2.Nastavna cjelina - Regionalne integracije i regionalna ... · Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, ... – da budu lokomotive rasta u svojoj vlastitoj zemlji i da pridonose

Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Regionalna ekonomija - nastavni materijali

Akademska 2016./2017. godina

1

4. Regionalne integracije i regionalna politika,Regionalna politika EU

2.dio

„Jednog dana, slijedeći primjer Sjedinjenih Američkih Država, nastat će Sjedinjene

Europske Države”George Washington, prvi američki predsjednik

REGIONALNA POLITIKA EU

Slika: Elvir Tabakovic / CROPIX



2

• Budućnost svijeta svakako leži na strani globalizirajućeintegracije u kojoj bi svaka posebnost, specifičnost(kulturnog, socijalnog, političkog i ostalog karaktera) morala biti zagarantirana kao pretpostavka jačanjakako posebnosti, tako i cjelovitosti, univerzalnosti isvijesti o zajedničkoj sudbini (Sergejev, 2007.).

Drugi svjetski rat:

Svjetska trgovina -internacionalizacija

-70.te godine:

Izravna strana ulaganja(FDI) – mulitinacionalne

korporacije

-80.te godine:

Globalizacija - tehnologija + novi oblici investiranja+ novi modeli industrijske

organizacije

Globalne industrijskemreže

www.infoescola.com

• Međunarodne integracije i proces globalizacije pojačavaju regionalnu specijalizaciju, koncentraciju i udruživanje gospodarskih aktivnosti kao posljedicama polarizacijskih efekata „trickle down“ i „spread“ (Porto, 1980. i Vet, 1993., u: Machado, 1995.).

• Četiri ključna efekta ulaganja koja proizlaze iz ekonomskih integracija: 1. reorganizacija, 2. racionalizacija, 3. defenzivna ulaganja i 4. ofenzivna uvozno supstitutivna

ulaganja.

u.osu.edu

prn.fm

Drvenkar, 2012.



3

Institucionalna(formalna)

Spontana(tržišna)

ekonomskaintegracija u svojoj

biti predstavljaintegraciju tržišta� slobodno

kretanje dobara iusluga kao glavno

načelo

Efekti ekonomskih integracija• Povećanje tržišta i brži protok dobara i usluga (“nema graničnih

problema”),• Povećanje konkurencije (i konkurentnosti),• Ekonomija obujma,• Poticanje investicijskih aktivnosti (push i pull efekti),• Efikasnije korištenje resursa (lokomotiva ekonomskog progresa +

mobilnost);• Interregionalni utjecaj (kultura, obrazovanje, suradnja).

“ZA” ili “PROTIV”???

Scenario analiza: Ključno pitanje: što se dobiva ulaskom � uvoz/izvoz, BDP, potrošnja, investicije i stopa rasta kapitala, ponuda rada

(kvalitativna i kvantitativna obilježja radne snage), dostupnostizvora financiranja, cijena rada (koje struke?) i kapitala;

imigracijska politika;

Udruživanje snaga i sredstava kaoodgovor na globalne izazove!



4

• Na europskom prostoru regionalizaciju i regionalnu politiku uvjetovala je industrijska revolucija koja je za posljedicu imala ekonomsko, socijalno ipolitičko raslojavanje u prostoru.

• Izražene regionalne disproporcije kumuliraju suprotnosti koje se čestomanifestiraju u međuregionalnim tenzijama i nastojanjima zaostvarivanjem ekonomske, kulturne i političke autonomije regije

�u Francuskoj (poč. 19.st.) pozornost se usmjerava decentralizacijiupravnih, ekonomskih i drugih centraliziranih društvenih funkcija; u Velikoj Britanijiregionalni aspekt je usmjeren prema izgradnji i vertikalnoj funkcionalnostilokalne uprave; u federalnoj Njemačkoj regionalni aspekt usmjeren je prema povijesnim vrijednostima, kulturi i gospodarstvu (Bogunović, 2011.);

Kriteriji u formiranju regija?� Francuska (slično kasnije u SAD-u): homogenost gospodarske strukture,

demografske karakteristike i gravitacije; “realni socijalizam”: politički motivii centralistički model upravljanja društvom i ekonomskom sferom (jačipolitički motivi u odnosu na ekonomske).

Regionalna politika EU

topnews.in

• Regionalna politika EU razvija se na temelju potreba zemalja članica s ciljem postizanja zadovoljavajućeg stupnja regionalnog razvoja u EU i smanjenjaregionalnih razlika unutar zemalja.

• Ključnu ulogu u provođenju regionalne politike ima Europska komisija. – Ona odobrava strateške programe, prati

njihovo provođenje, sudjeluje u izradi programskih dokumenata, te nadzire provođenje i način korištenja odobrenih financijskih sredstava.

lineofsightnet.com

Regionalni problemi s kojima se suočava Europska unija pretežito su vezani su uz već naslijeđene razlike u razini dohodaka, stopi

rasta BDP-a te zaposlenosti, što po svojoj prirodi uzrokuje ekonomske nejednakosti između regija unutar Europske unije.

Opći ciljevi regionalne politike EU

1. ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju u Europi; 2. osigurati da su regionalni problemi adekvatno uzeti u obzir

u drugim javnim politikama Unije; 3. ostvariti koordinaciju regionalnih politika zemalja članica i 4. osigurati izdašne financijske instrumente za poticanje

razvoja slabije razvijenih područja (Reisinger, 2012.).

Strukturni fondovi i Kohezijski fond su „motori“ realizacije politike ekonomske i socijalne kohezije Europske unije i dostupni su samo državama članicama Unije. Resursi ovih fondova koriste se da bi se smanjile razlike u razvoju među regijama Unije i da bi se smanjili dispariteti u životnom standardu njihovih stanovnika (Mirić, 2009.).



5

• Istodobno kako se širi EU, nacije od kojih je sastavljena podvrgnute su pritiscima kojima se ona pokušava srušiti: porast regionalnih i nacionalnih identiteta često premašuje napredak decentralizacije i regionalizacije, sve do postavljanja „nacionalnog pitanja“ u smislu sukcesije ili podjele. Uvođenje europskih regija pridonosi dovođenju u pitanje mehanizama solidarnosti unutar nacija, uspostavljajući natjecateljske odnose između regija.

• Postavljen je trostruki izazov europskih regija u odnosu na bogatstvo: – da budu konkurentne u odnosu na druge europske regije susjednih

zemalja koje su često bogatije – gdjekad ih njihove vlade subvencioniraju – i od kojih ne mogu očekivati solidarnost;

– da budu lokomotive rasta u svojoj vlastitoj zemlji i da pridonose usklađivanju između europskih ekonomija; i

– da osiguravaju značajne transfere u korist najsiromašnijih regija u svojoj zemlji, što nevoljko čine (LeMonde diplomatique, 2006.).

www.fundweb.co.uk

• EU je jedinstven oblik nadnacionalne zajednice nastale kaorezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo1951.g. između šest europskih država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske);

• Od početne ekonomske zajednice prerasla je u snažnupolitičku zajednicu s osobinama državnosti.

�Načelo regionalnog razvoja temeljen na unutrašnjojregionalnizaciji europskih država � stvorene su tzv. regijeEurope

�Transnacionalne euroregije (regija koja obuhvaća dijeloveteritorija minimalno dvije države – transgranična regija, a temelji se na dogovoru država o zajedničkoj suradnji) (Altić, 2007.).

Nadnacionalni identitet �jačanje vlastitih institucija

Izravna predstavništva u Odboru regija iSkupštini europskih regija�europske regije mogu donositi odlukebez prethodnog konzultiranja s vladamanacionalnih država� “autonomija” u okviru EU

Paradoks ili možda ne?

EU promiče regionalizacijukao oblik decentralizacije

Predstavnici regija u krovnimtijelima EU mogu donositi

odluke mimo svojih matičnihdržava, što omogućava

slabljenje nacionalnih državai centralizaciju odlučivanja

unutar EU



6

Europski model regionalnog razvitka ima svoje

ključne linearne pretpostavke:

a) Regionalizacija zemalja članica,

b) Primjena sustava računa na regionalnoj razini,

c) Suradnja i stvaranje uvjeta za komplementarneaktivnosti na svim razinama kreiranja i vođenjaekonomske politike i

d) Razvijanje međuregionalne suradnje.

Linearni kriteriji regionalizacije ne isključuju povijesne, zemljopisne, razvojne i druge posebnosti pojedinihdržava i njihovih užih prostora;

Faze razvoja regionalne politike EU

1958.-1975.

• U ovom periodu nije postojala ni eksplicitna ni implicitna verzija zajedničke regionalne politike

• Prva dva strukturna fonda stvorena su 1958. godine: Europski socijalni fond (European Social Fund – ESF) i Europski fond za upravljanje i garancije u poljoprivredi (European Agricultural Guidance and Guarantees Fund – EAGGF), sa ciljem da pomognu u provođenju zajedničkih politika

1975.- 1986.

• Razvoj regionalne politike je bio odgovor Zajednice na pogoršavanje globalne ekonomske situacije, prouzrokovano prvom naftnom krizom 1973. godine, čime je završeno „zlatno doba“ europske ekonomije

• Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund – ERDF) uspostavljen je 1975. godine.

• Najveći skok načinjen je kada je odlučeno da se financiraju srednjoročni programi razvoja, a ne, kako je do tada bio slučaj, individualni projekti, po principu „slučaj po slučaj“.

1986.-1999.

• Prva reforma strukturnih fondova i to udvostručavanjem strukturnih fondova u realnim vrijednostima, dostigavši 25% budžeta Europske zajednice 1992. godine;u ovom periodu uspostavljen je princip partnerstva

2000.-2006.

• Agenda 2000 je bila u pripremi od druge polovine devedesetih i utrla je put najvećem proširenju Europske unije; 2000. godine privredni razvoj, zapošljavanje i inovacije ustanovljeni su kao temelji Lisabonske strategije.

2007.-2013.

• najveća ikada utvrđena financijska sredstva namijenjena najsiromašnijim državama članicama i regija i fokus prioriteta na brži privredni razvoj, stvaranje radnih mjesta i inovacije

• 1958. godine � Europski socijalni fond (ESF) i Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EAGGF).

• Nakon prvog vala proširenja (1973.) osnovan je 1975.godine Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), čiji je glavni cilj bio preraspodjela proračunskih sredstava u najsiromašnije regije.� Jedinstveni europski akt� Kohezijski fond

„Regionalna politika utemeljena na solidarnosti i u službi građana“

• Ciljevi regionalne politike EU: a) konvergencija, b) regionalna konkurentnost i zaposlenost, c) europska teritorijalna suradnja.

Regionalna politika EU

topnews.in



7

• poticanje inovacija i poduzetništva, provođenje istraživačkih aktivnosti, uspostavljanje uskih veza između istraživačkih institucija i industrije te stvaranje boljih uvjeta za financiranje poduzetništva;

• osiguravanje pune zaposlenosti, stvaranje dodatnih mogućnosti za zapošljavanje, poticanje produktivnosti i kvalitete rada, praktično provođenje cjeloživotnog usavršavanja;

• stvaranje tržišta rada koje se temelji na načelu uključenosti, smanjene socijalne i regionalne razlike u pristupu zapošljavanja;

• povezivanje prostora EU unapređenjem prometnih veza, telekomunikacija i energetske infrastrukture;

• zaštita okoliša i uvođenje novih tehnologija na području prometa i energetike.

Prioriteti regionalne politike EU

topnews.in

Konvergencija

ERDFERDF

ESFESF

Kohezijski fondKohezijski fond

Regionalna konkurentnost i

zapošljavanje

ERDFERDF

ESFESF

Europska teritorijalna

suradnja

ERDFERDF

www.nouvelle-europe.eu

Izvor: Romer, 2013., u: Cini, Drvenkar, Marošević, 2014.



8

Lisabonska strategija...

...do 2010. godine postati najkonkurentnije i

najdinamičnije gospodarstvo svijeta utemeljeno na znanju,

sposobno za održiv gospodarski rast s većim

brojem i kvalitetnijim radnim mjestima te većom

socijalnom kohezijom...

ProduktivnostZapošljavanje

Gospodarski rast

htt

p:/

/ww

w.e

uro

par

l.eu

rop

a.eu

/do

cum

ent/

acti

viti

es/c

on

t/2

0110

7/20

1107

18A

TT24

270/

2011

0718

ATT

2427

0EN

.pd

f

Izazovi Europske unije prema ciljevima

Lisabonske strategije

Jedinstvenost

Inovativnost

Kreativnost

Produktivnost

EU vs. SAD vs. JAPAN

ZNANJE INOVACIJE PODUZETNIŠTVO

1. Pametan rast – razvoj gospodarstava temeljenog na znanju i inovacijama;

2. Održiv rast – promicanje konkurentnog gospodarstva uz racionalno postupanje s resursima i brigu o zaštiti okoliša;

3. Uključiv rast – razvoj onih gospodarskih grana koje imaju značajne učinak na zapošljavanje, te promicanje socijalne i teritorijalne kohezije.



9

Kohezijski fond� tri cilja: konvergencija (78% ukupnog proračuna), regionalna konkurentnost i zapošljavanje (17%) te europska teritorijalna suradnja (4%)� kohezijska politika kojom se nastojismanjiti razlika između regija EU ipromicati uravnotežen i održivteritorijalni razvoj; planira se zasedmogodišnje razdoblje (trenutačno2014-2020� 352 mlrd eura).

Instrumenti provedbe regionalne politike EU

• Strukturni fondovi– Europski fond za regionalni

razvoj (eng. The European Fund for Regional Development)

– Europski socijalni fond (eng. The European Social Fund)

– Europski fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (eng. The European Agriculture Guidance and Guarantee Fund)

– Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (eng. The Financial Instrument for Fisheries Guidance)

+ Inicijative Zajednice

Slika: www.greenfilmmaking.com

• Pretpristupni programi

– CARDS

– PHARE

– ISPA

– SAPARD

– IPA

• I. komponenta – Jačanje institucija i pomoć u tranziciji

• II. komponenta – Regionalna i prekogranična suradnja

• III. komponenta – Regionalni razvitak (područje prometa, zaštite okoliša i regionalne konkurentnosti)

• IV. komponenta – Ljudski potencijali

• V. komponenta – Ruralni razvitak (poznatiji podnazivom IPARD)

Obveza izdvajanja 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Ukupno

1.Održivi razvoj 53 979 57 653 61696 63 555 63 974 66 964 69957 437 778

1a.Konkurentnost 8 918 10 386 13 269 14 167 12 987 14 203 15 433 89 363

1b.Kohezija 45 061 47 267 47 427 49 388 50 987 52 761 54 524 348 415

2.Očuvanje i

održavanje

prirodnih resursa

55 143 59 193 56 333 59 555 60 338 60 810 61 289 413 061

3.Građani, sloboda,

sigurnost i pravda1 273 1 362 1 518 1 693 1 889 2 105 2 376 12 216

3a.Sloboda,

sigurnost i pravda637 747 867 1 025 1 206 1 406 1 661 7 549

3b.Građani 636 615 651 668 683 699 715 4 667

4.EU kao globalni

igrač6 578 7 002 7 440 7 893 8 430 8 997 9 595 55 935

5.Administracija 7 039 7 380 7 525 7 882 8 334 8 670 9 095 55 925

6.Naknade za

Bugarsku i

Rumunjsku

445 207 210 - - - - 862

UKUPNO 124 457 132 797 134 722 140 978 142 965 147 546 152 312 975 777Proračun Europske unije za razdoblje 2007.-2013. u mlrd. euraIzvor: Investing in our future. The European Union’s Financial Framework 2007-2013



10



11

„Intenziviranjem procesa širenja Europske unije, razlike u strukturnim karakteristikama, vođenju politike u cjelini

te razvijenosti pojedinih članica postaju sve očitije u kontekstu čega vođenje regionalne politike

uravnoteženog gospodarskog razvitka i politike poticaja postaje izrazito važnim, dok aktualizacija

približavanja Europskoj uniji naglašava potrebu formiranja statističkih regija kao temelja za privlačenje

financijskih sredstava iz europskih fondova.“

(Šutić, 2010:227)

NUTS kao polazište za regionalizaciju

NUTS kao polazište za regionalizaciju

• Statistička klasifikacija koja služi za prikupljanje, obradu, analizu i publiciranje statističkih prostornih podataka na razini Europske unije.

• Pojam NUTS se primjenjuje od datuma ulaska države u članstvo EU (prije ulaska� prostorne jedinice za statistiku koje se definiraju u skladu s kriterijima za primjenu NUTS-a, Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog Parlamenta i Vijeća o 26. svibnja 2003. o uspostavi Zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS))

Europska komisija je 2001. godine u Bruxellesu izradila konačni Prijedlog Uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o osnivanju zajedničke klasifikacije

teritorijalnih jedinica za svrhe statistike (NUTS – eng. Nomenclature of territorial units for statistics), kako bi zajednička regionalna statistika

dobila pravni okvir te kako bi se ustanovila jasna pravila za buduće izmjene i dopune NUTS klasifikacije. Iako je sama ideja začeta još 1988. godine,

primjena ove nomenklature zaživjela je tek 2003. godine.

Razina Minimum Maksimum

NUTS 1 3.000.000 7.000.000

NUTS 2 800.000 3.000.000

NUTS 3 150.000 800.000

NUTS kriteriji

Izvor: Regions of the EU, 2009.



12

Prema mišljenju pojedinih autora, ovaj kriterij nije odgovarajući iz dva razloga.

„Prvo, gotovo svi NUTS III regije niti su ’dovoljno veliki’ niti imaju ’dovoljno heterogenih faktora’ da bi se promatrali kao

zasebne ekonomske cjeline. Drugo, dok su neke NUTS II regije veliki i imaju produktivnih faktora u izobilju (npr.

Andaluzija u Španjolskoj, Akviten u Francuskoj, Lombardija i Sicilija u Italiji, koji imaju između sedam i 11 miliona

stanovnika), drugi su mali i imaju mali obim raspoloživih resursa (Molise i Vale d’Aosta u Italiji, Rioha i Kantambrija u

Španjolskoj, koji broje između 100.000 i 200.000 stanovnika). Očekivati opći razvoj jedinica koje imaju toliko različite osnovne potencijale kosi se sa zdravim razumom,

ako ne sa osnovama ekonomske teorije.” (Canova, 2001, u: Šostar, 2012.).

• NUTS klasifikaciju treba promatrati kao zajednički imenitelj za prikupljanje, obradu, analizu i diseminaciju kvalitetnih, pravovremenih i nepristranih statističkih podataka i informacija, koji se prikupljaju na nivou teritorijalno zaokruženog dijela (regija), sa skupom karakteristika koje ga čine specifičnim, a sve u cilju dobivanja objektivne slike realne razvijenosti jedne regije (Mirić, 2009., u: Šostar,

2012.).

NUTS II regije rangirane su ipodijeljene u tri grupe

1. Manje razvijene regije u kojima je BDP postanovniku manji od 75% prosjeka EU-27;

2. Tranzicijske regije u kojima je BDP postanovniku između 75% i 90% prosjeka EU-27;

3. Razvijenije regije u kojima je BDP postanovniku iznad 90% prosjeka EU-27 (Eurostat

regional yearbook 2015).



13

(Eurostat regional yearbook 2015).

(Eurostat regional yearbook 2015).



14

• Još tijekom 2007. godine Republika Hrvatska je s Eurostatom usuglasila klasifikaciju prostornih jedinica za statistiku sastavljenu od tri razine prostornih jedinica za statistiku. Prvotno uspostavljena klasifikacija prostornih jedinica za statistiku, s tri statističke regije, na snazi je bila sve do uspostavljanja nove podjele tijekom 2012. godine.

• Novom podjelom formiraju se dvije NUTS2 regije umjesto dosadašnjih triju NUTS2 regija. Navedena klasifikacija na snagu je stupila 1. siječnja 2013. godine (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije).

• NUTS nije pravno utemeljen pa za sada ne postoje pravila za sastavljanje i ažuriranje. Sva pitanja rješavaju se tzv. “džentlmenskim sporazumima” (“gentlemen's agreements”) između zemalja članica EU i Eurostat-a.

• Osim za provođenje kohezijske politike EU, regionalne statistike imaju veliki značaj i za provođenje politike tržišnog natjecanja te poljoprivredne i drugih politika u EU.

• Temeljem statističkih indikatora (od kojih je najvažniji regionalni BDP po glavi stanovnika) utvrđuje se koja su područja u EU na nacionalnoj i subnacionalnoj razini pogodna za primjenu instrumenata ovih politika, sukladno mjerilima zajedničkim za čitavo područje EU (Drvenkar, 2012.).

http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3217494/5785629/KS-HA-14-001-EN.PDF/e3ae3b5c-b104-47e9-ab80-36447537ea64



15



16

Preporučljivi izvori dodatnih informacija

Izvor: Eurostat regional yearbook 2015

• Europe 2020 – A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth

• Investment for jobs and growth – Promoting development and good governance in EU regions and cities, Sixth report on economic, social and territorial cohesion, European Commission, 2014

• A Europe of Regions? Regional integration, sub-national mobilization and the optimal size of states, S. K. Jolly, 2006, dissertation

• The Global Competitiveness Report 2015-2016• Eurostat:

– Eurostat regional yearbook 2015– Key figures on EU, 2015– Innovation Union Scoreboard 2015– People in the EU: who are we and how do we live?, 2015– Taxation trends in the EU, 2015– International trade and foreign direct investment, 2013– European social statistics, 2013– Key figures on the enlargment countries, 2014

• Članci prof.dr.sc. Vladimira Čavraka• Članci izv.prof.dr.sc. Zdravka Petaka• Doc.dr.sc. Vedran Đulabić



17

Važni dokumenti...

• http://europski-fondovi.eu/strateski-dokumenti-republike-hrvatske-2014-2020

Izvor slike: ec.europa.eu

Documents

2.Nastavna cjelina - Regionalne integracije i regionalna ... · Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, ... – da budu lokomotive rasta u svojoj vlastitoj zemlji i da pridonose