni dijeli na: - poljoprivredne površine - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - šumske površine - vodne površine

Prostornim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora. Osnovna namjena površina sastoji se u podjeli na: - površine naselja - površine izvan naselja za izdvojene namjene, - poljoprivredne površine - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - šumske površine - vodne površine Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili van građevinskog područja naselja.



Razgraničenjem se određuju:

1. Građevinska područja za - površine naselja - površine izvan naselja za izdvojene namjene

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), te stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje: 1. Općina Mošćenička Draga - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne

samouprave sa statusom općine. 2. Mošćenička Draga - označava naselje Mošćenička Draga. 3. Naselje - struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom)

opsegu. 4. Granica građevinskog područja - linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili

površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana. Granice građevinskog područja su u pravilu utvrđene granicama katastarskih čestica, a iznimno, kada granica dijeli katastarsku česticu, dio uključen u građevinsko područje je takve veličine da se na njemu može formirati građevinska čestica.

5. Građevinsko područje naselja - područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji razvoj. Unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve potrebne i spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, poljoprivredne građevine i drugo), površine infrastrukturnih sustava, groblja, vjerske građevine, zdravstvene i rekreacijske građevine i javne zelene površine.

6. Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) podrazumijeva pojas kopna širine 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini 300 m od obalne crte, za koji su uvjeti i mjere za uređenje u svrhu zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja određene Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/2004).

Na području Općine Mošćenička Draga u pojasu kopna širine 1.000 m od obalne crte nalaze se naselja ili dijelovi naselja: Brseč, Donji Kraj, Golovik, Kalac, Martina, Mošćenice, Mošćenička Draga, Obrš, Sveta Jelena, Sveti Anton, Sveti Petar, Sučići i Zagore

7. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - površine za specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja – zdravstveni turizam (ZT) i groblja (+)

8. Postojeće građevine izvan građevinskog područja - pojedinačne građevine i građevni sklopovi koji se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađeni su temeljem građevne dozvole, posebnim rješenjem ili prije 15.02.1968. godine tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

9. Građevina osnovne namjene – građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Planom.

10. Građevine stambene namjene - obiteljske kuće, vile i višestambene građevine. 11. Obiteljska kuća – samostojeća ili dvojna građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj

čestici, za potrebe stanovanja jedne obitelji i razvijenom građevinskom (bruto) površinom do 250 m2 u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže, tlocrtnog omjera stranica najviše 1:2

12. Vila - građevina stambene namjene za luksuzno stanovanje jedne obitelji, kojoj razvijena građevinska površina (BRP) iznosi od 300 m2 do najviše 800 m2, u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže, koja se gradi na građevnoj čestici površine većoj od 1.400 m2 uz uvjet da minimalno 60% ukupne površine parcele mora biti park ili druga zelena kultivirana površina

13. Višestambene građevine – građevina stambene namjene, samostojeće po načinu gradnje, koja ima više od jednog stana ali najviše 6 stanova i koja se gradi na građevnoj čestici najmanje površine 800 m2 i razvijenom građevinskom (bruto) površinom do 500 m2 u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s tri etaže (u etažu se ubraja podrum i potkrovlje)



14. Pomoćne građevine - sve građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine, kao

garaže, drvarnice, spremišta, plinske stanice, ljetne kuhinje, sjenice, bazeni i slično 15. Stambeno - poslovne građevine - građevine s pretežito stambenom namjenom u kojima je

najviše 1/3 bruto površine građevine poslovne ili javne namjene 16. Gospodarske građevine / proizvodne - građevine za obavljanje proizvodnih djelatnosti,

skladištenje roba i slično (industrijske ili zanatske). 17. Gospodarske građevine / poslovne - građevine za poslovne namjene (uslužne, trgovačke,

komunalno-servisne i slične). 18. Ugostiteljsko – turističke građevine - građevine namijenjene za turističke i ugostiteljske,

smještene unutar građevinskog područja naselja 19. Javne građevine - građevine isključivo ili djelomično javne namjene za zadovoljavanje državnog,

županijskog ili lokalnog interesa (obrazovne ustanove, građevine lokalne samouprave, vjerske i ostale građevine).

20. Manje građevine gospodarske namjene - građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama. 21. Kiosci - prizemne građevine najveće površine 9 m2, za trgovačke i uslužne namjene (služe za

prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga).

22. Privremene građevine - građevine čija postava je vremenski ograničena na najviše 90 dana, štandovi, pultovi, umjetničke i reklamne instalacije i slično

23. Poljoprivredne gospodarske građevine (bez izvora zagađenja) - sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

24. Poljoprivredne gospodarske građevine (s izvorim zagađenja) - staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i slično

25. Podrum – dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren, s time da na ravnom terenu kota poda prizemlja iznosi najviše 1,0 m iznad najniže kote konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, dok na kosom terenu kota poda prizemlja nije viša od 40 cm od kote konačno zaravnatog terena na višem dijelu i ako kota konačno zaravnatog terena nije niža od 40 cm od kote prizemlja na najnižem dijelu. Kota konačno zaravnatog terena smije odstupati najviše ± 0,50 m od kote prirodnog terena. Pod ravnim terenom smatra se teren nagiba do 5%. Površina podruma uračunava se u ukupnu površinu BRP-a građevine

26. Potkrovlje – dio građevine između stropne konstukcije i krovne konstrukcije građevine, čija visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida iznosi više 0,40 m. Potkrovljem se također smatra prostor kada visina nadozida je manja od 0,40 m, a na krovu su izgrađeni svjetlosni otvori, terase ili lođe. Potkrovlje se smatra etažom a površina potkrovlja uračunava se u ukupnu površinu BRP-a građevine

27. Tavan – prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida može biti najviše 0,40 m i nema svjetlosnih otvora, terasa ili lođa

28. Etaža - bilo koji kat građevine svijetle visine minimalno 2,40 m uključujući i prizemlje, podrum i potkrovlje, kao i tavan ukoliko se na krovištu grade svjetlosni otvori, terase ili lođe,a sve površine etaža ulaze u ukupnu razvijenu građevinsku površinu (BRP) građevine

29. Nadstrešnica - natkriveni otvoreni prostor iznimno zatvorena samo s jedne strane udaljena od granice građevinske čestice minimalno 3,0 m. Nadstrešnice na terenu veće od 2,50 m2 moguće je izvesti isključivo kao laku montažnu konstrukciju (drvo, metal i sl.) bez mogućnosti natkrivanja armirano - betonskim stropom.

30. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Plana.

31. Koeficijent izgrađenosti ( Kig ) - odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren i obrađene kao okolni teren, terase na terenu do h = 0,80 m, pergole, brajde, roštilji do 2,50 m2 i parkirališne površine.

32. Koeficijent iskorištenosti ( Kis ) - odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice

33. Nivelacijska kota - kota gotovog poda najniže nadzemne etaže koja iznosi najviše 0,5 m iznad najniže točke konačno zaravnatog terena na građevnom pravcu.



34. Visina građevine ( h ) - udaljenost mjerena u metrima od nivelacione kote do do donjeg ruba

krovnog vijenca, pri čemu je nivelaciona kota kota najnižeg dijela parcele koju pokriva građevina, a jedina dozvoljena odstupanja od visine vijenca su vertikale i strojarnice liftova, stubišne vertikale, klima - komore i strojarnice, krovni prozori i nadvoji balkonskih vrata na krovnim terasama.

35. Građevni pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

36. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene.

37. Rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.

38. Adaptacija - sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

39. Interpolacija – gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu.

40. Lokalni uvjeti – posebnost mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja, kao što su: - reljef, more, zelenilo - posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine - karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta - ambijentalne vrijednosti - veličina i izgrađenost građevnih čestica - komunalna oprema - opremljenost komunalnom infrastrukturom - druge vrijednosti i posebnosti

41. Samostalna uporabna cjelina – skup prostorija namijenjen stanovanju ili za poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljanju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

Plaža u Mošćeničkoj Dragi



3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene

strukture van naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) – tablica 3. (prvi dio)

Tablica 38.

redni broj OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA oznaka ukupno

(ha)

% od površine Općine (kopno)

stan. / ha 3

m2 / stan. 4

1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA ukupno GP 160,06 3,46 9,683

1.1. izgrađeni dio građevinskih područja naselja 133,11 2,87 11,643

1.2. neizgrađeni dio građevinskih područja naselja 26,95 0,58 173,874

2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE ukupno 0,94 0,02 -

2.1. ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena) ZT 0,53 0,01 -

2.2. groblja + 0,41 0,01 -

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZDVOJENIH NAMJENA ukupno 158,20 3,42 9,793

3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE - POLJOPRIVREDNO TLO OSNOVNE NAMJENE ukupno

55,06 1,19 355,224

3.1. ostala obradiva tla P3 55,06 1,19 355,224

4. ŠUMSKE POVRŠINE ukupno 3.355,19 72,52 0,463

4.1. gospodarske šume Š1 2.296,42 49,64 0,673

4.2. zaštitne šume Š2 992,28 21,45 1,563

4.3. šume posebne namjene Š3 66,49 1,43 23,313

5. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE I PAŠNJAČKE POVRŠINE ukupno

1.033,95 22,35 1,493

5.1. ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište i pašnjačke površine PŠ 1.032,54 22,33 1,493

6. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI ukupno 18,60 0,40 -

6.1. površine infrastrukturnih sustava IS 18,60 0,40 -

7. VODNE POVRŠINE NA KOPNU ukupno V 2,20 0,04 -

7.1. kopnene vodne površine - izvori i vodotoci - lokve

-

2,00 0,20

- - -

- -

-

8. MORSKE POVRŠINE ukupno M 5.075,00 52,31 0,303

8.1.

morske površine - prometne djelatnosti - obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji - ostale morske površine

2,00

223,44 4.849,56

0,03 4,40

96,87

-

6,633

0,321

OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA sveukupno 9.701,00 100,00 0,331

* Napomena: Površina Općine Mošćenička Draga kopno1 - 4.626 ha, more 2 5.075 ha Ukupna površina Općine Mošćenička Draga 3 - 9.701 ha Planirani broj stanovnika 2015. godine - 1.550 st



3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) Prostornim planom uređenja Općine Mošćenička Draga definirana su građevinska područja naselja koja zadovoljavaju potrebe Općine za buduće razdoblje, a stimulativna su u smislu razvitka naselja, poboljšanja kvalitete stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom. Razgraničenje površine naselja obavljeno je određivanjem granice građevinskog područja, uvažavajući kriterije Prostornog plana Primorsko – goranske županije i smjernica Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske. Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja. Prilikom određivanja građevinskih područja naselja uvaženi su svi kriteriji, smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja i zaštite prostora. Definiranje građevinskog područja provodilo se prvenstveno kroz objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje, uvažavanjem postojećih demografskih kretanja, procjenom budućih demografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za pojedino naselje. Iz zona namijenjenih razvoju naselja izuzete su površine neprimjerene za izgradnju, kao što su šumsko i poljoprivredno zemljište i sl. Prilikom određivanja prostora za razvoj naselja poštivane su slijedeće smjernice: - nakon detaljne provjere na terenu, utvrđene su stvarne granice zaposjednosti prostora i određene

granice izgrađenog dijela naselja - uspostavljen je sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i građevinske dozvole i dr.) u

svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj. 3.2.2.1. Namjena površina unutar građevinskih područja naselja

Planom su građevinska područja naselja definirana svojom granicom kao: - izgrađeni dio građevinskih područja naselja - neizgrađeni dio građevinskih područja naselja. Unutar građevinskih područja naselja se smještaju osim stanovanja, sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su javna i društvena namjena, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, ugostiteljsko - turistička, luke i ostalo), športsko - rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava i ostalo. 3.2.2.2. Veličine površina građevinskih područja naselja

Kod određivanja veličine površina građevinskih područja naselja poštivani su kriteriji iz PPPGŽ koji se odnose na dimenzioniranje građevinskih područja naselja.Iz objektivnih razloga odredba koja se odnosi na planiranu gustoću prema PPPGŽ za prostornu cjelinu P2 – Opatija, odnosno Općinu Mošćenička Draga od 20 stanovnika/ha nije primjenjiva, s obzirom da dozvoljena površina građevinskih područja naselja prema tom kriteriju za Općinu Mošćenička Draga iznosi svega 77,5 ha, dok je samo današnja izgrađena površina građevinskih područja naselja znatno veća od toga i iznosi 133,11 ha. Kako je površina građevinskog područja dobivena primjenom osnovne formule koja se temelji na projekciji stanovništva i propisanoj gustoći manja od površine već izgrađenog dijela naselja (133,31 ha), PPPGŽ u članku 62. stavak 5. predviđa uporabu drugog kriterija za određivanje građevinskog područja ( I + 20% ), gdje je površina izgrađenog dijela građevinskog područja uvećana za 20%.

P = PIG + 20% PIG = 133,11 +26,62 = 159,73 ha

Poštujući taj kriterij, a temeljem analize i utvrđivanja stvarne zaposjednutosti prostora, kao i analize građevinskog područja iz dosadašnje prostorno - planske dokumentacije, Planom su utvrđene granice građevinskih područja naselja na području Općine Mošćenička Draga unutar kojih će biti osigurane dovoljne površine za planirani razvitak naselja i svih potrebnih funkcija, a koje prethodni kriterij iz PPPGŽ zadovoljavaju sa 99,8 %.



Projiciranjem planiranog broja od 1.550 stanovnika Općine Mošćenička Draga na ukupnu površinu građevinskih područja naselja dobija se gustoća od svega 9,68 st/ha, što je znatno manje od 20 st/ha iz PPPGŽ. 3.2.2.3. Planske pretpostavke za određivanje građevinskih područja naselja

Pri određivanju površina građevinskih područja naselja uvažavane su sljedeće pretpostavke: - planirani broj stanovnika Općine Mošćenička Draga iznosi 1.550 - sve izgrađene građevine na području općine, ukoliko njihova lokacija nije u suprotnosti s PPPGŽ-om,

planom infrastrukture ili drugim propisima trebaju biti uključene u građevinska područja naselja/zaselaka

- proširenje građevinskih područja naselja treba biti isključivo uz poštivanje kriterija PPPGŽ - za proširenje građevinskih područja naselja treba prvenstveno koristiti prostore koji su dobro

komunalno opremljeni (pristupni put, voda i struja) - proširenje građevinskih područja naselja unutar ZOP-a treba biti restriktivno i u što manjem obimu,

dok se proširenje u višim dijelovima područja općine (izvan ZOP-a) treba sagledavati u svrhu smanjenja građevinskog pritiska na samu obalnu crtu.

3.2.2.4. Neposredno provođenje plana unutar građevinskih područja naselja

Za sva naselja koja se nalaze unutar ZOP-a propisana je obveza izrade detaljnijh planova uređenja. U naseljima koja se nalaze u području PPPP Učka izgradnja, rekonstrukcija ili interpolacija građevina vrši se temeljem odredbi tog plana. Za sva ostala građevinska područja naselja (koja su izvan ZOP-a i izvan PPPP Učka) ovaj plan se primjenjuje neposredno, tj. izgradnja građevina, uređenje površina i drugi zahvati u prostoru provode se temeljem odredbi za provođenje ovog plana. Unutar obuhvata ZOP-a nalaze se sljedeća naselja: BRSEČ Carići, Peršići: N-05-01, N-05-02 Brseč: N-06-01 i N-06-02

DONJI KRAJ Prem: N-45-02 Gornji Kraj: N-49 Donji Kraj: N-50-01, N-50-02, N-50-03 i N-50-04

GOLOVIK Gaćice, Golovik, Loškići, Nerezani, Purgari: N-12-01 dio, N-12-03, N-12-04 i N-12-05 Blažići: N-08

MOŠĆENICE Rovini: N-23 Mrkvići: N-24 Selce: N-28-01, N-28-02 dio, N-28-03 i N-28-04

Jir: N-29 dio Mošćenice: N-30 Mošćenička Draga: N-31-01 dio

MOŠĆENIČKA DRAGA Mošćenička Draga: N-31-01 dio, N-31-02

OBRŠ Mošćenička Draga: N-31-01 dio Haldej: N-44

Prem: N-45-01 Obrš: N-46 Frlići: N-47 Črnjari: N-48-04 i N-48-05



SVETA JELENA Barci, Brivači, Gruzi, Opaće, Pećari, Slamnjaki, Šćoci, Špingaroli, Uhači: N-15-01, N-15-02, N-15-03, N-15-04, N-15-07 i N-15-08 SVETI ANTON

Črnjari: N-48-01, N-48-02 i N-48-03 Sveti Anton: N-51-02 i N-51-03

SVETI PETAR Mošćenička Draga: N-31-01 dio ZAGORE Stepča: N-01-01 dio, N-01-02 i N-01-03 Kalina, Prisunac, Velo Selo: N-02-01, N-02-02 i N-02-03 Franeli, Ivanini: N-03-01, N-03-02 i N-03-03 Krsonjin: N-04-01, N-04-02 i N-04-03 3.2.2.5. Planske pretpostavke za dimenzioniranje površine građevinskih područja

naselja

Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja na području Općine Mošćenička Draga je izgrađenost građevinskog područja te očekivana projekcija stanovništva od 1.550 stanovnika u 2015. godini. Prema ovim kriterijima, a temeljem analize svih prethodnih pokazatelja, analize građevinskog područja iz PPO Opatija i utvrđivanja postojećeg stanja izgrađenosti, određena su građevinska područja naselja na području Općine Mošćenička Draga.

Tablica 39. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja

Statističko naselje Izgrađeni

dio (ha)

Neizgrađeni dio

(ha)

Površina ukupno

(ha)

Stanovništvo (projekcija)

2015. godine

Gustoća stanovništva

(st/ha) BRSEČ 7,53 4,22 11,75 130 11,06 DONJI KRAJ 4,49 0,35 4,84 90 18,60 GOLOVIK 7,03 3,59 10,62 70 6,59 GRABROVA 3,77 - 3,77 - - KALAC 8,93 0,97 9,90 30 3,00 MALA UČKA 3,37 - 3,37 - - MARTINA 6,76 2,58 9,34 40 4,28 MOŠĆENICE 17,84 3,78 21,62 300 13,87 MOŠĆENIČKA DRAGA 21,98 2,76 24,74 450 18,18 OBRŠ 3,42 2,65 6,07 10 1,65 SUČIĆI 3,83 0,10 3,93 40 10,18 SVETA JELENA 11,15 0,98 12,13 80 6,60 SVETI ANTON 2,56 - 2,56 10 3,91 SVETI PETAR 14,48 2,72 17,20 220 12,79 ZAGORE 7,93 2,25 10,18 80 7,85 UKUPNO 133,11 26,95 160,06 1.550 9,68



Tablica 40. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po naseljima i dijelovima naselja

Naselje

Opis građevnog područja Površina građevnog područja (ha) Lokacija unutar

Stan

ovni

štvo

(p

roje

kcija

) 20

15. go

dine

Gus

toća

st

anov

ništ

va

(st/

ha)

Oznaka Naziv izgrađeno neizgrađeno ukupno PPPP Učka ZOP-a

BRSEČ

N-05-01 Carići, Perišići

1,21 0,08 1,29 - + N-05-02 - 0,21 0,21 - + N-05-03 0,44 0,13 0,57 N-06-01

Brseč 5,11 5,00 10,11 - +

N-06-02 0,35 - 0,35 - + N-07-01 Klančac - 0,50 0,50

N-07-02 - 0,19 0,19

N-08 Belani - 0,09 0,09 N-09-01 dio Belići, Martina 0,23 0,22 0,45 - -

Ukupno BRSEČ 7,34 6,42 13,76 130 9,44

DONJI KRAJ

N-50-02 Prem 0,69 - 0,69 - + N-54 Gornji Kraj 0,49 - 0,49 - +

N-55-01

Donji Kraj

2,65 0,45 3,10 - + N-55-02 0,13 - 0,13 - + N-55-03 0,27 - 0,27 - + N-55-04 0,10 - 0,10 - + N-57-01 Marčenići.

Gradac - 0,08 0,08

N-57-02 - 0,08 0,08 Ukupno DONJI KRAJ 4,33 0,86 5,19 90 17,34

GOLOVIK

N-08 Blažići 0,12 - 0,12 - + N-11 dio Ratkovići 0,12 - 0,12 - - N-12-01

Gaćice, Golovik, Loškići, Nerezani, Purgari

4,70 3,59 8,29 - + (dio) N-12-02 0,55 - 0,55 - - N-12-03 0,36 - 0,36 - + N-12-04 0,49 - 0,49 - + N-12-05 0,63 - 0,63 - +

Ukupno GOLOVIK 7,03 3,59 10,62 70 6,59

GRABROVA

N-32-01 Lučetići

0,52 - 0,52 + - N-32-02 0,05 - 0,05 + -

N-33 Petehi 0,29 - 0,29 + - N-34 Marasi 0,63 - 0,63 + -

N-35-01

Gradac

0,36 - 0,36 + - N-35-02 0,26 - 0,26 + - N-35-03 0,10 - 0,10 + - N-35-04 0,20 - 0,20 + -

N-36 Grabova 0,43 - 0,43 - - N-37-01

Arbanasi 0,16 - 0,16 + -

N-37-02 0,77 - 0,77 + - Ukupno GRABROVA 3,77 - 4,00 - -

KALAC

N-16-01 Zrinčići

0,25 - 0,25 - -

N-16-02 0,27 - 0,27 - - N-16-03 0,14 - 0,14 - -

N-17 Rošići 0,69 - 0,69 + - N-18 Muškardini 0,63 - 0,63 + - N-19 Rubinići 0,81 - 0,81 + - N-20 Marinići 0,83 0,16 0,99 - - N-21 Andrići 0,81 - 0,83 + - N-22 Gašparići 0,12 - 0,12 + - N-25 Marići 1,62 0,81 2,43 - -

N-26-01 Mihani

0,92 - 0,92 + - N-26-02 0,05 - 0,05 + - N-27-01

Dugići, Špetrići 0,85 - 0,85 + -

N-27-02 0,11 - 0,11 + - N-27-03 0,33 - 0,33 + -



Ukupno KALAC 8,93 0,97 9,90 30 3,00 Tablica 40. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po naseljima i dijelovima naselja

- nastavak –

Naselje


Stan

ovni

štvo

(p

roje

kcija

) 20

15. go

dine

Gus

toća

st

anov

ništ

va

(st/

ha)


MALA UČKA N-43 Mala Učka 3,37 - 3,37 + - Ukupno MALA UČKA 3,37 - 3,37 - -

MARTINA

N-07-01 dio Belići Martina, Žadrići, Martinčići

2,38 1,38 3,76 - - N-07-02 2,44 1,2 3,64 - - N-07-03 0,07 - 0,07 - -

N-09 Sovići 1,00 - 1,00 - - N-10 Anići 0,74 - 0,74 - -

N-11 dio Ratkovići 0,13 - 0,13 - - Ukupno MARTINA 6,76 2,58 9,34 40 4,28

MOŠĆENICE

N-22 Rovini 1,31 - 1,31 - + N-24 Mrkvići 1,02 - 1,02 - +

N-28-01

Selce

4,30 0,07 4,37 - + N-28-02 0,92 0,60 1,52 - + (dio) N-28-03 0,35 0,11 0,46 - + N-28-04 0,12 - 0,12 - + N-29 dio Jir 2,02 - 2,02 - +

N-30 Mošćenice 5,70 - 5,70 - +

N-31-01 dio Mošćenička Draga 1,10 3,00 4,10 - +

Ukupno MOŠĆENICE 17,84 3,78 21,62 300 13,87

MOŠĆENIČKA DRAGA

N-29 dio Jir 1,29 - 1,29 - + N-31-01

dio Mošćenička Draga

19,48 2,76 22,24 - +

N-31-02 0,21 - 0,21 - + Ukupno MOŠĆENIČKA DRAGA 21,98 2,76 24,74 450 18,18

OBRŠ

N-31-01 dio

Mošćenička Draga 0,92 2,65 3,57 - +

N-44 Haldej 0,31 - 0,31 - + N-45-01 Prem 0,25 - 0,25 - +

N-46 Obrš 1,13 - 1,13 - + N-47 Frlići 0,41 - 0,41 - +

N-48-04 Črnjari

0,18 - 0,18 - + N-48-05 0,22 - 0,22 - +

Ukupno OBRŠ 3,42 2,65 6,07 10 1,65

SUČIĆI

N-38-01 Dragani - Lovrečići

1,09 - 1,09 - - N-38-02 0,08 - 0,08 - - N-39-01

Sučići

0,15 - 0,14 + - N-39-02 0,23 - 0,23 + - N-39-03 0,59 - 0,59 - - N-39-04 0,18 - 0,18 - - N-39-05 0,13 0,10 0,23 - - N-40-01

Potoki 0,30 - 0,30 + -

N-40-02 0,20 - 0,20 + - N-40-03 0,18 - 0,18 + -

N-41 Jurčići 0,11 - 0,11 + - N-42-01 Trebišća 0,40 - 0,40 + -



N-42-02 0,18 - 0,18 + - Ukupno SUČIĆI 3,83 0,10 3,92 40 10,18

Tablica 40. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po naseljima i dijelovima naselja

- nastavak –

Naselje


Stan

ovni

štvo

(p

roje

kcija

) 20

15. go

dine

Gus

toća

st

anov

ništ

va

(st/

ha)


SVETA JELENA

N-13 Škalameri 0,32 - 0,32 - - N-14 Filipaši 0,63 0,12 0,75 - -

N-15-01

Barci, Brivači. Gruzi, Opaće, Pećari, Slamnjaki, Šćoci, Špingaroli, Uhači

6,00 0,35 6,35 - + N-15-02 0,60 - 0,60 - + N-15-03 0,35 - 0,35 - + N-15-04 1,60 - 1,60 - + N-15-05 0,44 0,36 0,80 - - N-15-06 0,75 0,15 0,90 - - N-15-07 0,32 - 0,32 - + N-15-08 0,14 - 0,14 - +

Ukupno SVETA JELENA 11,15 0,98 12,13 80 6,60

SVETI ANTON

N-48-01 Črnjari

0,09 - 0,09 - + N-48-02 0,29 - 0,29 - + N-48-03 0,26 - 0,26 - + N-51-01

Sveti Anton 0,28 - 0,28 - -

N-51-02 0,84 - 0,84 - + N-51-03 0,80 - 0,80 - +

Ukupno SVETI ANTON 2,56 - 2,56 10 3,91

SVETI PETAR N-31-01 dio

Mošćenička Draga

13,00 2,72 15,72 - + (dio) N-31-03 0,16 - 0,16 - - N-31-04 1,32 - 1,32 - -

Ukupno SVETI PETAR 14,48 2,72 17,70 220 12,79

ZAGORE

N-01-01 Stepča

1,08 0,05 1,13 - + (dio) N-01-02 0,47 - 0,47 - + N-01-03 0,17 0,09 0,26 - + N-02-01

Kalina, Prisunac, Velo Selo

1,70 0,13 1,83 - + N-02-02 2,13 1,60 3,73 - + N-02-03 0,20 - 0,20 - + N-03-01

Franeli, Ivanini 0,35 0,14 0,49 - +

N-03-02 0,11 - 0,11 - + N-03-03 0,45 - 0,45 - + N-04-01

Krsonjin 0,80 0,24 1,04 - +

N-04-02 0,06 - 0,06 - + Ukupno ZAGORE 7,93 2,25 10,18 80 7,85Ukupno OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA

133,11 26,95 160,06

1.550 9,68



Tablica 41. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po građevinskim cjelinama

Oznaka građevne

cjeline N a z i v

Izgrađena površina

(ha)

Neizgrađena površina

(ha)

Ukupna površina

(ha) N-01-01

Stepča 1,08 0,05 1,13

N-01-02 0,47 - 0,47 N-01-03 0,17 0,09 0,26 N-02-01

Kalina, Prisunac, Velo Selo 1,70 0,13 1,83

N-02-02 2,13 1,61 3,74 N-02-03 0,20 - 0,20 N-03-01

Franeli, Ivanini 0,35 0,14 0,49

N-03-02 0,11 - 0,11 N-03-03 0,45 - 0,45 N-04-01

Krsonjin 0,77 0,24 1,01

N-04-02 0,06 - 0,06 N-04-03 0,11 - 0,11 N-05-01

Carići, Perišići 1,21 0,08 1,29

N-05-02 - 0,21 0,21 N-05-03 0,44 0,13 0,57 N-06-01

Brseč 5,11 5,00 10,11

N-06-02 0,35 - 0,35 N-07-01

Klančac - 0,50 0,50

N-07-02 - 0,19 0,19 N-08 Belani - - 0,09 0,09

N-09-01 Belići, Martina, Martinčići, Žadrići

2,60 1,66 4,26 N-09-02 2,59 1,04 3,63 N-09-03 0,07 - 0,07

N-10 Blažići 0,12 - 0,12 N-11 Sovići 0,95 - 0,95 N-12 Anići 0,74 - 0,74 N-13 Ratkovići 0,25 - 0,25

N-14-01

Gaćice, Golovik, Loškići, Nerezani, Purgari

4,79 3,47 8,26 N-14-02 0,55 - 0,55 N-14-03 0,36 - 0,36 N-14-04 0,49 - 0,49 N-14-05 0,63 - 0,63 N-14-06 0,09 0,09

N-15 Škalameri 0,32 - 0,32 N-16 Filipaši 0,63 0,12 0,75

N-17-01

Barci, Brivači, Gruzi, Opaće, Pećari, Slamnjaki, Šćoci, Špingaroli, Uhači

5,88 0,35 6,23 N-17-02 0,60 - 0,60 N-17-03 0,35 - 0,35 N-17-04 1,57 - 1,57 N-17-05 0,44 0,36 0,80 N-17-06 0,75 0,15 0,90 N-17-07 0,32 - 0,32 N-17-08 0,14 - 0,14 N-18-01

Zrinčići

- 0,08 0,08 N-18-02 0,25 - 0,25 N-18-03 0,27 - 0,27 N-18-04 0,14 - 0,14

N-19 Rošići 0,69 - 0,69 N-20 Muškardini 0,63 - 0,63 N-21 Rubinići 0,78 0,03 0,81

N-22-01

Marinići

0,83 0,20 1,03 N-22-02 - 0,08 0,08 N-22-03 - 0,18 0,18 N-22-04 - 0,04 0,04



N-22-05 - 0,13 0,13 N-22-06 - 0,07 0,07 N-22-07 - 0,09 0,09

N-23 Andrići 0,81 - 0,81

Tablica 41. - Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja po građevinskim cjelinama - nastavak -

N-24 Gašparići 0,12 - 0,12

N-25-01 Rovini 1,31 - 1,31 N-25-02 - 0,60 0,60

N-26 Milići - 0,48 0,48 N-27 Mrkvići 1,02 - 1,02 N-28 Marići 1,62 0,81 2,43

N-29-01 Mihani

0,92 - 0,92 N-29-02 0,05 - 0,05 N-30-01

Dugići, Špetrići 0,85 - 0,85

N-30-02 0,11 - 0,11 N-30-03 0,33 - 0,33 N-31-01

Selce

3,66 0,12 3,78 N-31-02 - 0,71 0,71 N-31-03 - 1,23 1,23 N-31-04 0,91 0,83 1,74 N-31-05 0,35 0,11 0,46 N-31-06 - 0,32 0,32 N-31-07 0,12 - 0,12 N-31-08 - 0,22 0,22

N-32 Jir 3,31 - 3,31 N-33 Mošćenice 5,70 - 5,70

N-34-01

Mošćenička Draga

42,54 11,13 53,67 N-34-02 0,21 - 0,21 N-34-03 0,16 - 0,16 N-34-04 1,32 - 1,32 N-35-01

Lučetići 0,52 - 0,52

N-35-02 0,05 - 0,05 N-36 Petehi 0,29 - 0,29 N-37 Marasi 0,63 - 0,63 N-38 Sudinčići - 0,23 0,23

N-39-01

Gradac

0,36 - 0,36 N-39-02 0,26 - 0,26 N-39-03 0,10 - 0,10 N-39-04 0,20 - 0,20

N-40 Grabrova 0,43 - 0,43 N-41-01

Arbanasi 0,16 - 0,16

N-41-02 0,77 - 0,77 N-42-01

Dragani - Lovrečići 1,09 - 1,09

N-42-02 0,08 - 0,08 N-43 Vojvodići - 0,27 0,27

N-44-01

Sučići

0,14 - 0,14 N-44-02 0,23 - 0,23 N-44-03 0,59 - 0,59 N-44-04 0,18 - 0,18 N-44-05 0,14 0,09 0,23 N-45-01

Potoki 0,30 - 0,30

N-45-02 0,20 - 0,20 N-45-03 0,18 - 0,18 N-46-01

Jurčići 0,11 - 0,11

N-46-02 0,07 - 0,07 N-47-01

Trebišća 0,40 - 0,40

N-47-02 0,18 - 0,18 N-48 Mala Učka 3,37 - 3,37 N-49 Haldej 0,31 - 0,31

N-50-01 Prem

0,25 - 0,25 N-50-02 0,69 - 0,69



N-51-01 Obrš

1,13 - 1,13 N-51-02 - 0,19 0,19

N-52 Frlići 0,41 - 0,41

N-53-01

Črnjari

0,09 - 0,09 N-53-02 0,29 - 0,29 N-53-03 0,26 - 0,26 N-53-04 0,18 - 0,18 N-53-05 0,22 - 0,22

N-54 Gornji Kraj 0,49 - 0,49 N-55-01

Donji Kraj

2,65 0,45 3,10 N-55-02 0,13 - 0,13 N-55-03 0,27 - 0,27 N-55-04 0,10 - 0,10 N-56-01

Sveti Anton 0,28 - 0,28

N-56-02 0,84 - 0,84 N-56-03 0,79 - 0,79 N-57-01

Marčenići, Gradac - 0,08 0,08

N-57-02 - 0,33 0,33 U K U P N O 129,27 34,80 160,076

Ukupna površina građevinskih područja naselja iznosi 160,06 ha, od čega površina izgrađenog dijela iznosi 133,11 ha (odnosno 83,1%), a neizgrađenog dijela građevinskih područja naselja svega 26,95 ha (ili 16,9%). Gustoća naseljenosti (odnos broja stanovnika i ukupne površine građevinskog područja) iznosi 9,68 st/ha.

Graf 8. - Iskaz površina građevinskih područja naselja Prostornim planom razgraničen je izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih područja naselja i prikazan na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000 i na kartografskim prikazima broj 4.A. do 4.F. - Građevinska područja u mj. 1:5.000.

3.2.3. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

0

5

10

15

20

25

Brs

eč

Don

ji K

raj

Gol

ovik

Gra

brov

a

Kal

ac

Mar

tina

Moš

ćeni

ce

Moš

ćeničk

a D

raga

Obr

š

Suč

ići

Svet

a Je

lena

Svet

i Ant

on

Sve

ti Pe

tar

Zago

re

Izgrađeni dio

Neizgrađeni dio

Ukupno

Izgrađeni dio

Neizgrađeni dio

Ukupno



Izdvojene namjene su prikazane na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000, te na kartografskim prikazima od 4.A. do 4.F. - Građevinska područja na katastarskoj podlozi u mj. 1:5.000. Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za: - ostale namjene (zdravstveno – turistička namjena / ZT ) - groblja ( + ) Prema PPPGŽ u Mošćeničkoj Dragi je planirana manja poslovna zona (ne isključivo u funkciji turizma), čija bi realizacija vjerojatno ublažila sezonsku zaposlenost i dopinjela višoj stopi aktivnosti. Na traženje Općinskog vijeća Mošćeničke Drage Planom nije predviđeno formiranje izdvojenog građevinskog područja manje poslovne zone. Općinsko vijeće smatra da se gospodarske aktivnosti mogu odvijati unutar planiranih građevinskih područja naselja i ugostiteljsko - turističke zone, a kada ze pojave konkretni zahtjevi za izgradnjom u izdvojenoj poslovnoj zoni, isto može biti verificirano kroz izradu izmjena i dopuna PPUO Mošćenička Draga. 3.2.3.1. Ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena / ZT ) Planom je određena lokacija za izgradnju građevine ostalih namjena (zdravstveno – turističke namjene - ZT) - ustanove za boravak starijih osoba, u građevinskom području izvan naselja površine 0,53 ha. Za potrebe izgradnje ustanove za boravak starijih osoba (građevina ostale namjene, sukladno članku 20. Odredbi PPPGŽ) određuju se sljedeći uvjeti: - najmanja površina građevne čestice iznosi 5.000 m2 - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,20 - najveći koeficijent iskorištenosti za smještajne i ugostiteljske građevine (kis) iznosi 0,60 - najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže - najveća visina građevine iznosi 11,0 m mjereno od nivelacione kote do završnog ruba vijenca

građevine (nivelaciona kata je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 1,0 m iznad najniže točke dijela parcele koju pokriva građevina)

- najveća visina građevine od nivelacione kote do sljemena iznosi do 14,0 m - udaljenost građevine od prometnice iznosi najmanje 6,0 m - udaljenost od susjednih građevnih čestica iznosi najmanje 8,0 m ili ½ visine građevine (uzima se

veća vrijednost) - u sklopu građevne čestice može se predvidjeti izgradnja sportskih terena, bazena, terasa i sl., koji ne

ulaze u izgrađenost građevne čestice.

3.2.3.2. Groblja ( + ) Površine za groblje izvan građevinskog područja naselja, unutar površina za izdvojene namjene, nalaze se uz naselja Brseč i Mošćenice. Na prostoru groblja uz naselje Brseč se mogu graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja - kapele, mrtvačnice, i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura. Uređenje groblja i gradnja pratećih građevina mora biti primjereno tradiciji. Za izgradnju novog groblja uz naselje Mošćenice, površine oko 0,10 ha obvezna je izrada Detaljnog plana uređenje temeljem posebnog propisa, pri čemu uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno lokaciji i tradiciji. 3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja Građenje izvan građevinskih područja naselja treba promatrati u svjetlu činjenice da se na području Općine Mošćenička Draga razlikuju tri specifične zone (cjeline) za koje vrijede različiti kriteriji za građenje: - područje Općine Mošćenička Draga izvan građevinskih područja izvan ZOP-a i Parka prirode Učka - područje Općine Mošćenička Draga unutar zaštićenog obalnog pojasa mora (ZOP) - područje Općine Mošćenička Draga unutar Parka prirode Učka. 3.2.4.1. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja ( izvan ZOP-a i Parka

prirode Učka )



Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. Pojedinačne postojeće građevine izvan građevinskog područja mogu se rekonstruirati, adaptirati i dograđivati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor, pod uvjetom da se time ne ne prelazi najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis) Ove se građevine grade neposrednim provođenjem ovog Plana. Izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su: a) građevine infrastrukture b) građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama

- gospodarske građevine - građevine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti: - gospodarske građevine za potrebe odlaganja alata i sitnog inventara ako je najmanje 80%

površine obrađeno s jednom ili više sljedećih kultura: vinograda, maslina, voće, povrće i žitarice. Za poljoprivredne površine ne manje od 1.000 m2 može se dozvoliti izgradnja objekta u visini prizemlja i tlocrtne veličine koja iznosi maksimalno 1% površine građevinske čestice, ali ne više od 10 m2.

Temeljno je opredjeljenje da se značajnije ne mijenja bilaca osnovnih kategorija korištenja prostora, a posebno ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, već da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već sada angažirani prostor. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja naselja određuju se u prvom redu u odnosu na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (morske površine, poljoprivredeno i šumsko zemljište, krajobraz, posebno vrijedno područje i drugo). Građevine se trebaju locirati, projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju korištenje drugih građevina i sadržaja i da ne ugrožavaju vrijednost okoliša, prirodne i graditeljske baštine. Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom. 3.2.4.2. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja ( unutar zaštićenog

obalnog pojasa - ZOP-a )

Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a unutar zaštićenog obalnog pojasa (ZOP) koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. Pojedinačne postojeće građevine izvan građevinskog područja mogu se rekonstruirati, adaptirati i dograđivati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica). U ZOP-u se izvan građevinskih područja ne može planirati: - gradnja pojedinačnih ili više građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve i poljoprivrednu opremu) osim za prijavljeno obiteljsko gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3,0 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte) - privez i sidrenje (ako smještaj sidrišta nije objavljenu službenim pomorskim publikacijama) - uzgoj plave ribe - gradnja luka nautičkog turizma ili nasipavanje obale.



3.2.4.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja ( unutar Parka prirode

Učka )

Na području Općine Mošćenička Draga koji se nalazi unutar Parka prirode Učka, a izvan građevinskih područja naselja, izgradnja i uređenje prostora se vrši u skladu s odredbama za provođenje PPPP Učka (NN 24/2006), kojima je propisano da se mogu graditi sljedeće građevine i poduzimati sljedeći zahvati: - izgradnja građevina i uređaja infrastrukture (vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava,

sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, uređenja vodotoka, zaštite od voda i sustava energetike smješteni u infrastrukturne koridore)

- izgradnja poljoprivrednih građevina u područjima obradivih tala te na katastarskim česticama čija katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u područjima ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (staklenici ili plastenici, staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinajci i ostalo)

- građevine potrebne za gospodarenje šumama u područjima šuma gospodarske namjene - građevine i zahvati potrebni za uređenje vodotoka, zaštitu od poplava, bujica i erozije - planinarske i lovačke kuće namijenjene rekreaciji građana na području šuma gospodarske namjene

ili ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta - građevine u funkciji posjećivanja (posjetiteljsko - informacijski centri, izletišta i skloništa za izletnike,

odmorišta, poučne staze, vidikovci, izložbe na otvorenom, osmatračnice i slično). - rekonstuirati postojeće građevine: postojeći pastirski stanovi se mogu prenamijeniti u agroturistička

domaćinstva, a mogu se postavljazi i prenosivi kiosci, štandovi, nadstrešnice i slično.

3.2.5. Poljoprivredne površine ( P ) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000, dok su rezultati vrednovanja pedoloških karakteristika i njihova rasprostranjenost prikazani na kartogramu Pedološka karta za područje Općine Mošćenička Draga, koji je sastavni dio ove točke. Poljoprivredne se površine moraju očuvati na način da se zadrže i dalje u korištenju, odnosno da se spriječi njihovo nekontrolirano pošumljavanje i devastacija. Poljoprivredno tlo osnovne namjene treba štititi od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Na području Općine Mošćenička Draga poljoprivredne površine pripadaju kategorija P3 (ostala obradiva tla). Ostala obradiva tla (P3) Ostala obradiva tla (P3) s većim ograničenjima zauzimaju prostore kartirane jedinice broj 3 i 4. Njihovo glavno ograničenje je nemogućnost mehanizirane obrade zbog malih parcela, skeletnosti, manje dubine, nagiba i pojave stjenovitosti. Mnoga od ovih tala zaraštaju, naročito ona koja su pod maslinicima i vinogradima. Ukupna površina ove kategorije tla iznosi 55,06 ha.

3.2.6. Šumske površine ( Š ) Šumske površine na području Općine Mošćenička Draga razvrstane su na gospodarske ( Š1 ), zaštitne ( Š2 ) i šume posebne namjene ( Š3 ), a razgraničenje je utvrđeno određivanjem granica na kartografskom prilogu broj 1. - Korištenje i namjena prostora, mj. 1:25.000. Ukupna površina šumskog zemljišta na području Općine Mošćenička Draga prema podacima Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Buzet - Odjel za uređivanje šuma (podaci iz Programa gospodarenja Gospodarske jedinice Liburnija) iznosi 3.335,19 ha, od čega na državne šume otpada 2.347,99 ha a na privatne šume 987,2 ha. Podaci o kategorijama šuma u privatnom vlasništvu nisu obrađeni jer nisu dostupni. Gospodarske šume ( Š1 ) Gospodarske šume (Š1) služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. U njima se vrše zahvati kojima se poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i prorjede. Na području Mošćenička Draga gospodarske šume u državnom vlasništvu zauzimaju površinu od 1.800,02 ha. Državnim šumama gospodari Trgovačko društvo HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠP Buzet, Šumarija Opatija. U krškim se šumama vrši sječa čišćenja, čime se ostvaruju samo male količine posječene mase kroz uzgojne radove, i to malih promjera bez tehničke



uporabljivosti. U privatnim šumama se radi o zadovoljavanju potreba stanovništva za ogrijevnim drvom, koje se ostvaruje kroz uzgojnu sječu takvih asortimenata. U gospodarskim šumama način i cilj gospodarenja je slijedeći: - osiguranje po trajnosti ekosustava, - održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma - gospodarenje u pravcu višeg uzgojnog oblika (stabla iz sjemena, a ne panja) treba stvoriti stabilniju

autohtonu vegetaciju, koja će uz kontinuiranu reprodukciju svih sastavnica ekosustava osiguravati općekorisne funkcije i proizvodnju drvne sirovine.

Od načina gospodarenja u gospodarskim šumama predviđa se: - njega postojećeg i budućeg podmlatka i mladika - čišćenje u mladim sastojinama - prorjede u starijim i kvalitetnijim sastojinama Sve zahvate treba izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća. Zaštitne šume ( Š2 ) Zaštitne šume (Š2) u državnom vlasništvu zauzimaju 514,79 ha ukupne površine, a svrha im je zaštita od erozije, zaštita izvora i naselja, gospodarskih i drugih građevina. U zaštitnim šumama cilj gospodarenja je osiguranje po trajnosti ekosustava te održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma. Od propisanih radova u zaštitnim šumama moguća je sanitarna sječa. Način gospodarenja u zaštitnim šumama je slijedeći: - najvažniji zadatak je očuvanje ovih šuma od bespravne i nekontrolirane sječe i zaštita od požara - kroz duži vremenski period odlaganjem organskog materijala iz stabala (lišće, grane, korijenje)

povećati količinu tla, čime će šuma imati bolji uzrast. Šume posebne namjene ( Š3 ) Šume posebne namjene ( Š3 ) mogu biti: - šume unutar zaštićenih dijelova prirode ili dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem Zakona o

zaštiti prirode - šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena - šume koje predstavljaju posebne rijetkosti, ljepote, ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog

značenja - šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi ili drugim potrebama utvrđenim posebnim

propisima. Na području Općine Mošćenička Draga nalaze se dva lokaliteta šuma posebne namjene u državnom vlasništvu: šuma posebne namjene uz uvalu Javna i Melska - površina predložena za zaštitu u kategoriji posebni rezervat - botanički i lokalitet uz izvor Grabrovnik i Rovoznik predložen za zaštitu u kategoriji posebni rezervat - šumske vegetacije. Ukupna površina ova dva lokaliteta iznosi 33,18 ha. Znatan dio šuma u privatnom vlasništvu nalazi se u ovoj kategoriji u sklopu Parka prirode Učka. Ugroženosti od požara su velike na manjim površinama, no cjelokupno sagledavajući može se reći da ove šume spadaju u III. stupanj ugroženosti od požara tj. srednji stupanj. Pretpostaviti je da će ove šume još puno vremena zadržavati ovaj oblik. Pašnjaci će s vremenom prerasti u šikare i panjače, a panjače u sjemenjače, tako da će neobraslo proizvodno tlo preći u gospodarsku šumu i imati takvu funkciju. Korištenje sporednih šumskih proizvoda Korištenje šumskih proizvoda regulirano je u skladu s Zakonom o šumama (NN 140/05 i 82/06) i Pravilnikom o sporednim šumskim proizvodima (Trgovačko društvo HRVATSKE ŠUME d.o.o. iz 1994. godine). Šumski proizvodi su plodovi šumskog grmlja (borovnice), kesten, gljive, ljekovito bilje, ubiranje meda, ispaša ovaca i dr. Zabranjeno je iskorištavanje kamena, šljunka i pijeska, ubiranje listinca i smolarenje na borovim stablima. 3.2.7. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište ( PŠ )



Prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama sve više prekrivaju šume, te su stoga izdvojeni u kategoriju ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ). Ukupna površina ove kategorije na području Općine Mošćenička Draga iznosi 1.036,75 ha. Ovo se područje štiti od izgradnje i u njemu se ne mogu izvoditi zahvati u cilju stvaranja preduvjeta za ikakav oblik izgradnje i u bilo kojoj namjeni, osim onima navedenim u kriterijima za građenje izvan građevinskog područja. Unutar područja dozvoljeno je pčelarenje, ispaša, aktivnosti pošumljavanja, korištenje parcela pogodnih boniteta zemljišta za cvjećarstvo, poljoprivredne djelatnosti, voćarsku, vinogradarsku i povrtlarsku proizvodnju. U skladu s prethodnim režimima korištenja dozvoljava se podizanje zaklona od prirodnog materijala i s neophodnom pokrovnom konstrukcijom za potrebe sklanjanja životinja, ljudi i alata, te izgradnja staklenika, plastenika i cisterni. Postojeću mrežu javnih putova potrebno je poštovati i održavati s neophodnim zahvatima. 3.2.8. Vodne površine ( V ) Vodne su površine, prema namjeni, razgraničene na morske površine i vodne površine na kopnu. Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe, a naznačena je u kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj.1 : 25.000.



Grafički prilog 12. - Pedološka karta za područje Općine Mošćenička Draga 3.2.8.1. Morske površine

Područje Općine Mošćenička Draga prostire se na dijelu liburnijske obale u gornjem dijelu sjevernog Jadrana (Vela vrata). Površina akvatorija iznosi 50,75 km2 ili oko 52% ukupne površine Općine Mošćenička Draga. Obalna linija je u širem smislu granična linija između mora i kopna. Obala je pojas između najniže niske vode i najviše linije do koje dopire voda za vrijeme najviših visokih voda, odnosno gdje zapljuskuju najviši valovi.



To je pojas gdje prestaju fitozajednice halofilnih biljaka, a počinje rasti kopnena vegetacija. Horizontalno od te gornje linije, prema pomorskom zakoniku, u dubini kopna proteže se još jedan pojas širine 6 metara, što sve zajedno čini priobalno pomorsko dobro. Ovisno o izloženosti valovima, pomorsko dobro može imati veću ili manju širinu i visinu. Namjena mora određuje se u smislu primarne namjene za koju se koristi obalni pojas, more u širini od 300 m od obalnog ruba i podmorje. Namjena mora je određena kartografskim prikazom broj 1. – Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000. Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:

- more u sastavu lučkog područja - obalno more – sport i rekreacija - vanjski akvatorij.

Cijeli morski pojas u širini od 300 m od obalnog ruba namijenjen je za sport i rekreaciju građana, te more u sastavu lučkog područja za koje je također definiran pojas mora u širini od 300 m. More u sastavu lučkog područja Planom je određena luka za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga, označena na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj.1:25.000 te broj 2.A. - Promet, pošta i telekomunikacije, mj. 1:25.000. More u sastavu lučkog područja jest akvatorij u širini od 300 m od obalnog ruba pridružen luci za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga, a koji je utvrđen kartografskim prikazom broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000. Na obalnom rubu ovog područja, kao i unutar pripadajućeg akvatorija, a poštujući odnosne zakonske propise, moguća je izgradnja i/ili nastavak i dovršenje izgradnje lučke infrastrukture za zaštitu i privez plovila (lukobrani, valobrani, oznake, lučka svjetla i dr., gatovi, molovi i dr. bez obzira na tipologiju), te izgradnja lučke suprastrukture za potrebe opskrbe (hrana, gorivo i dr.), te pružanja i korištenja svih drugih usluga korisnicima odnosne luke. Obalno more – sport i rekreacija Obalno more – sport i rekreacija namijenjeno je rekreativnom i sportskom korištenju obale i mora i uz primjenu sportskih rekvizita čijim se načinom korištenja ne ugrožava sigurnost bilo kojeg korisnika i ne izazivaju posljedice po more i podmorje Vanjski akvatorij Vanjski akvatorij predstavlja preostalo morsko područje Općine Mošćenička Draga. Unutar njega određene su plovne rute brodova za luku Rijeka. Plovni putevi obalne plovidbe određuju se u skladu s pomorskim propisima, uzancama i kompetiencijama Lučke kapetanije. Način planiranja prostora unutar Zaštićenog obalnog pojasa (ZOP-a) Temeljem Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (NN 128/04) potrebno je na kopnenom području Općine Mošćenička Draga, te unutar pojasa mora u širini 300 m od obalne crte, primjeniti sljedeće normative:

- izgrađenim se dijelom građevinskog područja smatraju izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni; neizgrađenim se dijelom smatra jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgrađene čestice

- postojećim građevinskim područjima smatraju se građevinska područja naselja i građevinska

područja za izdvojenu namjenu utvrđena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja usklađenim s namjenom površina i kriterijima PPPGŽ

- unutar ZOP-a nije moguće planirati gradnju građevina namijenjenih za: - istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina – osim morske soli - iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju



- skladištenje, obradu i odlaganje otpada - osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena - vlastite gospodarske potrebe (spremište alata, strojeva, poljoprivredne opreme i sl.) izvan građevinskog područja naselja, s izuzetkom prijavljenog obiteljskog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u domaćinstvu većem od 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte) - privez izvan građevinskog područja - sidrenje, osim ako isto nije ergulirano oficijelnim pomorkim glasilima - uzgoj plave ribe.

- unutar područja ZOP-a ne može se graditi niti rekonstruirati postojeća građevina na građevinskoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine veće od 5.000 m2 ako nije donesen UPU

- unutar područja ZOP-a građevina se može graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (osiguran cestovni pristup, odvodnja otpadnih voda i propisan broj parkirnih mjesta) ili čije je uređenje započeto temeljem Programa izgradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu

- plaže se unutar područja ZOP-a definiraju kao uređene i prirodne morske plaže: - uređena morska plaža nadzirana je i pristupačna svima pod jednakim kondicijama s

kopnene i morske strane uključivo i osobama sa poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane

- prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena i potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

Morske plaže Na području Općine Mošćenička Draga nalaze se uređene i prirodne morske plaže. Uređene morske plaže se planiraju na sljedećim lokacijama: UP1 - Mošćenička Draga, UP2 - između plaže Sv. Ivan i lokacije Sipar, UP3 - Sveti Ivan i UP4 - Senjavac. 3.2.8.2. Vodne površine na kopnu Vodotoci su naznačeni u kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000. Vodne površine vodotoka, odnosno bujica obuhvaćaju prirodno ili izgrađeno korito te pojas uz sam vodotok (javno dobro, vodno dobro – inundacijski pojas) sukladno odredbama Zakona o vodama (NN 107/95) i ostalim važećim zakonskim propisima. Dijelovi vodotoka koji se nalaze unutar građevinskih područja izdvojene namjene, vodotok i pripadajući pojas ovim se Planom tretiraju kao integralni dijelovi namijenjenog područja, te se kao takvi trebaju obrađivati prostornim planovima užeg područja, a u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Vodotoci - bujice Svi tokovi bujica u naravi predstavljaju vodnu površinu – javno vodno dobro. Podataka o tim površinama nema, a precizno će biti ustanovljeni kroz postupak utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, što je u tijeku. Na području Općine Mošćenička Draga nalazi se na vodotok – bujica Mošćenička Draga, kao i još 12 drugih bujičnih tokova, od kojih su samo dva bujična toka detaljnije obrađena vezano na obranu od poplava: Cezara i Sveti Ivan. Bujica Mošćenička Draga predviđena je obranu od poplava u okviru vodotoka Liburnije od stacionaže km 0+000 do km 6+500, odnosno u dužini od 6,5 km. Površina sliva bujice Mošćenička Draga iznosi 10,1 km2, maksimalna protoka 44 m3/s i minimalna protoka 0 m3/s. Bujica Cesara ima dužinu toka 2,4 km, površinu sliva 2,6 km2, maksimalna protoka 10,5 m3/s i minimalna protoka 0 m3/s.



Bujica Sveti Ivan ima dužinu toka 1,85 km, površinu sliva 1,0 km2, maksimalna protoka 4 m3/s i minimalna protoka 0 m3/s, Mjere zaštite od bujica:

- izrada projektne dokumentacije za uređenje bujica, što je u nadležnosti Hrvatskih voda - u projektnim rješenjima i izvedbi izbjegavati gdje je to god moguće preveliku upotrebu betona,

s ciljem uklapanja vodnih građevina u krajobraz - redovito održavanje i čišćenje korita i vodnih građevina - svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno

posebnom propisu. Izvori Na području Općine Mošćenička Draga nalaze se sljedeći izvori:

A. Izvori u vodoopskrbnom sustavu, za koje je donijeta Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN PGŽ 19/00) - izvor 1, izvor 2 i izvor 3 izvorišta Srednja voda (kaptirana 2000. godine, izdašnosti od Qmin =

0,06 l/s do Qmax = 10 l/s vode) - izvori Sredić, Lepa Bukva, Griža, Vela Ravan, Pod Sredić i Bukvica kapaciteta 10 l/s

B. Ostali izvori - Planada, Škajac, Kadanj 1, Kadanj 2, Kadanj 3, Vodice,Škaljac, Vruščica, Vodice, Uvala Boka,

Male Vodice, Vrutak, Golubera na Petehovoj Peći, Lokva na Cebre, Kadanj Mošćenički, Močilnjak va Gradce, Podozrinj, Lokva 1, Lokva 2 i Trebišća.

Na području općine voda se crpi iz izvorišta Sredić, Srednja voda, Lepa Bukva (Bukvina), Griža i Vela Ravan. Voda iz izvorišta Sredić se sakuplja u središnju sabirnu komoru Sredić, odakle se gravitacijskim cjevovodom vodom opskrbljuje područje Općine Mošćeničke Drage (osim naselja Kraj). Izvorišta Lepa Bukva (Bukvina), Griža i Vela Ravan kaptirani su još 1937. godine. Izvorište Lepa Bukva (Bukvina) se nalazi na visini 975 m n.m., minimalne izdašnosti Qmin = 0,5 l/s. Izvorište Griža se nalazi na visini 960 m n.m., minimalne izdašnosti Qmin = 1,5 l/s. Izvorište Vela Ravan se nalazi na visini 960 m n.m., minimalne izdašnosti Qmin = 2,0 l/s.

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti Vezano na razvitak pojedinih gospodarskih sustava u prostoru, u nastavku iznosimo koncepciju gospodarskog razvitka prema djelatnostima, te globalne projekcije razvoja do 2015. godine. Za područje općine Mošćenička Draga prognozirano je stanovništvo u broju od 1.550 osoba. Na koncepciju dugoročnog razvitka Općine Mošćenička Draga bitno će utjecati politika gospodarskog razvitka Hrvatske kao i mjere ekonomske politike koje će se na razini države donositi. Globalni ciljevi te politike su povećanje proizvodnje roba i usluga, povećanje izvoza, podizanje produktivnosti rada (intelektualnog i izvršnog), povećanje profitabilnosti poslovanja i porast životnog standarda. Na lokalnoj razini koncepcija razvitka gospodarstva temelji se na prirodnim resursima, lokalnom ljudskom potencijalu, dosadašnjim rezultatima i dostignutom stupnju razvitka, te komplementarnosti s okolnim područjima. Prema podacima sa kraja 2005. godine u ukupno 31 tvrtki sa sjedištem na području Općine Mošćenička Draga bilo je zaposleno svega 72 djelatnika, ili tek nešto više od dva zaposlena po tvrtki. U čak 10 tvrtki nije bio zaposlen niti jedan djelatnik. Podaci o tvrtkama koje imaju sjedište izvan Mošćeničke Drage, a djeluju na području općine i imaju tu zaposlenike ne vode se posebno, te stoga nisu dostupni za potrebe izrade ovog Plana. 3.3.1.1. Primarni sektor



Primarni sektor gospodarstva neće bitno sudjelvati u ukupnom gospodarskom razvoju, s obzirom da su poljoprivredne površine vrlo ograničene, a poljoprivrednom se djelatnošću bavi vrlo mali broj stanovnika, i to uglavnom onih starije dobi, tako da je na ovom sektoru teško razvijati prosperitet. Poljoprivreda Na relativno malim poljoprivrednim površinama (ukupno cca 57,0 ha) uzgajaju se žitarice, vinova loza te voće i povrće. Veći dio proizvodnje se koristi za vlastite potrebe, a samo manji dio za prodaju tijekom turističke sezone. Mogućnosti razvoja primarnog sektora su svakako u oživljavanju i obnavljanju tradicionalnih i uvođenju novih poljoprivrednih djelatnosti u okviru obiteljskih domaćinstava, kao što su maslinarstvo, cvjećarstvo, uzgoj i prerada ljekovitog i začinskog bilja, ekstenzivno i poluintenzivno stočarstvo, u prvom redu ovčarstvo i kozarstvo te pčelarstvo, ali i prerada i dorada poljoprivrednih i stočarskih proizvoda (maslinovo ulje, proizvodi od maslina, ovčji i kozji sir i drugo). Primorsko - goranska županija ime razrađene programe za poticanje poljoprivredne proizvodnje, koji su do sada dali značajne rezultate, a odnose se na sufinanciranje cijene sadnica, odobravanje poduzetničkih kredita pod povoljnim uvjetima, oslobađanje od nekih županijskih poreza itd.

Tablica 42. - Gospodarske aktivnosti u tvrtkama registriranim na području Općine Mošćenička Draga (podaci HGK iz 2002. godine)

Naziv tvrtke Šifra djelatnosti Mjesto Opis djelatnosti Broj

zaposlenih B & J d.o.o. I6330 Mošćenička Draga putnička agencija 2 AUTOKAMP I d.o.o. H5522 Mošćenička Draga kampovi 4 BIGAJ d.o.o. B05011 Mošćenička Draga ribolov 0 MEDVEJA COMMERCE d.o.o. G5190 Sveti Petar trgovina na veliko 3 AEDIFICO d.o.o. F45211 Mošćenička Draga građevinarstvo 8 LENCOVIĆ d.o.o. G5190 Mošćenice trgovina na veliko 2 ANNALINEA d.o.o. I63301 Mošćenička Draga putnička agencija 3 POPEŠKIĆ d.o.o. O9301 Obrš pranje i kemijsko čišćenje 3 MANIR d.o.o. H5540 Kraj barovi 2 PARKING MD d.o.o. I6321 Mošćenička Draga kopneni prijevoz 2 MATUN d.o.o. K7420 Sveti Petar arhitektonske djelatnosti 1 KORD d.o.o. F45211 Mošćenice građevinarstvo 1 KRAJ d.o.o. H55231 Mošćenice smještaj i boravak turista 0 M.O.B. d.o.o. H5530 Mošćenice ugostiteljstvo 9 LUMBER d.o.o. H55231 Mošćenice smještaj i boravak turista 2 JADRAN PROGRES d.o.o. H55231 Mošćenička Draga smještaj i boravak turista 0 REINER d.o.o. H5510 Mošćenička Draga hoteli 0 WIRI d.o.o. K7414 Kalac savjetovanja 0 EUROGRANITI d.o.o. F4543 Sveta Jelena obrada kamena 9 KONZULTACIJA-IT d.o.o. K7011 Brseč savjetovanja 0 GORGONARIA d.o.o. I61101 Brseč obalni prijevoz putnika 0 N.P.N. d.o.o. F45211 Brseč visokogradnja 2 SOVIĆI d.o.o. H55231 Martina nekretnine i turizam 1 CITO d.o.o. I61101 Brseč turizam i usluge 0 SERNA NEKRETNINE d.o.o. K7031 Zagorje promet nekretninama 0 ROVINI d.o.o. K7011 Donji Kraj promet nekretninama 0 JADRAN PROGRES d.o.o. H55231 Sveti Petar smještaj i boravak turista 0 ZOHER d.o.o. K7031 Donji Kraj promet nekretninama 0 ANDREJA TURIZAM d.o.o. H55231 Donji Kraj smještaj i boravak turista 0 FONTANO LECCI d.o.o. G5190 Donji Kraj trgovina na veliko 0 ZEICHEN - ZIEGLER d.o.o. K7102 Donji Kraj promet nekretninama 0

Površine pod pašnjacima ukazuje na činjenicu da je ovo agro-ekološko područje pogodno za razvoj stočarstva, posebice ovčarstva. To znači da za ekonomsku isplativost treba od sadašnjeg držanja malog broja grla po stadu i proizvodnje mlijeka i sira za vlastite potrebe prijeći na intenzivno tovljenje, odnosno povećati boravak stoke na ispašama i povećati proizvodnju stočne hrane. Nositelji obnove i razvoja ovih djelatnosti bit će obiteljska gospodarstva i njihova interesna udruženja na razini općine ili agro-ekoloških područja.



Ribarstvo Ribarstvo, kojim se trenutno bavi 54 registiranih profesinalnih ribara i sportski ribolovci, u narednom će razdoblju također imati ograničene uvjete razvoja zbog prelova ribljeg fonda. Vjerojatno će se povećati broj malih i sportskih ribara, dok mogućnost uvođenja marikulturnog uzgoja ribe nije predviđena. Šumarstvo Šumarstvo će svoju djelatnost ograničiti manje na sječu šuma, a više na pošumljavanje erodiranih površina, uređenje pješačkih staza, njegu i zaštitu divljači, kao i na daljnje otvaranje prostora za protupožarnu zaštitu. Šume područja Općine Mošćenička Draga spadaju pod Upravu šuma - Šumariju Opatija, Podružnica Buzet. U razvoju šumarstva potrebno je uskladiti interese šumarstva, poljoprivrede i turizma kako bi se i nadalje mogla održati poljoprivredna proizvodnja, te podićgnula razina ponude turističkih usluga. To je svakako imperativ jer su poljoprivredne površine vrlo male i postepeno ih preuzima šuma. Nije prihvatljivo da se na prostorima gdje su ranije bile zasađene poljoprivredne kulture obavlja prenamjena pošumljivanjem. Osim toga, očekuje se adekvatnija valorizacija šuma u širenju paleta turističkih usluga te se može organizirano nuditi cijeli spektar usluga koje su prikladne za takve prostore. Lov Zakon o lovu (NN 10/94) uređuje uzgoj, zaštitu i korištenje divljači, te radnje u funkciji održavanja biološke i ekološke ravnoteže. Njime je određeno što su lovišta i tko ih može ustanoviti, kako gospodariti lovištem kao i koje vrste divljači treba u njima držati, odnosno uzgajati. Kapacitet lovišta utvrđuje se na bazi mogućnosti uzgoja pojedine vrste divljači a na temelju “Uputa za boniranje zemljišta”, ali da pri tome ta divljač donosi stanovite gospodarske koristi, a ne uzrokuje nikakve ili samo podnošljive štete. Na osnovu toga, lovozakupnici bi trebali strogo voditi računa o tom načelu i snositi troškove nastalih šteta koje izlaze izvan ovih okvira. Na području općine nalaze se dva državna lovišta i to: - državno lovište broj VIII / 11 LIBURNIA, lovozakupac LD "Perun" iz Mošćeničke Drage, - državno lovište broj VIII / 25 UČKA (dio), lovozakupac LD"Kobac" iz Lovrana. Lovište LIBURNIA je brdskog tipa i obuhvaća brdske predjele južnih obronaka Učke od morske obale pa do 100 m n.m., od Mošćeničke Drage na sjeveru do uvale Stupova Površina lovišta iznosi 2.850 ha. Na području lovišta prirodno obitavaju ili se uzgajaju jelen obični, srna obična, divlja svinja, zec obični i fazan. Prema mogućnostima staništa može se u lovištu uzgajati (matični-proljetni fond): - jelen obični 15 kom - srna obična 80 kom - svinja divlja 30 kom - zec obični 190 kom - fazan 210 kom Lovište UČKA je brdskog tipa i obuhvaća istočne padine Učke iznad Lovrana. Površina lovišta iznosi 3.460 ha. Na području lovišta prirodno obitavaju ili se uzgajaju jelen obični, srna obična, divlja svinja, medvjed mrki, zec obični, fazan, trčka skvržulja i jarebica kamenjarka. Prema mogućnostima staništa može se u lovištu uzgajati (matični-proljetni fond): - jelen obični 20 kom - srna obična 100 kom - svinja divlja 30 kom - zec obični 140 kom - fazan 180 kom Granice lovišta, lovnih površina i površina zemljišta izvan lovišta prikazane su na kartografskom prilogu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mj 1: 25.000. Lovozakupci u ovim lovištima i dalje će održavati lovnogospodarske i lovnotehničke građevine, provoditi mjere zaštite divljači i brinuti se o razvoju lovnog turizma, a sve na temelju lovnogospodarske osnove. 3.3.1.2. Sekundarni sektor



Sekundarni sektor obuhvaća vađenje mineranih sirovina, prerađivačku industriju, opskrbu električnom energijom i vodom te građevinarstvo. Građevinarstvo Zbog smanjenih investicija u proteklih desetak godina građevinarstvo je znatno smanjilo svoju aktivnost, tako da trenutno u ovoj grani djeluju samo dvije tvrtke registrirane na području općine. To su tvrtka AEDIFICO d.o.o. iz Mošćeničke Drage sa 8 zaposlenih, te KORD d.o.o. iz Mošćeničke Drage sa 1 zaposlenim. U građevinarstvu je 2004. godine bilo registrirano i 9 obrtnika. U narednom se razdoblju može očekivati povećanje gospodarske aktivnosti, pa time i investicija, što će se očitovati u povećanoj potražnji za građevinskim tvrtkama, a što će utjecati i na porast zaposlenih u ovoj grani. 3.3.1.3. Tercijarni sektor

U tercijarnom sektoru su najvažnije djelatnosti turizam i trgovina, ali će se sve više razvijati i ostale djelatnosti (promet i veze, promet nekretninama, financijske, komunalne i druge usluge). Turizam Turizam je najznačajnija gospodarska grana Općine Mošćenička Draga, a u 2003. godini ostvareno je 168.000 noćenja. Na području općine danas ima ukupno 2.400 ležajeva (500 ležajeva u hotelima i 1.900 ležajeva u privatnom smještaju). Na obalnom području (Mošćenička Draga, Sveti Petar, Kraj, Sučići, Obrš, Sveti Anton) ima 1.168 ležajeva, u naseljina Mošćenice, Kalac i Grabrova 70 ležajeva, te u naseljima Brseč, Martina, Golovik, Zagore i Sveta Jelena 262 ležaja. U auto-kampovima trenutno ima 400 mjesta. Na području turizma registrirano je i 6 obrtnika. Također, vezano na turističko opredjeljenje Općine Mošćenička Draga, značajan je broj obrtnika u sektoru usluga (11) i ugostiteljstva (10 obrtnika). Budući razvoj turizma na području Općine Mošćenička Draga treba usmjeriti na podizanje kvalitete postojećih smještajnih jedinica i obogaćivanje ponude, jer turizam nije boravište već doživljaj. Sadašnjim kapacitetima potrebne su brojne rekonstrukcije, (procjenjuje se da je potrebno svakih 8 godina uložiti oko 25% vrijednosti građevine u njezinu rekonstrukciju, ili oko 3,125% godišnje). Turizam je za Općinu Mošćenička Draga jedna od najperspektivnijih privrednih grana, koja će u budućnosti pored poljoprivrede, biti okosnica razvoja ovog područja. Dosadašnja istraživanja pokazuju oskudnu valorizaciju raspoloživih resursa u smislu razvoja boravišnog turizma. Budući da je turizam djelatnost koja multiplikativno djeluje na razvoj ostalih gospodarskih, javnih, kulturnih i sportskih aktivnosti, a istovremeno najbolje verificira postojeće kulturno i povijesno nasljeđe kao i prirodne ljepote nekog područja, onda je nužno pronaći one oblike turizma koji imaju bolje šanse na tom prostoru. Stoga je aktivirana svijest o mogućnostima i prednostima razvoja ove privredne grane. Ono što predstoji u sljedećem razdoblju je povećanje broja smještajnih jedinica i poboljšanje kvalitetne strukture tih jedinica kao i obogaćivanje ugostiteljskih objekata novim rekreativnim sadržajima. Potrebno je povećati broj smještajnih jedinica izgradnjom više manjih hotela obiteljskog tipa u građevinskim područjima naselja. U ukupnoj turističkoj ponudi nedostaje objekata za sportsko – rekreacijske aktivnosti, kulturno – zabavnih sadržaja, specijaliziranih objekata kvalitetnijih oblika prehrane te izvansezonskih objekata i sadržaja. Također, nije se uspjelo u većoj mjeri produžiti turističku sezonu i proširiti asortiman ponude, kao ni privući bogatiju klijentelu, već prevladava uglavnom masovni turizam i ljetni odmor. Razvoj seoskog turizma (agroturizma) kao obiteljskog oblika poslovanja treba poticati i država i lokalna samouprava. Mošćenička Draga ima izuzetno velike resurse za razvoj ovog vida turizma, odnosno specifičnih vidova turizma, kao što su eko-turizam, agroturizam i dr. Izgradnja novih sadržaja moguća je kao interpolacija novih građevina u postojeće tkivo naselja, ali prvenstveno ona podrazumijeva rekonstrukciju postojećih ruralnih naselja.



Prema preporukama Vijeća Europe ruralni oblici turističkih usluga mogli bi biti: - razne ture koje obuhvaćaju: pješačenja (pješačke staze, prirodni parkovi, fitness staze), jahanje,

boravak u kamp kućicama te obilazak prostora terenskim kolima i biciklima - aktivnosti na vodi kao što je ribolov, plivanje, skijanje na vodi i jedrenje - aktivnosti u zraku s malim zrakoplovima, jedrilicama, zmajevima i balonima - sportsko-terenske aktivnosti koje obuhvaćaju tenis, penjanje uz stijene i planinarenje - aktivnosti otkrivanja prirodnih i drugih znamenitosti - kulturne aktivnosti s tečajevima ručnog rada, umjetničke radinice, folklorne grupe, kulturni sadržaji,

gastronomski sadržaji i drugo - aktivnosti zdravstvenog karaktera kao što su fitness i drugi programi Osnovni ciljevi budućeg razvoja turizma su: - produženje turističke sezone tako da se u prvoj fazi dostigne korištenje smještajnih kapaciteta iz

1990. godine - racionalno korištenje obalnog prostora u korist kvalitetnog turizma, pri čemu prednost treba dati

gradnji hotelskih i drugih objekata viših kategorija - poboljšanje kvalitete turističkog proizvoda, kojeg uz kategorizirane smještajne i ugostiteljske

kapacitete čine i sportsko-rekreacijski, kulturno-zabavni i drugi sadržaji, uz primjerenu kvalitetu opskrbe, prometa, komunalnih i uslužnih djelatnosti

- nepovoljne utjecaje turizma na okoliš sprečavati boljom regulacijom prometa, zaštitom prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti.

Procjenjuje se da će godišnji prosječni rast broja smještajnih jedinica iznositi od 0,8 do 1,0%. U okviru osnovnih kapaciteta (hoteli i pansioni) očekuje se gradnja manjih hotela i dobro opremljenih pansiona primjerenih turističkoj potražnji, uz istovremeno povećanje broja postelja u kućanstvima (dio porasta će se odnositi na smanjenje broja neprijavljenih gostiju). U odnosu na 2003. godinu, kada je ostvareno oko 168.000 noćenja, može se u 2015. godini očekivati oko 205.000 noćenja ili oko 22% više u odnosu na 2015. godinu. Prihodi od turizma trebali bi rasti između 5 i 7% godišnje. Kapaciteti za smještaj turista posljednjih godina su povećani, što govori u prilog oživljavanja turizma i većoj ulozi ove grane u gospodarstvu. U slijedećoj tablici izneseni su podaci o broju postelja namijenjenih turistima na dan 31.08.2003. godine.

Tablica 43. - Kapaciteti za smještaj turista - postelje (Izvor: Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za gospodarstvo)

V R S T A Objekti 1 smještajne jedinice stalne 2

postelje ukupno sobe apartmani Hoteli 2 261 261 - 447 Kampovi 1 110 110 3 - 400 Sobe za iznajmljivanje 3 26 26 - 52 Kućanstva - sobe, apartmani i kuće za odmor 196 526 356 170 1.562

Kućanstva - kamp jedinice u kampovima 5 24 24 3 - 72

UKUPNO 6 947 777 180 2.533

1 u iskazanom ukupnom broju objekata nisu uključena kućanstva 2 u 2003. godini registrirano je 148 pomoćnih postelja 3 broj mjesta za kampiranje

Podaci Turističke zajednice za 2005. godinu djelomično se razlikuju od podataka iz gornje tablice. Prema tim podacima turistički kapaciteti Općine Mošćenička Draga su sljedeći:

Tablica 44. - Podaci o broju ležaja / postelja

N a z i v broj ležaja



Hotel MARINA 313 Hotel MEDITERAN 135 Vila SLATINA 22 Autokamp 400 kućanstva (204 prijavljena) 1.426 ostali (tvrtke i obrtnici) 78 Ukupno 2.374

Razvoj ugostiteljsko - turističke djelatnosti se ovim planom Planom predviđa u građevinskim područjima naselja, i to u sklopu ugostiteljsko - turističke zone u naselju Mošćenička Draga (cca 600 kreveta u hotelima), te u privatnom smještaju u naseljima općine. Realizacijom ovih ugostiteljsko - turističkih sadržaja, uz očekivani realni rast broja ležaja u kućanstvima za cca 10% u idućih desetak godina, procjenjuje se da bi na području Općine Mošćenička Draga bilo ukupno 3.000 kreveta, odnosno po vrstama smještaja: - ugostiteljsko - turistička zona Mošćenička Draga - 600 kreveta - kampovi - 600 kreveta - kućanstva - 1.800 kreveta Trgovina U narednom će razdoblju trgovina i dalje zauzimati značajno mjesto u gospodarskoj strukturi, s obzirom na povećanu potrebu opskrbe stanovništva i turista. U području trgovine registrirana su i 4 obrtnika. Promet i veze Promet će u narednom razdoblju moći zadovoljavati osnovne lokalne potrebe prijevoza roba i putnika u cestovnom prometu, dok će telekomunikacijske usluge osigurati potrebnu tehničku infrastrukturu za pružanjem telekomunikacjskih usluga. Cestovni će promet i dalje rasti, i to zbog daljnjeg povećanja stupnja motorizacije, kao i zbog povećanja turističkog prometa u ljetnoj sezoni, Pri tome se očekuje znatno smanjenje tranzitnog prometa u naseljima koja se nalaze uz sadašnju trasu državne ceste D 66. Uvjet za to će biti izgradnja obilaznice Opatijske rivijere po novoj trasi, koja je u projektiranju. U prijevozu su registrirana 3 obrtnika. Sve veći priliv turista imati će za posljedicu povećanje turističkog pomorskog prometa. Očekuje se daljnji porast broja fiksnih i mobilnih telekomunikacijskih priključaka, tako da koncesionari u ovom području usluga trebaju osigurati telekomunikacijske usluge koje će zadovoljiti potrebe domaćeg stanovništva ali i povećanog broja turista za vrijeme turističke sezone. Poslovne usluge Očekuje se povećanje kvalitete finacijskih usluga (bankovne filijale i mjenjačnice), kao i posrednika u prometu nekretnina, s obzirom na rast ovog tržišta u zadnjim godinama i rast cijena nekretnina. Obrtništvo Očekuje se razvitak proizvodno-prerađivačke, ugostiteljske, uslužne i trgovačke obrtničke struke, pretežito u službi turizma i zadovoljavanja potreba građana, a građevinska će struka biti ovisna o oživljavanju građevinskih radova. U zaobalnom području će se sve više uvoditi obrti u službi obalnog turizma, kao što su vinogradarske i stočarske farme, vinski podrumi i konobe, kao i lovački domovi i restorani, što će pridonijeti razvoju agroturizma, izletničkog, lovnog i doživljajnog turizma, koji će se dopunajvati turističkom komercijalizacijom prirodne i kulturne baštine. Krajem 2005. godine na području općine bila su registrirana 64 obrtnika (51 obrtnik u Mošćeničkoj Dragi i Mošćenicama i 11 obrtnika u Brseču).



Naselje Brseč (Klančac)

Hotel u Mošćeničkoj Dragi

3.3.2. Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015. godine Globalna ocjena stanja i prognoza razvoja nekog područja mogu se kvantitativno izraziti pomoću sintetičnih parametara bruto domaćeg proizvoda, potrebnih investicijskih ulaganja i zaposlenosti. Time se iskazana razvojna koncepcija kvantificira usporedivim i međusobno povezanim veličinama i odnosima. Kvantifikacija obuhvaća dinamiku rasta izraženu u kretanju bruto domaćeg proizvoda, promjene u strukturi gospodarskih i javnih djelatnosti koje se izražavaju strukturom domaćeg brutto proizvoda, zaposlenosti i promjena u veličini štednje i investicija, koje su osnovni pokretač strukturnih promjena.



Sva ova tri odnosa su u uskoj međusobnoj zavisnosti i oni su ključni za definiranje razvoja. Osnovna polazišta globalne projekcije razvoja sadržana su u postavljenim razvojnim ciljevima. Njihovo ostvarenje pretpostavlja brzu primjenu suvremene proizvodnje roba i usluga, veće korištenje znanja, bolju organizaciju i primjenu svjetskih standarda kvalitete i uspješnosti. Na temelju dosadašnjih analiza, raspoloživih prirodnih i stvorenih potencijala, prometnog položaja, infrastrukture i ljudskog potencijala, može se procijeniti budući rast gospodarstva kako je u daljnjem tekstu navedeno. To omogućuje prognoziranje osnovnih razvojnih tendencija koje mogu poslužiti kao podloga za izradu prostornog plana kao i za prostorne planove nižeg reda. Kao ograničavajući faktori uzeti su mala gustoća naseljenosti i relativno nepovoljna dobna struktura stanovništva. Prosječne stope rasta za razdoblje 2001. do 2015. godine su: - BRP-a 4,8%, - investicija 5,5% - zaposlenosti 2,5% 3.3.3. Prikaz društvenih djelatnosti

Sustav središnjih naselja, definiran Prostornim planom županije, bila je polazna osnova za ustrojstvo minimalnih sadržaja društvenih djelatnosti. Na taj način je uspostavljena mreža središnjih uslužnih funkcija, koje uz gospodarski razvoj pridonose razvoju naselja i gravitirajućeg područja, podiže standard i kvalitetu života stanovnika. Prema PPPGŽ naselje Mošćenička Draga svrastano je u VII. kategoriju naselja – lokalni centar. Društvene djelatnosti su interpolirane u sustav naselja, a programski su vezane na potrebe stanovnika i tradicionalne interese. Prema PPPGŽ određeno je da se konačan broj, prostorni razmještaj, veličina i kapacitet građevina duštvenih djelatnosti određuje prostornim planom uređenja općine, a temeljem smjernica i kriterija iz točke 3.1.2. Plana prostornog uređenja (Knjiga 2). Minimalni sadržaji i kapaciteti građevina i sadržaja društvenih djelatnosti koje postoje ili će se graditi u Općini Mošćenička Draga su: - predškolska ustanova - osnovna škola - zdravstvene ustanove - športsko – rekreacijske građevine - vjerske građevine. 3.3.3.1. Uprava i pravosuđe

Svi segmenti prava i pravosuđa planirani su u županijskom središtu, dok se u središtima gradova i općina koji su u prethodnom ustroju bili sjedišta općina (ujedno i sjedišta gravitacijskih područja), nalaze ispostave županijskih službi i sudbene vlasti s pratećim službama – što je za područje Općine Mošćenička Draga grad Opatija (imovinsko-pravni, katastarsko-geodetski poslovi i drugo). Zakonom o područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/2001) djelokrug općine je obavljanje poslova koji se odnose na: - uređenje naselja, prostorno i urbanističko planiranje - komunalnu djelatnost - briga o djeci, socijalnu skrb - primarna zdravstvena zaštita - osnovno obrazovanje - kultura, tjelesna kultura i sport - zaštita i unapređenje prirodnog okoliša - protupožarna i civilna zaštita Općina Mošćenička Draga će i ubuduće biti jedinica lokalne samouprave općinskog karaktera sa upravnim odjelom općinske uprave. Ne planira se izgradnja novih građevina uprave i pravosuđa u Općini Mošćenička Draga.



3.3.3.2. Predškolsko i školsko obrazovanje

Predškolske ustanove Predškolski je odgoj trenutno organiziran u privatnom Dječjem vrtiću Mošćenička Draga, a kojeg trenutno vodi tvrtka “Grobnički tići” i smješten je u sklopu osnovne šklole. Vrtić trenutačno pohađa 24-ero djece. Planiranje predškolskih ustanova u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave. Postavke na temelju kojih se planira mreža tih ustanova su: - središta organizirane brige za predškolsku djecu su u svim središtima općina - potreban broj ustanova, njihov razmještaj, kao i veličina grupa-jedinica ovisit će o kontingentu

predškolske populacije. Iako se temeljem demografskih prognoza ne očekuje povećanje broja predškolske djece, postojeća zgrada nije najpodesnija za sadašnju namjenu, te se planira izgradnja nove predškolske ustanove na novoj lokaciji uz planiranu osnovnu školu i športsku dvoranu, kao što je to i predviđenon PUP-om škola Mošćenička Draga (SNP-GŽ 06/94 i 11/94) na lokaciji u Svetom Petru. Daljnji razvoj ove djelatnosti ići će prema poboljšanju standarda predškolskog odgoja i naobrazbe. Poboljšanje se odnosi na uvjete rada, organiziranje dodatne i dopunske nastave, omogućavanje ranog učenja stranih jezika. Također je potrebna izgradnja više dječjih igrališta. Dimenzioniranje potrebnog kapaciteta vrši se prema sljedećim pokazateljima: - broj djece predškolske dobi određuje se sa 8% broja stanovnika (cca 120 djece) - obuhvat djece (broj stvarnih korisnika) određuje se anketom - veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 15 - 40 m2 zemljišta po djetetu (korisniku), uzimajući u obzir lokalne uvjete. Osnovno školstvo Osnovno školovanje na području općine organizirano je u tri područna odjela Osnovne škole “Viktor Car Emin” iz Lovrana, koje je prema podacima za školsku godinu 2003/2004 pohađalo: - Područni odjel Mošćenička Draga - 93 učenika u 7 odjeljenja, od kojih jedan kombinirani odjel - Područni odjel Brseč - 7 učenika u jednom kombiniranom odjelu - Područni odjel Mošćenice - 5 učenika u jednom kombiniranom odjelu Zgrada osnovne škole u Mošćeničkoj Dragi izgrađena je 1913. godine, a u proteklim je godinama uvedeno centralno grijanje, prostor za jelo, informatička radionica, a kontinuirano se obnavlja škloski inventar. Osnovno školstvo planira se na temelju demografske slike te primjenom prihvaćenih standarda i normativa. Osnovno načelo je da moraju postojati samostalne osnovne škole u svim gradskim/općinskim središtima. Područni odjeli samostalnih osnovnih škola osnivaju se sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju jedinice lokalne samouprave. Temeljem ovih postavki zadržava se postojeća mreža osnovnoškolskih jedinica, dakle područni odjeli Osnovne škole “Viktor Car Emin” iz Lovrana u naseljima Brseč, Mošćenička Draga i Mošćenice. Za potpunu samostalnu školu potrebno je imati najmanje 240 učenika (po jedan razredni odjel od 1. do 8. razreda), pa Općina Mošćenička Draga nema osnovnog uvjeta za osnivanje samostalne osnovne škole. U naselju Mošćenička Draga planira se izgradnja nove školske građevine u skladu s PUP-om škola Mošćenička Draga (SNP-GŽ 06/94 i 11/94) na lokaciji u Svetom Petru. Za dimenzioniranje nove školske zgrade i pripadajuće joj parcele koriste se sljedeći kriteriji: - treba osigurati prostorne i druge mogućnosti za rad škole u jednoj smjeni, čime bi se u istim

prostorima održavale i izvannastavne aktivnosti - učionički prostor treba biti dimenzioniran za veličinu odjeljenja od najviše 30 učenika (kombinirani

razredni odjel od 2 razreda najviše 20 učenika, a ako su u razredni odjel uključena i djeca s poteškoćama u razvoju, u razredu ne smije biti više od 25 učenika

- učenici osnovnih škola čine u principu do 10% stanovništva (155 učenika) - veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 30 - 50 m2 zemljišta po učeniku, uzimajući u obzir lokalne uvjete - uz školu trebaju biti smještena športska igrališta (zatvorena i otvorena) - za učenike od 1. do 4. razreda koji žive udaljeni od škole više od 3,0 km te za učenike 5. do 8.

razreda koji žive udaljeni od škole više od 5,0 km treba organizrati javni prijevoz.



3.3.3.3. Zdravstvena zaštita

Zdravstvena djelatnost se obavlja se kao javna služba, a obavljaju je zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici u privatnoj praksi. Način organizacije i provođenja zdravstvene zaštite utvrđuju se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Postoje tri razine zdravstvene zaštite; primarna, sekundarna i tercijarna. Zdravstvene ustanove se osnivaju u skladu s mrežom zdravstvene djelatnosti, a mjerila za postavljanje mreže su: - zdravstveno stanje, broj, starosna i socijalna struktura stanovništva - jednaki uvjeti/mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga - potreban opseg/razina djelatnosti (primarna, sekundarna ili tercijarna) - stupanj organizacije područja, prometna povezanost i specifičnost naseljenosti, te dostupnost

demografski ugroženih područja (osobito na otocima) - gospodarske mogućnosti Unutar djelatnosti zdravstva i socijalne zaštite nužno je dostići na 1.000 stanovnika 1 tim cjelovite primarne zaštite i ljekarnu. Za prostore zdravstvene stanice optimalna površina iznosi 0,02 - 0,05 m2/stanovniku, što je za Općinu Mošćenička Draga od 32 - 90 m2. Prema važećim normativima i standardima Općinu Mošćenička Draga ima obvezu održavanja ambulante opće medicine s jednim timom cjelovite primarne zdravstvene zaštite. Trenutno na području Općine Mošćenička Draga djeluju: - ugovorna ambulanta opće medicine u Mošćeničkoj Dragi - privatna ambulanta opće medicine u Mošćeničkoj Dragi - ugovorna zubotehnička ambulanta u Mošćeničkoj Dragi - privatna zubotehnička ambulanta u Mošćeničkoj Dragi - ugovorna ambulanta opće medicine u Brseču (radi jednom tjedno) - ugovorna turistička ambulanta opće medicine u hotelu Marina u Mošćeničkoj Dragi - privatna ljekarna u Mošćeničkoj Dragi.

Temelj za dimenzioniranje novog sustava u zdravstvu i formiranje mreže objekata u zdravstvu biti će stvoren kada nadležno Ministarstvo i HHZO donesu odgovarajuće standarsde i normative. Važno je napomenuti da bi se objekti primarne zdravstvene zaštite trebali nadopuniti stacionarom, jer se radi o specifičnom području u kojem ljeti boravi znatno veći broj ljudi nego tijekom ostalog dijela godine, pa se u objektima primarne zdravstvene zaštite često obavljaju i usluge iz domene sekundarne ili tercijarne zdravstvene zaštite.

3.3.3.4. Socijalna skrb

U Općini Mošćenička Draga ne postoji niti su planirane građevine za potrebe djelatnosti socijalne skrbi i zaštite. 3.3.3.5. Kultura

Mreža kulture se osniva na postavkama iz zakonske regulative, ali i usmjerenjima iz dokumenata prostornog uređenja. Prilikom utvrđivanja mreže kulturnih sadržaja maksimalno treba respektirati postojeće stanje mreže, a u Mošćeničkoj Dragi treba bit smještena većina kulturnih odnosno sportskih sadržaja. Prema važećim planovima minimalni sadržaji su: knjižnica, čitaonica, muzej, galerije, zbirke, sportski klubovi i školske sportske dvorane. Kako naselje Mošćenička Draga još uvijek nema sve te sadržaje, u budućnosti će se nastojati proširiti njihov spektar i poboljšati razina usluge u samoj Mošćeničkoj Dragi, ali i u ostalim naseljima. Kulturne funkcije su relativno dobro razvijene, i to zbog povećane potražnje stanovnika ali i turizma. U naselju Mošćenička Draga i Brseč postoje knjižnice. Knjižnica u Mošćeničkoj Dragi djeluje kao izdvojeni dio ustanove Gradska knjižnica i čitaonica “Viktor Car Emin” čiji je osnivač Grad Opatija. U naselju Mošćenice nalazi se muzejska zbirka. U naselju Donji Kraj nalazi se rodna kuća književnika Viktora Cara Emina. U naselju Brseč nalazi se rodna kuća književnika Eugena Kumičića, u kojoj je uređena knjižnica, memorijalna soba, umjetnička galerija i višenamjenska dvorana. U naselju Mošćenice djeluje Katedra čakavskog sabora za Općinu Mošćenička Draga, a u Brseču djeluje udruga Jenio Sisolski.



Svake se godine obilježava KANDELORA (Svijećnica) kao povijesni dan naselja Mošćenice, kao i AURELIJEVA - dan naselja Brseč i PETROVA - dan naselja Sveti Petar. Dan Općine Mošćenička Draga obilježava se feštom sv. Marina u Mošćeničkoj Dragi na dan 24. srpnja. Tijekom ljetnog perioda u Mošćeničkoj Dragi se održavaju i brojne glazbene priredbe. Prema PPP-GŽ minimalni kulturni sadržaj Općine Mošćenička Draga je knjižnica i čitaonica, ali s druge strane minimalni sadržaji u kulturi ne mogu biti propisani egzaktnim kriterijima. 3.3.3.6. Šport i rekreacija

Za potrebe suvremenog čovjeka nužno je osigurati građevine i površine na kojima se odvijaju športske aktivnosti, a koje obuhvaćaju prirodne i materijalne resurse: - more - uređene kopnene površine - izgrađene športske građevine i borilišta (na otvorenom i zatvorenom prostoru). Šport i športska rekreacija dijele se prema korisnicima na: - šport djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja - natjecateljski šport - športska rekreacija građana - kineziterapija i invalidski šport za osobe oštećena zdravlja i sa smetnjama u razvoju. Na području općine djeluje SD DRAGA iz Mošćeničke Drage, koje ima nogometnu i boćarsku ekipu, te jedriličarki klub JC ORION. SDR ŠIP iz Brseća okuplja sportske ribolovce. Igrališta (zatvorena i otvorena) Dimenzioniranjem mreže športskih građevina i sadržaja Općine Mošćenička Draga prema u skladu s člankom 50. stavak 3. PPP-GŽ proizlazi da je na području obuhvata Plana potrebno izgraditi:

Dob (od - do godina) 6 - 14 14 - 19 19 - 24 24 - 34 34 - 44 44 - 59 59 i više

444 Broj objekata

Broj stanovnika 195 90 116 204 202 394 444 prema tablici

prema planu

Dvorane 0,28 0,35 0,09 0,09 0,06 0,06 0,01 0,94 1 Zatvoreni bazeni 0,01 - - - - - - 0,01 0 Otvoreni bazeni 0,03 0,01 - - - - - 0,04 0 Zračne streljane 0,08 0,08 0,08 0,15 0,13 0,18 0,03 0,73 1 Streljane ostale 0,01 0,04 0,05 0,07 0,03 0,04 - 0,24 0 Kuglane 0,01 0,01 0,11 0,20 0,20 0,31 0,04 0,88 1 Ostali zatvoreni 0,01 0,01 0,02 0,02 0,03 0,01 - 0,10 0 Nogomet 0,04 0,04 0,08 0,08 0,02 0,01 - 0,27 1 Mali nogomet, rukomet, odbojka, košarka 1,33 0,80 0,23 0,28 0,18 0,12 - 2,94 3

Tenis 0,04 0,04 0,09 0,15 0,17 0,29 0,09 0,87 1 Boćanje - - 0,03 0,07 0,11 0,23 0,09 0,53 2 Ostali otvoreni sportski tereni 0,12 0,11 0,06 0,05 0,2 0,03 0,02 0,41 1

Izgradnja igrališta planirana je u: - športska dvorana u Svetom Petru - zračna streljana u Mošćeničkoj Dragi - kuglana u Mošćeničkoj Dragi - igralište za nogomet u Mošćeničkoj Dragi - igrališta za mali nogomet, rukomet, odbojku u Mošćeničkoj Dragi, Svetom Petru i Brseču - tenis igralište u Mošćeničkoj Dragi - igralište za boćanje u Mošćeničkoj Dragi i Brseču - ostali otvoreni sportski tereni u Mošćenicama.



Plaža Klančac (naselje Brseč) Kupališta Za područje Općine Mošćenička Draga, kao izrazitog turističkog područja, od osobite važnosti je uređenje obalnog prostora, namijenjenog kupanju i sportovima na vodi. Kupališta zahvaćaju uski kopneni dio (plaža) s pripadajućim akvatorijem širine 300 m. Kupališta se nalaze na područjima naselja Mošćenička Draga, Mošćenice, Golovik i Brseč i obuhvaćaju plaže na sljedećim lokacijama: - uređene morske plaže: UP1 - Mošćenička Draga, UP2 - između plaže Sv. Ivan i lokacije Sipar), UP3 -

Sveti Ivan i UP4 - Senjevac. - prirodne morske plaže: Uboka, Jelenščica, Pod Križ, Klančac (Brseč), Vela lučica i Peščić (kod lučice

Brseč), Brsečka lučica, Pod Peć (Brseč) i Stupova. 3.3.3.7. Vjerske građevine, vjerske zajednice i udruge građana

Na prostoru Općine Mošćenička Draga postoje dvije župne crkve: sv. Andrija u Mošćenicama i sv. Juraj u Brseču. Uz to se povremeni vjerski obrdi održavaju u crkvama Krista Kralja u Kalcu, sv. Jeleni u Svetoj Jeleni, sv. Nikoli u Goloviku, Majke Božje u Kraju i sv. Petar u Svetom Petru. Crkva sv. Bartola u Mošćenicama se koristi kao mrtvačnica, a crkva sv. Sebastijana nije u upotrebi. Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja. Na području Općine Mošćenička Draga djeluju i različite udruge građana: Katedra čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga, Udruga Jenio Sisolski iz Brseča i Zajednica Talijana Općine Mošćenička Draga. U Mošćeničkoj Dragi djeluje dobrovoljno vatrogasno društvo, a općina ima i ugovor sa Javnim vatrogasnim društvom Opatija, koje se po potrebi angažira za gašenje požara. 3.3.3.8. Ostale namjene (zdravstveno - turistička namjena - ZT) Za potrebe izgradnje ustanove za boravak starijih osoba Planom je određena lokacija uz naselje Kalac (uz građevinsko područje N-23). Na ovoj lokaciji se planira izgradnja građevine za boravak starijih osoba sa svim potrebnim pratećim sadržajima (zatvorenim i otvorenim).



3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenom namjenom koja je obrazložena u točki 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ovog Plana. 3.4.1.1. Uvjeti korištenja građevinskih područja

A. Građevinska područja naselja Građenje unutar građevinskih područja dozvoljeno je u skladu s odredbama ovog Plana i posebnim propisima. Građevinsko se područje sastoji od: - izgrađenog dijela (uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevine različitih namjena

- pretežito stambene, infrastrukturne građevine i površine te privedene namjeni druge površine – parkovi, igrališta, plaže i drugo)

- dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju Izgradnja unutar građevinskog područja naselja se razvija uz postojeće ili planirane javne prometnice, pri čemu svaka građevna čestica treba imati neposredan pristup na javnoprometnu površinu, najmanje dopuštene širine kolnika za planirane nerazvrstane ceste 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m za dvosmjerni promet. Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi manje od 4,5 m, odnosno manje od 5,5 m ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine. Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati će se na udaljenosti od najmanje 3,5 m od osi postojeće ceste. Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem ili spajanjem više katastarskih čestica, a mora zadovoljiti odredbe o minimalnoj površini te omogućiti smještaj građevine i udaljenost građevine od granica čestice. Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana kao povijesne graditeljske cjeline: Mošćenička Draga, Brseč i Mošćenice, odnosno dijelove naselja koja se nalaze unutar granica registriranih etnoloških zona - naselje Zagore te za arheološke zone, građevne aktivnosti u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela, odnosno detaljnije planske dokumentacije. Neposredno provođenje plana Unutar građevinskih područja naselja a izvan zaštićenog obalnog pojasa mora (ZOP-a) na području Općine Mošćenička Draga mogu se neposrednim provođenjem ovog Plana graditi građevine: - stambene namjene

- obiteljske kuće - vile - višestambene građevine

- pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji stanovanja - građevine tlocrtne projekcije manje od 60 m2

- gospodarske namjene - proizvodne građevine tlocrtne projekcije manje od 400 m2 - poslovne građevine tlocrtne projekcije manje od 400 m2 - poljoprivredne građevine tlocrtne projekcije manje od 120 m2

- ugostiteljsko - turističke namjene - građevine tlocrtne projekcije manje od 400 m2

- javne namjene - građevine tlocrtne projekcije manje od 400 m2

- građevine od važnosti za Županiju - infrastrukturne i komunalne namjene - montažne i privremene građevine.



Posredno provođenje Plana Posredno provođenje ovog Prostornog plana određeno je za središnje naselje područja Općine Mošćenička Draga, ujedno i naselje uz obalu mora, te naselja koja u svojem sklopu imaju registriranu urbanističku cjelinu. Urbanistički planovi uređenja (UPU) Obvezna izrada Urbanističkih planova uređenja (UPU) određena je za: 1. UPU 1 - Donji Kraj 2. UPU 2 - Mošćenička Draga 3. UPU 3- Mošćenice 4. UPU 4 - Brseč 5. UPU 5 - Zagore Granice obuhvata Urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mj. 1:25.000, te na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja u mj. 1:5.000. Detaljni planovi uređenja (DPU) Planom se propisuje obvezna izrada Detaljnih planova uređenja (DPU) za sljedeće zone: 1. DPU Zdravstveno - turističke zone Kalac 2. DPU groblja Mošćenice Granice obuhvata Detaljnih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, 3.B. - Područja posebnih ograničenja u korištenju i područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite u mj. 1:25.000, te na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja u mj. 1:5.000. Do donošenja navedene dokumentacije – urbanističkih planova uređenja mogući su slijedeći zahvati u prostoru: - rekonstrukcija postojećih infrastrukturnih građevina - u područjima za koja je propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja do donošenja

navedenih planova moguća je samo rekonstrukcija i adaptacija postojećih građevina unutar izgrađenog dijela građevinskog područja prema uvjetima za novu gradnju

- pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u

postojećim gabaritima - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta

instalacija - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište) - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor - obnova, sanacija i dogradnja zbog povećanja kategorije građevine ugostiteljsko-turističke

namjene - do donošenja urbanističkih planova uređenja za zaštićene urbanističke cjeline dopuštena je

rekonstrukcija postojećih građevina (dogradnja, nadogradnja, sanacija) a prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

B. Površine izvan naselja za izdvojene namjene Planom se propisuje obvezna izrada Detaljnih planova uređenja (DPU) za sljedeće površine izvan naselja za izdvojene namjene:

1. DPU groblja Mošćenice 2. DPU zdravstveno - turističke zone uz naselje Kalac. Granica obuhvata Detaljnog planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mj. 1:25.000, te na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja u mj. 1:5.000.



3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 3.4.2.1. Građevinska područja naselja

Planom su utvrđena građevinska područja naselja na području Općine Mošćenička Draga te su ucrtana na kartografskim prikazima broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000 i broj 4. - Građevinska područja naselja u mj. 1:5.000 ( karte od 4.A. do - 4.F.). Građevinska područja naselja nalaze se na sljedećim prikazima: 4.A. K.O. BRSEČ - naselja Brseč, Zagore i dio naselja Martina (Stepča, Kalina, Prisunac, Velo Selo, Franeli, Ivanini, Krsonjin,

Carići, Peršići, Brseč, Belići, Martina, Martinčići i Žadrići) 4.B. K.O. KALAC - naselje Kalac i dio naselja Mošćenice (Zrinčići, Rošići, Muškardini, Rubinići, Marinići, Andrići, Gašparići,

Rovini, Mrkvići, Marići, Mihani, Dugići, Špetrići, Selce i Jir) 4.C. K.O. KRAJ - naselja Sveti Anton, Obrš, Donji Kraj i dio naselja Mošćenička Draga (Mošćenička Draga, Haldej, Prem, Obrš, Frlići, Črnjari, Gornji Kraj,

Donji Kraj i Sveti Anton) 4.D. K.O. MARTINA - naselja Sveta Jelena, Golovik i dio naselja Martina (Belići, Martina, Martinčići, Žadrići, Blažići, Sovići, Anići, Ratkovići,

Gaćice, Golovik, Loškići, Nerezani, Purgari, Škalameri, Filipaši, Barci, Brivači, Gruzi, Opaće, Pećari, Slamnjaki, Šćoci, Špingaroli, Uhači i Zrinčići)

4.E. K.O. MOŠĆENICE - dio naselja Mošćenice i Mošćenička Draga (Jir, Mošćenice i Mošćenička Draga) 4.F. K.O. MOŠĆENIČKA DRAGA - naselja Grabrova, Sučići, Sveti Petar i dio naselja Mošćenička Draga

(Mošćenička Draga, Lučetići, Petehi, Marasi, Gradac, Grabrova, Arbanasi, Dragani - Lovrečići, Sučići, Potoki, Jurčići, Trebišća i Mala Učka).

Ovim Prostornim planom određuje se minimalno uređenje građevinskog zemljišta na području Općine Mošćenička Draga. Eventualna viša razina uređenosti građevinskog područja određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, odnosno programima investiranja u građevine i uređaje komunalne infrastrukture. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene ovim Planom su:

I. minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put (direktni javni pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,0 m, a vrijedi za sva naselja, s izuzetkom onih za koje je propisana II. kategorija uređenosti

II. uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu - pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju. II. kategorija uređenosti obavezna je za: - sve građevine koje se grade unutar zaštićenog obalnog pojasa mora - sve građevine koje se nalaze unutar područja za koja je propisana obveza izrade

detaljnijeg plana uređenja III. visoko uređeno građevinsko zemljište obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja i obvezna

je za građevinske zone prema posebnoj odluci Općinskog vijeća. Za sve građevine koje se grade neposrednom provedbom ovog Plana plana tlocrtne bruto izgrađene površine manje od 250 m2 obavezna je I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta. II. kategorija uređenosti obavezna je za: - sve građevine koje se grade neposrednom provedbom ovog Plana, tlocrtne brutto izgrađene

površine veće od 250 m2, - sve višestambene građevine bez obzira na veličinu tlocrtne brutto izgrađene površine, - sve građevine koje se nalaze pod obavezom izrade detaljnijeg plana uređenja.



Naselje Zagore - zaselak Velo selo

Zaselak Stepča



Unutar građevinskih područja na području Općine Mošćenička Draga mogu se graditi građevine: - stambene namjene

- obiteljske kuće - vile - višestambene građevine

- pomoćne građevine - javne namjene - gospodarske namjene

- gospodarske građevine - poljoprivredne građevine

- ugostiteljsko - turističke namjene - sportsko – rekreacijske namjene (uređene plaže) - infrastrukturne i komunalne namjene - montažne građevine Građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se na: - obiteljska kuća – samostojeća ili dvojna građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici,

za potrebe stanovanja jedne obitelji i razvijenom građevinskom (bruto) površinom do 250 m2 u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže, tlocrtnog omjera stranica najviše 1:2

- vila – građevina stambene namjene za luksuzno stanovanje jedne obitelji, kojoj razvijena građevinska površina (BRP) iznosi od 300 m2 do najviše 800 m2, u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže, koja se gradi na građevnoj čestici površine većoj od 1.400 m2 uz uvjet da minimalno 60% ukupne površine parcele mora biti park ili druga zelena kultivirana površina

- višestambena građevina - građevina stambene namjene, samostojeće po načinu gradnje, koja ima više od jednog stana i koja se gradi na građevnoj čestici najmanje površine 800 m2

Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i slično), pri čemu poslovna namjena može iznositi najviše 30% brutto izgrađene površine građevine stambene namjene. Uz stambene građevine mogu se graditi pomoćne građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, plinske stanice, ljetne kuhinje, sjenice, bazeni i slično). Građevine javne namjene služe za zadovoljavanje državnog, županijskog ili lokalnog interesa (obrazovne ustanove, građevine lokalne samouprave, vjerske i ostale građevine). Građevine javne namjene čine obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije, vjerske građevine, sportske dvorane i sl, koje se grade u pravilu na istaknutim lokacijama. Najmanja veličina građevne čestice iznosi 600 m2, a izuzetno i 400 m2. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,40 (osim za sportsko - rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi do 0,60). Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,00 (osim za športsko - rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 1,50). Najveća dopuštena visina građevina javne namjene (osim vjerskih građevina i sportskih dvorana) iznosi 11,0 do završnog ruba vijenca građevine, a broj etaža je ograničen na 3 etaže. Građevine gospodarske namjene (proizvodne, ulužne i komunalno - servisne) mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja. Površina građevne čestice gospodarske namjene ne može biti manja od 600 m2, a najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,30. Unutar građevina gospodarske namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene brutto razvijene površine 80 m2, a najveći dopušteni broj etaža građevine zanatske ili poslovne namjene je 2 etaže, dok najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,0 m od nivelacione kote do završnog ruba vijenca građevine. Površina građevne čestice poljoprivredne građevine ne može biti manja od 300 m2, a najveća dopuštena visina građevine iznosi jednu etažu ili 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine.



Građevine ugostiteljsko - turističke namjene mogu se graditi uz uvjet da se građevna čestica mora nalaziti uz javno prometnu površinu širine kolnika najmanje 5,5 m. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.500 m2 (ali ne manje od 1.000 m2), dok najveća dopuštena površina nije ograničena. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,10 a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,30. Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 3 etaže, a najmanje 50% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo, s tim da hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 30% površine građevne čestice. U građevinskim područjima je dozvoljeno uređenje morskih plaža na uređenim kupalištima (lokacije: UP1 - Mošćenička Draga, UP2 - između plaže Sv. Ivan i lokacije Sipar, UP3 - Sveti Ivan i UP4 - Senjevac). Planom se omogućuje uređenje, održavanje ili sanacija kupališta (dohranjivanje žala, obnova postojećih te betoniranje novih betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl.), a ukoliko se predviđenim rješenjem značajno mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje i sl.) obvezna je izrada procjene utjecaja na okoliš. Izvan sportsko - rekreacijskih površina određenih ovim Planom mogu se uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, dječja igrališta i slično. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne građevine i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela, posebnih propisa i posebnih uvjeta tijela državne uprave ili pravnih osoba. Kiosci su prizemne građevine najveće površine 9 m2, za trgovačke i uslužne namjene (služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga). Privremene građevine su sve građevine čija postava je vremenski ograničena na najviše 90 dana, štandovi, pultovi, umjetničke i reklamne instalacije i slično. Kiosci i štandovi mogu se postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Općine Mošćenička Draga, ali samo u skladu s odgovarajućom odlukom koju donosi Općinsko vijeće. Kiosci i štandovi mogu biti samostalne građevine, ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

Pregled uvjeta za izgradnju građevina u građevinskim područjima naselja

Građevina

Površina parcele (m2)

Koeficijenti (max) Visina (m)

Broj

eta

ža

BRP (m2)

Naj

veći

bro

j sta

nova

Udaljenost (m)

Zele

nilo

ili p

rirod

ni

tere

n

min max ki g k is

do v

ijenc

a

do s

ljem

ena

min

max

od u

sjed

ne

parc

ele

od

regu

laci

jsko

g pr

avca

Obiteljska kuća 400 (100) 1.400 0,15 0,50 8,0 11,0 3 50 250 1 0 - 4,0 6,0 50%

Vila 1.400 2.500 0,15 0,40 9,0 12,0 3 300 600 1 10,0 15,0 60% Višestambena građevina 800 2.500 0,25 0,50 9,0 12,0 3 200 900 6 6,0 6,0 40% Pomoćna građevina - - - - 3,0 4,0 1 - 60 - 0 - 4,0 6,0 -

Gospodarske građevine 600 1.200 0,30 0,50 7,0 10,0 2 200 600 - 6,0 6,0 ili više 30%

Poljoprivredne građevine 300 1.500 - - 4,0 6,0 1 - 120 - 4,0 6,0 - Ugostiteljsko – turističke građevine

1.500 (1.000) - 0,10 0,30 11,0 14,0 3 200 450 - 6,0 do

12,0 6,0 50%

Građevine javne namjene 600 (400) - 0,40

(0,60)1,00

(1,50)11,0 i više - 3 - - - 6,0

ili više 6,0 50%

3.4.2.2. Građenje izvan građevinskog područja

Izvan građevinskog područja se mogu graditi građevine i sadržaji na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su: - građevine infrastrukture - građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama - rekreacijski sadržaji



Građevine infrastrukture Građevine infrastrukture čine vodovi i građevine u funkciji sustava prometa, veza, vodoopskrbe, odvodnje, energetike i zaštite od poplava. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti – tovilišta stoke i peradi (farme), staklenici, plastenici i slično, mogu se graditi izvan ZOP-a pod sljedećim uvjetima: Toviišta stoke i peradi (farme): - oblik i veličina građevinske parcele treba obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (glavne i

pomoćne građevine, parkiranje, pomoćne i glavne ulaze, stanovanje, građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.)

- štale za uzgoj domaćih životinja mogu se graditi na katastarskim česticama čija je površina veća od 1.000 m2

- minimalna izgrađenost parcele nije uvjetovana - minimalna udaljenost građevina farme od granice parcele iznosi 10,0 m - maksimalna udaljenost građevina farme od granica parcele nije uvjetovana - minimalna udaljenost od građevina farme od građevina stambene namjene unutar građevinskih

područja iznosi 30,0 m - minimalna udaljenost građevina farme od prometnice iznosi 6,0 m - najveći dopušteni broj etaža građevina farme je jedna etaža (prizemlje) - najveća dopuštena visina građevina farme do sljemena krovišta iznosi 6,0 m - oblikovanje građevina u sklopu farme mora biti u skladu s tradicijom u gradnji tih vrsta građevina - za smještaj vozila treba osigurati prostor unutar parcele - izgradnja ograda nije obvezna - zaštita tla, podzemnih i površinskih voda se provodi izgradnjom septičkih i gnojišnih jama - uz gopodarske građevine poljoprivredne namjene u sklopu farme (tovilišta) obvezna je izgradnja

gnojišta od vodonepropusnog materijala, pri čemu visina gnojišta može iznositi najviše do 0,50 m u odnosu na okolni teren.

Dozvoljena je izgradnja staklenika i plastenika na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja, uz uvjet da se najmanje 80% površine obrađuje jednom ili više poljoprivrednih kultura (vinogradi, masline, voće, povrće, cvjetnjaci, te služe uzgoju stoke, peradi i sl.) pod slijedećim uvjetima: - najmanja dopuštena površina čestice iznosi 200 m2

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,40

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m - maksimalne udaljenosti od granica parcele nisu uvjetovane - minimalna udaljenost od granice parcele je 2,0 m - minimalna udaljenost od prometnice iznosi 6,0 m - treba osigurati kolni prilaz širine najmanje 3,0 m. Uvjet za izgradnju ovih građevina je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 m. Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena. Građevina za odlaganje alata i sitnog inventara: - najmanje 80% površine treba biti pod kulturom vinograda, maslina, voća, povrća ili žitarica - poljoprivredna površina treba biti veća od 1.000 m2 - tlocrtna veličina iznosi maksimalno 1% površine građevinske čestice, ali ne više od 10 m2 - visina građevine je jedna etaža. Na području Općine Mošćenička Draga izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarnice i sl.), građevine u funkciji lova i slične građevine uz poštivanje slijedećih kriterija: - najmanja dopuštena površina čestice iznosi 200 m2 - najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m - najmanja udaljenost od granice čestice iznosi 4,0 m - najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 60 m2



- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 1 etažu (P) - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,50 - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,50. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama unutar ZOP-a Unutar ZOP-a nije moguće planirati gradnju građevina namijenjenih za vlastite gospodarske potrebe (spremište alata, strojeva, poljoprivredne opreme i sl.) izvan građevinskog područja naselja, s izuzetkom prijavljenog obiteljskog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u domaćinstvu većem od 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte). 3.4.2.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Vezano na uređenje zemljišta, Planom se utvrđuje koridor planirane brze ceste (obilaznica Opatijske rivijere), u kojem se predviđa oblikovanje zemljišta. Zemljište uz koridor planirane prometnice će se uređivati sukladno posebnim propisima, i to ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim tehnikama. Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se šumskogospodarskim osnovama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom. Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se u cilju zaštite okoliša i krajobraznog uređenja. Ozeljenjavanje će se provoditi prvenstveno na površinama klizišta, erozije i slično. Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Planom se predlažu posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:

- prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značenja - odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj

namjeni - predvidjeti uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređenja

komunalne infrastrukture - predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštitnim dijelovima - predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe općine, kao što

su izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog putem izdavanja lokalnih obveznica

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

Provedba i razrada postavki i mjera ovog Plana provoditi će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Program mjera, pored zakonom određenog sadržaja mora:

- utvrditi nositelje pojedinih obaveza, rokove i troškove planiranih mjera - odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti

građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.).

Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Primorsko - goranske županije. 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine

Prema podacima Ministarstva kulture, na području Općine Mošćenička Draga nema zaštićenih dijelova prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05), dok se zapadni dio općine nalazi u obuhvatu Parka prirode Učka. Radi zaštite i unapređivanja stanja okoliša Prostornim su planom utvrđena osobito vrijedna područja, - dijelovi prirode, morska obala, poljoprivredno zemljište i šume, te su određene mjere njihove zaštite.



Zakonom o zaštiti prirode i posebnim propisima određen je način uređivanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode. Prostornim planom izdvojeni osobito vrijedni dijelovi prirode upisati će se na osnovi stručne podloge u Upisnik zaštićenih dijelova prirode što se vodi pri nadležnom tijelu. Ukoliko ne zadovoljavaju kriterijima za upis, trajno će se štititi mjerama propisanim Odredbama za provođenje. Kao dijelovi krajolika posebne ljepote izdvajaju se: - područje Brseštine s okolicom predstavlja krajolik s još sačuvanim ruralnim vrijednostima prirodnog

krajolika koji se može čuvati kroz razne oblike ruralnog turizma, uz čuvanje poljoprivrednog tla od nenamjenskog korištenja te saniranje područja izloženih požarima ili eroziji

- područje Mošćeničke drage je jedna od najljepših bujičnih udolina s ostacima poljoprivrednog krajobraza koja se odlikuje posebnom slikovitošću

- pojas livada na istočnoj strani Učke ispod vrhova odlikuje se šarolikom florom i pejzažnom ljepotom koje bi se mogle koristiti za turističke šetnje.

Na području Općine Mošćenička Draga (kopneni i morski dio) predlaže se zaštititi u slijedećim kategorijama zaštite (temeljem Zakona o zaštiti prirode, NN 70/05) sljedeće dijelove prirode: Zaštićeni krajobraz Zaštićeni je krajobraz prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz karakterističan za pojedino područje. U zaštićenom krajobrazu nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. 1. Obala od uvale Cesara do uvale Stupova Još u primjedbama na Prijedlog Prostornog plana Primorsko-goranske županije Općinsko vijeće Općine Mošćenička Draga zahtijevalo je da se obala od uvale Cesara do uvale Stupova s grebenima u moru Pipirić ispred Burle u uvali Brsečka riva i Vela sten ispod naselja Kraj, što zapravo predstavlja cijelu dužinu pripadajuće obale Općine Mošćenička Draga, uvrsti u popis prirodnih vrijenosti predviđenih za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajobraza. Ovaj dio obale doista se odlikuje nesumnjivim pejzažnim, geomorfološkim, florističkim, zoološkim, vegetacijskim i drugim vrijednostima te ima sve elemente potrebe za uvođenje stanovitog oblika zaštite. Najprimjerenija kategorija zaštite svakako bi bio zaštićeni krajobraz. Podmorski dio obale također se odlikuje vrijednim specifičnostima (ZA VODNIK), međutim, potrebno je utvrditi sadašnje stanje na ovom području i u skladu s tim odlučiti o potrebi i tipu zaštite (na županijskoj ili lokalnoj - općinskoj razini). Uvjeti i smjernice zaštite Potrebno je štititi krajobrazne elemente, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, autohtone šumske zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure. Eventualna nova izgradnja izvan građevinskog područja svojom veličinom i funkcijom te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu. Spomenik prirode Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednsoti.

1. Stjenovita obala od Punte Šipa do Punte Ždejevica (prostor ispod Brseča) 2. Vrulje u uvali Uboka i uvali Jelenščica 3. Špilje na obali (Golubera i Pod Križ) 4. Lokve

Prostornim planom Primorsko - goranske županije predložene su zbog osobitih vrijednosti za očuvanje lokalne bioraznolikosti za zaštitu u kategoriji spomenika prirode sve veće lokve u priobalnom pojasu. Nekoliko vrlo vrijednih lokvi evidentirano je i na području Općine Mošćenička Draga pa ih je kao takve potrebno ucrtati u prostorni plan i zaštititi.

5. Podmorska špilja – špilja Pod Golubera (Plava špilja) Smjernice zaštite: za ove vrijedne dijelove prirode Općina Mošćenička Draga treba temeljem Zakona o zaštiti prirode pokrenuti propisani postupak za utvrđivanje mjera zaštite, koji će rezultirati donošenjem mjera zaštite. Granice područja zaštićenog dijela prirode određuju se aktom o proglašenju zaštićenim dijelom prirode.



Za vrulje je potrebno obaviti istraživanja podmorskog i kopnenog područja u njihovom slivu radi identifikacije mogućih štetnih utjecaja s kopna. Podmorske špilje zahtijevaju veća i detaljnija sistematska istraživanja i klasifikaciju bioskopa. Radi preventivne i trajne zaštite špilja potrebno je predvidjeti zabranu bilo kakve graditeljske djelatnosti u području podmorske špilje, a roniocima omogućiti ulaz samo ograničeno i pod stručnim nadzorom. Zaštićeni dijelovi prirode prikazani su na kartografskom prikazu 3. – Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mj. 1:25.000. 3.4.3.2. Zaštita kulturnog nasljeđa

Pregled registrirane i evidentirane kulturno - povijesne baštine dan je u u točki 1.1.2.8. Zaštita prostora ovog Plana. Pregled odgovara kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, u mjerilu 1:25.000. S obzirom na veliki broj spomenika graditeljske baštine na području Općine Mošćenička Draga, prvenstvenu brigu društva treba usmjeriti na zaštićenu i evidentiranu graditeljsku baštinu navedenu u tom Pregledu. Radi očuvanja građevina i prostora koji su zadržali neke od vrijednosti autohtnog arhitektonskog izraza, u postupku izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru koji su obrađeni elaboratom “Konzervatorske mjere zaštite za vrijedne pojedinačne građevine i cjeline izvan zona zaštite”, a kojeg je izradio Konzervatorski odjel u Rijeci, tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja može zatražiti posebne uvjete uređenja prostora za planirani zahvat u prostoru od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. Zaštita arheoloških zona i lokaliteta Svi zahvati u arheološkim zonama uvjetovani su prethodnim istraživanjima, koji trebaju biti interpretirani i usaglašeni s planiranom intervencijom u prostoru prije izrade dokumentacije i izvođenja radova. Zaštićene arheološke zone i lokaliteti na području Općine Mošćenička Draga su: 1. Arheološke zone kanjona Drage i Peruna, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar

kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2733, od 23.03.2006. 2. Arheološke zone kanjona Molinarska Draga - Podmaj, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa

u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara od 23.03.2006. Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra - arheoloških zona određen je sustav mjera zaštite kulturnog dobra, detaljno naveden u Odredbama za provođenje Plana. Zaštita naselja - povijesnih graditeljskih cjelina Povijesne graditeljske cjeline na području Općine Mošćenička Draga su: 1. Urbanistička cjelina naselja Mošćenička Draga, broj registracije 196, broj rješenja 392, datum

registracije 15.10.1968. godine 2. Povijesna urbana cjelina naselja Mošćenice, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2694 3. Urbanistička cjelina naselja Brseč, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2692. 4. Ruralna cjelina Mala Učka (zona Brumnjaki i Brubnjaci), rješenje broj 542/1-76. Za registrirane povijesne graditeljske cjeline najveće vrijednosti - urbanističke cjeline naselja određeni su stupnjevi zaštite:

Povijesna urbana cjelina naselja Mošćenice - sustav zaštite A: zona izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture - sustav zaštite B: zona različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture - sustav zaštite C: zona ambijentalne zaštite i sačuvanih pojedinačnih elemenata povijesne

strukture

Povijesna urbana cjelina naselja Brseč - sustav zaštite A: zona izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture - sustav zaštite B: zona različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Povijesna urbana cjelina naselja Mošćenička Draga U trenutku izrade Konačnog Prijedloga PPUO Mošćenička Draga sustavi zaštite za povijesnu urbanu cjelinu naselja Mošćenička Draga još nisu bili određeni.



Ruralna cjelina Mala Učka U trenutku izrade Konačnog Prijedloga PPUO Mošćenička Draga sustavi zaštite za ruralnu cjelinu Mala Učka (zona Brumnjaki i Brubnjaci ) još nisu bili određeni.

Sustav zaštite A Sustav zaštite A podrazumijeva punu zaštitu povijesnih struktura i odnosi se na dio kulturno - povijesne cjeline koji sadrži dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Za ovu se zonu primjenjuje režim potpune konzervatorske zaštite, što podrazumijeva istraživanje, valorizaciju i prezentaciju, a kod iskopavanja i arheološki nadzor. Potrebno je ukalanjanje i/ili korekcija onih struktura koje ugrožavaju integritet naselja, odnosno njegov sustav vrijednosti. Dogradnje i nadogradnje, odnosno povećanje zatečenih gabarita nije dopustivo. U zoni se primjenjuju metode rekonstrukcije, konzervacije i prezentacije. Naglašeno je očuvanje preostalih dijelova fortifikacija i sakralnih građevina, a silueta naselja treba ostati nepromijenjena, kao i ulični potezi. Temelj budućih intervencija je sustav mjera zaštite, odnosno konzervatorska podloga. Sustav zaštite B Sustav zaštite B podrazumijeva djelomičnu zaštitu povijesnih struktura i odnosi se na dio cjeline koji sadrži vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Režim djelomične zaštite povijesnih struktura podrazumijeva očuvanje pejzažnih vrijednosti, vizura, arheoloških lokaliteta, pojedinačnih građevina te kultiviranog i ruralnog krajobraza. Treba sačuvati izvorne građevine iz novijih povijesnih razdoblja koje su zadržale bitna lokalna obilježja. Uvođenje novih oblikovnih elemenata, proporcijskih odnosa u skladu s naovim propisima gradnje, radikalno prilagođavanje zatečenih struktura suvremenim urbanim potrebama nije dozvoljeno. Predlaže se održavanje obradivih površina, sadnja autohtonih poljoprivrednih struktura, minimalizirana gradnja, s obzirom da se radi o užim obodnim zonama povijesnog nasljeđa koja je najbitniji čimbenik vizure.

Brseč – toranj crkve



Sustav zaštite C Sustav zaštite C podrazumijeva zaštitu prostornih i građevnih struktura koje čine integralni prostorni okvir i zaokružuju središnju jezgru naselja kao kvalitetnu, urbanistički definiranu i prepoznatljivu kulturno povijesnu cjelinu. Na ovu se zonu primjenjuje režim ambijentalne zaštite, te je potrebno zadržati njegovu neizgrađenost u svrhu očuvanja vizura.

Zaštita etnoloških zona Etnološka zona na području Općine Mošćenička Draga je:

1. Etnološka zona Zagore, Brseč, broj registracije 385, broj rješenja 611/1, datum registracije 18.12.1975. godine

Zaštita povijesnih sklopova i građevina Na području Općine Mošćenička Draga registrirane su sljedeće građevine:

1. Toš (mlin za masline) u Mošćenicama, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 154.

1. Toš (mlin za masline) u Brseču, Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra, broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 794.

3. Rodna kuća Eugena Kumičića u Brseču, broj registracije 443. Memorijalna baština U sklopu zaštite memorijalne baštine zaštićeno je i označeno mjesto desanta jedinica IV JA 1945. u Brseču, broj registracije 388, broj rješenja 174 od 08.07.1976. godine.

Prijedlog za zaštitu temeljem Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga Planom se kao kulturno dobro od lokalnog značaja - etnološka baština predlaže zaštita sela Trebišća na području PP Učka. Radi se o naselju planiskog tipa koje je napušteno, ali je dobro sačuvano i nalazi se u iznimno lijepom krajoliku. Selo se može obnoviti kao etno-selo, a potrebna je obnova građevina starog mlina i mosta. Planom se kao kulturno dobro od lokalnog značaja predlaže i zaštita spomenik na mjestu desanta jedinica IV JA 1945. godine u Mošćeničkoj Dragi. Započeti postupci registracije Na području Općine Mošćenička Draga Konzervatorski odjel u Rijeci evidentirao je sljedeća kulturna dobra, za koja je započet postupak registracije:

Naselje Evidentirana kulturna dobra u postupku registracije

BRSEČ (pojedinačna registracija)

- crkva sv. Jurja sa zvonikom - crkva sv. Križa s okolnim arheološkim i memorijalnim prostorom (istraživanje i prezentacija) - arheološki lokalitet crkve sv. Margarete (istraživanje i prezentacija) - arheološki lokalitet crkve sv. Andrije (istraživanje i prezentacija) - crkva sv. Stjepana i groblje - crkva sv. Marije Magdalene s okolnim prostorom u svrhu zaštite građevine, lokaliteta i vrijedne vizure

GOLOVIK - ruralna cjelina (pojedinačna registracija)

- kapela sv. Nikole s okolnim područjem (memorijalnog karaktera, groblje) - arheološki ostaci crkve sv. Trojstva (selo Blažići)

MOŠĆENICE (pojedinačna registracija)

- crkva sv. Andrije sa zvonikom - crkva sv. Bartola - crkva sv. Sebastijana - crkva sv. Križa sa Kalvarijom - loža - Kapetanska kula (kaštel)

OBRŠ – ruralna cjelina - registracija ruralne cjeline naselja SVETI ANTON - ruralna cjelina

- registracija ruralne cjeline naselja - pojedinačna registracija crkva sv. Antona



SVETA JELENA - ruralna cjelina (pojedinačna registracija)

- crkva sv. Jelene s okolnim prostorom (ex groblje) - crkva sv. Martina i okolni prostor

SVETI PETAR - ruralna cjelina (pojedinačna registracija)

- crkva sv. Petra s okolnim prostorom (ostaci redovničkih nastambi – eremitaže augustinaca, Opatija sv. Jakova i ranija benediktinska faza) – ager je arheološki, istraživanje i prezentacija

- srednjovjekovni most na starom putu za Mošćenice

Naknadni upis evidentiranih kulturnih dobara u Listu registriranih kulturnih dobara kao i moguća naknadna izmjena ili dopuna posebnih uvjeta korištenja prostora, a koja se odnosi na nove (registrirane ili evidentirane) arheološke lokalitete, civilne, sakralne i etnološke građevine neće se smatrati izmjenom Plana, osim ako to neće biti određeno posebnim propisom.

Brseč – nadsvođeni prolaz



3.4.3.3. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne

cjeline (prirodni resursi, krajobrazi, prirodne vrijednosti i kulturno - povijesne cjeline) - tablica 3. - drugi dio

Tablica 45.

redni broj OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA oznaka ukupno

(ha)

% od površine Općine

stan. / ha 1

ha / stan. 2

1. ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA NA KOPNU ukupno 2.347,50 50,74 1,514 2

1.1. Park prirode Učka PP 2.347,50 50,74 1,514 2

1.2.

spomenik prirode - obala od Punte Šipa do Punte Ždejevica - špilje na obali Golubera i Pod Križ - lokva

SP

- - -

- - -

- - -

1.3. zaštićeni krajobraz - obala od uvale Cesara do uvale Stupova ZK

-

-

-

2. ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA U MORU ukupno - - -

2.1. spomenik prirode - vrulje u uvali Uboka i uvali Jelenščica - podmorska špilja Pod Golubera (Plava špilja)

SP

- -

- -

- -

ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA ukupno 2.347,50 50,74 1,514 2

3. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA ukupno 418,30 9,04

3.1. arheološke zone - kanjon Draga i Perun - Molinarska Draga i Podmaj

366,66 238,46 128,20

7,92 5,15 2,77

3.2.

povijesne urbane i ruralne cjeline - Mošćenička Draga - Mošćenice - Brseč - Mala Učka (Brubnjaci i Brumnjaki)

18,34 5,08 3,88 6,01 3,37

0,39 0,11 0,08 0,13 0,07

3.3. etnološke zone - etnološka zona Zagore (Brseč)

33,30

0,77

3.4.

povijesni sklop građevina - toš u Mošćenicama - toš u Brseču - rodna kuća E. Kumičića u Brseču

- -

- -

- -

4. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA U MORU ukupno 249,10 4,90

4.1. arheološka zona uz obalu 249,10 4,90

ZAŠTIĆENE CJELINE ukupno 3.014,90 65,17 1,675 2 * Napomena: Postotak od površine Općine Mošćenička Draga izračunat je u odnosu na površinu kopnenog dijela područja Općine

Mošćenička Draga (4.626 ha) i akvatorija (5.075 ha). Planirani broj stanovnika 2015. godine iznosi 1.550.



3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava, i to za:

- prometni sustav (cestovni, pješački, promet u mirovanju i pomorski promet) - infrastrukturu telekomunikacija i pošta - infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje - energetsku infrastrukturu (elektroopskrba i plinoopskrba)

Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskim prikazima broj 1. – Korištenje i namjena površina i broj 2. – Infrastrukturni sustavi (2.A., 2.B. i 2.C.), u mj. 1:25.000.

Tablica 46. - Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR

GRAĐEVINE Napomena vrsta kategorija vrsta postojeći

(m) planirani

(m)

PROMETNI SUSTAV ceste

državni državne ceste 20 - 30 60 županijski županijske ceste 20 50

lokalni lokalne ceste 4 - 10 25 nerazvrstane ceste 3 - 6 6 - 12

TELEKOMUNIKACIJE kablovska kanalizacija

državni 1,5 3 - 5 unutar javnih površina županijski magistralni 1,5 1 - 3 unutar javnih površina lokalni 1,2 1 - 2 unutar javnih površina

VODOOPSKRBA I ODVODNJA

vodovodi županijski magistralni 6 10 unutar javnih površina kolektori lokalni 4 4 unutar javnih površina

ENERGETIKA dalekovodi županijski dalekovodi 110 kV 19 70 postojeći lokalni dalekovodi 35 kV - 30 unutar koridora ceste

plinovodi lokalni - 10 Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u poglavlju 2.1. Obrazloženja ovog Plana. 3.5.1. Prometni sustav (ceste, morske luke, pošta i javne telekomunikacije) Okosnicu prometnog sustava Općine Mošćenička Draga čini kopneni (cestovni i pješački), pomorski promet (luke lokalnog značaja) te sustav telekomunikacija i pošte. 3.5.1.1. Cestovni promet Prostornim planom utvrđene su osnove prometnog sustava Općine Mošćenička Draga kao integralnog dijela Primorsko - goranske županije i prikazane na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000. Prostornim planom uređenja Općine Mošćenička Draga prometni sustav, kao prateća funkcija u prostoru, treba osigurati kvalitetno djelovanje primarnih prostornih djelatnosti (stanovanje, gospodarski sadržaji, uprava i ostale djelatnosti). Državne ceste Na području Općine Mošćenička Draga u kategoriji državnih cesta nalazi se državna cesta državna cesta Pula – Mošćenička Draga (postojeća donica) - Opatija - čvor Matulji (planirana dionica), koja je na području Općine Mošćenička Draga dužine 15,2 km. Ulogu primarnog lokalnog pravca ima ova postojeća državna cesta, ali zbog činjenice da prolazi kroz naselja ne može udovoljiti suvremenim prometnim zahtjevima. Iz tog razloga se planira izgradnja obilaznice Opatijske rivijere, za koju je izrađeno idejno rješenje i u tijeku je javni uvid procjene utjecaja na okoliš. Županijske ceste Na području Općine Mošćenička Draga u kategoriji županijskih ceste nalazi se jedna županijska cesta - Mošćenička Draga - – Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar - Kraljevica - čvor Šmrika. Održavanje županijskih cesta u nadležnosti je Županijske uprave za ceste.



Grafički prilog 13. - Organizacija prostora – infrastruktura (Prostorni plan Primorsko – goranske županije)

Lokalne ceste Na području Općine Mošćenička Draga u kategoriji lokalnih cesta nalazi se jedna lokalna cesta Mošćenička Draga - Mošćenice - Sv. Jelena – Brseč, dužine 9,5 km. Za postojeće lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja, na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti. Nerazvrstane ceste i ostale prometnice Za područje Općine od značaja su i ostale nerazvrstane ceste pod upravom i nadležnošću Općine Mošćenička Draga (ukupno 57 cesta), dužine cca 31 km.



Mrežu ostalih nerazvrstanih prometnica čine:

Tablica 47. – Nerazvrstane ceste na području Općine Mošćenička Draga

Oznaka ceste

Naziv naselja / ulice

Dužina (km)

Oznakaceste

Naziv naselja / ulice

Dužina (km)

IF01 Gradac 0,40 IF30 Brsečko Zagorje 0,12 IF02 Gradac - M2 1,04 IF31 Carići 0,35

IF03 Mošćenička Draga - Sučići - Draga 3,32 IF32 Prišići 0,15

IF04 Draga 0,28 IF33 Krsonjin 0,14 IF05 Sučići 0,16 IF34 Ivanini 0,29 IF06 Sučići - Obrš - Haldej 1,48 IF35 Franeli 0,45 IF07 Grabrova - Mošćenice 2,11 IF36 Brsečko Zagorje 0,07 IF08 Selce - Mošćenice 1,60 IF37 Stepca 0,35 IF09 Sv.Antun - Obrš 1,08 IF38 Brseč 0,27 IF10 Obrš 0,29 IF39 Loškići 0,46 IF11 Kraj 0,38 IF40 Šimini 0,18 IF12 Kraj 0,15 IF41 Sovići 0,70 IF13 Kalac - Uhaići 1,40 IF42 Gačice 0,51 IF14 Kalac 0,22 IF43 Gačice 0,08 IF15 Škalamera 1,04 IF44 Purgari tf. 0,08 IF16 Sv.Jelena - Barci 0,29 IF45 Purgari 0,07 IF17 Sv.Jelena - Pećari 0,34 IF46 Golovik 0,48 IF18 Lazarići 0,35 IF47 Golovik 0,25 IF19 Mihani - Bajci - Rovini 1,11 IF48 Martina 0,53 IF20 Marinići - Rovini 1,58 IF49 Martina 0,09 IF21 Rovini 0,14 IF50 Mošćenice 0,14 IF22 Mrkvići 0,22 IF51 Detani - Potoki 1,25 IF23 Milići 0,12 IF52 Dragani - Mošćenička Draga 1,09 IF24 Sv.Jelena 0,12 IF53 Mošćenička Draga 0,24 IF25 Sv.Jelena 0,18 IF54 Mošćenička Draga 0,60 IF26 Sv.Jelena 0,09 IF55 Mošćenička Draga 0,18 IF27 Barci 0,19 IF56 Kraj 0,32 IF28 Brseč - Rt Peć 1,45 IF57 Marići-Dujići 0,50 IF29 Brseč 0,10

Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija. Za područje Općine Mošćenička Draga od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih, te izgradnja novih protupožarnih puteva, koji bi se ujedno koristili i kao gospodarski putevi u obavljanju poljoprivrednih djelatnosti. Planirani zahvati u cestovnom prometu U cestovnom se prometu planira:

- državne ceste - izgradnja obilaznice Opatijske rivijere po novoj trasi - radovi izvanrednog održavanja i obnove dijela državne ceste Pula - Opatija - riješenje križanje u Mošćeničkoj Dragi državne ceste Pula - Opatija sa cestom za Mošćenice i

cestom za centar Mošćeničke Drage

- županijske ceste - održavanje i obnova županijske ceste Mošćenička Draga – Mošćenice

- lokalne ceste - rekonstrukcija i proširenje lokalne ceste Mošćenice - Sv. Jelena – Brseč, na pojedinim

dijelovima trase ili u cjelosti - nerazvrstane ceste

- održavanje nerazvrstanih cesta - izgradnja novih protupožarnih puteva.



Pri izgradnji cestovnih prometnica treba voditi računa o: - zaštiti okoliša kroz izradu studije utjecaja na okoliš, projektnu dokumentaciju, pripremu

zemljišta te gradnju i održavanje po načelu održivog razvoja - povećanju sigurnosti prometa ostalih korisnika prometne infrastrukture - povećanju dostupnosti vozilima javnog prijevoza i interventnim vozilima - obnovi postojećih i izgradnja novih protupožarnih puteva.

Planom su određene su smjernice sa kriterijima koje moraju ispunjavati građevine i površine cestovnog i pješačkog prometa pri izradi planova nižeg reda:

ceste: - minimalna širina voznog traka za planirane dvosmjerne ceste iznosi 3,0 m, a kod ulica s javnim

prometom 3,25 m - kod planiranih jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosi najmanje 4,5 m pristupni putovi: - svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu - iznimno, do građevne čestice obiteljske kuće, osigurava se neposredni prilaz minimalne širine

3,0 m, ako udaljenost čestice nije veća od 50 m i isti čini sastavni dio građevne čestice - pristup do građevinske parcele višestambene građevine mora imati minimalnu širinu kolnika 5,5

m i minimalno jednostrani pješački pločnik širine 1,5 m - za poslovne, stambeno - poslovne i ugostiteljske građevine pristup mora zadovoljiti kriterije

minimalnih širina cesta u naselju - slijepe prometnice na svojem završetku moraju imati proširenje za okretište.

pješački hodnici: - minimalna širina dvosmjernog pješačkog hodnika iznosi 2,0 m - minimalna širina jednosmjernog pješačkog hodnika iznosi 1,5 m - minimalna širina pješačkog pasaža kroz zgrade iznosi 3,2 m visine slobodnog profila prometnice iznose minimalno: - za kolnik 4,8 m - za pješački hodnik 2,5 m - za pješački hodnik kroz zgrade 3,5 m

zaštitne širine prometnica: - udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (stup javne rasvjete, vertikalna signalizacija i sl.)

iznosi min. 0,75 m - udaljenost od ruba kolnika do objekata za sprečavanje parkiranje vozila na pješačkom hodniku

(stupići, vaze, panoi i sl.) iznosi 0,2 m odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica: - površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini - pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m - kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica

zelene površine uz prometnice: - minimalna širina pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 m, a za visoko zelenilo 3,0 m - drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5 m od ruba kolnika

Do izgradnje cestovnih križanja rezerviraju se prostorni koridori koji odgovaraju romboidima čija se sjecišta dijagonale poklapaju sa sjecištima prometnica, a čije dijagonale imaju slijedeće dužine:

- za križanje državnih sa županijskom cestom 70 m - za križanje županijske sa lokalnom cestom i za križanje nerazvrstanih cesta koje će se graditi

temeljem ovog Plana - 30 m.



Ovisno o planiranoj kategoriji prometnica, a sukladno važećim zakonskim propisima, definiraju se minimalne tehničke karakteristike prometnica:

karakteristika kategorija ceste državna županijska lokalna nerazvrstana

širina prometnog traka 3,5 m

3,5 (3,25) m

3,25 (3,0) m

min 2,75 m

rubni trak 0,35m 0,35 (0,3) m 0,3 m 0,25m max. uzdužni nagib 7% 10% 12% 16% poprečni nagib 2,5 - 4% 2,5 - 4% 2,5 - 4% 2,5 - 4%

Izgradnja benzinskih stanica dozvoljena je postojeće i planirane prometnice uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz posebne uvjete Općine Mošćenička Draga ako se radi o nerazvrstanoj prometnici. 3.5.1.2. Pješački promet Na području Općine Mošćenička Draga postoji mreža pješačkih staza, šumskih, poljskih i maslinarskih puteva. Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na postojeću mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe – zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl. Sve pješačke staze - postojeće ili planirane - moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama. Uz staze moguće je planirati i manje prostore za odmor, s odgovarajućom opremom za sjedenje, kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl. Na pješačkim stazama mogu se koristiti prijevozna sredstva (osim na dijelovima gdje prate trasu nerazvrstane ceste) samo ako su u funkciji gospodarske djelatnosti, dok se za rekreacijsko i edukativno korištenje mogu koristiti samo kao pješačko - biciklističke staze. Na pješačkim stazama (osim na dijelovima gdje prate trasu nerazvrstane ceste) nije dopuštena vožnja motociklima, pa na ishodišne točke tih staza treba postaviti odgovarajuće oznake. Također, na svim pješačkim stazama zabranjena je motocross vožnja i off road utrke. Planom je predviđena izgradnja obalne šetnice od uvale Cesara do Brseča te uređenje pješačke staze (šetnice) Mošćenice - Sveti Ivan. Pješački prijelaz pješačke staze Mošćenice - Sveti Ivan treba radi sigurnosti pješaka izvesti ispod državne ceste D 66 (pješački pothodnik). 3.5.1.3. Promet u mirovanju Prostornim planom utvrđuje se smještaj potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine. Iznimno, ukoliko investitor nije u mogućnosti osigurati parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici, parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m), isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe. Potreban broj parkirališno – garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema sljedećim normativima:

Tablica 48. - Broj parkirališno – garažnih mjesta

Namjena prostora u građevinama

Broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM)

obiteljske kuće 1 PGM / stan vile 4 PGM / stan višestambene građevine 1,5 PGM / stan trgovine 1 PGM / 25 m2 površine

drugi poslovni sadržaji 1 PGM / prva 4 zaposlena i 1 PGM za svakih idućih 8 zaposlenih

hoteli, pansioni, moteli 1 PGM / 2 ležaja ugostiteljski sadržaji 1 PGM / 4 sjedećih mjesta gospodarska namjena 1 PGM / 4 zaposlenih sportska dvorana s igralištem 1 PGM / 20 sjedećih mjesta škole, predškolske ustanove 1 PGM / 4 zaposlenika



Garaže koje se grade na građevnoj čestici višestambene građevine su u pravilu smještene unutar višestambene građevine. Ako zbog konfiguracije terena nije to moguće. dopuštena je izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog garažnog niza, s mogućnošću parkiranja na krovnoj površini. Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme. Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. Minimalna dimenzija parkirališnog mjesta za osobne automobile je širine od 2,2 do 3,0 m, te dužine od 5,0 do 6,0 m, a u ovisnosti o vrsti parkiranja: paralelno, okomito (pod 90°) ili koso (45° ili 60°). Parkirališno mjesto za invalidski automobil mora biti veličine 3,0 x 5,0 m i vidljivo označeno (prema Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, NN 47/82). Na javnim parkiralištima treba izvesti od ukupnog broja najmanje 5% parkirališnih mjesta za invalidske automobile, a kod parkirališta s manje od 20 mjesta potrebno je osigurati namanje 1 PM, osim kod zdravstvenih i socijalnih ustanova, gdje je taj broj potrebno povećati (preko 5%) u skladu sa stvarnim potrebama tih objekata. Potrebno je uvažiti i sve druge kriterije za osobe sa invaliditetom i sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera navedenih u Pravilniku i naknadno donesenim propisima), kako bi se osiguralo njihovo neometano kretanje. Unutar parkirališnih površina potrebno je planirati i manje površine za parkiranje motocikala i bicikala. Postojeće garaže i garažno – parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice. Garaže i parkirališta za osobna vozila moraju se graditi u sklopu parcele pripadajuće građevine, na način da se garažiranje u principu riješi unutar planiranog tlocrta građevine. Garaže se mogu graditi kao pomoćne građevine izvan tlocrtnog gabarita osnovne građevine, ukoliko to dozvoljavaju lokacijske i topografske prilike, a u tom slučaju građevine garaže trebaju imati sljedeće karakteristike:

- garaža mora biti trostrano ukopana - krov mora biti prekriven zemljom ili ozelenjen, ili djelomično ozelenjenim krovnim terasama - maksimalna širina garaže iznosi 5,5 m, a maksimalna dužina 7,0 m - maksimalna svijetla visina je 2,5 m.

U građevinskom području naselja Mošćenička Draga mogu se graditi javne garaže kao dvoetažne građevine za parkiranje osobnih i drugih vozila kapaciteta do 50 vozila prema uvjetima definiranim Odredbama za provođenje Plana. Planom je omogućena izgradnja izdvojenih parkirališta ili garaža. Koeficijent izgrađenosti (odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina) iznosi u tom slučaju najviše:

- za uređenje u jednoj razini: Kig = 0,8 - za uređenje u dvije razine: Kig = 0,6

Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%. Visina garaža, prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama te nagib prilaznih rampi garažama određuje se prema posebnim propisima. 3.5.1.4. Javni promet Ne planira se uvođenje novih linija autobusnog prometa, a javni prijevoz putnika u cestovnom prometu na županijskoj liniji Lovran - Mošćenička Draga, te lokalnoj liniji Mošćenička Draga - Mošćenice - Brseč se ovim Planom zadržava.



Grafički prilog 14. - Kategorizacija cesta na području Općine Mošćenička Draga 3.5.1.5. Pomorski promet

Morske luke i privezišta Položaj luke otvorene za javni promet Mošćenička Draga (L-1) prikazan je na kartografskim prikazima broj 1. - Korištenje i namjena površina i 2.A. - Promet, pošta i telekomunikacije, u mj. 1:25.000. Luka ima kapacitet priveza za 2 – 3 broda (ovisno o veličini i načinu priveza) te cca 60 brodica za domicilno stanovništvo. Planom se predviđa proširenje akvatorija luke otvorene za javni promet lokalnog značaja (L-1) u Mošćeničkoj Dragi sukladno planovima Županijske lučke uprave Opatija - Lovran - Mošćenička Draga, kao i rekonstrukcija i održavanje potrebno lučke opreme.



Akvatorijem Velih Vrata kroz područje Općine Mošćenička Draga planirane su trase lokalnih plovnih puteva i to od luke lokalnog značaja u Mošćeničkoj Dragi prema svim privezištima planiranim na području Općine Mošćenička Draga, te lukama u susjednim općinama, te otocima Cresu i Krku. Također, ovim akvatorijem prolazi i glavni plovni put Vela Vrata - Rijeka. Uvjeti izgradnje infrastrukturnih građevina u lučkom području luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja utvrđuju se temeljem idejnog arhitektonskog rješenja i neposrednom primjenom odredbi ovog Prostornog plana.

3.5.1.6. Zračni promet

Za područje Općine Mošćenička Draga nema mogućnosti uvođenja zračnog prometa, već se zračni promet usmjeruje na korištenje zračne luke na Krku. Planirana površina određena za smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) određena je na nogometnom igralištu u Mošćeničkoj Dragi. Uvjeti smještaja sadržaja i uređenje površine helidroma odredit će se u sklopu izrade Urbanističkog plana uređenja naselja Mošćenička Draga. 3.5.1.7. Pošta i telekomunikacije S obzirom na određenu osnovnu namjenu i korištenje površina, te utvrđenu koncepciju razvoja telekomunikacijske mreže na području Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije, osnovne postavke planiranog telekomunikacijskog sustava na području Općine Mošćenička Draga su:

- povezivanje postojećih i planiranih dislociranih digitalnih pretplatničkih optičkim sustavom prijenosa

- utvrđivanje kapaciteta i lokacija postojećih i planiranih UPS-ova temeljem veličine područja koje pokriva i planirane gustoće stanovništva

- izgradnja distributivne telekomunikacijske kanalizacije te supstutucija pristupne TK mreže do svakog objekta.

Područjem Općine Mošćenička Draga prolazi međunarodni TK kabel I. razine Rijeka – Labin. U odnosu na prostorni razmještaj građevinskih područja naselja i površina za izdvojene namjene, kao i planirani broj TK korisnika, ovim se Planom ne predviđa, uz već postojeće digitalne udaljene pretplatničke stunjeve (UPS) Mošćenička Draga i Brseč, izgradnja novih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova). Za povezivanje postojećih i planiranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu, koristit će se u potpunosti optički sistemi prijenosa. Postojeća pristupna telekomunikacijska mreža izgrađena je dijelom kao podzemna TK mreža i to pretežno kabelima tipa TK – 10, a većim dijelom kao nadzemna TK mreža uz korištenje samonosivih TK kabela. Izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće distributvne telekomunikacijske kanalizacije vršiti će se korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca distributivne kabelske kanalizacije, a u nekim izdvojenim naseljima i dalje pomoću samonosivih TK kabela. Kapacitet kabela utvrdit će se na temelju broja potencijalnih korisnika držeći se osnovnog načela 1 stan – 2 parice. Planirane trase za izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije odnosno podzemnih TK kabela, kako optičkih tako i pristupnih TK kabela, treba prilagoditi (u pravilu) trasi postojećih prometnica ili drugih javnih površina. Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućuje se elastičnost u korištenju, povećanje kapaciteta i uvođenje novih tehnologija prijenosa, a sve bez naknadnih građevinskih radova. U tom cilju koncentracija telekomunikacijske instalacije u novim građevinama treba biti izvedena u kabelskom ormaru, od kojega do kraja građevinske čestice treba položiti najmanje 2 cijevi Ø40 mm za manji, odnosno 3 cijevi Ø40 mm za veći objekt, kao pripremu za uvođenje podzemnih priključaka. Mobilna telefonija Sadašnji broj baznih postaja GSM veza ne omogućava zadovoljavajuće pokrivanje signalom područja Općine Mošćenička Draga. Realizacijom, odnosno izgradnjom planiranih baznih postaja od strane postojećih ili novih koncesionara u mobilnoj mreži to stanje će se bitno izmjeniti. Građevine mobilne mreže (bazne stanice) mogu se graditi isključivo izvan granice građevinskog područja naselja, odnosno područja zaštićene prirodne ili kulturne baštine. Utvrđivanje lokacije odnosno mikrolokacije bazne postaje moguće je tek po izvršenim odgovarajućim mjerenjima, te one nisu obuhvaćene ovim Prostornim planom.



Pošta Na području Općine Mošćenička Draga ustrojeni su poštanski ured 51417 Mošćenička Draga i 51418 Brseč, s užim i širim dostavnim područjem. Poštanski ured 51417 Mošćenička Draga smješten je na adresi Trg Slobode 8. Uže dostavno područje čini naselje Mošćenička Draga i naselje Sveti Petar, a šire dostavno područje naselja ili dijelovi naselja: Donji Kraj, Grabrova, Gradac, Gornji Kraj, Heldej, Kalac, Mošćenice, Obrš, Potoki, Prem, Rošići, Rovini, Selce, Sučići, Sveti Anton, Trebišća, Dragani, Vojvodići, Butorići, Jelići, Frlići, Pažići, Črnjari, Marčelji, Marčenići, Miščići, Benetići, Bajci, Peretići, Maletići, Dugići, Marinići, Beruki, Andrići i Zrinčići. Poštanski ured Brseč smješten je u montažnom objektu u Brseču, a uže dostavno područje čini naselje Brseč. Šire dostavno područje obuhvaća naselja ili dijelove naselja: Belani, Žadrići, Brivači, Carići, Črnjari, Filipaši, Franeli, Gačice, Golovik, Ivanini, Košići, Kršonjin, Loškići, Martinčići, Martina, Pećari, Perišići, Prisunac, Ratkovići, Sovići, Stepča, Sveta Jelena, Škalameri, Uhači, Zagore i Franini. Oba ureda pripadaju Poštanskom središtu Rijeka, koje je u sastavu Područne uprave Istarsko-ličko-primorske. U narednom razdoblju ne planira se otvaranje novog ili uređenje postojećih poštanskih ureda. Odašiljači, pretvarači i sustav veza Prema podacima Odašiljača i veza d.o.o. na području Općine Mošćenička Draga ova tvrtka nema izgrađenih niti planiranih lokacija za RTV odašiljače, pretvarače i sustave veza. Kroz područje Općine Mošćenička Draga prolazi radijski koridor Učka – Krk (Zidine).

3.5.2. Energetski sustav 3.5.2.1. Elektroopskrba Razvoj elektroenergetskog sustava prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predviđa se zadržavanje postojećeg 110 kV voda od TE PLOMIN - TS 110 kV LOVRAN, koji jednim dijelom svoje trase prolazi područjem Općine Mošćenička Draga. Dalekovod zadržava funkciju koju ima i danas u sustavu prijenosne mreže Republike Hrvatske. U zaštićenom koridoru dalekovoda ograničena je mogućnost izgradnje zbog opasnosti udara, odnosno ugrožavanja sigurnosti pogona vodova. Razvoj elektroenergetske infrastrukture na području Općine Mošćenička Draga S obzirom na predviđenu namjenu površina, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju, neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje do danas nisu elektrificirane. Trase 20 kV vodova i lokacije trafostanica 20/0,4 kV biti će osigurane kroz planove nižeg reda. Budući 20 kV vodovi, unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja. 20 kV vodovi će se gdje god je to moguće izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja. Niskonaponska mreža i javna rasvjeta razvoditi će se podzemnim kablovima (po mogućnosti), a samo u udaljenijim ili rubnim dijelovima naselja može se izvoditi i kao nadzemna, sa smonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima. Javna rasvjeta će se dograđivati kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima ili u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže. 3.5.2.2. Opskrba plinom

Prostornim planom Primorsko - goranske županije usvojena je trasa međunarodnog plinovoda Italija – Hrvatska, a na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda su određene mjerno - redukcijske stanice (MRS), kao mjesta priključka županijske mreže plinovoda. Istim je planom određena i alternativna trasa magistralnog plinovoda vezana na mogućnost dobave ukapljenog plina.



Koncepcija plinofikacije Općine Mošćenička Draga se temelji na Studiji i idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko - goranske županije. Sukladno dinamici realizacije sustava plinofikacije područja županije moguće će moguće spajanje područja Općine Mošćenička Draga na plinoopskrbni sustav. Koridor plinovoda nije planiran Prostornim planom Primorsko – goranske županije.

- radnog pojasa ukupne širine 14,0 m - zaštitnog koridora - zona neposrednog utjecaja ukupne širine 200 m - analitičkog koridora - vanjska zona utjecaja i zona monitoringa ukupne širine 1.000 m.

Širina koridora za izgradnju plinovoda je: - planirani državni - međunarodni magistralni plinovod 100 m - planirani županijski - magistralni plinovod 60 m.

Mjerno - redukcijska stanica planirana je na području Grada Opatije a razvod plinoopskrbne mreže unutar područja općine predviđa opskrbu svih naselja srednjetlačnom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bara. Mogućnosti uređenja i korištenja prostora unutar ovako određenih koridora biti će određeni posebnim prostorno planskim dokumentom. Razvod plinovoda unutar naselja rješavat će se zasebnim projektom, a realizacija provoditi neposrednom provedbom Plana. Do izrade plinoopskrbnog sustava dozvoljeno je korištenje ukapljenog plina kao energenta i postava odgovarajućih spremnika ukapljenog plina. Spremnici za plin se mogu locirati na najmanje 6,0 m od prometnice i 2,0 m od granice susjedne građevne čestice. 3.5.2.3. Obnovljivi izvori energije

Cilj Nacionalnog energetskog programa korištenja sunčeve energije - SUNEN je da se do 2010. godine najveći dio potrošnje energije za pripremu potrošne tople vode (PTV) u kućanstvima i turizmu osigura iz primarne sunčeve energije. Najkasnije do 2020. godine značajan udio toplinskih potreba za grijanje i hlađenje mogao bi se pokriti iz hibridnih toplana Sunce - ukapljeni naftni plin, gdje bi ekonomični udio sunčeve energije iznosio do 50% u odnosu na ukupnu finalnu toplinsku potrošnju. Pasivno korištenje sunčeve energije, posebno u turističkom i ugostiteljskom sektoru može donijeti značajne rezultate. Do 2030. godine svi hotelsko-ugostiteljski objekti trebali bi biti izgrađeni s primjenjenim modernim tehnologijama korištenja aktivnih i pasivnih solarnih sustava za grijanje, hlađenje i osvjetljenje Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta. Na području Plana posebno je pogodno korištenje sunčeve energije i energije okoline (vjetra, zraka i mora), s obzirom da godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na optimalno nagnutu plohu iznosi više od 4 kWh/m2d, čime se na površini od 8,0 m2 kolektora može godišnje uštedjeti oko 12.000 kWh električne energije (ekvivalent cca 1.000 l lož ulja EL). Sukladno propisima zemalja EU, po kojima se pri poizvodnji toplinske energije najprije mora proizvesti električna, a tek onda toplinska energija, predviđa se izgradnja manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija), gdje se električna energija predaje u slektričnu distributuvnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi za zagrijavanje i hlađenje. Prednost ovih jedinica je njihova mala veličina, mogućnost disperzije, zadovoljenje standarda zaštite okoliša u pogledu emisija, te velika učinkovitost (82-88% ukupna iskorištena energija, 39-4% proizvedena električna energija). Vjetroenergija kao ekološki prihvatljiv i raspoloživ domaći resurs neiskorišteni je izvor energije koji može pridonijeti zadovoljenju dijela energetskih potreba. Za korištenje energije vjetra pomoću vjetroturbina nove generacije pokrenut je program ENWIND. Na području Općine još nisu istraživane makrolokacije s prihvatljivim brzinama vjetra za ekonomični rad vjetrogeneratora. S aspekta korištenja malih samostalnih vjetrogeneratorskih jedinica proizvedena električna energija može se koristiti za pogon crpki, kompresora, rasvjetnih tijela, signalnih uređaja, punjenja akumulatora i ostalo. Prosječna temperatura mora kroz čitavu godinu za sjeverni Jadran iznosi od 9,2 do 23oC. Za razliku od velikih odstupanja temperature zraka, razlika ljetnih i zimskih temperatura mora iznosi max. 13oC. Iz tog razloga je more, kao ogroman toplinski spremnik, pogodno za izvor energije kod primjene toplinskih crpki.



3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka

i voda, melioracijska odvodnja) 3.5.3.1. Vodoopskrba Trenutno je na području Općine Mošćenička Draga na javni vodoopskrbni sustav priključeno 888 pravnih i fizičkih osoba (806 domaćinstava i 82 pravne osobe - podatak iz rujna 2005.). Postojeći sustav je gotovo u potpunosti iskorišten, a zbog velikih gubitaka u mreži sustavno se obnavlja u posljednjim godinama. U narednom razdoblju se očekuje povećanje potrošnje vode. Do povećanja će doći zbog oživljavanja turističke i ostale privrede te zbog povećanja broja potrošača. Očekuje se brz povratak broja turista na onaj od prije desetak godina, a to znači da će i potrošnja vode doseći potrošnju iz tih godina. U narednom razdoblju svakako bi trebalo proširiti vodoopskrbnu mrežu i na naselja koja trenutno nisu priključena na javni vodoopskrbni sustav, prvenstveno na naselja koja se nalaze unutar ZOP-a. Cilj razvoja vodoopskrbnog sustava je izgrađenost do stupnja da svi potrošači u sustavu imaju kontinuiranu i kvalitetnu opskrbu, uz obvezno uvođenje daljinskog nadzora i sustava upravljanja. Za područje Općine Mošćenička Draga izrađena je planska i projektna dokumentacija, koja se odnosi na vodoopskrbu:

- Plan vodoopskrbe liburnijske rivijere i zaleđa (IGH Rijeka, 1998.), - Vodoopskrbni plan Primorsko - goranske županije – radna verzija (IGH Rijeka, 2001.). - Vodoopskrba visoke zone Općine Mošćenička Draga (Rijekaprojekt vodogradnja, Rijeka, 1994.).

Postojeće stanje vodoopskrbe Korisnik koncesije na izvorima u javnom vodoopskrbnom sustavu je KOMUNALAC d.o.o. iz Opatije, do 2018. godine (Sredić), odnosno 2021. godine (Srednja voda). Vodoopskrbni sustav Visoka zona Općine Mošćenička Draga obuhvaća naselja i dijelove naselja koji se pružaju uz cjevovod od zone izvorišta do naselja Mošćenice (PK Sredić, PK Trebišća Oškoruša, VS Perun (600 m3), VS Grabrova, PK Grabrova 1, PK Grabrova 2, VS Mošćenice i PK Mošćenice te cjevovode i objekte od VS Grabrova do Zagorja za naselja Kalac, Sveta Jelena, Golovik, Martina, Brseč i Zagorje (PK Sveta Jelena, PK Golovik, VS Brseč i PK Kersonjini). Vodoopskrbni sustav Opatija obuhvaća dva naselja Općine Mošćenička Draga: Mošćenička Draga i Kraj. Naselje Kraj snadbijeva se isključivo iz vodoobskrbnog sustava Lovran – Medveja, a naselje Mošćenička Draga može se snadbijevati iz istog sustava kada nema dovoljno vode iz sustava sa Učke. Za područje naselja Sveti Petar i Jir izrađen je projekt “Vodoopskrba i odvodnja područja Sveti Petar i Jir” (izrađivač: IGH PC Rijeka), kojim će i ovi dijelovi općine biti opskrbljeni pitkom vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava, a ujedno će se izvršiti i spajanje VS Sveti Petar i VS Mošćenička Draga. U posljednjih desetak godina na vodoopskrbnom i odvodnom sustavu izvedeni su značajni radovi:

- vodoopskrbni sustav vodosprema Medveja – vodosprema Mošćenička Draga, - vodovodni i kanalizacijski sustav škola – most (Mošćenička Draga), - vodoopskrbni sustav most – hotel Marina sa dijelom oborinske kanalizacije, - kanalizacija Mošćenice – Baldac.

Plan razvitka vodoopskrbe U cilju rješavanja kompletne vodoopskrbe područja Općine Mošćenička Draga planira se:

- izgradnja crpne stanice sa tlačnim cjevovodom, vodospreme i opskrbne mreže za naselje Kraj, - gravitacijsko dovođenje vode za naselja Obrš i Sveti Antun iz vodoopskrbnog sustava Viskole

zone (VS Perun), - za naselje Sveti Petar i područje Jir potrebno je izgraditi CP Sveti Petar i VS Sveti Petar, odakle

će se prema razvojnim potrebama od obale (gdje ima dovoljnih količina vode i u sušnim periodima iz sustava Rijeka – Opatija – Lovran – Medveja - Mošćenička Draga) voda podizati prema područjima Visoke zone Općine na pravcu Mošćenička Draga - Sveti Petar - Mošćenice - Grabrova (uz izgradnju crpnih stanica u sklopu VS Sveti Petar i VS Mošćenice, tlačno - gravitacijskih cjevovoda kao i izgradnju i rekonstrukciju distributivne mreže.

Kvaliteta vode koja se koristi za vodoopskrbu je vrlo dobra, osim nakon oborina jačeg intenziteta, naročito nakon dužih sušnih perioda, kada se voda zna zamutiti. S obzirom na relativnu starost dijela vodoopskrbne mreže, potrebno je izvršiti njenu sanaciju i rekonstrukciju radi smanjenja gubitaka i bolje sigurnosti opskrbe.



Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Općine Mošćenička Draga treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom Primorsko-goranske županije i Vodoopskrbnom planu Liburnije i zaleđa.

Tablica 49. - Maksimalne dnevne količine potrošene vode u PGŽ u planskom razdoblju do 2015. godine za hotele, kampove, kućanstva i marine

Maksimalne dnevne količine vode Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno Srednja dnevna količina

Po vodoopskrbnim

sustavima

Koeficijent max.dan =

1,20

Po vodoopskrbnim

sustavima

Po vodoopskrbnim

sustavima

S 20% gubitaka

m3/dan m3/dan m3/dan m3/dan l/s l/s 1.964 - 2.357 - - -

Prosječne dnevne količine potrošene vode u PGŽ u planskom razdoblju do 2015. godine za hotele, kampove, kućanstva i marine iznose:

- hoteli 500 l/st/dan ili 1.045 m3/dan - kampovi 150 l/v/dan ili 57 m3/dan - kućanstva 250 l/r/dan ili 333 m3/dan

Prosječne dnevne količine potrošene vode u PGŽ u planskom razdoblju do 2015. godine za stanovništvo, vikendaše, radnike i industriju iznose:

- stanovništvo 250 l/st/dan ili 418 m3/dan - vikendaši 250 l/v/dan ili 62 m3/dan - radnici (industrija) 60 l/r/dan ili 20 m3/dan - radnici (turizam) 60 l/r/dan ili 9 m3/dan - industrija 2.000 l/h/dan ili 20 m3/dan

3.5.3.2. Sustav odvodnje

Odlukom o odvodnji otpadnih voda (SN 25/99) i Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o odvodnji otpadnih voda (SN 07/00) Općina Mošćenička Draga utvrdila je uvjete i način odvodnje otpadnih i drugih voda javnim sustavom odvodnje, način i uvjete odvodnje na područjima gdje odvodni sustav nije izgrađen, kao i druga pitanja u vezi s odvodnjom otpadnih voda. Za sva naselja moguća je i izgradnja biljnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda čije su prednosti, u odnosu na klasične uređaje, u visokom stupnju pročišćavanja i mogućnosti korištenja pročišćene vode, niskim troškovima održavanja i dobrom uklapanju u okoliš, bez buke i mirisa. Koncepcija rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na priobalnom području Županije razmatrana je "Studijom zaštite voda PGŽ" - IGH PC Rijeka, “Idejnim rješenjem sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere” - IGH PC Rijeka – odgovorni projektant D.Dokol, dipl.ing.građ. i “Konačnom revizijom idejnog rješenja sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere” - IGH PC Rijeka iz 2001. godine. Ovim se rješenjima na obalnom području i u njegovom zaleđu u Općini Mošćenička Draga planirala izgradnja dva samostalna sustava odvodnje (sustav Mošćenička Draga – za područje Mošćeničke Drage, Svetog Petra, Mošćenica i Kraja i sustav Brseč za područje Brseča). Međutim, s obzirom da Općina Mošćenička Draga iz razloga smanjenja troškova izgradnje ipak predviđa da se odvodnja otpadnih voda organizira u tri sustava (suatav Mošćenička Draga – za područje Mošćeničke Drage, Svetog Petra i Mošćenica, sustav Brseč za Brseč i sustav Donji Kraj za Donji Kraj), a radi činjenice da naselje Donji Kraj ima mali broj stanovnika i udaljeno je od naselja Mošćeničke Drage, u konačnosti će biti izgrađeni kanalizacijski sustavi sljedećih karakteristika: Sustav Mošćenička Draga:

- obuhvaća naselja Mošćenička Draga, Sveti Petar i Mošćenice - koncepcijsko rješenje izrađeno prema “Idejnom rješenju sanitarne kanalizacije Liburnijske

rivijere i zaleđa” - IGH Rijeka, 2001. - izgradnja glavnih gravitacijskih kolektora u sklopu javnih površina (ulica i prometnica) - rekonstrukcija postojeće CS Sveti Ivan - izgradnja gravitacijskih kolektora Mošćenice



- rekonstrukcija postojeće CS Mošćenička Draga sa zamjenom hidromehaničke opreme i

produljenjem postojećeg tlačnog voda do lokacije novog uređaja za pročišćavanje - izgradnja kompaktnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda razine "prvog stupnja čišćenja" i

kapaciteta 4.000 ES (planirana lokacija uz sjeverni rub naselja Mošćenička Draga, a ispust se planira u more, Ø300 mm, dužine 750 m i na dubini od 60 m)

Sustav Mošćenička Draga će funkcionirati na način da se fekalna kanalizacija naselja Kraj od CS Kraj tlačnim cjevovodom (Ø125 mm, dužine 1.300 m) i gravitacijskim cjevovodom (Ø255 mm, dužine 400 m) transportira na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Mošćeničkoj Dragi. Na isti će uređaj preko CS Mošćenička Draga, tlačnim vodom Ø200 mm i dužine 600 m, biti priključena i fekalna kanalizacija Mošćeničke Drage. Iz naselja Mošćenice fekalna kanalizacija će se postojećim gravitacijskim cjevovodom Ø250 mm odvoditi do CS Sveti Ivan, odakle će se tlačnim i gravitacijskim cjevovodom odvoditi na CS Mošćenička Draga, a zatim na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Mošćenička Draga. Karakteristike crpnih stanica na kanalizacijskom sustavu su:

- CS KRAJ: q = 5 l/s, H = 65 m.v.s. - CS MOŠĆENIČKA DRAGA: q = 40 l/s, H = 30 m.v.s. - CS SV. IVAN: q = 10 l/s, H = 8 m.v.s.

Sustav Brseč:

- koncepcijsko rješenje izrađeno prema “Idejnom rješenju sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere i zaleđa” - IGH Rijeka, 2001.

- izgradnja gravitacijskih kolektora u Brseču i okolici - izgradnja CS Brseč za crpljenje voda iz stare jezgre naselja Brseč prema novom uređaju za

pročišćavanje, sa tlačnim i gravitacijskim vodovima te sigurnosnim preljevom - izgradnja kompaktnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda razine "prvog stupnja čišćenja" i

kapaciteta 400 ES (planirana lokacija je promijenjena u odnosu na idejno rješenje i predviđena je uz sjeverni rub naselja Brseč, ispod crkve, a ispust se planira u more, Ø200 mm dužine 600 m i na dubini od 60 m).

Sustav Donji Kraj:

- izgradnja gravitacijskih kolektora u naselju Donji Kraj - izgradnja kompaktnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda razine "prvog stupnja čišćenja" i

kapaciteta 200 ES - planirana lokacija uz more - ispust se planira u more, Ø150 mm, dužine 300 m i na dubini od 40 m.

Naselja u višoj zoni (radi se malim zaseocima sa svega nekoliko kuća), kao i sva naselja koja nisu obuhvaćena planiranim sustavima odvodnje Mošćenička Draga, Brseč i Donji Kraj rješenje odvodnje otpadnih voda mogu rješavati izgradnjom manjih bioloških uređaja za pročišćavanje, odnosno izgradnjom nepropusnih septičkih jama.

3.5.3.3. Sustav vodozaštite, uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda Vodozaštita Na području Općine Mošćenička Draga nalaze se sljedeći izvori:

A. Izvori u vodoopskrbnom sustavu, za koje je donijeta Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN PGŽ 19/00) - izvor 1, izvor 2 i izvor 3 izvorišta Srednja voda - izvor Sredić, Lepa Bukva, Griža, Vela Ravan, Pod Sredić i Bukvica

B. Ostali izvori - Planada, Škajac, Kadanj, Vodice, Škaljac, Vruščica, Vodice, Uvala Boka, Male Vodice, Vrutak,

Golubera na Petehovoj Peći, Lokva na Cebre, Kadanj na Mošćenički, Močilnjak va Gradce, Podozrinj, Kadanj, Lokva 1, Lokva 2 i Kadanj.



Za područje Općine Mošćenička Draga donešene su odluke o zonama sanitarne zaštite:

- Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN Istarske županije 8/00)

- Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN PGŽ 19/00)

- Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Općine Labin (SN - Labin 8/86)

- Odluka o dopuni Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Općine Labin, 1989.

Za područje izvora 1, izvora 2 i izvora 3 izvorišta Srednja voda, Lepa Bukva, Griža i Vela Ravan (za područje čitavog izvorišta Sredić) donijete su odluka o zaštitnim zonama (I.a, I.b i II. zona zaštite):

- I.a zona sanitarno - tehničke zaštite ima najvišu razinu ograničenja i mjere zaštite, a obuhvaća mjesto zahvata, crpnu stanicu, postrojenja i objekte za održavanje i čuvanje, a sve unutar zaštitne ograde.

- I.b zona sanitarno - tehničke zaštite obuhvaća prostor padina Učke, a prostire se u smjeru dotoka podzemne vode prema mjestu zahvata. To je uplivno područje izvora iz kojeg je moguće i površinsko dotjecanje nečistoće u izvorište.

- II. zona sanitarno - tehničke zaštite obuhvaća čitav podsliv navlake glavnog vapnenačkog grebena Učke. Čitavi je prostor zbog brojnih vrtača, jama i rasjeda vrlo vodopropustan, čime je opasnost od mogućeg onečišćenja vrlo velika. Vrijeme od ulaska onečišćenja u podzemlje do pojave na izvoru kreće se unutar svega nekoliko sati. Stoga mjere zabrane i ograničenja unutar II. zaštitne zone isključuju sve djelatnosti koje mogu utjecati na kakvoću vode i izdašnost izvora.

Jugozapadni dio općine nalazi se djelomično unutar III. i IV. zone sanitarne zaštite izvora Kožljak, koji se nalazi na području Općine Kršan (Istarska županija).

- III. zona sanitarno-tehničke zaštite obuhvaća priljevna područja sliva u kojima su utvrđeni ili pretpostavljeni podzemni tokovi prema izvorištu.

- IV. zona sanitarno-tehničke zaštite obuhvaća priljevna područja koja se prostiru od granice sliva omeđenog hidrogeološkom razdjelnicom pa do vanjske granice III. zone.

Uređenja vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda Na području Općine Mošćenička Draga nalazi se ukupno 13 bujičnih tokova, od kojih su samo tri detaljno obrađene:

- bujica Mošćenička Draga: dužina toka 6,8 km, površina sliva 10,1 km2, maksimalna protoka 44 m3/s, minimalna protoka 0 m3/s,

- bujica Cesara: dužina toka 2,4 km, površina sliva 2,6 km2, maksimalna protoka 10,5 m3/s, minimalna protoka 0 m3/s,

- bujica Sveti Ivan: dužina toka 1,85 km, površina sliva 1,0 km2, maksimalna protoka 4 m3/s, minimalna protoka 0 m3/s.

Pored ovih važnijih i detaljnije obrađenih bujica, na području općine se nalaze i sljedeće bujice: Lučica, Tatinovo, Uboka, Jelenčica, Potočić, Drapci, Golovski potok, Klančac, Sadrišće i Stupova. Na svim bujicama predviđa se redovno održavanje korita i postojećih građevina i uređaja, njihova rekonstrukcija i dogradnja sa svrhom zaštite postojećih i planiranih urbanih, turističkih i drugih infrastrukturnih sadržaja i drugih okolnih prostora, kao i zaštite od pojačane erozije. Plan obrane od poplava potrebno je doraditi kako bi obuhvatio sve bujične tokove.



Mošćenice - crkva sv. Bartola Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s člankom 106. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05), kojim je zabranjeno: - na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak,

šljunak, napasati stoku, prelaziti i voziti motorna vozila izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina

- u uređenom inundacijskom pojasu orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje - u uređenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti od 20 m od vanjske nožice nasipa odnosno do 6

metara od vanjskoga ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vaditi kamen i ostale tvari, kopati i bušiti zdence, te bez vodopravnih uvjeta obavljati drugo bušenje tla

- u vodotoke i druge vode i u inundacijskom pojasu odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava

- graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi). Samo iznimno Hrvatske vode mogu odobriti odstupanje od ovih zabrana pod uvjetom da ne dolazi

do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećega vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim zakonom.

Hrvatske šume mogu u inundacijskom pojasu obavljati uzgoj i sječu drveća, ako je to u skladu sa šumskogospodarskom osnovom na čije je odredbe, u dijelu koji se odnosi na inundacijski pojas, pribavljena suglasnost Hrvatskih voda.



3.6. Postupanje s otpadom Opće prihvaćeni koncept postupanja s otpadom razlikuje tri osnovna stupnja:

- izbjegavanje nastanka otpada - oporaba (recikliranje, ponovno korištenje) nastalog otpada - odlaganje otpada koji se nije mogao izbjeći niti oporabiti

Izbjegavanje je prvi stupanj postupanja (izbjegavanje nastanka) i uglavnom se svodi na mjere edukacije prozvođača i potrošača. Oporaba znači odvojeno sakupljanje određenih vrsta otpada i odvoženje na oporabu. Za sada u Općini Mošćenička Draga nema pogona niti uređaja za razvrstavanje, recikliranje razvrstanog ili odvojeno sakupljenog otpada, niti se oni planiraju izgraditi. Odvojeno treba sakupljati ili iz komunalnog otpada izdvojiti papir, staklo, metale, plastiku, te zeleni i bio-otpad. Obzirom, da većina čini ambalažu, najbolje ih je sakupljati kao ambalažni otpad. Odlaganje i/ili obradu ostatnog otpada prema Prostornom planu Županije (otpada koji je nastao nakon odvojenog skupljanja i razvrstavanja) treba organizirati na razini Županije. Predloženi sustav uključuje skupljanje, prijevoz, obradu i odlaganje svih vrsta otpada koji se proizvode na području Županije. Komunalni otpad sa područja Općine Mošćenička Draga trenutno prikuplja tvrtka “Komunalac“ d.o.o. iz Opatije, i odvozi ga na odlagalište Osojnica, koje se nalazi na području Općine Matulji. Otpad se odvozi iz svih naselja u različitim vremenskim intervalima, i to češće za vrijeme turističke sezone (lipanj-rujan), a rjeđe u ostalim mjesecima. Odvoženje komunalnog otpada regulirano je posebnom općinskom odlukom. Zbog male količine komunalnog otpada na području Općine Mošćenička Draga ne planira se izgradnja odlagališta komunalnog otpada. Sustav gospodarenja otpadom na razini Županije predviđa izgradnju centralne zone za gospodarenje otpadom, te izgradnju mreže reciklažnih dvorišta i transfer stanica (najbliža transfer stanica nalaziti će se na području sadašnje deponije Osojnica, na području Grada Opatije). Transfer stanica je prostor na kojemu se komunalni otpad sabija (kompaktira) i prekrcava iz manjeg u veće vozilo. Transfer stanice u pravilu sadržavaju i manje reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno prikupljaju pojedine vrste otpada (papir, staklo, metal, PVC i drugo). Tako skupljen otpad prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina. Stoga se u budućnosti planira za područje Općine Mošćenička Draga sakupljanje komunalnog otpada, njegov odvoz na transfer stanicu Osojnica, odakle će se odvoziti i trajno zbrinjavati na području centralne županijske zone za gospodarenje otpadom. Na području Općine Mošćenička Draga potrebno je evidentirati i sanirati postojeća divlja odlagališta u skladu s prioritetima Općine Mošćenička Draga. Kako bi se počeo sprovoditi cjeloviti sustav gospodarenja otpadom potrebno je izvršiti slijedeće mjere:

- nekontrolirano odlaganje otpada na “divljim” deponijama, uglavnom uz prometnice potrebno je zabraniti, a odlagališta zatvoriti i sanirati

- izraditi Program gospodarenja otpadom Općine Mošćenička Draga - u programu skupljanja otpada predvijeti naplatu komunalne usluge prema količini otpada (kg),

a ne prema površini stana, gospodarskog pogona ili sličnim parametrima. 3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš Mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju. Nepovoljne utjecaje na okoliš na području obuhvata Plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN 82/94) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu. U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Općine Mošćenička Draga obvezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša. Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.



3.7.1. Zaštita tla Prostorni raspored šumskog i poljoprivrednog tla, te ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta prikazan je na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25.000. 3.7.1.1. Šumsko tlo

Šume, šumska zemljišta i pašnjačke površine pokrivaju čak oko 95% ukupne kopnene površine Općine i stoga je zaštita šuma i šumskog zemljišta od izuzetne važnosti, a određuje se slijedećim mjerama:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a

prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma. 3.7.1.2. Poljoprivredno tlo

Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku svrhu određuju se sljedeće mjere: - smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane - prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama – povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo

i pčelarstvo S obzirom na planiranu namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo na području Općine Mošćenička Draga dijeli se u dvije kategorije:

- ostala obradiva tla (P3) poljoprivredna tla ove kategorije mogu se, iako samo iznimno, koristiti za izgradnju. Ovih tala

ima cca 55,0 ha - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)

ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište tla nemaju ograničenja za bilo kakovu vrstu upotrebe izvan poljoprivrede i mogu se stoga nesmetano koristiti (osim šuma i šumskog zemljišta).

Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je: - štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama

drveća - na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi

odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada i dr.) - uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika) - za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone

rekonstrukcije prometnice - osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i

pristupanje interventnim putevima zaštite od požara 3.7.2. Zaštita zraka Osnovni cilj postavljen Prostornim planom Primorsko-goranske županije je postizanje prve kategorije kakvoće zraka na cjelokupnom prostoru, a drugi je očuvanje i poboljšanje kakvoće na prostoru gdje je već danas zrak prve kategorije. Zakon o zaštiti zraka utvrđuje tri kategorije kakvoće zraka:

I. kategorija - čist ili neznatno onečišćen zrak (nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV)

II. kategorija - umjereno onečišćen zrak (prekoračena su PV, a nisu prekoračene granične vrijednosti kakvoće zraka (GV) III. kategorija - prekomjerno onečišćen zrak (prekoračene su granične vrijednosti kakvoće zraka).



Očuvanje kakvoće zraka na području Općine Mošćenička Draga je povoljno, jer nema većih onečišćenja iz domicilnih izvora, s obzirom da nema industrije koja onečišćuje okoliš, iako je razvoj turizma donio i pojavu sve veće degradacije prostora i okoliša (povećani broj vozila na uskom prostoru obalne zone izaziva zagađivanje zraka). Uz to, neki vjetrovi prenose onečišćeni zrak sa područja Rijeke, koji povremeno utječe nepovoljno na zdravlje i tlo (prisustvo SO2, prašine, dima, CO2, amonijaka i slično). Na području Općine Mošćenička Draga nema mjernih stanica za praćenje onečišćenja zraka. Za određivanje čistoće zraka određene su preporučene vrijednosti (PV) i granične vrijednosti (GV): Preporučene vrijednosti (PV) su identične preporukama Svjetske zdravstvene organizacije koje se baziraju na tzv. zdravstvenim normama i predstavljaju razine pojedinih onečišćujućih tvari koje ne izazivaju posljedice na zdravlje ljudi i vegetaciju niti pri trajnoj izloženosti. Granične vrijednosti (GV) su one razine onečišćujućih tvari pri kojima se ne mogu pojaviti akutni učinci, ali pri dugotrajnoj izloženosti njihovom utjecaju postoji rizik mogućeg utjecaja na zdravlje osjetljivih osoba (npr. mala djeca, kronični bolesnici), te na osjetljive biljke i materijale. Ocjena kakvoće zraka daje se nakon godine dana ispitivanja i odgovarajuće kompleksne statističke obrade podataka koji se prezentiraju u vidu sveobuhvatnog godišnjeg izvještaja. Prema članku 20. Zakona o zaštiti zraka (NN 48/95) kakvoća zraka određenog područja svrstava se u 3 kategorije:

- I kategorija – čist ili neznatno onečišćen zrak, kada nisu prekoračene preporučene vrijednosti PV kakvoće zraka (C<PV)

- II kategorija – umjereno onečišćen zrak, kada su prekoračene PV ali ne i granične vrijednosti (GV) kakvoće zraka (PV>C<GV)

- III kategorija – prekomjerno onečišćen zrak, kada su prekoračene granične vrijednosti GV kakvoće zraka (C>GV).

Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97)

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima)

- zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96)

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora

- prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari.

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka i svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu državne uprave, - osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati

podatke u katastar onečišćavanja okoliša - uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice

ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka. Za nove zahvate u prostoru za koje nije propisana provedba procjene utjecaja na okoliš, maksimalno dopušteni porast onečišćenja imisijskim koncentracijama i taloženjem ne smije prijeći za I. kategoriju kakvoće zraka:

- porast prosječne godišnje vrijednosti 0,01 PV ili 0,1 PV50 - porast koncentracije 98 percentila 0,3 PV98 - porast maksimalne koncentracije 0,4 PVm.



3.7.3. Zaštita voda Na području Općine Mošćenička Draga nema stalnih površinskih vodotoka, jer uslijed kraške strukture terena oborinske vode otječu podzemnim tokovima. Zato postoje brojni bujični tokovi, a jedno od posebnih obilježja je i prisustvo lokvi - površinskih prikupljališta oborinskih voda. Zaštitnim mjerama učinkovito se štite podzemne i površinske vode, a razlikujemo dvije osnovne skupine:

- mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, što se regulira određivanjem zona sanitarne zaštite

- mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

- ostalim mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda: - zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene

deterdžentima, te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, odvodnji oborinskih voda, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40 /99).

Za područje Općine Mošćenička Draga na snazi su odluke o zonama sanitarne zaštite, kojima se štite izvorišta vode za piće:

- Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SNPGŽ 19/00)

- Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN 12/05).

Ribarska spremišta na rtu Šip



Mjere za zaštitu mora na području Primorsko-goranske županije obuhvaćaju: - mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu: cijela obala Općine Mošćenička Draga

određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom. Vrijedno područje obalnog pojasa čuva se u svrhu zaštite, uređenja i valoriziranja morske obale. U svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju. Samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa (luke i lučke zgrade, gradska središta i sl.) mogu se smještavati na obali mora.

- mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja: primarna je izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda, što je ujedno i osnovni sanitarno - zdravstveni standard i najefikasniji izravni način zaštite mora. Osim toga, potrebno je izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite. Obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Primorsko - goranske županije.

Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. Kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera. Zaštita morske obale provodi se putem: - ograničenjem izgradnje u obalnom pojasu i na moru - izgradnjom kanalizacijskih sustava sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim

ispustima - provođenjem zaštitnih mjera u pomorskom prometu i lučkim djelatnostima prema posebnim

propisima - poštivanjem ograničenja koja proizlaze zbog poremećaja obalne crte. Ograničenje izgradnje u obalnom pojasu i na moru propisano je odredbama PPP-GŽ i ovog plana, a posebno Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Planom je predviđena izgradnja tri kanalizacijska sustava s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustima (Donji Kraj, Mošćenička Draga i Brseč). Pomorski prometu i lučke djelatnosti u luci otvorenoj za javni promet u Mošćeničkoj Dragi odvijaju se prema posebnim propisima za te djelatnosti. Planiranje i građenje pomorskih objekata (obalnih i vanobalnih) ne može se provesti bez izrade procjene utjecaja na okoliš. U slučaju da je žalo akumulacijskog porijekla, ne smije se ograničiti donos materijala na žalo, a ako se taj proces ipak djelomično poremeti, na žalu se moraju osigurati kompenzacijske mjere i na minimum smanjiti odnošenje materijala iz tijela žala. Na manjim žalima izvan urbaniziranih područja zabranjen je iskop i odvoženje (rudarenje) šljunka i pijeska.

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke Štetan po zdravlje je zvuk koji premašuje najviše dopuštene razine utvrđene Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilnikom o najvećim dopuštenim razinama buke u sredinama u kojima rade i borave ljudi (NN 145/04). Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja građevina koje proizvode buku, uz uvjet da buka ne premašuje posebnim propisima određene dopuštene maksimalne vrijednosti. Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci treba donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora, te izraditi kartu buke Općine Mošćenička Draga. Najviše dozvoljene razine buke određene posebnim propisom iznose u naselju 55 dBa danju i 45 dBa noću.



3.7.5. Mjere posebne zaštite 3.7.5.1. Sklanjanja ljudi Naselje Mošćenička Draga svrstano je, sukladno “Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu“ (NN 2/91), u gradove / naselja u kojima nije potrebno osigurati zaštitu stanovništva u zaklonima, odnosno drugim objekatima za zaštitu. 3.7.5.2. Zaštita od rušenja Sabirne ceste u naseljima neophodno je planirati tako da im rušenje zgrada ne zatvori promet, odnosno da se ruševine mogu što jednostavnije raščistiti radi evakuacije ljudi i materijalnih dobara. 3.7.5.3. Zaštita od požara

Osnovne preventivne mjere zaštite temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara te procjena ugroženosti od požara na području Županije. U cilju zaštite od požara potrebno je graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti, graditi požarne zidove i izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže i dr. S aspekta zaštite od požara posebno su osjetljive šumske površine. Parametri koji utječu na ugroženost šuma od požara su mnogobrojni, a prema "Metodi za procjenu ugroženosti šuma od požara" (važećoj od 1986. godine) najvažniji su vegetacija, antropogeni faktori, klima, podloga, orografija i uređenost šuma. Najveća opasnost od šumskih požara prijeti u proljeće (ožujak i travanj) te ljeti (srpanj, kolovoz i rujan) kad je najmanje oborina. 3.7.5.4. Zaštita od potresa

Protupotresno projektiranje građevine kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja. Važne građevine su sve veće stambene građevine i građevine javne i ugostiteljsko-turističke namjene, energetske građevine i sl. Prilikom projektiranja te proračuna dinamičke stabilnosti konstrukcija pojedinih građevina koristi se “projektni potres” uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 30% i “maksimalni potres” uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 10%. Oba se parametra odnose za odgovarajuće razdoblje predviđenog korištenja građevine. S obzirom na zastarjelost podataka o seizmičnosti, Prostornim planom Primorsko-goranske županije predviđeno je seizmotektonsko zoniranje na razini cijelog područja županije, čiji bi rezultat trebala biti karta odgovarajućeg mjerila na temelju koje bi se mogao s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički rizik na nekoj lokaciji. Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje građevina treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama. 3.7.5.5. Zaštita od poplava

Sustav zaštite od poplava vodotoka – bujica dio je cjelovitog sustava obrane od poplava i obrazložen je u točki 3.5.3.3. – Sustav obrane od poplava.



Documents

3. PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA plan... · Građevinska područja naselja koja se u potpunosti ili dijelom nalaze unutar područja PPPP Učka (NN 24/2006) određena su navedenim planom