NOSITELJ IZRADE: OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE

IZRADITELJ: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. OSIJEK

BROJ: 57/2004.

D i r e k t o r: mr.sc. Sonja Cupec,dipl.ing.arh. Osijek, prosinac 2004.

OSNOVE ZA IZRADU PP

''REKREACIJSKO PODRUČJE DRAVA''

KOORDINATOR: STJEPAN STAKOR,dipl.ing.kult.tehn. STRUČNI TIM: STJEPAN STAKOR,dipl.ing.kult.tehn. VANESA BOLF,dipl.ing.arh. TOMISLAV FIALA,građ.teh.vis. SURADNJA: HRVATSKE ŠUME ZAGREB PODRUŽNICA UPRAVA ŠUMA OSIJEK HRVATSKE VODE ZAGREB

VGO ZA VODNO PODRUČJE SLIVA DRAVE I DUNAVA OSIJEK ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE, OSIJEK

PRIJEPIS: VLATKA STAŠČIK,administrator UMNOŽAVANJE I UVEZ: ZDENKA OMERAŠEVIĆ

SADRŽAJ Stranica UVOD

1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OBUHVAĆENOG ELABORATOM 1 1.1. Geografski i geoprometni položaj 1

1.2. Položaj u odnosu na teritorijalno ustrojstvo 3

1.3. Značaj i posebnosti područja 4

1.4. Prostorno planska dokumentacija 6

1.4.1. Prostorni plan uređenja Osječko-Baranjske županije

6

1.4.2. Prostorni plan uređenja općine Petrijevci 8

1.4.3. Prostorni plan uređenja Grada Osijeka i GUP Osijeka

9

1.5. Prometni koridori i ostala infrastruktura 9

1.5.1. Cestovni promet 9

1.5.2. Željeznički promet 9

1.5.3. Riječni promet 10

1.5.4. Ostala infrastruktura 10

2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 11

2.1. Građevinska područja 11

2.2. Šume i lovišta 12

2.2.1. Šume i šumsko zemljište 12

2.2.2. Lovišta 18

2.3. Vode 21

2.3.1. Hidrografske i hidrološke značajke 21

2.3.2. Hidrogeološke značajke 22

2.3.3. Obrana od poplava 23

2.3.4. Regulacijske građevine 25

2.3.5. Inundacijski pojas 26

2.3.6. Plovni put 26

2.3.7. Hidroenergetika 27

2.3.8. Korištenje voda za šport, kupanje i rekreaciju 27

2.3.9. Vodoopskrba, izvorišta i zone sanitarne zaštite 29

2.3.9.1. Vodoopskrba 29

2.3.9.2. Izvorišta i zone sanitarne zaštite 29

3. PRIJEDLOZI ZA KORIŠTENJE PROSTORA 31

4. PRIKAZI 35

4.1. Fotografije postojećeg stanja 36

4.2. Mogućnosti korištenja prostora-prijedlozi 43

5. LITERATURA 44

6. KARTOGRAFSKI PRIKAZI 45

UVOD U suglasju sa Prostornim planom Osječko-baranjske županije kao i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Osječko-baranjske županije (''Županijski glasnik'', broj 13/04.) utvrđena je potreba da se za prostor lijeve i desne obale rijeke Drave zapadno od zimske luke u Osijeku sve do cca 1 km uzvodno od ušća rijeke Karašice u Dravu načini Prostorni plan Rekreacijskog područja. Temelj za izradu navedenog Plana treba biti Elaborat ''Osnove za izradu Prostornog plana Rekreacijsko područje Drava''. Županijski zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije izradio je Projektni zadatak, a izrada Elaborata povjerena Zavodu za prostorno planiranje,d.d. Osijek. U izradi su korišteni podaci iz dostupne prostorno-planske dokumentacije i to kako iz planova koji su važeći, tako i planova koji su u različitim fazama usvajanja ili izrade. Također su korišteni podaci iz studija, elaborata i projekata koji na bilo koji način tretiraju prostor obuhvata. Popis planova i ostale dokumentacije dan je u popisu literature. Prvo poglavlje daje položaj, značaj i posebnosti područja obuhvaćenog Elaboratom. Drugo prostorno razvojne i resursne značajke, a treće prijedloge za korištenje prostora. Na kraju u prilogu se daju fotografije pojedinačnih većih ili manjih dijelova područja te neki od pristiglih prijedloga za uređenje prostora.

2

1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OBUHVAĆENOG PROSTORNIM PLANOM U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE 1.1. Geografski i geoprometni položaj

Rekreacijsko područje Drava nalazi se u središnjem sjevernom prostoru Osječko-baranjske županije u neposrednoj blizini makro regionalnog središta istočne Hrvatske Grada Osijeka. Prostor Rekreacijskog područja (RP) Drava obuhvaća prostor rijeke Drave sa sklopovima priobalnih šuma i ritskim oblicima s lijeve i desne obale Drave od ušća rijeke Karašice do Zimske luke u Osijeku. Granica obuhvata ulazi i u građevinska područja naselja stalnog stanovanja Josipovac, Osijek, Višnjevac te obuhvaća i naselje povremenog stanovanja – vikend naselje Karašica, a u neposrednoj blizini su naselja stalnog stanovanja Petrijevci i Darda. Površina obuhvata RP Drava iznosi 2065,9 ha, a nadmorska visina cjelokupnog prostora kreće se od 83,2 m do 88,9 m.

Rekreacijsko područje Drava ima povoljan geoprometni položaj. U neposrednoj blizini južne granice obuhvata prolazi županijska cesta Ž 4068, a pristup području je moguć iz naselja Josipovac, Višnjevac i Osijek. Uz sjevernu granicu obuhvata koja ide uz nasip planira se izgradnja državne ceste (zaobilaznica) od jugoistoka prema sjeverozapadu sve do zapadne zaobilaznice grada Osijeka.

3

Unutar samog RP Drava i u neposrednoj blizini planiraju se niz značajnih međunarodnih prometnih koridora u kojima su zastupljeni svi vidovi prometa. Rijeka Drava je plovni put od međunarodnog značaja od svog ušća do r.k.m 22., a od r.km 22 do r.km 70,2 Drava je unutarnji plovni put Republike Hrvatske. Prema PPOBŽ-u prostor Rekreacijskog područja Drava obuhvaća riječni tok od r.km 21* (Zimska luka Osijek) do r.km 30 (nešto manje od 1 km uzvodno od ušća Karašice). Najznačajniji objekt infrastrukture cestovnog prometa koji bi trebao proći kroz rekreacijsko područje je zapadna zaobilaznica Osijek, odnosno izmještanje trase državne ceste D-7 koja je i građevina od važnosti za Državu. Koridor koji se do utvrđivanja konačne trase planski štiti iznosi 500 m. U kontaktnoj zoni rekreacijskog područja planirana je autocesta od Mađarske granice do granice s Republikom Bosnom i Hercegovinom tzv. Koridor Vc koja je građevina od važnosti za Državu. Do utvrđivanja konačne trase štiti se koridor u širini od 5000,0 m. Kroz RP Drava planirana je i magistralna pomoćna pruga MP 13 na relaciji državna granica s Republikom Mađarskom – Beli Manastir – Osijek – Viškovci – Strizivojna – Vrpolje.

1.2. Položaj u odnosu na teritorijalno ustrojstvo Rekreacijsko područje proteže se kroz tri administrativno-teritorijalne cjeline i to: Grad Osijek, Općinu Petrijevci i Općinu Darda. Grafički ove granice dane su na prikazu 2. (vidi slijedeću stranicu) Tablica 1. Prostorni udio jedinica lokalne samouprave

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE PROSTORNI UDIO (ha) POSTOCI % OPĆINA DARDA 878,5 42,52 GRAD OSIJEK 833,4 40,34

OPĆINA PETRIJEVCI 354 17,14 UKUPNO 2065,9 100

Izvor podataka: Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek Tablica 2. Prostorni udio po naseljima

NASELJE PROSTORNI UDIO (ha) POSTOCI DARDA 877,56 42,49

JOSIPOVAC 437,16 21,16 OSIJEK 386,58 18,71

PETRIJEVCI 348,2 16,85 VIŠNJEVAC 9,66 0,46

VIKEND NASELJE KARAŠICA -DARDA 0,94 0,05 VIKEND NASELJE KARAŠICA - PETRIJEVCI 5,8 0,28

Izvor podataka: Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek

* Napomena: Tekstualni opis istočne granice RP Drava i grafički prikaz nisu usaglašeni budući je na grafičkom prikazu istočna granica vrlo blizu (cca 50,0 m udaljena prema istoku) od r.km 22. rijeke Drave. Ovo nesuglasje je nužno razriješiti

4

1.3. Značaj i posebnosti područja Karakteristika prostora Rekreacijskog područja Drava su močvarno aluvijalni biotopi, meandrirane linije rijeke Drave te šumska vegetacija na naplavnom pojasu. Osnova područja je rijeka Drava uz čiju obalu se nižu šume koje u zavojitom slijedu prate samu rijeku i sa koje se otvaraju vizure preko vode na sklopove šuma. Rijeka Drava je najveći pritok Dunava s ušćem kod Aljmaša, a karakteriziraju je izrazite morfološke promjene u koritu, kvartarne šljunčano-pjeskovite naslage koje izgrađuju depresiju i čine vodonosni kompleks sa značajnim zalihama podzemne vode. Kvartarne šljunčano-pjeskovite naslage rijeke pogodne su kao građevinski materijal. Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) vodni režim tako da zimi ima mali vodostaj, a veliki u proljeće i početkom ljeta. Skoro čitavo područje obuhvata je poplavno te takva periodičnost poplava daje osnovno obilježje ovom prostoru vezano na krajobraznu sliku te biljni i životinjski svijet. Na samom prostoru imamo staništa raznolikih biljnih i životinjskih zajednica ritsko močvarnog krajolika.

5

Mikro reljef, koji je posljedica prijašnjih promjena korita imao je utjecaj na raznolikost vegetacije i njen rast. S jedne strane su različite šumske biljne zajednice, a s druge močvarna i vodena vegetacija.

Panoramski pogled na dio prostora desne dravske obale, od naselja Višnjevac prema Dravi– uočljivi su različiti vegetacijske oblici Prostor šuma karakterizira dinamička sukcesija biljnih zajednica i visoka biološka produkcija. Biotopi uz Dravu i stari rukavci pogodna su staništa faune, posebno ornitofaune. Za promatrano područje karakteristična je i izmjena plošnih oblika ( livada, vodene površine) i prostornih elemenata prirode ( šume, grupe visokog i niskog raslinja). Njihova izmjena daje plastičnost krajobrazu. Samo područje obuhvata u neposrednoj je blizini Parka prirode Kopački rit, pa iako nisu fizički spojeni čine prirodnu cjelinu kako u bio-ekološkom smislu tako i krajobraznom. Zajedno sa Kopačkim ritom su zadnja ekološka uporišta životinjskom svijetu nekad šireg poplavnog područja. Značenje prostora Rekreacijskog područja Drava je velika estetska vrijednost, vrijednost krajolika karakterističnog za ovo područje, sklopovi šuma, ritskih oblika i rijeke te raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. U Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN, br. 81/99) u okviru zaštite ekološkog sustava i staništa utvrđen je kao strateški cilj zaštita močvara i voda, a očuvanje prirodnih močvara utvrđeno kao prioritet u zaštiti ekoloških sustava. Ovime bi trebao biti spriječen gubitak preostalih močvara i aktivirano očuvanje mehanizma koji omogućuju njihovo prirodno obnavljanje. S obzirom na naprijed navedene karakteristike područje RP Drava je atraktivno za turističke, rekreacijske i izletničke sadržaje, odnosno ima prirodno rekreacijski potencijal.

6

U gradu Osijeku je prepoznat potencijal područja tako da se dio prostora, neposredno uz obalu rijeke Drave (desna i lijeva obala), već sada koristi kao sportsko-rekreacijsko područje. Stoga su u obuhvat zahvata Rekreacijskog područja Drava osim obale rijeke ušli već izgrađeni objekti: strelište Pampas, kuglana Pampas, hipodrom Pampas, Zoološki vrt i drugi rekreacijski sadržaji te kupališni i ribolovni punktovi. Postojeći sadržaji međusobno su nepovezani i nedovoljno se koriste za razvoj rekreacije i turizma grada Osijeka i okolnih naselja. Prostor Rekreacijskog područja Drava bogat je s divljači. Prema podacima prisutna je slijedeća divljač: srne, jeleni, divlje svinje, divlje patke, gnjurci. Čitav prostor je lovno područje podijeljeno u nekoliko lovišta. Od lovačkih udruga imamo : LD ''Fazan''Darda; LD ''Sokol'' iz Višnjevca, „LD ''Jastreb'' Josipovac; LD ''Mursa'' Osijek i LD ''Jastreb'' Petrijevci. Za ribolov značajni su stari rukavci Drave i sama rijeka. Na prostoru od oko 3,5 r km djeluju nekoliko sportsko ribolovnih društava: RŠD Višnjevac, ŠRK Retfala, ŠRK Linjak iz Josipovca koji poribljavaju područje sa šaranom, amurom linjakom i smuđom. Osim spomenutih udruga na predmetnom području djeluje i udruga „Mogu“- jahanje za osobe s posebnim potrebama Osijek, Konjički klub Osijek, Boćarski klub Pampas. Područje obuhvata Rekreacijskog područja Drava trebalo bi još detaljnije istražiti i adekvatno valorizirati. Također treba zaštititi prirodni potencijal ovoga prostora i turistički ga razvijati.

1.4. Prostorno planska dokumentacija 1.4.1. Prostorni plan uređenja Osječko-Baranjske županije

Prema Prostornom planu Osječko-baranjske županije „Rekreacijsko područje Drava“ je športsko-rekreacijsko i turističko područje od važnosti za Županiju i za njega je predviđena izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja. S izradom i donošenjem naprijed navedenog Plana omogućiti će se valorizacija i zaštita prirodnih potencijala ovoga područja kao i planski usmjeriti uređenje prostora. Prema PPOBŽ za prostor „Rekreacijskog područja Drava“ određena je zaštita vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja. Veći dio predmetnog prostora je poplavno područje bogato šumom uglavnom gospodarske namjene. Također prostor je i lovno područje, a za njega je planirana turistička namjena. Unutar područja u koritu rijeke Drave imamo površinu za iskorištavanje mineralnih sirovina Namjena površina za dio prostora Županije koji je obuhvaćen granicama Rekreacijskog područja Drava dana je na prikazu 3. na slijedećoj stranici.

7

8

1.4.2. Prostorni plan uređenja općine Petrijevci Prostornim planom uređenja Općine Petrijevci za prostor „Rekreacijskog područja Drava“ određena je športsko-rekreacijska namjena, a šume su posebne namjene-za rekreaciju odnosno turističko ugostiteljsku namjenu.

Za vikend naselje Karašica određeno je građevinsko područje dano na prikazu 5.

9

1.4.3. Prostorni plan uređenja Grada Osijeka i GUP Osijeka Prostorni plan uređenja Grada Osijeka i GUP Osijeka trenutno su u izradi. Za dio prostora koji se nalazi u obuhvatu RP Drava određena je sportsko-rekreacijska namjena s trasom biciklističkih staza. Uz desnu obalu rijeke određena je zona posebne namjene te bi se ta namjena trebala dodatno istražiti. Obveza izrade Urbanističkog plana uređenja određena je za prostor strelišta Pampas i hipodroma Pampas, odnosno za dio građevinskog područja koji se nalazi u obuhvatu zahvata.

1.5. Prometni koridori i ostala infrastruktura 1.5.1. Cestovni promet

Kroz „Rekreacijsko područje Drava“ planira se izgradnja zapadne zaobilaznice Osijeka, odnosno izmještanje trase državne ceste D-7 s mostom na rijeci Dravi. Građevina je od važnosti za Državu. Prema Studiji utjecaja na okoliš Zapadne zaobilaznice Osijeka koridor koji se štiti iznosi 500 m. Izgradnjom ceste osim čistog fizičkog uklanjanja šume s površine na kojoj je planirana cesta narušit će se izgled krajobraza i postojeće vizure, te će se ugroziti staništa biljnih i životinjskih zajednica na predmetnom prostoru. Studijom su osim ovih utvrđeni i ostali mogući negativni utjecaji ove građevine na okoliš i predložene mjere za njihovo smanjivanje. Treba istaknuti da sve promjene karakteristične prirodnosti ovog prostora imaju odraza na uvjete u gradu Osijeku (kako ekološki, tako i sa stajališta krajobraza i identiteta) te bi s obzirom na to trebalo voditi računa kod izgradnje buduće prometnice. Izgradnjom mosta u sklopu zapadne obilaznice postojala je mogućnost kvalitetnog spajanja lijeve i desne dravske obale pješačkom te biciklističkom stazom čija bi jedna dionica prelazila preko mosta. Na žalost nije na vrijeme uočena tako kvalitetna mogućnost te se most projektira bez pješačkih i bez biciklističkih staza. U kontaktnoj zoni „Rekreacijskog područja Drava“ planirana je izgradnja autoceste od Mađarske granice do granice s Republikom Bosnom i Hercegovinom tzv. Koridor Vc s mostom preko rijeke Drave. Građevina je od važnosti za Državu. Trebalo bi još detaljnije istražiti njen utjecaj na krajobraz te staništa biljnih i životinjskih zajednica u „Rekreacijskom području Drava“.

1.5.2. Željeznički promet Usporedno s trasom državne ceste D-7 planirana magistralna pomoćna pruga MP 13 na relaciji državna granica s Republikom Mađarskom - Beli Manastir – Osijek – Viškovci – Strizivojna – Vrpolje s dogradnjom drugog kolosjeka za brzinu od 160 km/h. Izradom Studije utjecaja na okoliš utvrdit će se mogući utjecaj izgradnje magistralne pomoćne pruge na prostor „Rekreacijskog područja Drava“.

10

1.5.3. Riječni promet

Prema PPOBŽ rijeka Drava je plovni put od međunarodnog značenja od svog ušća do r.km 22, a od dionice r.km 22 do r.km 70,2 Drava je unutarnji plovni put Republike Hrvatske . Planira se rekonstruirati riječni tok Drave u donjem toku u međunarodni plovni put klase IV, a u gornjem toku u međunarodni put III klase. Plovni put od velikog je značaja za privredu područja koja gravitiraju rijeci Dravi te bi trebalo detaljnije analizirati kakav će utjecaj na staništa biljnih i životinjskih zajednica odnosno na prirodnu ravnotežu i mogućnost razvoja turizma, sportsko-rekreacijskih sadržaja imati izgradnja takom plovnog puta.

1.5.4. Ostala infrastruktura Zapadnom granicom obuhvata „Rekreacijskog područja Drava“ planira se položiti dvostruki 400kV dalekovod koji je građevina od važnosti za Državu. Vodozahvat „Pampas“ je u obuhvatu rekreacijskog područja i još uvijek je u uporabi. Od trase zapadne zaobilaznice Osijeka do kraja Rekreacijskog područja, na desnoj dravskoj obali, proteže se zaštitno područje crpilišta „Vinogradi“. U zapadnoj kontakt zoni je vodozaštitno područje crpilišta „Jarčevac“.

11

2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 2.1. Građevinska područja

Naselja (granice naselja-statističke) koja se nalaze u prostoru „Rekreacijskog područja Drava“ su: Josipovac, Osijek, Petrijevci, Višnjevac, Vikend naselje Karašica (dio u Općini Darda i dio u Općini Petrijevci). Granica obuhvata „Rekreacijskog područja Drava“ obuhvaća dijelove građevinskih područja naselja stalnog stanovanja Josipovac, Višnjevac i Osijek, te naselje povremenog stanovanja Vikend naselja Karašica u Općini Darda i u Općini Petrijevci. Za područje Općine Petrijevci na snazi je Prostorni plan uređenja Općine Petrijevci („Sl. glasnik“ Općine Petrijevci 7/03) u kojem je utvrđeno građevinsko područje za Vikend naselje Karašica. Prostorni plan Grada Osijeka, Generalni urbanistički plan Osijeka i Prostorni plan općine Darda trenutno su u izradi. Tablica 3. Površine građevinskih područja unutar obuhvata „Rekreacijskog područja Drava“

POVRŠINA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA UNUTAR OBUHVATA „REKREACIJSKOG PODRUČJA DRAVA“ NASELJE UKUPNO (ha) IZGRAĐENI DIO POVRŠINA (ha)

NEIZGRAĐENI DIO ŠJOSIPOVAC 12,43 12,43

VIŠNJEVAC 2,78 2,78 OSIJEK 160,89 160,43 0,46

VIKEND NASELJE KARAŠICA - DARDA 0,94 0,94 VIKEND NASELJE KARAŠICA - PETRIJEVCI 5,8 4,53 1,27

UKUPNO 182,84 165,9 16,94 Izvor podataka: Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek Iz tablice je vidljivo da granica obuhvata „Rekreacijskog područja Drava“ u naseljima stalnog stanovanja Josipovac i Višnjevac obuhvaća neizgrađeni dio građevinskog područje te da se u obuhvatu nalaze naselje povremenog stanovanja Vikend naselje Karašica (dio u Općini Darda i dio u Općini Petrijevci). Granica predmetnog zahvata obuhvaća najviše izgrađenog građevinskog područja naselja Osijek i to 160,43 ha. U njemu su zbog prirodno rekreacijskih potencijala same rijeke Drave i krajolika izgrađeni pojedini sportski i rekreacijski objekti kao što su: hipodrom „Pampas“ – trkačka staza, športsko strelište „Pampas“ – športska natjecanja iz streljaštva, kuglana „Pampas“, Zoološki vrt Osijek, biciklističke i pješačke staze te stihijski nastali kupališni i ribolovni punktovi.

12

Sve postojeće sadržaje bi trebalo bolje povezati i obogatiti sa novim sportsko-rekreacijskim i ugostiteljskim sadržajima kako bi samom prostoru dali veći turistički značaj za područje grada Osijeka, okolnih naselja i šire.

2.2. Šume i lovišta 2.2.1. Šume i šumsko zemljište

Šume predstavljaju specifično prirodno bogatstvo čija se vrijednost pored gospodarske vrijednosti očituje i kroz ekološke i socijalne elemente. Prema Zakonu o šumama, šume i šumsko zemljište dobra su od općeg interesa i ona su u državnom vlasništvu, osim privatnih šuma i šumskog zemljišta. Šume značajno utječu na vodni režim, a djeluju tako da, sprječavaju brzo otjecanje vode nakon kiša čime se povećava opća vlažnost u sastojini. Šume predstavljaju značajnu zaštitu od eolske erozije i štite okolno poljoprivredno zemljište od odnošenja tla vjetrom. Šuma ljeti povećava vlažnost zraka i njegovu turbulenciju u više slojeve atmosfere. Osobito su značajne šume grada u funkciji ublažavanja temperaturnih ekstrema. Šume su značajne i u estetskom smislu jer pejzaž bez šume je redovito dosadan,

13

a prostor djeluje siromašno. Ljepota šume osobito dolazi do izražaja u okolišu gradova. Budući će estetska funkcija imati sve veći značaj, pri gospodarenju šumama mora se uvažavati činjenica. Šuma pozitivno djeluje kao zaštita od buke, kao proizvođač kisika, te kao filter za pročišćavanje zraka od raznih oblika zagađenja. Budući su šume grada smještene u blizini frekventnih prometnica i većih naseljenih mjesta ove funkcije šuma osobito dolaze do izražaja. Na području obuhvata rekreacijskog područja Drava šumama gospodare ''Hrvatske šume'',d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek sa šumarijama Darda, Osijek i Valpovo. Radi osiguranja jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na prostoru rekreacijskog područja Drava gospodarenje se odvija kroz tri gospodarske jedinice i to: - Gospodarsku jedinicu Valpovačke podravske šume - Gospodarsku jedinicu Osječke podravske šume - Gospodarsku jedinicu Darđanske šume

Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta unutar granica obuhvata rekreacijskog područja Drava iznosi 1.650 ha. Obrasla površina (površina šuma) je 1.403 ha u kojoj je postojeća drvna zaliha 273.244 m³, a godišnji prirast 20.024 m³. Etat odnosno drvna masa za sječu je

14

16.551 m³/god. Sve šume su u državnom vlasništvu (nema privatnih) i nema šuma četinjača već su sve šume listaće (1.403 ha). Osnovni podaci o šumama i šumskom zemljištu dani su u narednoj tablici: Tablica 4. Osnovni podaci o šumama rekreacijskog područja Drava

Red. broj Uprava šuma Šumarija

Površina šuma (ha)

Drvna zalihe (m³)

Godišnji tečajni prirast (m³)

Godišnji sječivi etat (m³)

Napomena

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 1. Osijek Darda 831,03 1.707,13 8.097 9.551 minirano 2. Osijek Osijek 680,89 857,53 11.171 6.129 3. Osijek Valpovo 138,57 167,68 756 871

UKUPNO: 1.650,49 2.732,44 20.024 16.551 IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume,d.o.o. Zagreb, UŠP Osijek Od ukupne obrasle površine (površinske šume) gospodarske šume su na 1.364 ha, a šume posebne namjene na 39 ha. Od šuma posebne namjene površina od 31 ha namijenjena je za rasadnik, a površina od 7,86 ha pripada rekreacijskim šumama.

Promatrajući šume i šumsko zemljište po gospodarskom obliku na prostoru su zastupljene: sjemenjače, plantaže, panjače, šikare, rasadnik i ostali gospodarski oblici (vodne površine i sl.). Najveći dio prostora zauzimaju sjemenjače a zatim su zastupljene plantaže i to uglavnom

15

euroameričke topole. Panjače su prisutne na desnoj dravskoj obali a šikare na lijevoj. Navedeno je vidljivo na narednom prikazu.

Šume prostora su pretežno sastojine i umjetno podignute kulture mekanih listača (topole i vrbe). Karakterizira ih to da pridolaze na aluvijalnom tlu uz rijeku Dravu koje je u bližoj prošlosti bilo redovito plavljeno. Sada je to prisutno na lijevoj obali dok je desna uglavnom zaštićena nasipom. Šume na lijevoj obali su trenutno radno nedostupne zbog zaostalih mina, a drvna masa s obadvije strane rijeke Drave je onečišćena gelerima što je posljedica ratnih djelovanja.

Biljne zajednice koje dolaze na području obuhvata su:

- ŠUMA BIJELE I BADEMASTE VRBE (Salicetum albo-triandrae Slav. 52) Ova zajednica zauzima najniže dijelove sprudova uz samu Dravu i otoke gdje ima ulogu pionirske vegetacije, te najniže bivše tokove i isušene bare. Razvija se na matičnoj podlozi aluvijalnog nanosa, te na tlima: fluvisolu karbonatnom pjeskovitom i amfigleju (manjim dijelom u isušenim barama i bivšim vodotocima). Tijekom zašumljavanja sprudova i podizanja nivoa pjeskovitih naslaga postupno se u zajednicu naseljavaju crne, a kasnije i bijele topole. Kako se tlo produbljuje i teren postaje viši ona postupno prelazi u zajednicu vrba i topola (Salici-Populetum), a granica između njih je difuzna i teško odrediva. U sloju drveća dominatne su vrste bijela i bademasta vrba, a pojedinačno pridolaze crna i bijela topola.

16

Sloj grmlja je osrednje razvijen i u njemu prevladavaju Carex maxima, Galium palustre i Urtica sp. - ŠUME VRBA I TOPOLA (Salici-Populetum prov. Pelcer) To je prijelazna zajednica između najnižeg pojasa pionirskih vrbovih šuma i topolovih šuma. Postupnim produbljivanjem tla i manjim utjecajem poplavnih i podzemnih voda stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj topola. Prema tome ona zauzima donje i središnje dijelove sprudova. i središnje dijelove otoka. Razvija se na matičnoj podlozi aluvijalnog nanosa te tlima: fluvisolu i humofluvisolu karbonatnom ilovasto pjeskovitom. Floristički sastav ove zajednice identičan je florističkom sastavu zajednice crne i bijele topole. Glavne diferencijalne vrste u sloju drveća i grmlja bijela i bademasta vrba. Granica između tih dviju zajednica je difuzna i teško odrediva, pogotovo što je većina tih površina pod kulturama. U sloju drveća osim vrba i topola obilnije dolazi negundovac, a pojedinačno vez i joha (koja je sađena i osrednje uspijeva). Sloj grmlja je oskudan i u njemu pridolaze plava kupina i bazga. Sloj prizemnog rašća je dobro razvijen i za razliku od vrbovih šuma postupno se gube izraziti hidrofiti (Caltha palustris, Polygonum hydropiper i Carex maxima). - ŠUMA BIJELE I CRNE TOPOLE (Populetum nigro-albae Slav. 52) Ova zajednica dolazi na izdignutim i najstarijim dijelovima sprudova koji su zaštićeni od stalnih poplava. Razvija se na matičnoj podlozi aluvijalnog nanosa te tlima: fluvisolu i humofluvisolu. To su optimalna staništa za podizanje kultura euroameričkih topola i zbog toga je većina kultura podignuta upravo na lokalitetima ove zajednice. U prirodnim sastojinama u sloju drveća osim topola dolaze još jasen, joha, vez, pajasen i pojedinačno lužnjak. Sloj grmlja je osrednje razvijen i u njemu prevladava plava kupina, a još dolaze drijen, kalina i bazga. Sloj prizemnog rašća je dobro razvijen i bogat vrstama: Urtica dioica, Ficaria verna, Galanthus nivalis, Carex sp. i druge. - ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA S VELIKOM ŽUTILOVKOM I RASTAVLJENIM ŠAŠEM (Genisto elatae -

Quercetum roboris Horvat 1938.) Pojavljuje se na vlažnim terenima koji su više ili manje izloženi utjecaju poplavne i stagnirajuće površinske vode. Ova biljna zajednica zauzima najvlažnija staništa u ovim šumama, a u vertikalnom smislu nalazi se nešto niže od zajednice hrasta lužnjaka i običnog graba na koju se nadovezuje direktno ili preko zajednice hrasta lužnjaka i velike žutilovke sa žestiljem. Razvija se na matičnoj podlozi aluvijalnog nanosa i starije riječne terase lesa i lesolikog sedimenta. Dominantni tipovi tala su fluvisol i hipoglej. Vezana je uz najniže mikrodepresije koje se postepeno isušuju tako da je ova zajednica u postupnoj sukcesiji prema lužnjakovo grabovim šumama. U sloju drveća osim lužnjaka dolaze brijest, negundovac i poljski jasen. U sloju grmlja prevladava negundovac i bazga. U sloju prizemnog rašća dominiraju Myosotis scorpioides i Ficaria verna. Iz gore navedenog florističkog sastava osobito u sloju grmlja i prizemnog rašća vidljiva je sličnost ove zajednice i topolovih zajednica (to je prvi stupanj sukcesije topolovih prema lužnjakovim šumama). Na ostalim lokalitetima floristički sastav ove zajednice je karakterističan, s tim da u sloju grmlja i prizemnog rašća dolaze biljke grabovih šuma (grab, šumski šaš, jagoda) što pokazuje početak sukcesije. - ŠUMA CRNE JOHE, VEZA I POLJSKOG JASENA (Frangulo-Alnetum glutinosae subass. ulmetosum

laevis Rauš 71) Razvija se na matičnoj podlozi aluvijalnog nanosa te tlima: amfigleju i proređeno fluvisolu. Za sloj prizemnog rašća karakteristično je obilje močvarnih šaševa. Sloj grmlja je oskudan, a u njemu dolaze jasen, vez i joha kao i u sloju drveća.

17

Najveći problem u gospodarenju šumama na prostoru, uglavnom lijeve dravske obale je nedostupnost površina što ima za posljedicu to da se kasni s obnovom kultura (na lijevoj obali). Kako se radi o vrstama (topola i vrba) koje imaju kratku ophodnju, odnosno kraći vijek trajanja već sada su pojedine kulture prezrele što će im umanjiti vrijednost prilikom sječe, a povećati troškove obnove. Kratkoročno se nastoji kroz sredstva Poduzeća što više razminirati područja na lijevoj obali, a dugoročno će se nastojati na povoljnim terenima pratiti progresiju razvoja staništa supstitucijom glavne vrste (na pr. umjesto vrbe saditi će se topola, a umjesto topole poljski jasen). Područja osobitih biljnih zajednica do sada nisu evidentirana. Na desnoj obali jak je antropogeni faktor, dok je lijeva obala za sada radno nedostupna. Prostornim planom Osječko-baranjske županije sve šume Rekreacijskog područja nalaze se u grupi (kategoriji) gospodarskih šuma. Prostorni plan općine Valpovo utvrdio je u zoni obuhvata Rekreacijskog područja Drava umjesto gospodarskih šuma postojanje šuma posebne namjene (za sport i rekreaciju). Ovdje je važno napomenuti da Odluka o proglašenju šuma posebne namjene nije donesena stoga je ovako utvrđena kategorija neutemeljena. Prijedlog Prostornog plana općine Darda koji je u postupku donošenja za dio šumskih površina predložio je, u zoni obuhvata RP Drava, šume posebne namjene ali kao plansku kategoriju.

18

2.2.2. Lovišta Primjenom odredbi Zakona o lovu izvršeno je ustanovljenje lovišta. Pri tome su formirana lovišta u vlasništvu Države i zajednička lovišta povjerena lovačkim udrugama.

Prostor Rekreacijskog područja Drava u sebe uključuje ukupno pet lovišta od kojih je jedno Državno a preostala četiri su zajednička lovišta. Na tom prostoru su formirana, dakle, slijedeća lovišta:

- Državno-vlastito otvoreno lovište br. XIV/10-"Munjoroš" - Zajedničko otvoreno lovište br. 51 - Zajedničko otvoreno lovište br. 21. - Zajedničko otvoreno lovište br. 20. - Zajedničko otvoreno lovište br. 32.

Pri tome je važno naglasiti da uz državno vlastito otvoreno lovište (XIV/10-"Munjoroš") samo srednja dva lovišta od navedenih zajedničkih lovišta imaju veću površinu unutar granica Rekreacijskog područja Drava dok su druga dva samo malim, ponekad beznačajnim, dijelom prisutna u površini Rekreacijskog područja Drava.

Državno-vlastito otvoreno lovište br. XIV/10-"Munjoroš" ustanovljeno je na površinama zemljišta u vlasništvu Države (Državna lovišta). Ovo lovište obuhvaća lijevu dravsku inundaciju koja se prostire od rijeke Drave do ''Glavnog dravskog nasipa'' i sekundarnog

19

nasipa (malog nasipa) sjeverno od nasipa ''Drava-Dunav''. Nastalo je podjelom nekadašnjeg državnog lovišta br. XIV/10 "Podravlje", radi koridora budućeg TEM-a po kojoj je u biti i izvršena podjela tj. razgraničenje. Lovište je nizinskog tipa, ukupne površine 2.400 ha od kojih je 2.170 ha šuma i šumskog zemljišta (90%), 210 ha poljoprivrednih površina (8,7%), te 20 ha zemljišta ostale namjene. Lovište je u zakupu Lovačkog društva Fazan Darda, a po karakteristikama spada u lovišta nizinskog tipa. Vrsta divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja je sljedeća: jelen obični, srna obična, divlja svinja, fazan, zec obični, trčka, divlje patke, crna liska. Matični proljetni fond tj. broj divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati, iskazan Lovno gospodarskom osnovom, je: jelen obični (20 grla); srna obična (45 grla); svinja divlja (40 grla); fazan (150 kljunova); divlje patke (400 kljunova); crna liska (400 kljunova). Zajedničko otvoreno lovište br. 51. Prvo je (najzapadnije) lovište desne dravske obale. Površinom koja je obuhvaćena granicom područja promatranja to je jedno od dva manja lovišta Rekreacijskog područja Drava. Kroz lovište protječe vodotok Karašica, koja utječe u rijeku Dravu cca 500 m istočno od sjeverozapadne granice Rekreacijskog područja Drava. Teren u lovištu je pretežito ravničarski-nizinski, s većim depresijama, odnosno gredama. Visinske kote se kreću u granicama 87-93 m. Vrlo uzak pojas lovišta je u inundaciji rijeke Drave, tako da visoke poplavne vode nemaju većeg značaja na uzgoj i zaštitu divljači. Vegetacija u ovom lovištu je pretežito poljoprivrednog karaktera. Poljoprivredno zemljište zauzima 2.824 ha, odnosno ima udjel od 68,8% u ukupnim površinama lovišta. Šume i šumsko zemljište prostiru se na 870 ha (udjel od 21%). Rijeke, močvare i bare prostiru se na 218 ha. Vrsta divljači koja prirodno obitava u lovištu je: srna obična, zec obični, fazan, trčka skvržulja, divlja patka, svinja, jazavac, lisica i dr. Brojno stanje za 1995. godinu bilo je sljedeće: srna obična 68 grla od kojih: srnjak 31 grlo; srna 20 grla; lane 18 kom.; zec obični 160 komada; fazan 220 kljunova; trčka skvržulja 120 kljunova. Vrednovanjem elemenata lovišta je utvrđeno da je lovište II bonitetnog razreda za srnu i III bonitetnog razreda za: zeca, fazana i trčku. Gospodarski kapacitet lovišta je: srna, 118 grla; zec, 200 grla; fazan, 438 kljunova; trčka, 186 kljunova; lovno gospodarski kapacitet je: srna, 150 grla; zec, 280 komada; fazan, 950 kljunova; trčka, 298 kljunova. Tijekom proteklih godina u lovištu su odstrijeljeni i primjerci jelena koji nisu uzgojeni u ovom lovištu već su migrirali s prostora Baranje, što potencira potrebu stvaranja uvjeta za nesmetano kretanje prilikom bilo kakove izgradnje. Bivšim lovno gospodarskim osnovama lovište je bonitirano s visokim I bonitetnim razredom za jelena običnog. Zajedničko otvoreno lovište br. 21., pripada grupi panonskih lovišta, a u svojoj strukturi ima zastupljene sve površine koje su od vitalnog značaja za život i razvoj divljači. Sjeverni dio lovišta zauzimaju šume i šumsko zemljište, dok su u južnom uglavnom zastupljene poljoprivredne površine. Skupština Osječko-baranjske županije, Odlukom o ustanovljenju lovišta od 1. listopada 1996 godine ustanovila je zajedničko lovište br. 21., na površini od 1.980 ha. Površine opisane granicom lovišta, a izvan lovišta (građevinsko zemljište i površine do 300 m od naselja, javne površine,…) zauzimaju ukupno 280 ha. Šumsko zemljište zauzima 496 ha te u strukturi čini 25% površine lovišta., poljoprivredno zemljište je na 1.378 ha (70% površine lovišta), a tekućice (rijeke i kanali) na ukupno 106 ha (5%). Vrsta divljači koja obitava u lovištu je: srna obična, zec, fazan, trčka, divlja svinja, jazavac, lisica i dr. Prema Lovno gospodarskoj osnovi za razdoblje do 2006. godine broj divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja je sljedeći: srna obična, 30 grla; zec obični, 60 komada; fazan, 150 kljunova, trčka, 60 kljunova. Ostale vrste divljači uzgajaju se u suglasju s Lovno gospodarskom osnovom.

20

Lovište br. 21., za sve vrste divljači koje obitavaju u lovištu, ocjenom iz Lovno gospodarske osnove ima IV bonitetnu klasu. Lovno gospodarski kapacitet je sljedeći; srna, 36 grla; zec 75 komada; fazan, 262 kljuna; trčka, 90 kljunova Zajedničko lovište br. 20., zajedno sa lovištem br. 21. zauzima najveći dio Rekreacijskog područja Drava na desnoj dravskoj obali. U zakupu je Lovačkog društva Višnjevac. Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost lovišta), lovište spada u Panonski tip lovišta. Lovno gospodarska osnova postoji, a izrađena je za razdoblje od 01. travnja 1996. godine do 31. ožujka 2006. godine. Ukupna površina lovišta iznosi 1.182 ha od čega na šume i šumsko zemljište otpada 127 ha (10,7%), poljoprivredno tlo 1.050 ha (88,8%) te vode 5 ha (0,4%). Vrsta divljači koja obitava u lovištu je: srna obična, zec, fazan, trčka, divlja svinja, jazavac, lisica. Od toga glavne vrste, odnosno divljač koja se prema namjeni zemljišta prvenstveno uzgaja ili se planira uzgajati, su: - srna obična (Carpeolus capreolus L.), - zec obični (Lepus europaeus PALL.), - fazan (Phasianus sp. L.). Naredna tablica prikazuje brojno stanje, gospodarski kapacitet i lovno gospodarski kapacitet.

R. broj

Vrsta divljači

Brojno stanje 01.12.1995.

Bonitet lovišta

Gospodarski kapacitet

Lovnogospodarski kapacitet Napomena

2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. Srna 10 IV 20 24 2. Zec 18 IV 40 50 3. Fazan 36 IV 120 210

Izvor podataka: Lovno gospodarska osnova Osnovna je namjena lovišta uzgoj primjerenog broja zdrave i otporne divljači koja u lovištu prirodno obitava, vodeći računa o osiguravanju postojanosti ekosustava i održavanju prirodnog genofonda. Izgradnjom zapadne obilaznice Osijeka te paralelno s njom i pruge prostor lovišta biti e podijeljen, a to će smanjiti stanište divljači i onemogućiti slobodno kretanje. Zajedničko otvoreno lovište br. 32., najmanje je lovište u zoni promatranja. Ukupna površina lovišta iznosi 4.050 ha. Ovoj površini treba pridodati još 2.200 ha da bi se dobila površina koja je obuhvaćena opisanom granicom lovišta. Navedeni podatak ukazuje da je više od 1/3 površine opisane granicom lovišta ne lovna površina, a odnosi se pretežito na građevinsko zemljište. Praktično, južna zaobilaznica odvaja lovni i ne lovni dio lovišta. Dakle, prostor Rekreacijskog područja Drava nalazi se u ne lovnoj zoni. Šumsko zemljište je zastupljeno svega na 163 ha što čini samo 4% od površine lovišta. Poljoprivredno zemljište ima najveću zastupljenost, a zauzima 3.847 ha. Najmanje su zastupljene vode i to 40 ha (močvare i bare). Vrste divljači koje obitavaju u lovištu su: srna obična, zec, fazan, trčka, divlja svinja, jazavac, lisica i dr. Lovno gospodarskom osnovom je utvrđeno da lovište za srnu, zeca i trčku ima IV bonitet, a za fazana III. Gospodarski kapacitet lovišta je sljedeći: srna, 20 grla; zec, 40 komada; fazan, 200 kljunova; trčka, 100 kljunova.

21

2.3. Vode 2.3.1. Hidrografske i hidrološke značajke

Prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu vodnog gospodarstva prostor promatranja pripada vodnom području sliva Drave i Dunava na kojem se izdvajaju slivno područje ''Baranja'' (lijeva dravska obala) ''Vuka'' (istočni dio desne dravske obale) i '''Karašica-Vučica'' (zapadni dio desne dravske obale-obuhvaća dijelove općine Petrijevci). Obuhvat slivnih područja (vezano uz Odluku Vlade Republike Hrvatske NN, br. 26/96.) unutar prostora promatranja je sljedeći: - Slivno područje ''Vuka'' obuhvaća dijelove grada Osijeka i dijelove općine Petrijevci, - Slivno područje ''Baranja'' obuhvaća dijelove općine Darda, dijelove općine Petrijevci i

dijelove grada Osijeka, - Slivno područje ''Karašica-Vučica'' obuhvaća dijelove općine Petrijevci. Slivno područje Vuka, prema hidrografskim značajkama dijeli se na dravski (direktni) i dunavski (indirektni) sliv. Prostor promatranja pripada isključivo direktnom dravskom slivu. Osim Drave najznačajniji vodotoci prostora su Poganovačko-Kravički kanal te kanal Crni Fok koji se preko Stare Drave-Višnjevac ulijevaju u Dravu na njenom r.km 24+380. Rijeka Drava najveći je pritok Dunava s ušćem, na r.km 1382+300 Dunava, kod naselja Aljmaš (područje općine Erdut). Izvire u Tobiaškom polju, u južnom Tirolu u Italiji. Ukupna površina sliva u Republici Hrvatskoj je 7.015 km². Ukupna dužina rijeke Drave iznosi 749 km, a kroz Republiku Hrvatsku prolazi u dužini od 318 km tvoreći većim dijelom toka hrvatsko-mađarsku državnu granicu. Područjem Osječko-baranjske županije prolazi u dužini od 104 km, a područjem promatranja prolazi u dužini od cca 8 km. Rijeku Dravu karakteriziraju izrazite morfološke promjene u koritu, a kvartarne šljunkovito-pjeskovite naslage koje izgrađuju dravsku depresiju čine vodonosni kompleks sa značajnim zalihama. U svom donjem toku, a kojem pripada i predmetno područje Drava ima karakter nizinske rijeke s puno meandara i sprudova. Ona (Drava) ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) režim kojeg karakterizira mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Tako se najmanji protoci rijeke Drave javljaju u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju, i to uslijed otapanja snijega i leda, te pojave godišnjih maksimuma oborina. Srednji protok Drave u Hrvatskoj kreće se od 315 m³/s na granici sa Slovenijom do 55 m³/s na ušću u Dunav, dakle i prostorom promatranja budući je on relativno blizu ušća. Drava ima tri maksimuma u godišnjem vodostaju i protjecaju. Prva dva padaju u proljeće i rano ljeto, dok se treći sporedni, maksimum javlja u jesen kao odraz mediteranskog kišnog režima u dijelu njezina izvorišnog područja. Često se vremenski poklope visoke vode Drave i Dunava pa dolazi do uspora voda rijeke Drave na toku duž područja obuhvata rekreacijskog područja Drava. Na predmetnoj dionici srednji protok Drave, kako je već napomenuto, kreće se oko 555 m³/s. Srednje brzine donjeg toka rijeke Drave kreću se oko 0,7 m/s, dok maksimalna brzina toka može dosegnuti i 1,5 m/s pri ekstremno velikim protocima. Padovi vodnog lica na dionici od Belišća do Osijeka ovise o tome da li se Drava nalazi pod usporom rijeke Dunav ili ne. U ovisnosti od toga padovi se kreću od oko 0,12‰.

22

Obzirom na malu površinu i položaj, prostor obuhvata ''Rekreacijskog područja Drava'' nema nikakav utjecaj na hidrološke osobine i režimske karakteristike rijeke Drave. Kretanja mjesečnih protoka kod ostalih vodotoka prostora tokom godine nose obilježje snježno-kišnog režima s obiljem proticaja u hladnom periodu godine. Na hladnu sezonu otpada 57% godišnjeg protjecanja odstupanja od srednjih mjesečnih protoka su velika. Općenito, hidrološki režim se odlikuje izuzetno naglašenim odstupanjima od prosječnih veličina otjecanja tako da se može govoriti o velikim specifičnim dotocima za vrijeme jakih kiša ali i o gotovo intermitentnom otjecanju jer za vrijeme duljih suša u vegetacijskom periodu vodotoci presušuju. Poganovačko-Kravički kanal glavni je recipijent jugoistočnog dijela prostora dravskog sliva. Ukupne je dužine 31,6 km, te ima slivno područje od 196,59 km. Trasa Poganovačko-Kravičkog kanala presijeca nekoliko izrazitih depresija u kojima su parcijalno izvedeni nasipi od kojih se jedan nalazi unutar zone rekreacijskog područja Drava. Nasip je izveden uz desnu obalu kanala od stacionaže 0+000 do stacionaže 1+100, a štiti od poplava dio naselja Josipovac. Kanal utiče u Staru Dravu-Višnjevac, te njome utiče u Dravu. Na području promatranja u Staru Dravu utiče i kanal Crni Fok. To je melioracijski kanal I reda, dužine 11,59 km sa slivnim područjem od 37,78 km. Kao desni pritoci u kanal Crni Fok se ulijevaju: kanal Petruš (dužine 10,4 km) i Puškaš (dužine 4,26 km) no izvan obuhvata područja promatranja. Na slivnom području Baranja u zoni Rekreacijskog područja Drava nema značajnijih vodotoka i kanala. Od većih vodnih površina u dravskoj inundaciji prisutna je vodena površina Halaševo koja je zaostali meandar rijeke Drave a koji je s maticom povezan kanalom. Vodostaj ove vodne površine ovisi o vodostaju Drave. Od Halaševa prema sjeverozapadu do lokacije precrpne postaje velika pumpa postoji kanal koji je trasiran mikrodepresijom (nekadašnji tok-meandar Drave). Na području promatranja na Dravi ne postoji vodomjerna postaja. Najbliža Vodomjerna postaja na kojoj se svakodnevno opaža vodostaj rijeke Drave locirana je nizvodno od istočne granice na udaljenosti od cca 3,5 km. Za razdoblje od 1926. do 1998. godine karakteristični godišnji vodostaji Drave kod Osijeka daju se u narednoj tablici: Tablica 5. Karakteristični godišnji vodostaji izraženi u cm

max. sr. min. max. 542 255 58 sr. 343 108 - 58 min. 142 - 10 - 166

Na slivnom području Karašica-Vučica jedini vodotok u zoni Rekreacijskog područja Drava je vodotok Vučica (Karašica). To je vodotok s kišno-snježnim režimom protjecanja i velikim odstupanjima od srednjih mjesečnih protoka.

2.3.2. Hidrogeološke osobitosti U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska županija, dio koje je promatrano područje, smještena je u Istočnoj Hrvatskoj u subregiji poznatoj kao

23

Istočnohrvatska Ravnica čiju sjevernu granicu definira kopnena granica prema Mađarskoj, južnu vododjelnica gorskih masiva Papuka i Krndije te pribrežja Dilja i Đakovačko-vinkovačke grede, dok je na istoku omeđena tokom Dunava. Glavninu prostora istočne Hrvatske čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. Spuštanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mreže tekućica, a izdizanje pojedinih dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja. U geološkoj građi najvažniju ulogu imaju pleistocenski sedimenti predstavljeni fosilnim crvenim glinama, fluvijalnim, eolskim i deluvio-proluvijalnim pijescima i šljuncima i lesom i lesu sličnim naslagama, u okviru kojih je česta pojava slojeva pijeska deluvijalnog i eolskog porijekla, te reliktnih pedoloških horizonata. Regionalno rasprostranjene fluvijalne naslage pleistocenske starosti nizinskog dijela predstavljene su šljuncima, šljunkovitim pijescima, pjeskovitim šljuncima, grubim, srednje i sitnozrnim pijescima, pjeskovitim glinama, glinama, ilovačom i fluvijalnim lesom i lesu sličnim sedimentima. U pravilu pokazuju unakrsnu slojevitost, ritmičku izmjenu grubljeg i finijeg nanosa, tako da u pravilu grublji nanos dolazi u podini jednog fluvijalnog sedimentacijskog ritma. Na starijoj virmskoj terasi Drave fluvijalni šljunci, pijesci i gline pokrivene su s oko 15-25 m debelim naslagama lesa i lesu sličnih sedimenata. Na nešto manjoj dubini (6-18 m) pleistocenske naslage fluvijalnog porijekla javljaju se u polojima rijeke Drave, Dunava i Karašice i na starijoj holocenskoj terasi Drave. Područje promatranja (inundacijsko i branjeno područje), prema navedenoj klasifikaciji, pripada nizinskom području izgrađenom od kvartarnih naslaga koje su svrstane u najznačajniju hidrogeološku jedinicu formiranu tijekom pleistocena i holocena. Holocenski sedimenti, najrasprostranjeniji upravo na predmetnom području, su fluvijalni pijesci i pjeskovite ilovače i fluvijalno-močvarne glinovite ilovače i gline koje prevladavaju u inundaciji, te fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci koji su zastupljeniji u području izvan inundacije. Prema karti kategorizacije terena prema podobnostima za iskorištavanje podzemne vode izrađenoj za potrebe Prostornog plana bivše ZO Osijek, rekreacijsko područje Drava nalazi se u zoni sa značajnim potencijalima podzemnih vodonosnih slojeva za vodoopskrbu (vodonosna područja I kategorije). Vodonosna područja I kategorije pogodna su za lociranje crpilišta grupnih vodovoda s izdašnošću, maksimalno do 1.000 l/s. Izdašnost pojedinih (tehnički ispravno izvedenih bunara) je između 10 i 50 l/s. Također, prema kompilacijskoj hidrogeološkoj karti područja bivše ZO Osijek, prostor je aluvijalni nanos pijeska, praha i gline. Uglavnom je prekriveni glinovito-pjeskovitim barskim sedimentom, eolskim pijeskom i resedimentiranim lesom. Poroznost je međuzrnska, izdašnost srednja, kao i provodnost. Prosječna izdašnost bunara je do 20 l/s.

2.3.3. Obrana od poplava Prostor obuhvaćen granicom ''Rekreacijskog područja Drava'' većim dijelom je poplavno područje rijeke Drave omeđeno najvećim dijelom, obodno, nasipima.

24

Na širem prostoru tog područja izgradnja sustava za obranu od poplava pri čemu se prvenstveno misli na izgradnju nasipa, ima višestoljetnu povijest. Izgradnja nasipa započinje još u 18. stoljeću i traje sve do današnjih dana kada se pojedini nasipi rekonstruiraju. Radi zaštite naselja, prometnica, infrastrukture i poljoprivrednih površina, u okviru RP Drava formirani su sljedeći nasipi: - nasip ''Osijek-Retfala'', izveden 1910. godine, na desnoj obali od km 22,3 do km 23,6

rijeke Drave. Rekonstruiran je nakon poplava 1926. i 1965. godine. Dužina nasipa je 2,067 km. Osnovni geometrijski elementi su: širina krune 4,0 m, nagib prema vodnoj strani 1:2, a na branjenoj 1:3. Niveleta nasipa izvedena je u visini 1.000 godišnje velike vode, bez podužnog pada na visini 88,10 m.n.m. Poprečni profil nasipa jedinstven je čitavom dužinom. Nasip je izgrađen od zemljanog materijala. Trasa nasipa započinje kod zgrade Hrvatskih voda VGO Osijek, a završava uklapajući se u visok teren podno ulice Petefi Šandor.

- nasip ''Retfala-Višnjevac'', također izgrađen 1910. godine, pa rekonstruiran nakon poplava 1926. i 1965. godine, te 1983. godine. Dug je 2,954 km. Nasip se nastavlja na nasip Osijek-Retfala, a završava na visokoj obali rukavca Stara Drava u Višnjevcu. Geometrijski elementi nasipa su: širina krune 4,0 m, uzvodni nagib 1:3, nagib na branjenoj strani od krune do 1,0 m je 1:3, a prema nožici nasipa 1:7. Profil nasipa isti je po cijeloj dužini. Izgrađen je iz dva dijela. Jezgra nasipa je od refuliranog pijeska, obloženog po kruni i s vodne strane ekranom od koherentnog materijala, a s branjene strane humusiran je slojem od 0,26 m na dijelu pokosa nagiba 1:3, a slojem od 0,15 m po pokosu nagiba od 1:7. Niveleta nasipa nadvisuje 100 godišnju veliku vodu za 0,60 m i ima podužni pad od 0,04‰.

25

Oba nasipa zajedno brane površinu od 2,36 km² i to prostora obuhvaćenog granicom rekreacijskog područja, gdje su smješteni stambeni objekti, hipodrom konjičkog kluba ''Osijek'' i crpna stanica Gradskog vodovoda.

- nasip ''Drava-Dunav'' predstavlja sjevernu granicu Rekreacijskog područja Drava. Prvi podaci o izgradnji ovog nasipa datiraju iz 18. stoljeća. Nasip je godinama nadograđivan i rekonstruiran prema potrebama. Izgrađen je radi zaštite područja Baranje i osim što je fizička granica nema utjecaja u smislu obrane na prostor promatranja. Trasa nasipa (0+000) započinje kod mjesta Kopačevo, a završava na lokaciji ''Trokut'' (18+645), gdje se dalje nastavlja nasip ''Glavni dravski''. Nasip je dug 18,645 km. Širina krune je 5,0 m, nagib vodne strane je 1:3, a unutarnji pokosi su 1:3 i 1:7. Poprečni profil je različit prema dionicama. Dio nasipa izgrađen je od čistog zemljanog materijala, a dio je izgrađen u kombinaciji koherentnog i refuliranog dijela. Nasip se od svoje stacionaže km 9+895 do km 16+227 nalazi na području Grada Osijeka, i brani područje od 5,25 km². Od stacionaže, orjentacijski 15+450 do njegovog kraja nasip je u zoni rekreacijskog područja Drava.

- obuhvatni nasipi Tvrđavica i Podravlje, izvedeni su još u 19. stoljeću, radi zaštite istoimenih naselja i danas se smatraju sekundarnim nasipima. Nasip ''Tvrđavica'' duljine je 3,53 km, a nasip ''Podravlje'' 1,16 km. Jednim svojim dijelom uključeni su u nasip ''Drava-Dunav''. Na promatrano područje nemaju utjecaja.

- desnoobalni nasip uz kanal Poganovačko-Kravički, trasa nasipa započinje na desnoj

obali kanala kod mjesta Josipovac od rkm 0+000 i ide do stacionaže rkm 1+100. Navedeni nasip štiti naselje Josipovac na prostoru od 0,15 km²

2.3.4. Regulacijske građevine Regulacijski radovi na rijeci Dravi započinju krajem 19. stoljeća. Radi boljeg sagledavanja stanja reguliranosti Drava je podijeljena po dionicama. Na dionici od km 16 do km 22,2 korito Drave je uređeno obaloutvrdama gradskog tipa s regulacijskom širinom od 180 m pri srednjoj vodi. Na dionici od 22,2 do km 30 izgrađen je niz obaloutvrda, paralelnih gradnji i sustava pera, ali je riječno korito još uvijek neujednačene širine. Regulacijske građevine na rijeci Dravi u okviru zone promatranja prikazane su u narednoj tablici: Tablica 6. Regulacijske građevine na rijeci Dravi

VODOTOKA DIONICA OBALA POČETNA STACIONAŽA ZAVRŠNA

STACIONAŽA TIP

GRAĐEVINE 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Drava 0-40 L 22+300 22+300 Kej obala Drava 0-40 L 22+300 22+600 Obaloutvrda Drava 0-40 L 19+920 20+070 Kej obala Drava 0-40 L 22+845 - Pregrada Drava 0-40 D 20+700 21+300 Ostalo Drava 0-40 D 20+800 21+318 Ledobran Drava 0-40 D 21+318 21+689 Kej obala Drava 0-40 D 21+689 22+005 Kej obala Drava 0-40 D 22+005 22+506 Kej obala Drava 0-40 D 22+506 24+130 Obaloutvrda

26

Drava 0-40 D 25+850 26+140 Obaloutvrda Drava 0-40 D 26+140 26+395 Deponija Drava 0-40 D 26+650 - Pero Drava 0-40 D 26+850 - Pero Drava 0-40 D 27+000 - Pero Drava 0-40 L 26+310 - Pero Drava 0-40 L 26+550 26+630 Obaloutvrda Drava 0-40 L 26+700 27+450 Obaloutvrda Drava 0-40 L 27+520 27+700 Par. građ. Drava 0-40 L 27+550 - Traverza Drava 0-40 L 27+610 27+760 Par. građ. Drava 0-40 L 27+650 - Traverza Drava 0-40 L 27+850 28+112 Par. građ.

Radi kvalitetne zaštite od štetnog djelovanja voda i boljeg korištenja Vučice u tehnološke i druge svrhe izrađen je projekt regulacije Vučice u duljini od tridesetak km. Na dijelu općine Petrijevci planirano je zatvaranje spoja koji je nastao između Vučice i Drave čime bi se tok usmjerio prema postojećem ušću vodotoka, a planira se i gradnja popratnog nasipa s odvodnim kanalom uz desnu obalu kao i djelomična zaštita dna i pokosa, te izgradnja regulacijskih građevina.

2.3.5. Inundacijski pojas Zakonom o vodama (NN, br. 107/95.) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda za svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Prema istom Zakonu razlikuju se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Zemljišne čestice u uređenom odnosno neuređenom inundacijskom pojasu su vodno dobro. Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama. Na prostoru Rekreacijskog područja Drava utvrđena je granica uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa za desnu i lijevu dravsku obalu, a planira se određivanje vanjske granice neuređenog inundacijskog pojasa uz rijeku Vučicu. Granica uređenog inundacijskog pojasa lijeve dravske obale nalazi se izvan prostora obuhvata Rekreacijskog područja Drava, odnosno nalazi se na samoj granici toga prostora. Inundacijski pojas desne obale definiran je granicom koja je prikazana na grafičkom prilogu.

2.3.6. Plovni put Prema postojećoj planskoj dokumentaciji vodnoga gospodarstva plovni put na rijeci Dravi obuhvaća potez od ušća Drave u Dunav (km 0+000) do ušća rijeke Ždalice u Dravu (km 198+600). Europskim ugovorom o glavnim unutarnjim putovima od međunarodnog značaja (AGN ugovor) izrađenim 1996. godine od Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE), koji je Republika Hrvatska potpisala 1997. godine u Helsinkiju, a Hrvatski državni Sabor potvrdio 1998. godine, definirana je mreža E-plovnih putova koju čine plovni putovi i luke od međunarodnog značaja.

27

Plovni put na rijeci Dravi uvršten je u grupu E-plovnih putova (E 80-08) od ušća u Dunav do Osijeka km 0,0+22,0 kao plovni put IV klase. Dionica uzvodno od Osijeka pa do ušća Ždalice, a koja obuhvaća i prostor Rekreacijskog područja Drava, treba biti svrstana u određenu grupu plovnih putova u suglasju sa Zakonom o plovidbi unutarnjim vodama, a prema mjerilima za utvrđivanje plovnosti plovnih putova i temeljem akata o razvrstavanju i otvaranju plovnih putova koji još uvijek nije donesen. Aneksom III Europskog ugovora o glavnim unutarnjim putovima od međunarodnog značaja određeno je da E-plovni putovi moraju zadovoljavati najosnovnije zahtjeve propisane klase (IV-VII), koji se odnose na: minimalne dimenzije plovila (duljina i širina), minimalnu visinu pod mostovima, potrebno osiguranje propisanog gaza plovila koji se dostiže ili prelazi kroz prosječno 240 dana godišnje (ili 60% plovidbenog razdoblja), osiguranje minimalnog vodostaja. Prema zahtjevima Ministarstva pomorstva, prometa i veza te Uprave unutarnje plovidbe, određenim regulacijskim zahvatima potrebno je urediti korito rijeke Drave tako da na dionici međunarodnog plovnog puta gabaritno zadovoljava višim kriterijima međunarodnog sustava plovidbe (osiguranost gabarita za 95% godine s dubinom 2,80 m).

2.3.7. Hidroenergetika Hidroenergetski potencijal rijeke Drave je znatan. Raspoložive vodne količine rijeke Drave i relativno veliki uzdužni padovi pogodovali su intenzivnoj izgradnji hidroenergetskih objekata. Tako je u Austriji izgrađeno 15, u Sloveniji 8 i u Hrvatskoj 3 hidroelektrane na gornjem toku rijeke Drave. Energetski potencijal na donjem toku rijeke Drave također je znatan, te je na tom dijelu planirana izgradnja dvaju vodnih stuba i to na rkm 85+200 (VS D. Miholjac) i rkm 31+100 (VS Osijek). Ova posljednja vodna stuba nalazila bi se nešto uzvodnije od sjeverozapadne granice prostora promatranja. Vodna stuba Osijek bila bi instalirane snage 52 MW sa prosječnom mogućnošću proizvodnje od 292 GWh/god. Izgradnjom akumulacija stvorili bi se uvjeti za natapanje poljoprivrednih površina, opskrbu ribnjaka i industrije vodom iz gravitacijskih dovoda, te bi se stvorili i povoljniji uvjeti plovidbe (veće dubine, manje brzine), a velike vodne površine akumulacija omogućuju i razvoj turizma i rekreacije. Akumulacija Osijek zauzimala bi površinu od 60 km² i imala bi korisni volumen od 20,7 mil. m³.

2.3.8. Korištenje voda za šport, kupanje i rekreaciju Na području promatranja osim rijeka Drave i Karašice u rekreacijske svrhe koriste se i rukavci rijeke Drave. Ovdje se nalaze rukavci ''Stara Drava'' na desnoj i ''Halaševo'' unutar lijeve dravske inundacije. Stara Drava locirana je u neposrednoj blizini naselja Višnjevac i Josipovac. Dio je nekadašnjeg toka rijeke Drave koji je šezdesetih i sedamdesetih godina za srednjih i visokih voda predstavljao živi rukavac ukupne duljine 4,66 km. Izvedena vodograđevina koja je u cilju regulacije rijeke Drave na spoju rukavca s rijekom Dravom stabilizirala obalu, izazvala je taloženje nanosa na niskoj obali, formirala prag i na tom spoju s rijekom Dravom zasula ulaz. Time je onemogućena veza i spoj Stare Drave pri niskim vodostajima s rijekom Dravom na tom mjestu.

28

Prostor oko Stare Drave predstavlja inundacijsko područje u koje za srednjih i visokih vodostaja ulaze vode rijeke Drave i razlijevaju se. Osim što je Stara Drava nekadašnji tok i rukavac rijeke Drave u njega se ulijevaju i vode s melioracijskog područja Poganovačko-Kravičkog kanala (površina oko 196 km²). Na prostoru Rekreacijskog područja Drava u Staru Dravu utječe i kanal Crni Fok kojim u sadašnjim uvjetima neriješene odvodnje s područja prigradskog naselja Čepin te prognaničkog naselja kao i tvornice ulja u Čepinu dotječu i otpadne vode. U uvjetima dotoka otpadnih voda naselja Čepin i ostalih otpadnih voda, područje Stare Drave u Višnjevcu predstavljalo je i taložnu jamu za onečišćene vode koje su se tu ulijevale tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Analizom uzoraka vode u razdoblju 1994.-1999. utvrđeno je da su vode Stare Drave većinom pokazatelja III vrste, a pojedini pokazatelji odgovaraju vodama IV vrste. Izgradnjom odvodnog sustava u naselju Čepin (što je u fazi realizacije) i rješavanjem problema otpadnih voda tvornice ulja u Čepinu kao i smanjenjem dotoka otpadnih voda iz prognaničkog naselja stvoriti će se uvjeti za sanaciju stanja i revitalizaciju voda Stare Drave, odnosno spriječiti će se dotok novih zagađenja. Također, na zahtjev zajednice športskih ribolovnih društava Osijek, izrađeno je koncepcijsko rješenje uređenja Stare Drave u Višnjevcu, a izvršeno je i čišćenje korita te popravak postojeće pregrade u koritu. Realizacijom projekta formirana su dva mala jezera, prvo dužine oko 300,0 m, a drugo nešto šire, dužine oko 270,0 m. Osim navedenog napravljen je novi most na ušću Poganovačko-Kravičkog kanala, te formirana kineta između ušća kanala Crni Fok i ušća Poganovačko-Kravičkog kanala. Na lijevoj dravskoj obali (inundaciji) od vodenih formacija prisutna je vodena formacija Halaševo, koja je također nekadašnji meandar rijeke Drave. Punjenje svježom vodom prisutno je preko spojnog kanala samo za vrijeme srednjih i visokih dravskih voda. Osvježavanje voda ''Stare Drave Višnjevac'' moguće je provesti na dva načina, dakako uz prethodno rješavanje pitanja zagađenih voda koje se sada upuštaju u prostor. Prvi način pretpostavlja formiranje ustave na poziciji nekadašnjeg uzvodnijeg spoja Stare Drave (r.km: cca 27) s vodotokom Drava. Ustavom bi se mogao regulirati režim voda unutar područja i to u sprezi za novom ( već izgrađenom) pregradom na nizvodnom dijelu Stare Drave. Na lokaciji ustave moguće je postavljanje crpke koja bi ubacivala svježu dravsku vodu u prostor i time osigurala vodu i za vrijeme sušnijeg razdoblja godine. Druga je mogućnost dovođenje voda Poganovačko-Kravičkim kanalom za što je potrebno načiniti spoj Vuke i Poganovačko-Kravičkog kanala. Na desnoj dravskoj obali za prostor Halaševa osvježavanje vode moguće je također gradnjom ustave i crpne postaje.

29

2.3.9. Vodoopskrba, izvorišta i zone sanitarne zaštite

2.3.9.1. Vodooposkrba Sva naselja šireg prostora promatranja izuzev naselja povremenog stanovanja Karašica vodom se opskrbljuju iz grupnog vodoopskrbnog sustava Grada Osijeka. Naselje povremenog stanovanja nema izgrađen sustav javne vodoopskrbe pa se to pitanje rješava individualno pomoću vlastitih zahvatnih građevina ili uređaja.

2.3.9.2. Izvorišta i zone sanitarne zaštite Rekreacijsko područje Drava osim što je, uglavnom, poplavno područje većim dijelom pripada i prostoru zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (crpilište Vinogradi), a unutar njega nalazi se i zahvat vode na rijeci Dravi formiran također za potrebe opskrbe vodom Grada Osijeka. Zaštitne sanitarne zone i lokacija crpilišta prikazani su na sljedećoj slici.

Radi se o široj zoni sanitarne zaštite izvorišta budući po važećim Odlukama prostor pripada IIIb zoni u kojoj je utvrđen slijedeći režim korištenja prostora (nastavno su navedene samo odredbe značajne za Rekreacijsko područje): - Za izvorište ''Crpilište Vinogradi'' u toj zoni zabranjeno je:

30

- Formiranje pozajmišta građevinskog materijala i odstranjivanje površinskog pokrivača za druge namjene, osim ako se elaboratom o utjecaju na podzemne vode dokaže da nema opasnosti za izvorište;

- otvoreno uskladištenje kemijskih sredstava za rast i zaštitu bilja i uništavanje korova; - Izgradnja rezervoara i pretakališta za naftu i naftne derivate; - Izgradnja objekata bazne industrije koji ispuštaju radioaktivne i druge za vodu štetne i

opasne tvari i otpadne vode (kemijske tvornice i sl.), ukoliko nema priključka na javni odvodni sustav. U slučaju da postoji priključak na javni odvodni sustav za takove objekte obvezno je u sklopu vodopravnih uvjeta propisati mjere zaštite podzemnih voda;

- izgradnja cjevovoda za tekućine koje su štetne i opasne za vodu; - Površinsko i podpovršinsko odlaganje otpadaka, skladišta odbačenih autokaroserija i

starih metala, te sl.; - U podzemlje upuštati bilo kakove otpadne tekućine.

- obvezno je:

- Kod održavanja sustava odvodnje površinskih voda osigurati učinkovito otjecanje voda izvan zona sanitarne zaštite.

Za vodocrpiliište Pampas ne postoji odluka o zonama sanitarne zaštite već je način zaštite definiran Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta. Prema odredbama Pravilnika kod zahvaćanja vode iz otvorenih vodotoka utvrđena je samo zona izvorišta koja obuhvaća područje neposrednog zahvata vode u koritu vodotoka, obalu vodotoka uz zahvat, crpnu stanicu, uređaj za pročišćavanje i građevine za pogon, održavanje i čuvanje. Granica zone izvorišta u vodotoku mora biti udaljena najmanje 10 m od zahvatne građevine u svim smjerovima. U toj zoni je zabranjeno: - izvođenje radova, građenje i obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti osim potrebnih za

zahvaćanje vode, preradu i transport vode u vodoopskrbni sustav, - ispuštanje otpadnih voda iz pogonskih zgrada i voda za pranje uređaja za pročišćavanje, - upotreba gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, - korištenje svih vrsta plovila, sidrenje, sportovi na vodi i kupanje, - ribarenje i sportski ribolov, - napajanje stoke, - javni promet vozila i pješaka i - produbljivanje korita te vađenje šljunka i pijeska.

31

3. PRIJEDLOZI ZA KORIŠTENJE PROSTORA Prostor „Rekreacijskog područja Drava“ karakteriziraju rijeka Drava sa svojim obalama obraslim šumama, pješčane plaže i sprudovi, Stara Drava i močvarni prostor-jezero Halaševo koji su izgubili direktnu vezu s rijekom Dravom te raznolika staništa biljnih i životinjskih vrsta. Osnovni elementi reljefa i hidrografske osobine utjecale su na prostornu organizaciju. Područje ima veliku estetsko-ekološku i krajobraznu vrijednost, a ujedno je i lovno područje bogato divljači ( srne, jeleni, divlje svinje, divlje patke, liske) te ribolovno područje (šaran, amur, smuđ) Sam prostor s naprijed navedenim karakteristikama i činjenicom da se nalazi u neposrednoj blizini, odnosno čak djelomično i zahvaća građevinsko područje naselja Osijek (makroregionalno središte istočne Hrvatske) ima veliki turističko-rekreacijski i gospodarski potencijal. Kako je predmetni prostor zbog svojih karakteristika, potencijala i mogućnosti korištenja vrlo zanimljiv prijedlog za korištenje (namjenu) prostora „Rekreacijskog područja Drava“ iznijele su mnoge udruge od kojih neke i danas aktivno djeluju na predmetnom prostoru. Prijedlozi su slijedeći:

- Lovačko društvo „Sokol“ iz Višnjevca na području lovišta br. 20 izgradilo bi 4 hranilišta za visoku divljač i 4 hranilišta za sitnu divljač te bi ogradili prostor za mali zoo vrt za divljač. Traže 2 ha prostora što bi zadovoljilo njihove potrebe. Na području lovišta postoji volijer, pomoćni prostori za spremanje prihrane divljači u zimskom periodu, lovačka kuća i nadstrešnica, bunar, četiri hranilišta za sitnu i dva hranilišta za visoku divljač i jedna čeka.

- Športsko ribolovni klub „Retfala“ predlaže tri varijantne lokacije za izgradnju ribičke kuće (kao kanadska brvnara) od drveta čime bi se uklopila u ambijent. Površina objekta bila bi oko 50 m2, a koristili bi ga članovi kluba za svoje potrebe kao i izletnici. Jedna od varijanti je i izgradnja „improvizirane“ marine za čamce članova kluba.

- Udruga „Mogu“ – jahanje za osobe s posebnim potrebama Osijek koriste prostor uz južnu stranu nasipa uz prostor hipodroma za sklonište i hranilišta konja te za terapijsko-rekreativno jahanje za osobe s posebnim potrebama. Traže da im se omogući prostor gdje će moći legalno djelovati.

- Društvo za zaštitu prirode Slavonije i Baranje iz Osijeka predlaže: da se područje zaštiti sukladno Zakonu o zaštiti prirode, da se izradi ekološka studija za predmetni prostor. Predlažu revitalizaciju močvara i vodotoka na lijevoj obali rijeke Drave čime bi se stvorio prostor ugodan za boravak u prirodi, ribolov, trčanje, izlete, veslanje čamcima. Smatraju da se Zoološki vrt treba proširiti i obogatiti s novim sadržajima (edukacija i upoznavanje životinja, jahanje ponya) i stvoriti prostor za dulji boravak. Jedan od prijedloga je izgradnja dvije biciklističke staze od kojih bi jedna bila na desnoj obali Drave i protezala se od Solarskog trga do ušća Karašice, a druga na lijevoj obali Drave uz nasip i uz obalu rijeke Drave (kružno).

- Povjerenstvo za brigu o gradskom prostoru predlaže da se prostor „Rekreacijskog područja Drava“ koristi za šetnju, trčanje, kupanje, vožnju biciklom do Karašice, sportski i rekreacijski ribolov, izlete, kampiranje i sl.

- Prijedlog Mire Jelčić je da se u sklopu „Rekreacijskog područja Drava“ iskoriste prirodne pješčane plaže za kupališta i izgradnja biciklističke staze do Karašice. Jedan od prijedloga je proširenje i čišćenje kanala „Stare Drave“ koji bi se spojio s Dravom kako bi se dobio kružni plovni put i kvalitetan prostor za ribolov, kupanje i rekreaciju.

32

Prostor oko ušća Karašice predlaže da se koristi za izlete s ugostiteljskom ponudom, da se izgrade sportski tereni, a mogući je prijevoz čamcima na pješčane sprudove.

Ograničavajući faktori u prostoru „Rekreacijskog područja Drava“su slijedeći:

- na dijelu predmetnog zahvata uz lijevu i desnu obalu rijeke Drave područje je posebne namjene ( označeno na kartografskom prikazu br 1. i 2.),

- područje je većim dijelom (oko 90%) poplavno i mora se koristiti sukladno odredbama za korištenje poplavnog područja,

- planira se izgradnja zapadne zaobilaznice Osijeka, državne ceste D7 s mostom te pomoćne magistralne pruge MP 13,

- planira se rekonstruirati riječni tok Drave u međunarodni put III klase, - iskorištavanje mineralnih sirovina-vađenje pijeska iz korita rijeke Drave, - područje uz rijeku je vodno dobro, - šumama gospodare Hrvatske šume.

Uvažavajući prijedloge, zahtjeve, ograničenja, potencijal prostora i prostorno plansku dokumentaciju unutar (ali i šire) „Rekreacijskog područja Drava“ moguće je razvijati kontinentalni turizam. Razvoj turizma temeljio bi se na prirodnim resursima a to su: područje šuma koje bi se koristile za lov i rekreaciju, rijeka Drava za kupanje i ostale sportove na vodi, ''močvarno'' i ostalo područje za ribolov i rekreaciju. Moguće je predmetni prostor koristiti i za specifične sadržaje u službi turizma kao npr.: održavanje manifestacija (gastronomskih, sportskih, likovnih) i za ekološke programe (znanstvene, promatranje ptica, edukativni sadržaji i sl.). Kao jedna od turističkih atrakcija bilo bi zadržavanje specifičnog prometa između dviju obala „Kompa“. Koristili bi se postojeći turističko-ugostiteljski sadržaji (Hipodrom – trkačka staza, Pampas – strelište i izložbeni prostor, Zoološki vrt, biciklističke staze) koji bi se nadogradili s novim sadržajima kao što su izgradnja hotela, sportskih terena, biciklističkih i pješačkih staza. Uređenje predmetnog prostora i cijelog poteza od Donjeg Grada, preko Pampasa do Karašice s lijeve i desne obale rijeke Drave, čitavom prostoru dali bi novu dimenziju odnosno pretvorili bi područje vezano neposredno uz rijeku Dravu u životni i sadržajniji prostor za sve stanovnike Grada Osijeka i okolice. Tako bi se i prostor „Rekreacijskog područja Drava“ uklopio u ukupnu turističku ponudu Grada Osijeka i Županije. S obzirom na sve prikupljene prijedloge i namjenu koja je određena PPOBŽ u kojem je predmetno područje od važnosti za Županiju, prostor bi se trebao urediti na način da se što više iskoristi njegov prirodni i gospodarski potencijal. Samim uređenjem (predmetnog područja) ne bi se trebalo značajnije utjecati na ekološku i krajobraznu karakteristiku i značenje. Prostor „Rekreacijskog područja Drava“ podijeljen je u nekoliko lovnih područja. Ovdje su veći ili manji dijelovi: lovišta broj 20, lovišta broj XIV/10 – Munjoroš, lovišta broj 51, lovišta broj 21 i lovišta broj 32. Razvoj lovstva ima povoljne uvjete s obzirom na kvalitetna prirodna staništa za uzgoj visoke i sitne divljači. Na predmetnom prostoru prvenstveno bi se razvijao lovni turizam u okviru lovišta. Šumska područja osim za lovišta koristila bi se za izlete u prirodu ili kao neka vrsta ekološkog parka za edukaciju i kao prostor za rekreaciju (uskladiti režim korištenja s lovačkim društvima).

33

U prostoru šume moguća je izgradnja hranilišta za životinje, lovačkih i ribičkih kuća – brvnara, nadstrešnica, odmorišta i ostalih objekata u skladu sa namjenom prostora. Korito Stare Drave bi se očistilo, proširilo i povezalo sa rijekom Dravom tako da se omogući kružni tok vode, dotok svježe vode i držanje vodostaja izgradnjom ustave i crpne stanice. Prostor uz Staru Dravu koristili bi ribići za rekreacijski i sportski ribolov, izletnici za šetnju i rekreaciju. U neposrednoj blizini Stare Drave izgradio bi se objekt-brvnara koja bi služila za potrebe članova ribičkog društva te za izletnike i turiste. Trenutno neposredno uz obalu Stare Drave i uz nasip postoje neuređene staze koje bi se trebale urediti za šetnju – pješačka staza i dio kao biciklistička staza. Na Staroj Dravi moguća bi bila i plovidba čamcima za potrebe ribarenja (eventualno za izletnike). Prostor uz Vikend naselje Karašica namijenjen je za izletničko –rekreacijski turizam. Prostor bi se koristio za „picnic“, ribarenje (postoji ribarski dom), kupanje i kampiranje. Osigurao bi se pristup automobilima i odredila zona za parkiranje (uskladiti režim korištenja s lovačkim društvima). Bila bi moguća i izgradnja ugostiteljskih sadržaja koji bi upotpunili (obogatili) turističku ponudu. GUP-om Grada Osijeka predlaže se nastavak izgradnje biciklističke i pješačke staze od Zimske luke do Pampasa i oko područja Pampasa i Hipodroma. Predlaže se izgradnja biciklističke i pješačke staze od Pampasa do Vikend naselja Karašica. Staza već postoji samo bi je trebalo urediti. Na lijevoj obali Drave nastavila bi se izgradnja biciklističke staze uz nasip i pješačko-biciklističke staze od Zoološkog vrta do jezera Halaševo. Ukoliko bi se most preko rijeke Drave na koridoru zapadne zaobilaznice dopunio dodavanjem pješačke i biciklističke staze, što sada nije projektirano a u interesu je Grada, otvorile bi se mogućnosti formiranja kružne staze za pješake i bicikliste odnosno mogućnost kvalitetnijeg povezivanja lijeve i desne dravske obale. Uz trasu biciklističke staze na određenim punktovima trebali bi se odrediti parkirališta za bicikle te omogućiti iznajmljivanje bicikala za izletnike i turiste. Jezero Halaševo bi trebalo urediti odnosno dovesti u funkciju, povezati odvojene dijelove u jednu kompaktnu cjelinu, pročistiti i spojiti sa rijekom Dravom tako da se omogući dotok svježe vode i držanje vodostaja izgradnjom ustave i crpne stanice. Prostor je namijenjen za ribiće, izletnike, kupače te bi se dozvolila plovidba sa čamcima (moguće iznajmljivanje). Predviđeno je proširenje prostora Zoološkog Vrta za oko 11 ha kako bi se obogatila ponuda s sadržajima kao što su: neposrednije druženje sa životinjama, jahanje konja i edukacija. Zoološki vrt bi postalo mjesto zabave, edukacije i prostor za duži boravak. Kod Zoološkog vrta planira se odnosno već je započela izgradnja hotela , a neposredno uz hotel GUP-om Osijeka predviđa se prostor sportsko-rekreacijske namjene. Postojanje konjičkog kluba dobra je osnova za razvoj rekreacijskog jahanja za što bi na desnoj dravskoj obali duž šumskih prosjeka trebalo formirati jahačke staze. Vikend naselje Karašica ostaje u granicama određenim Prostornim planom Općine Petrijevci. Zabranila bi se nova izgradnja naselja povremenog i stalnog stanovanja izvan prostora definiranih u prostorno planskoj dokumentaciji, a u obuhvatu zahvata. Dio građevinskog područja naselja Josipovac i Višnjevac koje je ujedno i neizgrađeno područje a ulazi u obuhvat zahvata predlaže se za sportsko-rekreacijsku namjenu. Za građevinsko područje naselja Osijek uz desnu obalu rijeke određena je sportsko-rekreacijska namjena (Pampas – strelište, kuglana, Hipodrom – sportsko, rekreacijsko i terapijsko jahanje), a oko njega je područje zaštitnog zelenila. Trenutno se prostor oko strelišta koristi za boćanje, a moguće je oko njega razvijati i druge sportsko-rekreacijske sadržaje.

34

Kupališni prostor bi se uredio uz vikend naselje Karašica i kod vrlo posječenog ''divljeg'' kupališta Pampas (ukoliko bi to bilo moguće zbog izgradnje zaobilaznice D7 i pomoćne magistralne pruge MP 13 u sklopu kojih je planirana izgradnja mostova preko rijeke Drave). Prostor otoka „Ljubavi“ u blizini Zoološkog vrta moglo bi se koristiti za razne manifestacije ili za neku drugu atraktivnu namjenu. Ostale moguće lokacije kupališta prikazane su na grafičkom prikazu. Bogatstvo prirodnih resursa, riječnih tokova, lovišta, biljnih i životinjskih staništa, povoljan geoprometni položaj u blizini grada Osijeka, karakteristike su prostora „Rekreacijskog područja Drava“ koji ima značajan potencijal za razvoj turizma. Ipak prvenstveno bi trebalo prostor „Rekreacijskog područja Drava“ detaljno istražiti (ekološku i krajobraznu vrijednost) i valorizirati te vidjeti kako će izgradnja infrastrukture, eksploatacija mineralnih sirovina, formiranje zone područja posebne namjene, gospodarska namjena rijeke Drave utjecati na ekološke i krajobrazne karakteristike promatranog područja odnosno na prijedlog da se prostor koristi za turističku (lov, izlet, ribolov, promatranje ptica) i sportsko-rekreacijsku namjenu.

4. PRILOZI 4.1. Fotografije postojećeg stanja 4.2. Mogućnosti korištenja prostora-prijedlozi

36

4.1. FOTOGRAFIJE POSTOJEĆEG STANJA

Slika 1. Rijeka Drava kod vikend naselja Karašice

Slika 2. Rijeka Drava kod vikend naselja Karašice

37 Slika 3. Rijeka Drava kod vikend naselja Karašice

Slika 4. Stara Drava kod naselja Višnjevac

Slika 5. Stara Drava kod naselja Višnjevac - staze

Slika 6. Stara Drava kod naselja Višnjevac - staze

38 Slika 7. Pampas - strelište

Slika 8. Pampas - šume

Slika 9. Nasip oko Hipodroma

Slika 10. Rijeka Drava – lijeva obala

39 Slika 11. Hipodrom

Slika 12.Staza uz obalu rijeke kod Hipodroma

Slika 13. Kompa i uređena obala kod Zoološkog vrta

Slika 14. Pristanište kompe

40 Slika 15. Kompa

Slika 16. Obala uz Zoološki vrt

Slika 17. Stara Drava kod naselja Višnjevac

Slika 19. Stara Drava kod naselja Višnjevac-most

41 Slika 18. Stara Drava-trstik

Slika 20. Stara Drava kod naselja Višnjevac–jezero i šume

Slika 21. Stara Drava kod naselja Višnjevac-ribić

Slika 23. Stara Drava–uređeni dio toka

42 Slika 22. Stara Drava-uređenje

Slika 24. Stara Drava-jezero, šume

Slika 25. Stara Drava kod naselja Višnjevac-jezero

Slika 26. Stara Drava –sklopovi šuma, jezero

4.2. Mogućnosti korištenja prostora-prijedlozi

44

5. LITERATURA - Prostorni plan uređenja Osječko-baranjske županije (''Županijski glasnik'', broj

1/02.); ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE, d.d. OSIJEK

- Prostorni plan uređenja općine Petrijevci (''Službeni glasnik'' općine Petrijevci,

broj 7/03.); CAP-CENTAR ZA PROSTORNO UREĐENJE I ARHITEKTURU, d.o.o. ZAGREB

- Prostorni plan uređenja grada Osijeka (Nacrt prijedloga);

ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU, d.d. OSIJEK - GUP Grada Osijeka (Nacrt prijedloga);

ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU, d.d., OSIJEK - Studija utjecaja na okoliš autoceste: granica Mađarske-Beli Manastir-Osijek-

granica Bosne i Hercegovine; IGH, d.d. ZAGREB POSLOVNI CENTAR OSIJEK u suradnji sa ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE, d.d. OSIJEK

- Studija utjecaja na okoliš trase ceste D7 (zapadna obilaznica Osijeka);

IGH, d.d. ZAGREB POSLOVNI CENTAR OSIJEK u suradnji sa ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE, d.d. OSIJEK

- Materijali primjedbi i inicijative za korištenjem prostora i to:

- rukom pisani prijedlozi Mire Jelčić - dopis Lovačkog društva ''Sokol'' Višnjevac - ''Biciklom i pješice do Karašice'' prijedlozi Povjerenstva za brigu o gradskom

prostoru - prijedlog valorizacije-osmišljenog rekreacijskog područja Drava društva za

zaštitu prirode Slavonije i Baranje - prijedlozi športsko-ribolovnog kluba ''Retfala'' - dopis udruge ''Mogu''

- Tehničko izvješće koncepcijskog rješenja uređenja Stare Drave u Višnjevcu;

HRVATSKE VODE ZAGREB; VRO ZA VODNO PODRUČJE SLIVA DRAVE I DUNAVA OSIJEK

- Podaci Hrvatskih šuma, Zagreb, Podružnice Uprave šuma Osijek

6. KARTOGRAFSKI PRIKAZI