12.12.2014.

1

REGIONALNA EKONOMIJA

Sveučilište J.J.Strossmayera u OsijekuEkonomski fakultet u Osijeku

Prof.dr.sc. Vladimir CiniDr.sc. Nataša Drvenkar

Akademska 2014./2015. godina

Izvor slike: http://walkinginsunlight.com/the-bible-remains-our-only-true-compass/

Sadržaj

Teorijski dio

1. Uvodna razmatranja – o ekonomskom razvoju

2. Teorijski okvir regionalnog razvoja Regionalna politika EU

3. Regionalna politika RH

4. Regionalni industrijski klasteri i regionalnadimenzija industrijske politike

5. Triple helix

Praktični dio

Literatura

Bodovni kriterij

Dinamika

nastavnogprocesa

1. UVODNA RAZMATRANJA –O ekonomskom razvoju –

podsjetimo se...

Podjela rada

Produktivnost

Narodni dohodak

Potrošnja Ekonomskirazvoj

Nakon II. Svjetskog rata:

rast proizvodnje

1960.-te:

Model jednakosti

1980.-te:

Održivi rast

12.12.2014.

2

Ekonomija... • Ekonomija predstavlja znanost

efikasnog korištenja oskudnih resursa u proizvodnji dobara i usluga kako bi se ostvarilo maksimalno zadovoljenje potreba (u širem i užem smislu).

• Osnovna mjera ekonomske performanse jest godišnji rast ukupnog outputa dobara i usluga, nazvanoga agregatni output� agregatni outputpredstavlja BDP (engl. GDP)

• BDP je ukupna tržišna vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u promatranoj godini (najčešće).

Ekonomski rast

• Ekonomski rast je definiran kao:– Rast realnog BDP-a u određenom promatranom razdoblju.– Rast realnog BDP-a po stanovniku u određenom

promatranom razdoblju.

• Rast je široko prihvaćeni, primarni cilj ekonomske politike – rastom realnih plaća i primanja, osiguravaju se bogatije mogućnosti pojedinaca i obitelji (domaćinstava) bez „žrtvovanja” drugih mogućnosti i „užitka” Growing economy can consume more today while increasing its capacity to produce more in the future

• Ekonomski rast označava i rast produktivnosti (realni output po jedinici uloženog inputa).

… ok, ali što s Razvojem?

• Postoji značajna, izražajna razlika između rasta i razvoja!!!• Ekonomski rast predstavljen je kao rast specifičnih mjera poput rast

BDP-a, rast BNP-a, rast BDP-a po stanovniku • Ekonomski razvoj predstavlja puno širi pojam� odgovara

poboljšanjima iskazanim kroz različite druge indikatore poput prosječne životne dobi stanovništva, prosječnog trajanja života, institucionalnog razvoja, ekonomskih i političkih sloboda, socijalne pravde, kvalitete života, stabilnog i kvalitetnog okruženja– Politike vlade?

• Osiguranje visoke zaposlenosti, stabilnosti cijena, realnog tečaja, pozamašne porezne baze, održivog rasta…

• Osiguranje infrastrukutre, „usluga” poput prometnica, škola, parkova, prevencije kriminala, obrazovanja…

• Osiguranje programa koji olakšavaju povećanje zaposlenosti i stabilnost mirovinskog sustava kroz pojedine politike poticanja start-upova, stabilnog makroeekonomskog okruženja, povoljnog okruženja za transfer tehnologije, FDI…

Ciljevi ekonomske politike

– Ekonomski rast– povećanje životnog standarda stanovništva;

– Puna zaposlenost – „da svi koji žele i mogu raditi, rade”

– Ekonomska učinkovitost– max.ispunjenje želja kroz adekvatno korištenje raspoloživih resursa;

– Stabilnost cijena – izbjegavanje inflacije i deflacije;

– Ekonomska sloboda– sloboda u poslovnim, radničkim i potrošačkim ekonomskim aktivnostima;

– Pravedna raspodjela dohotka i bogatstva;

– Ekonomska stabilnost i „sigurnost”;

– Uravnoteženje platne bilance (kroz međunarodnu trgovinu i financijske transakcije);

– Regionalna ravnoteža – osiguranje visoke kvalitete života u svim regijama;

• lokomotiva ekonomskog progresa (Samuelson i Nordhaus, 1994.) sastoji se od:

– Ljudskog proizvodnog faktora (ponuda radne snage, obrazovanje, disciplina, motivacija);

– Prirodnog proizvodnog faktora (zemljište, rudna i energetska bogatstva, klima);

– Akumulacije kapitala (strojevi, tvornice, infrastruktura);

– Tehnologije (znanost, R&D, inženjering, upravljanje, poduzetništvo).

• Bogatstvo fizičkih i ljudskih resursa,• Prihod per capita i razina BDP-a u

odnosu na ostatak svijeta (uz ostalemjere razvoja),

• Klima,• Broj stanovnika, raspodjela i rast,• Povijesna uloga međunarodnih

migracija,• Blagodati međunarodne trgovine,• Mogućnosti fundamentalnog

znanstvenog i tehnološkogistraživanja i razvoja,

• Stabilnost i fleksibilnost političkih idruštvenih institucija,

• Efikasnost domaćih ekonomskihinstitucija (Todaro i Smith, 2006.).

12.12.2014.

3

Teorije ekonomskog razvoja

• Klasične teorije ekonomskog razvoja:– Razvoj kao rast i teorije linearnih faza:

• Rostowljeve faze rasta• Harrod-Domarov model rasta

– Modeli strukturalne promjene• Lewisova teorija razvoja

– Model neokolonijalne zavisnosti– Model lažne paradigme– Teza o dualističkom razvoju– Neoklasična kontrarevolucija: tržišni fundamentalizam– Tradicionalna neoklasična teorija rasta

• Suvremeni modeli razvijenosti i nerazvijenosti:– Nova teorijarasta: endogeni rast– Kremerova teorija ekonomskog razvoja

“Što znači rast akose on ne održavana život ljudi?”

Razvojni program UN-a, 1995.

Neki tipovi ekonomskih politika...

• Ekonomska politika puneliberalizacije

• Ekonomska politika s ciljanomliberalizacijom

• Ekonomska politika u populističkojvarijanti

• Skandinavski/Nordijski model razvoja

Varijanta moderne razvojne strategije

Ulaganje u ljude, znanost i vlastite konkurentne

potencijale

Globalna (međunarodna)

povezanost

Stabilna makroekonomija

Konkurentna mikroekonomija

Razvoj obrazovanja i znanosti

Dobici od razmjene

Sposobnost privlačenja stranih ulagača

Stabilne cijene, povoljni i stimulativni tečaj

Dodatni kapital

Sposobnost sučeljavanja sa svjetskim standardima

I dolazimo do…

Nova ekonomija

• Koja su obilježja nove ekonomije?

– Ključno obilježje nove ekonomije je „eksplozija” poduzetničkih i inovativnih aktivnosti, ovisnost o novoj tehnologiji � mikroelektronika, nanotehnologija, biotehnologija, novi materijali, mikročipovi…

– Learning by doing…

– Mobiteli, smarthphone, tablet, fibre-optički kablovi, wireless, IT…, pametni automobili…

„proizvođačka ekonomija”

„servisna ekonomija”

Rast produktivnosti i nova ekonomija

• Realni output, realni dohodak i realne plaće povezane su s produktivnošću radne snage �rastom produktivnosti može se poboljšati životni standard budući da veći output po satu pretpostavlja više dobara i usluga za potrošnju;

• Rast produktivnosti omogućava poduzećima plaćanje (isplatu) većih plaća bez snižavanja poslovnog profita;

12.12.2014.

4

Kako je moguće „pomiriti“ ulogu države u gospodarstvu s ključnim temeljima

konkurentnosti?

• Bogunović (2011.) ističe kako ekonomske teorije teško mogu biti osnova ekonomske politike malih i slabije razvijenih regionalnih tržišta u uvjetima novog ekonomskog zemljopisa i linearnih rješenja u polariziranom razvoju u svijetu.

• Rješenja treba tražiti između neoliberalizma i intervencionizma temeljenog na indikativnom ili „mekom“ planiranju razvoja.

• Takav pristup uvažava tržište i konkurenciju, a intervencije amortiziraju tržišne slabosti kad je u pitanju regionalna oskudnost faktora rasta i „peglanje“ regionalnih disproporcija u razvijenosti.

• Kako ističu Singh i Dhumale (1999.), u takvim bi zemljama gospodarski rast morao biti pod utjecajem koncepta „optimalne konkurentnosti“, prije nego „maksimalne konkurentnosti“ koji će promicati dugoročan rast produktivnosti.

• potrebna je državna koordinacija investicijske politike koja će poticati održavanje privatnog sektora i motivirati na ulaganje, a da bi to bilo moguće, nužna je uska suradnja između vlade i industrijskih poduzeća.

• Nužno je prepoznati i adekvatno definirati tzv. „inteligentnu ulogu države“ (Vedriš, 2005.) u vlastitom razvoju svake zemlje.

• Država obnavlja svoju izvornu funkciju, ali pod utjecajem liberalizacije, ona mora naći načina kako da svoju „vidljivu ruku“ učini „nevidljivom“ i prihvatljivom za neoliberalni model razvoja.

• U literaturi iz područja javnih politika i javnog menadžmenta sve se više upotrebljava izraz „objedinjena vlada” (joinedup government) ili ponekad „cjelovita vlada” (whole government), čime se zapravo ukazuje na važnost pitanja koordinacije za suvremeno oblikovanje javnih politika (Petak, 2009., u: Vedriš i Šimić, 2011.).

A globalizacija?„(Kao) kada stavite zeca i tigra u isti kavez“

Aktivist iz Šri Lanke, 2003.

A. Smith vs. J.M. Keynes

Globalizacija je kao prevladavajući fenomen povećala međuovisnosti nacionalnih i

regionalnih ekonomija.

Istovremeno, ona je uspostavila pravila koja sveviše nadilaze mogućnosti djelovanja nacionalnih

vlada

(Buturac, Rajh, Teodorović, 2009.).

12.12.2014.

5

• Umjesto potrebe za cijelim nizom vještina i znanja u proizvodnji proizvoda odjednom, javljaju se pojedinačne „jeftine“ specijalizacije niza potrebnih vještina.

• „Siromašne zemlje postaju bogate proizvodeći ono što proizvode bogate zemlje“ (Rodik, 2009., u: Domazet, 2010.).

Globalizacija proizvodnje

Konkurentnost

je sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnimtržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje

prolaze test međunarodnoga tržišta, uz istovremenozadržavanje i dugoročno povećanje realnoga dohotka

stanovništva (OECD, 2001.).

“Zašto je dobro biti konkurentan?”

• Uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu određena je konkurentskom sposobnošćusvih njenih poslovnih subjekata uključenih u vanjskotrgovinsko poslovanje, odnosno u međunarodnu razmjenu � konkurentska prednost�veća profitabilnost (Grant, 2010.).

• Na globalnom svjetskom tržištu samo one nacionalne ekonomije,odnosno poslovni subjekti tih nacionalnihekonomija, stvaruju konkurentsku prednost kada su sposobni kreirati veću ekonomsku vrijednost u odnosu na svoje konkurente (Barney, 2008.).

Kako je krenulo...

• Teorija apsolutne prednosti Adama Smitha: ako jedna zemlja može proizvesti neke proizvode koristeći manje inputa u proizvodnji, onda će ta zemlja imati apsolutnu prednost i treba te proizvode izvoziti;

• Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda : zemlja specijalizirati u proizvodnji i izvozu onog proizvoda u kojem joj je relativna produktivnost rada veća;

• Sredinom 1970.-ih godina pojavio se novi ekonomski model i okvir kojega karakterizira čista komparativna prednost zemalje kao posljedice procesa globalizacije.

�Prethodne dvije koncepcije ne obuhvaćaju novu dinamiku inovacija i sposobnost da ih se iskoristi na način koji će doprinijeti rastu.

„Nova konkurentska prednost“ naglašava regionalni razvoj, a oslanja se na izgrađenu prednost (Best, 2001). Ta koncepcija, zasnovana na znanju, zahtjeva povezivanja u raznim smjerovima (Cooke, Leydesdorff, 2005) – ekonomija, vlada, znanstvena infrastruktura, društvo i kultura (kasnije razvijeno u „triple helix model“).

• Konkurentska prednost rezultat je efektivne kombinacije uvjeta koji vladaju u zemlji i strategije koje provode industrijska poduzeća.

• Uvjeti koji vladaju u nacionalnim okvirima mogu stvoriti okruženje u kojem poduzeća mogu ostvariti međunarodnu konkurentsku prednost, ali je na strani poduzeća da te uvijete znaju prepoznati i iskoristiti.

�Porter temelji svoju teoriju na tzv. Porterovom dijamantu i tzv. Porterovim industrijskim klasterima.

Konkurentska vs. Komparativna prednost

• Leontijevljev paradoks

• Neko će gospodarstvo izvoziti onu robu za čiju proizvodnju je potrebno više relativno jeftinijeg proizvodnog faktora, a uvozit će onu robu za čiju proizvodnju bi utrošila više relativno skupljeg proizvodnog faktora

�s većom akumulacijom kapitala, razvijena gospodarstva će izvoziti kapitalno-intenzivne proizvode, a manje razvijena gospodarstva radno-intenzivne proizvode.

12.12.2014.

6

• Vasilij Leontijef je testirao teoriju raspoloživosti faktora (Hekšer-Olinov model) na primeru izvoza i uvoza SAD krajem 1940-ih.

� SAD raspolaže relativno obilato faktorom kapitala, a relativno je rijedak rad (u odnosu na ostatak svijeta).

� SAD bi trebao izvoziti kapitalno-intenzivne, a uvoziti radno-intenzivne proizvode.

�paradoksalni zaključak: SAD su izvozile radno-intenzivne, a uvozile kapitalno-intenzivne proizvode.

Uvozno supstitutivne industrije vs. Izvozno intenzivne industrije???

1. Bivše socijalističke zemlje � Rad je bio relativno skuplji faktor, a kapital se loše angažirao;

2. Hong Kong, Tajvan, Singapur, Južna Koreja u 60-im godinama... + Tajland, Malezija i Kina u 80-ima i 90-ima...

Globalizacija...

Tehnološki kapaciteti?

�1) uvoz tehnologije,

�2) licenca i/ili

�3) FDI?

ŠTO? KAKO?ZA

KOGA?

Sofisticiranost vs. tehnologija

• Tehnologija � „hardware“ dijelove proizvodnih procesa, a sofisticiranost je ono što međusobno razlikuje proizvode i što im dodaje vrijednost.

• Sama kvaliteta organizacije, dizajn, logistika i marketing ističu neki proizvod i čini ga konkurentnim.

• Često je proizvod „tehnološki“ jednostavan, ali organizacijski složen. Primjerice, kod proizvodnje namještaja i odjeće, dizajn je upravo taj „sofisticirani“ faktor.

• Ne treba zanemariti niti tzv. ne-tehnološke organizacijske inovacije poput Just-in-Time production (JIT), Total-Quality-Management (TQM), Continuous Improvement Processes (CIP), “reinventivnost”, “učenje na greškama”, “leapp frogging”

• Temeljni impuls koji postavlja i održava „kapitalistički motor“ u pokretu dolazi od novih potrošačkih dobara, novih metoda proizvodnje ili transporta, novih tržišta i nove snage industrijskih organizacija (Schumpeter, 1943.).

FDI

• Ona predstavljaju prekogranična ulaganja jednog poduzeća u drugo s ciljem kontrole poduzeća i njegovih aktivnosti. – Škudar (2004.) ističe kako su ona stabilan izvor kapitala za zemlju

primateljicu, pomažu u financiranju deficita tekućeg računa platne bilance i sredstvo su širenja pozitivnih efekata na ostatak gospodarstva kroz efekt prelijevanja (eng. spillover efect).

• Studija Kleina, Aarona i Hadjimichaela (2001.) dokazuje kako FDI potiču ekonomski rast zemalja u razvoju, a ključ tog rasta proizlazi iz prijenosa nove tehnologije i znanja.

• FDI mogu doprinijeti pojavi tzv. tehnološkog skoka (eng. technology leapfrogging), koja nastaje u situaciji kada zemlje u razvoju ili male zemlje nisu u mogućnosti obavljati cijeli niz fundamentalnih istraživanja ili nemaju dostatna sredstva za uvoz tehnologija. – Slabije razvijene zemlje ne investiraju u stare tehnologije, već ih

preskaču pokušavajući sustići razvijene zemlje (engl. catching-up) (Hobday, 1995., u: Lovrinčević, 2009.).

12.12.2014.

7

• Svojevrsnim „skrivanjem“ pod okriljem „granica“, a pod utjecajem globalizacije gotovo je nemoguće opstati.

• Zemlje koje danas žele izgraditi tržišna gospodarstva mogle su učiti na tuđim iskustvima, istaknuo je Stiglitz (2004.).

• Pokušale su do kapitalizma stići prečacem i stvoriti tržišno gospodarstvo bez temeljne institucionalne infrastrukture – i to ih je koštalo.

Gospodarstvo je opterećeno…

… negativnim stopama rasta…… rastućim inozemnim dugom, javnim dugom i deficitom

proračuna…… nesposobnošću privlačenja izravnih stranih ulaganja…… lošom poduzetničkom klimom…… neefikasnošću birokracije…… nekonkurentnošću …… rastućom nezaposlenošću…… nepostojanošću industrijske politike...… nepostojanošću kvalitetne strategije regionalnog razvoja...… demografskim problemom - starenjem stanovništva i lošom

obrazovnom strukturom.

• 1990. godine Hrvatska je, uz Sloveniju, bila najbolje pripremljena za tranziciju prema tržišnom gospodarstvu od svih zemalja srednje i istočne Europe.

“Mi vas nikada i nismo ubrajali u real-socijalistički svijet.

Ako u miru prebrodite svoje unutrašnje probleme ostat će te i dalje na čelu zemalja u tranziciji”

(George Shultz, proljeće 1991.godine).

• 2010. Hrvatska još nije članica Europske Unije što je uspjelo čak i Bugarskoj i Rumunjskoj za koje su naša postignuća desetljećima bila nedostižna.

Zaključci...

... iscrpljenost dosadašnjeg modela ekonomske politike...

... dugogodišnje zanemarivanje proizvodnje i izvoza...

... svojevrsno “zanemarivanje” inozemnih ulagača...

Osvajanje tržišta u vrijeme recesije???

Efikasnim djelovanjem svih interesnih skupina, produktivnošću � konkurentnošću???

• Što hitnija, jasna i efikasna:

– demografska politika (u smislu riješavanja problema demografske nesposobnosti),

– izvozna politika (u smislu jačanja konkurentih industrija),

– politika privlačenja izravnih stranih ulaganja (u smislu riješavanja problema svih ulaznih barijera i neefikasnosti javne uprave).

Industrijska politikaPametne

specijalizacijeDodana

vrijednost???

Izvoz?

Znanje?

12.12.2014.

8

???A Hrvatska?

Razdoblje Karakteristike dinamičkihgospodarstava

Karakteristike hrvatske gospodarske politike

1913.-1948. Uvozno supstitutivneindustrije;

Povećanje carina; proktecionizam;

Uvozno supstitutivne industrije;

1948.-1980. Izvozno propulzivne djelatnosti;

Planska ekonomija, bez tržišta;

1980.-1989. Liberalizam, smanjenje carina;

Postupno otvaranje domaćeg tržišta + protekcionizam;

1990.-1997. Liberalizam, smanjenje carina;

Liberalizam, smanjenje carina;

Izvor: Družić, I. (ur.), 2003.

I dolazimo do... Lokalnog ekonomskog razvoja

Cilj Kako ga postići Ključni pokazateljPromicati financijsku

decentralizaciju i jačatilokalne i regionalne

samouprave

Autonomija financijskih sredstava, pomoći od višihrazina vlasti, načela financijske decentralizacije,izvori lokalnog financiranja, načini i uvjetizaduživanja lokalnih jedinica

Udio vlastitih prihoda u ukupnim prihodima

lokalnejedinice

Promicati političkudecentralizaciju

Odnosi između različitih razina vlasti, postupakizbora gradonačelnika, pravni propisi koji uređujunapredovanje državnih službenika, uloga različitihdionika u planiranju, odlučivanju, primjeni,praćenju i vrednovanju instrumenata i mjera,dostupnost informacija, uloga javnih uvida,referenduma i sl.

Sudjelovanje građana u razvojnom planiranju

Osigurati transparentnu,odgovornu i učinkovitu

upravu

Provođenje zakona i ostalih pravnih propisa,jasnoća procedura i pravnih propisa, postojanjeodgovarajućih poticajnih kazni, postojanjestandarda uspješnosti, različitih kodeksa ponašanjaza profesionalna udruženja, postojanje strateškihrazvojnih planova i sl.

Transparentnost iodgovornost u

donošenju,usvajanju, primjenii provedbi propisa i

dokumenataPromicati povezivanje

proračuna sa strateškimrazvojnim planovima

Priprema, usvajanje i provođenje strateškograzvojnog plana koji je osnova za trogodišnjeproračunsko planiranje

Proračun koji se temelji

na programima i mjerljivim

rezultatima

Izvor: Alibegović, De Villa (2009)

Pitanja za diskusiju...

• Jesu li slobodna tržišta i ekonomska privatizacija odgovor narazvojne probleme ili vlade nekih zemalja (npr.zemalja u razvoju, CEE) još uvijek igraju krupnu ulogu u ekonomiji zemlje?

• Kako su slabije razvijene zemlje zapale u tako ozbiljne problemevanjskog duga i koje su implikacije toga duga na cijelu ekonomiju tihzemalja?

• Možete li dati hipotetske ili realne primjere situacija u kojoj se jednazemlja može razvijati ekonomski, ali ipak ostati nerazvijena?

• Društvene i institucionalneinovacije su jednako važne za ekonomskirazvoj kao i tehnički i znanstveni izumi i inovacije. Štopodrazumijeva ovaj stav? Objasnite svoj odgovor.

Zadatak – kod kuće: Izaberite jedno od ovih pitanja i

argumentirano odgovorite na njega (kratkiesej – do max. 300 riječi, prored 1.15, font

prema izboru) i donesite na sljedeći sat nastave.